<p>Poslanica DPS-a<b> Aleksandra Despotović</b> ocijenila je danas na konferenciji za medije u Skupštini da je stanje u oblasti šumarstva neodrživo, te pozvala vladajuću većinu da preuzme odgovornost za posljedice primjene novog Zakona o šumama.</p>
<p>Prema riječima Despotović, izmjene propisa dovele su do “potpunog kolapsa” rada Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Suštinski odredbe Zakona se ne primjenjuju, Uprava ne funkcioniše, a njeni radnici ne obavljaju zakonom predviđene zadatke - kazala je poslanica.</p>
<p>Istakla je da je zabrana sječe šuma u privatnom vlasništvu, donesena odlukom Ministarstva poljoprivrede, izazvala proteste građana od 14. maja, posebno u opštinama na sjeveru – Pljevljima, Plavu, Rožajama i Žabljaku, koji raspolažu najvećim šumskim bogatstvom.&nbsp;</p>
<p>- Privredna društva u drvopreradi iscrpjela su postojeće sirovine i sada nemaju mogućnost za nove nabavke - upozorila je Despotović.</p>
<p>Poslanica je podsjetila da novi Zakon ukida raniju kompenzaciju za korišćenje šuma: „Sada 80 odsto prihoda ide novoformiranom preduzeću, a samo 20 odsto u državni budžet. Opštine na sjeveru zbog toga ostaju bez ključnih finansijskih sredstava, a Vlada nije ponudila model kako da se ta situacija prevaziđe.“</p>
<p>Despotović je kritikovala i proces donošenja Zakona bez adekvatnih analiza i uz protivljenje Sindikata radnika Uprave za šume.</p>
<p>- Zaposleni su bili zabrinuti za svoja radna mjesta, ali ne postoji ni predlog za prelaznu analizu uticaja novog Zakona na sektor šumarstva - kazala je Despotović.</p>
<p>Kao odgovor na krizu, Klub poslanika DPS-a podnio je inicijativu za kontrolno saslušanje resornog ministra <b>Vladimira Jokovića</b> i direktora Uprave<b> Miloša Rajkovića.&nbsp;</b></p>
<p>- Vladajuća većina mora snositi odgovornost – doveli su u zabludu zaposlene, korisnike privatnih šuma, pa čak i Svjetsku banku - poručila je Despotović.</p>
<p>Podsjetila je da je Svjetska banka zbog nastalih problema obustavila uplatu od 18 miliona eura Crnoj Gori, čime je šteta višestruka.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Despotović: Novi Zakon o šumama doveo Upravu za gazdovanje šumama i lovištima u kolaps, tražićemo saslušanje Jokovića i Rajkovića

<p>Proces oko koncesije aerodroma narušava međunarodni ugled Crne Gore, što možda i nije slučajno, jer se svi koji obnašaju vlast ponašaju kao da Crna Gora nije država koja treba da opstane i da pokažu da Crna Gora ne može sama da se nosi sa problemima - ocijenila je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, redovna profesorica na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore i poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore <b>Aleksandra Despotović</b>.</p>
<p>- Nije mi jasno zašto se premijer (<b>Milojko Spajić</b>) sada u sve to uključio ako imamo Tendersku komisiju i Ministarstvo saobraćaja koje vodi taj proces. Njegova uloga je šta? Da pogleda da nekome ponudi neku fotelju da bi prošao možda neko koga on favorizuje ili da se dogovore oko fotelje, da nađu kompromis da prođe neka kompanija koja je možda u interesu neke druge grupacije - upitala je Despotović.</p>
<p>Najteže joj pada što je vladajuća većina oslobodila građane Crne Gore od putovanja ukinuvši prije pet godina nacionalnu aviokompaniju Montenegro airlines.</p>
<p>- Mi u najljepšem i najboljem scenariju treba da budemo zadovoljni ako 2028. ili 2034. imamo letove iz Crne Gore za destinacije na koje imali dok smo imali našu nacionalnu aviokompaniju Montenegro airlines koju je Spajić sa tadašnjim ministrom kapitalnih investicija <b>Mladenom Bojanićem</b> u decembru 2020. ugasio - istakla je Despotović.</p>
<p>U proteklih pola decenije, dodaje ona, bilo je mnogo događaja zbog kojih su se morale oglasiti nevladine organizacije sa kritikom poštujući iste postulate koje su imali do 2020.</p>
<p>- Poštujem ako ste vi realni i realno sagledavate probleme, ako kritikujete i jedne i druge, a radi se o istim problemima i istim pojavama u društvu i vi morate da zadržite taj kurs kritike. Svakako je dobro da postoji civilni sektor koji kritikuje i koji negdje vlast usmjerava da radi onako kako treba. Međutim, mi smo imali tajac zadnjih pola decenije, niko se nije javio, a kada to uporedimo sa prethodnim periodom, mislim da se svi sjećamo dobro šta se radilo "ko je pušio o trošku države", "ko je trošio u Ramadi novac". Bilo je oko zaštite životinja i mnogo drugih, pa se postavlja pitanje šta je razlog da se sad ne reaguje na značajne događaje koji loše utiču na crnogorsko društvo - zaključila je Despotović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZiXjkdao-9I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Despotović: Proces oko koncesije aerodroma narušava međunarodni ugled Crne Gore, što možda nije slučajno

<p>Crna Gora, uz političku hrabrost, znanje i dosljednost onih koji vode zelenu tranziciju, u narednih deset godina može dostići konkretne standarde zelene Evrope - ocijenjeno je na konferenciji “Da li je dug put od realnosti do zelene budućnosti”, koju je danas u Podgorici organizovala Građanska alijansa (GA).<br/>
<br/>
U saopštenju te nevladine organizacije (NVO) navodi se je na konferenciji zaključeno da je za sprovođenje zelene tranzicije potrebna sinergija svih - institucija, građana, civilnog sektora i medija.<br/>
<br/>
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, ukazao je na bitnu ulogu NVO sektora u promovisanju zelenih politika.<br/>
<br/>
On je kazao da put od realnosti do zelene budućnosti uključuje širok spektar aktera - od institucija i privatnog sektora, preko lokalnih zajednica, do svakog građanina.<br/>
<br/>
Programski direktor GA, Milan Radović, poručio je da se u Crnoj Gori već godinama govori o nužnosti zelene tranzicije i potrebi da se zaštiti ono što Crnu Goru određuje kao ekološku državu - priroda, vazduh, vode, planine, more.<br/>
<br/>
- Između deklaracija i realnih promjena često stoje otpori: politička inertnost, nedovoljna ulaganja, niska ekološka svijest, korupcija u prostornom planiranju i ignorisanje preporuka stručnjaka i civilnog sektora - istakao je Radović.<br/>
<br/>
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope, Lejla Dervišagić, ukazala je na značajnu povezanost Savjeta Evrope kao organizacije koja se bavi ljudskim pravima i životne sredine.<br/>
<br/>
Ona je podsjetila da je u Rejkjaviku 2023. godine, usvojena Deklaracija u kojoj Savjet Evrope potvrdjuje svoju posvećenost ovom pitanju, ističući da se zaštita životne sredine ne može odvojiti od osnovnih ljudskih prava, odnosno da je zdrava zivotna sredina osnovno ljudsko pravo.<br/>
<br/>
Poslanica Aleksandra Despotović, govoreći o najvećim preprekama koje sprečavaju da odrednica „ekološka država“ postane temelj stvarne državne politike, ukazala je na važnost pronalaženja balansa između ekonomije i ekologije.<br/>
<br/>
- Pored političke volje, neophodno je da ovu oblast sprovode ljudi koji je poznaju. Smatram da ako mijenjamo vlasti, ne smijemo automatski mijenjati ljude koji imaju znanje i daju rezultate - kazala je Despotović.<br/>
<br/>
Direktor Fonda za zaštitu životne sredine Crne Gore, Draško Boljević, kazao je da je Eko fond u protekle četiri godine zabilježio značajan porast interesovanja građana za energetski efikasne mjere.<br/>
<br/>
Kako je naveo, i dalje je glavni fokus građana finansijska korist, dok se značaj ekoloških benefita nedovoljno prepoznaje.<br/>
<br/>
On je naveo da će Eko fond u narednom periodu sredstva prikupljena od naplate naknada za korišćenje plastičnih kesa usmjeriti na projekte podizanja svijesti građana, kroz saradnju sa civilnim sektorom i lokalnim zajednicama.<br/>
<br/>
Izvršni direktor NVO UZOR, Danko Jokanović, kazao je da je porazna činjenica da nakon 30 i više godina u Crnoj Gori postoji smanjeno povjerenje u koncept ekološke države.<br/>
<br/>
On je ocijenio da građani zelenu tranziciju neće podržati dok ne osjete ličnu korist i jasno razumiju zašto im je važna.<br/>
<br/>
Jokanović je kazao da NVO treba da budu ravnopravan partner državnim institucijama na putu ka zelenoj tranziciji i evropskim standardima.<br/>
<br/>
- Jer mogu doprinijeti u prevazilaženju problema kada građani ne razumiju proces, jer kada ga ne razumiju onda mu se suprotstavljaju - naveo je Jokanović.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz GA, na konferenciji je predstavljena analiza “Inovativne akcije za zeleniju budućnost” koja se bavi jednim od najozbiljnijih ekoloških i infrastrukturnih izazova današnjice - upravljanjem otpadom.</p>

Crna Gora uz znanje i dosljednost u narednih 10 godina može dostići konkretne standarde zelene Evrope

<p>Cijela priča oko budžeta jeste bila hitno zaduženje, a ono proizilazi iz razloga što je neophodno da se isplate plate i penzije, jer postoji deficit u budžetu. To je nešto što građani treba da znaju - kazala je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, profesorica na Biotehničkom fakultetu i poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore<b> Aleksandra Despotović</b>.</p>
<p>Osnovni cilj izglasavanja budžeta, kaže Despotović, je zaduženje, a dokaz za to je u Odluci Zakonodavnog odbora u kojoj stoji, kako navodi, da odluka o zaduženju stupa na snagu prvog dana od objavljivanja u Službenom listu, zato što je to hitno.</p>
<p>- Tako da cijela priča oko budžeta jeste bila hitno zaduženje, a to hitno zaduženje proizilazi iz razloga što je neophodno da se isplate plate i penzije, jer, naravno, postoji deficit u budžetu. To je nešto što građani treba da znaju. Način i ubjeđivanje koje nije bilo iskreno od strane parlamentarne većine, niti predsjednika parlamenta, ja mogu reći da je ono bilo licemjerno u smislu pozivanja da se opozicija vrati u parlament, i raspravlja o budžetu, a mislim da su radovali što nas nema da ne bi morali da stručno sa nama razgovaraju, kada je moglo da dođe do dogovora kada je bio sastanak kolegijuma, i kada se već nazirao dogovor, predsjednik Skupštine je prekinuo taj sastanak, izrekao mjere poslanicima, i mi nijesmo bili u mogućnosti da prisustvujemo raspravama o budžetu. Tri dana priče o budžetu su bile priče o Demokratskoj partiji socijalista. Ja nijesam čula nijednu raspravu koja je bila o temi, i da je sreće bilo oni koji su presjedavali za onim stolom su trebali da prekinu svakoga od onih poslanika, jer oni nijesu bili u temi, a Poslovnik kaže da oni treba da budu u temi - rekla je Despotović.</p>
<p>Prema njenim riječima, opozicija nije ta koja će devastirati skupštinski inventar, niti gađati štiklom predsjedavajućeg Skupštine, kao što se dešavalo 2019. godine od tadašnje opozicije, a sadašnje vladajuće većine.</p>
<p>- Mi smo opozicija koja je državotvorna, ona koja je stvarala ovu državu, i koja ovoj državi želi sve najbolje, a nijesmo ona opozicija koja je bila opozicija državi. Mi smo opozicija vlasti, a ne opozicija državi, to je suštinska razlika koju želim da napravimo uvijek kad govorimo da tome damo pravu naznaku - istakla je Despotović.</p>
<p>Sagovornica emisije "Na kraju dana" kaže da je zadovoljna što su se studenti okupili na ideji empatije prema žrtvama, koje su se desile, ističe ona 1. januara ove godine na Cetinju.</p>
<p>- Tim mladim ljudima svaka čast, oni su budućnost ove države, i oni koji treba da nose dalji razvoj pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji. Kad govorim o profesorima, vidjeli smo da na nekim fakultetima su i podržani protesti, a vidjeli smo i da na univerzitetima u Crnoj Gori još ne postoji dovoljno izgrađena ta svijest o protestima, možda ne postoji taj background kao što ima u Beogradu, koji je poznat još od ‘68.godine, pa ‘91. pa ‘97. Ovdje imamo neku drugu situaciju, jer dosta mladih ljudi, to ću reći u lično ime, pokušavaju da budu iznadsituaši ne želeći da se zamjere vlasti, ne želeći da progovore, misle o svom poslu o svojoj budućnosti, i smatraju da im je ćutanje najbolji izlaz u ovoj situaciji. Ali, biti akademski čovjek, akademski građanin, a nemati kritičku svijest, zaista je potpuno nevjerovatno - zaključila je Despotović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjJj8ijJaHFc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Despotović: Mi smo opozicija vlasti, a ne državi koju smo mi stvarali

<p>Poslanici opozicije <b>Oskar Huter</b>, <b>Aleksandra Despotović</b>, <b>Drita Llola</b> (DPS), <b>Branislav Nenezić</b> (SD) i <b>Ana Novaković-Đurović</b> (GP URA) podnijeli su Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planitanje zahtjev za kontrolno saslušanje premijera <b>Milojka Spajića</b> i ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva <b>Vladimira Jokovića</b> zbog neodgovornosti Vlade u upravljanju imovinom preduzeća „13. jul Plantaže“.</p>
<p>- Rasprodaja 19 parcela i preko 10.000 kvadratnih metara, uz prateću imovinu, izaziva ozbiljna pitanja o zakonitosti, transparentnosti i svrsi ovog postupka, posebno u svjetlu ranijeg uvođenja akciza na mirna vina koje je značajno pogodilo crnogorsko vinogradarstvo. Vlada, koja ima vlasnička prava u Plantažama, nije pružila jasan stav niti obrazloženje o prodaji - navodi se u obrazloženju zahtjeva</p>
<p>Poslanici opozicije ukazuju da to otvara sumnje u upravljanje državnom imovinom i ukazuje na moguću namjeru prikrivanja gubitaka u poslovanju.</p>
<p>- Kao poslanici zahtijevamo odgovore na pitanja o motivima prodaje, njenim posljedicama po javni interes i strategiji Vlade za očuvanje ove strateški važne privredne djelatnosti. Shodno navedenom, u najkraćem roku zahtijevamo sazivanje sjednice Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje radi zaštite interesa građana i državnih resursa - zaključili su Huter, Despotović, Llola, Nenezić i Novaković-Đurović.</p>

Poslanici opozicije traže kontrolno saslušanje Spajića i Jokovića zbog Plantaža

<p>Kompanija Plantaže ključni je faktor u razvoju vinogradarskog sektora Crne Gore, predstavlja važan dio nacionalnog identiteta, zbog čega je neophodno pronaći načine za njen dalji opstanak i razvoj, poručeno je na okruglom stolu<b> </b>Ekonomskog tima Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA, prenosi PR Centar. &nbsp;</p> <p>Član ekonomskog tim <b>Vladimir Nikaljević </b>ukazao je na informacije iz poslovnog svijeta koje govore da će se rasprodati akcije Plantaža koje su u državnom vlasništvu (preko 50 odsto), a da će doći novi vlasnici koji će brzo naći način da izvrše prenamjenu zemljišta.</p> <p>- Poljoprivredno zemljište pretvoriće se u građevinsko zemljište i, uz jednostavne konverzije, izgradiće stanove. Ti stanovi će se prodati, od prihoda će se isplatiti dugovi, a ostatak Plantaža će praktično ostati „džabe“. Takve informacije dolaze iz poslovnih krugova - naveo je Nikaljević na okruglom stolu „Budućnost vinogradarskog sektora u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na značaj „Plantaža“ kao nosioca razvoja““.</p> <p>Prema njegovim riječima, ovo nije prvi put da Plantaže prolaze kroz krizu izazvanu političkim okolnostima.</p> <p>- Sjetimo se sedamdesetih godina, kada je trebalo da se dobije druga tranša kredita. To je bio kredit Svjetske banke, podijeljen u dvije faze, u ukupnom iznosu od 44 miliona tadašnjih dolara. Koliko bi to danas vrijedilo, možda bi mogao znati glavni ekonomista Svjetske banke ili neko drugi. Siguran sam da bi se ta vrijednost značajno uvećala - podsjetio je Nikaljević.</p> <p>Smatra da su Plantaže bile uspješan projekat zahvaljujući stručnosti i samouvjerenosti rukovodstva.</p> <p>- Znam iz prve ruke da je u to vrijeme, iz Svjetske banke, došao ekspert Patrik Evelin Simon, koji je bio degustator i imao „laboratoriju u ustima“. On je ocijenio kvalitet vina tadašnjeg Agrokombinata, što je omogućilo dolazak druge tranše kredita. Plantaže su se razvijale do raspada velike države i tranzicionog perioda, kada su širom bivše Jugoslavije nestali veliki poljoprivredni i vinogradarski kompleksi - rekao je Nikaljević.</p> <p>Kazao je da su uprkos svemu Plantaže opstale zahvaljujući snazi ličnosti i stručnosti tima koji ih je vodio, te su se uzdigle do evropskog nivoa.</p> <p>- U nekoliko navrata su prolazile kroz krize, ali su uvijek uspijevale da se oporave. Posebno bih istakao da je jedan od najrentabilnijih proizvoda Plantaža bila rakija "13. jul". Nažalost, u jednom trenutku bilo je lobiranja za druge firme koje se nisu borile za Plantaže, kao što su to činile druge državne kompanije. Danas se suočavamo sa ekonomskim mjerama koje prijete urušavanju Plantaža - kazao je Nikaljević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"> <figcaption>Vladimir Nikaljević<span>(Photo: PR Centar)</span></figcaption> </figure>  <p>Upitao je zašto baš Plantaže?</p> <p>- Prije svega, jer se nalaze na idealnom mjestu da budu vodeće preduzeće Crne Gore u izvozu poljoprivrednih proizvoda, sa prihodom većim od 14 miliona eura. Plantaže su uspješan primjer kako na kamenitoj crnogorskoj mediteranskoj zemlji, sa autohtonim sortama vinove loze i stručnim ljudima, može nastati evropska priča o uspjehu. Nažalost, ta uspješna priča se sada pokušava razoriti - upozorio je Nikaljević.</p> <p>Istakao je da vizionarski duh onih koji su stvorili Plantaže još uvijek živi, a da se danas &nbsp;bore na ekonomskom polju da nastavr tu priču, ne samo u Plantažama, već i u drugim sferama privrede.</p> <p>Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva <b>Vesna Maraš </b>podsjetila je da Crna Gora ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva, koja datira još iz antičkog perioda.</p> <p>- Na prostorima današnje Crne Gore pronađeni su brojni artefakti, uključujući sjemenke vinove loze u Budvi i Duklji, koji potvrđuju da se vinogradarstvo razvijalo u drevnim vremenima. O tome svjedoče i srednjovjekovni statuti gradova Budve i Kotora, u kojima je vinogradarstvu posvećeno čak 29, odnosno 71 poglavlje - navela je Maraš.</p> <p>Ukazala je da posebno značajno mjesto u istoriji vinogradarstva ima sorta Kratošija, koja se pominje još u Budvanskom statutu iz srednjeg vijeka.</p> <p>- Važan iskorak za crnogorsko vinogradarstvo desio se u doba kralja Nikole, kada je svaki vojnik imao obavezu da posadi određeni broj čokota vinove loze. U tom periodu otvorene su prve poljoprivredne škole i rasadnici, čime su postavljeni temelji savremenom vinogradarstvu - rekla je Maraš.</p> <p>Podsjetila je da je projekat Ćemovsko polje, realizovan u 20. vijeku, navodeći da on predstavlja jedan od najvećih vinogradarskih poduhvata tog doba u Evropi.</p> <p>- Plantaže su zahvaljujući ovom projektu dobile 1.500 hektara vinograda i savremeni vinski podrum sa kapacitetom od 2.000 vagona. Ovaj poduhvat je omogućio da crnogorska vina, posebno sorta Vranac, postanu prepoznata na međunarodnom tržištu, osvojivši brojne nagrade - navela je Maraš.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vesna Maraš"> <figcaption>Vesna Maraš<span>(Photo: PR Centar)</span></figcaption> </figure>  <p>Ukazala je da su Plantaže danas najveći proizvođač grožđa i vina u Crnoj Gori, posjedujući najveći vinogradarski kompleks u Istočnoj Evropi, a da se njihova vina izvoze na 43 međunarodna tržišta.</p> <p>- Jedna od ključnih karakteristika crnogorskog vinogradarstva jeste prisutnost autohtonih sorti koje čine preko 85 odsto vinogradarske proizvodnje. Poseban značaj dat je proučavanju ovih sorti, uključujući Kratošiju, Vranac, Krstač i Žižak. Zahvaljujući novim genomskim tehnologijama, potvrđeno je da su crnogorske sorte vranac, krstac i zizak sa originalnim DNK dok je sorta kratosija &nbsp;identične sa sortom koja se u Italiji gaji pod nazivom primitivo i u Kaliforniji pod imenom &nbsp;Zinfandel - pojasnila je Maraš.</p> <p>Istakla je da su plantaže predvodile aktivnosti na klonskoj selekciji autohtonih sorti, čime su unaprijedili proizvodnju i stabilnost kvaliteta vina, kao i da je selekcionisano sedam klonova sorte Varanac &nbsp;koji su priznati i zaštićeni kao patenti.</p> <p>- U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i naučnim institucijama, 2017. godine je završena rejonizacija vinogradarskih područja Crne Gore. Vinogradarska područja su podijeljena u četiri regiona i 15 subregiona, čime su definisani uslovi za gajenje vinove loze i označavanje geografskog porijekla vina. Ovaj korak je ključan za pozicioniranje crnogorskih vina na međunarodnom tržištu - istakla je Maraš.</p> <p>Ona je poručila da su Plantaže pionir u razvoju vinskog turizma u Crnoj Gori.</p> <p>- Kompleks Ćemovsko polje, sa preko 2.300 hektara vinograda, danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju. Na Cemovskom polju je &nbsp;90 odsto zasađenih vinograda Crne Gore“. Podgorica je tako postala jedan od vodećih vinskih gradova u svijetu - navela je Maraš.</p> <p>Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr <b>Miodrag Grbić </b>ukazao je na značaj projekta koji je realizovan u saradnji sa Plantažama i Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioja, a koji je rezultirao otkrićem 51 do sada nepoznate sorte vinove loze u Crnoj Gori.</p> <p>- Ove sorte predstavljaju nevjerovatan resurs za razvoj crnogorskog vinogradarstva za sljedećih 150 godina -- &nbsp;istakao je Grbić.</p> <p>Ukazao je na značaj očuvanja starih vinograda, koji, kako je rekao, predstavljaju neprocjenjivo blago.</p> <p>- Naši stari vinogradi, koji sadrže genetski diverzitet jedne sorte, mogu se suočiti sa klimatskim promjenama i pružiti materijal za proizvodnju novih tipičnih vina. Nažalost, postoji opasnost da se ovi vinogradi uklone, a to bi značilo gubitak potencijala za razvoj vrhunskih vina - naveo je Grbić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Miodrag Grbić"> <figcaption>Miodrag Grbić<span>(Photo: PR Centar)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema njegovim rijelima, pomenuta istraživanja su otkrila da je Kratošija, koja se prvi put pominje 1426. godine u budvanskom statutu, ključna sorta u regionu.</p> <p>Grbić je saopštio da su na osnovu genetskih analiza i istorijskih podataka uspjeli da promjene ime sorte u svjetskoj bazi podataka, potvrđujući njeno poreklo iz Crne Gore.</p> <p>- Naša istraživanja su pokazala da su stari vinogradi ključni za očuvanje genetskog diverziteta. Bez naučnih podataka, teško je zamisliti razvoj kvalitetnih vina koji bi mogli osnažiti crnogorski vinski marketing i turizam - zaključio je Grbić, naglašavajući hitnost akcije kako bi se očuvali resursi koji su ključni za budućnost vinogradarstva.</p> <p>Član ekonomskog tima <b>Branko Diki Kažanegra </b>kazao je da postoje tri osnovna faktora bez kojih je nemoguće zamisliti napredak u ovoj oblasti: dostupnost, atraktivnost i odnos kvaliteta i cijene.</p> <p>Govoreći o dostupnosti, Kažanegra je ukazao da putovanje od aerodroma do turističke destinacije u Crnoj Gori često duže traje nego samo putovanje do aerodroma.</p> <p>- Atraktivnost se najviše ogleda u prirodnim resursima Crne Gore. Šta radimo sa prirodnim resursima? Uništavamo ih - naveo je Kažanergra.</p> <p>Ukazao je da Crna Gora godinama nije poboljšala svoj kvalitet turističkih usluga.</p> <p>- Imali smo jedan od najvećih brendova, Sveti Stefan, ali danas je to više nalik 'mrtvom gradu - rekao je Kažanegra.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Branko Diki Kažanegra"> <figcaption>Branko Diki Kažanegra<span>(Photo: PR Centar)</span></figcaption> </figure>  <p>Ocijenio je da jedan od najvećih izazova predstavlja i situacija sa domaćim proizvodima.</p> <p>- U restoranima i hotelima se često prvo nude strana vina, dok se domaći proizvodi zanemaruju - naveo je Kažanegra, ističući važnost promocije lokalnih proizvoda, poput njeguškog pršuta i sira, koji, uprkos kvalitetu, često nisu dostupni potrošačima.</p> <p>Kako bi se prevazišli ovi izazovi, Kažanegra predlaže čvrstu saradnju između sektora turizma i poljoprivrede.</p> <p>- Nemoguće je zamisliti crnogorski turistički proizvod bez autentičnog crnogorskog proizvoda - poručio je Kažanegra.</p> <p>Predavač na Unioverzitetu Donja Gorica <b>Boro Vučinić </b>ukazao je na značaj kompanije Plantaže za privredni razvoj.</p> <p>- Svi smo svjesni da je ugled naše zemlje u svijetu osnažen kvalitetom naših vina. Proizvodnja vina i otvaranje malih vinarija doprinose ekonomiji i pružaju egzistencijalne mogućnosti malim proizvođačima koji su se odlučili za ovaj izazovan put. Oni nisu ekonomski stabilni, već se bore za svoju egzistenciju, jer, kao što se često kaže, od vina se ne može obogatiti, ali se može pristojno živjeti - rekao je Vučinić.</p> <p>Vučinić se osvrnuo na međusobnu povezanost privredne stabilnosti i nacionalne bezbjednosti, naglašavajući da „privredna stabilnost i njen razvoj značajno utiču na smanjenje rizika po nacionalnu bezbjednost“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Boro Vučinić"> <figcaption>Boro Vučinić<span>(Photo: PR Centar)</span></figcaption> </figure>  <p>- Kada govorimo o vinogradima, moramo se pobrinuti da se ne pretvaraju u građevinske projekte, jer bi to ugrozilo našu poljoprivrednu budućnost i društvenu stabilnost. Plantaže, kao stub crnogorskog privrednog razvoja, suočavaju se s izazovima koji mogu dovesti do socijalne nestabilnosti i potresa u zemlji - rekao je Vučinić.</p> <p>On je upozorio na moguće posljedice prodaje zemljišta za investicije, ističući da bi to moglo rezultirati promjenama koje su protivne nacionalnim interesima.</p> <p>- Država mora zadržati kontrolu nad ovim strateškim resursima kako bi osigurala svoju budućnost - zaključio je Vučinić.</p> <p>Tokom diskusije,<b> </b>poljoprivredni proizvođač <b>Budimir Mugoša, </b>osvrnuo se na izazove vinogradarstva širom svijeta, naglašavajući da je potrošnja vina u Francuskoj opala tri puta u poslednjih 60 godina, navodeći da se ovaj trend osjeća i u Crnoj Gori, što stvara pritisak na proizvođače.</p> <p>- Plantaže su poljoprivredno preduzeće, i ne možemo ih posmatrati kao silikonsku dolinu. U Kaliforniji, na primjer, poljoprivreda donosi više prihoda nego sve ostale industrije. Ipak, Plantaže se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući loš kvalitet grožđa, što direktno utiče na cijenu vina - naveo je Mugoša.</p> <p>Ukazao je na stanje zemljišta koje je u vlasništvu kompanije Plantaže.</p> <p>- Imaju 4000 hektara zemljišta, ali to zemljište nije zakonito upisano. To stvara pravne i ekonomske probleme. Takođe, postavlja se pitanje kako je moguće da se 4000 hektara koristi bez zakonske osnove - rekao je Mugoša</p> <p>Smatra da će Plantaže morati da se reorganizuju kako bi opstale na tržištu, navodeći da je potrebna privatizacija i bolja uprava da bi se osigurala budućnost ovog sektora.</p> <p>Poslanica u Skupštini Crne Gore<b> Aleksandra Despotović </b>naglasila je značaj diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, ističući da je to prioritet kako za Evropu, tako i za Crnu Goru.</p> <p>- Ne postoji cijena zemlje ili vinograda koju ova država ne treba da nađe da se ovo spasi - navela je Despotović, naglašavajući da se radi o očuvanju nacionalnog brenda.</p> <p>Despotović je upozorila na problem akciza na vino, ističući da je Crna Gora jedina turistička destinacija u regionu koja će imati ovu vrstu nameta.</p> <p>- Moramo se izdići iznad trenutnih problema u vinarstvu. Ovo je ključno za identitet Crne Gore, jer je vranac sinonim za našu tradiciju -istakla je Despotović.</p> <p>Savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju <b>Mladen Grgić</b> &nbsp;istakao je potrebu za očuvanjem nacionalnih brendova i održivom poljoprivrednom proizvodnjom.</p> <p>Kazao je da gašenje brendova u Crnoj Gori nije nova pojava, ukazujući na primjere kao što su „Marko Radović“ i „Radoje Dakić“.</p> <p>- Plantaže su poslednja linija odbrane, bez njih nema daljeg razvoja - upozorio je Grgić, dodajući da je devastacija turizma rezultat lošeg prostornog planiranja.</p> <p>On je predložio da Plantaže treba da istraže dodatne aktivnosti, poput razvoja ekskluzivnog smještaja, kako bi povećale svoju konkurentnost i doprinijele održivom razvoju.</p>

1084x550

Pronaći načine za dalji opstanak i razvoj kompanije Plantaže

<p>Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Aleksandra Despotović </b>podsjetila je da je danas Međunarodni dan žena iz ruralnih područja, te da je Generalna Skupština UN-a usvojila Rezoluciju 62/136, 18. 12. 2007. godine, kojom je ovaj dan ustanovljen, a prvi put obilježen 15. oktobra 2008. godine.</p>
<p>Cilj je, kaže, bio istaći važnu ulogu žena u ruralnim sredinama u proizvodnji hrane i borbi protiv siromaštva u svijetu.</p>
<p>- U Crnoj Gori postoji nekoliko institucionalnih i pravnih mehanizama koji prepoznaju potrebe žena u ruralnim područjima. Od obnove državne nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora je preduzela značajne korake na uspostavljanju pravnog okvira za promociju i zaštitu ženskih ljudskih prava i ljudskih prava osoba drugačijih polnih i rodnih identiteta - navela je ona.</p>
<p>Žene iz ruralnih područja, kaže, imaju ključnu ulogu u razvoju poljoprivrede, agroturizma i svim procesima razvoja ruralnih zajednica.</p>
<p>- Međutim, treba istaći barijere sa kojima se žene u ruralnim zajednicama susreću. To su, prije svega nenasleđivanje imovine i nepokretnosti, kao i nedostatak finansijskih sredstava i nedovoljna podrška institucija. Veoma je važno istaći da je život žena u ruralnim sredinama dodatno opterećen običajima, kulturom i drugim socijalnim, demografskim i ekonomskim pitanjima - kazala je ona.</p>
<p>Kako ističe, obrazovanje žena i njihovo ekonomsko osnaživanje predstavlja osnov za poboljšanje njihovog socio-ekonomskog statusa i podsticanje održivog razvoja u poljoprivredi i agroturizmu.</p>
<p>Prema njenim riječima, osnaživanjem žena i omogućavanjem jednakog pristupa resursima, poljoprivredna proizvodnja može postati efikasnija, što će dugoročno doprinijeti globalnoj sigurnosti proizvodnje hrane i ekonomskom rastu.</p>
<p>- Diversifikacija djelatnosti u ruralnim sredinama kroz razvoj ženskog preduzetništva može doprinijeti održivosti ruralnih sredina, socijalnoj inkluziji žena i razvoju lanaca snabdijevanja hranom. Aktuelizacija potencijala ženskog preduzetništva u ruralnim sredinama pruža mogućnost implementacije inovativnih strategija, koje će doprinijeti unapređenju svijesti o rodnoj ravnopravnosti u ruralnim sredinama i podržati žensko preduzetništvo kao sastavni dio održivog ruralnog razvoja - kaže Despotović.</p>
<p>Kako je dodala, u prethodnom periodu žene iz ruralnih područja ostvarile su značajne rezultate u preduzetništvu, ostvarile vidljivost svog rada koji ima svoju ekonomsku vrijednost.</p>
<p>- Na ovaj način žene su pokazale da nijesu samo potencijal, već značajan resurs za razvoj ruralnih zajednica - zaključila je Despotović.</p>

Despotović: Žene iz ruralnih područja – potencijal i snaga

<p>Dom zdravlja u Nikšiću objavio je, da se broj oboljelih od kju groznice povećava?! Da li za tu informaciju znaju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Upravi za bezbjednost hrane ili se čelnici ovih institucija bave izbornim rezultatima u Podgorici, upitala je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Aleksandra Despotović.</b></p>
<p>Despotović je rekla da su potpuno utihnuli oni koji su odgovorni, a upravo, kako kaže, uznemiruje tišina.&nbsp;</p>
<p>- O čemu se radi? Da li institucije u Crnoj Gori postoje samo da bi neko zasjeo u fotelju? Brojanje glasačkih listića očigledno je važnije od sagledavanja broja oboljelih i preduzimanja mjera za njihovu zaštitu - navela je ona u saopštenju.</p>
<p>Despotović pita zašto se bježi od saopštavanja informacija građanima po pitanju broja oboljelih od kju groznice?</p>
<p>- Da li je sprovođenje mjera sa zakašnjenjem i pod pritiskom javnosti dalo rezultate na terenu? Ovo pitanje je važno, jer se pojava bolesti željela sakriti od javnosti. Tražimo od nadležnih institucija da u što kraćem roku javnost informišu o ukupnom broju zaraženih grla i ukupnom broju eutanaziranih grla, jer dosadašnje informacije su sporadične i ne daju precizan presjek stanja - istakla je ona.</p>
<p>Očigledno je, smatra Despotović, da se preko ovog problema želi preći ćutanjem i njegovim stavljanjem pod tepih, sa ciljem da se skrene pažnja sa ovog pitanja.&nbsp;</p>
<p>- Za to vrijeme se zaraza širi po farmama, zaražene životinje se ne uklanjaju, nema ni najave o vakcinaciji i očigledno je da država ne kontroliše ovu bolest, prouzrokujući nesagledive posljedice po zdravlje ljudi i životinja, i devastaciju stočnog fonda - zaključila je poslanica DPS-a.</p>

1250x600

Despotović: Zaraza se širi, a nadležni se kriju i nadaju da će se problem sam riješiti

<p>Čelnici crnogorskih institucija, tačnije ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede <b>Vladimir Joković</b> i direktor Uprave za bezbjednost hrane <b>Vladimir Đaković</b> gostujući u emisiji „Naglas“ su još jednom demonstrirali odsustvo odgovornosti u borbi protiv zarazne bolesti kju groznice, kazala je profesorica Biotehničkog fakulteta UCG i poslanica Demokratske partije socijalista (DPS)<b> Aleksandra Despotović</b>.</p>
<p>Despotović postavlja pitanje - da lisvjesni kontradiktornosti svojih izjava i da li je moguće da ne osjećaju moralnu odgovornost po pitanju skrivanja od javnosti pojave bolesti?&nbsp;</p>
<p>- Ne, oni se još ljute i kažu da je tema u medijima “prenaglašena“. Pokušaj pravdanja i prebacivanja odgovornosti na drugog, kao i pokušaj neutralisanja onih koji skreću pažnju na alarmantnost situacije, pokazuje neprofesionalnost, nestručnost i nesnalaženje u kriznoj situaciji. Pokušali su se sakriti prema onoj staroj poslovici – napad je najbolja odbrana - istakla je Despotović u saopštenju.</p>
<p>Dok govore o tome kako je kju groznica i ranije postojala, što, kako kaže Despotović, niko ne negira, dok nabrajaju države u kojima se kju groznica pojavljuje, poslanica DPS-a napominje da zanemaruju odgovor na suštinska pitanja - odakle toliko zaraženih grla na teritoriji Crne Gore, tačnije u opštinama Nikšić i Danilovgrad?&nbsp;</p>
<p>- Da li su otkriveni uzroci bolesti, jer se trenutno svi bave posljedicama, a o uzroku niko ne govori. &nbsp;Juče su na Javnom servisu čelnici najodgovorniih institucija, saopštili da dok &nbsp;traje suzbijanje bolesti, oni se ne mogu &nbsp;baviti odgovornošću pojedinih institucija. Dakle, priznali su, da bolest i te kako postoji, i da je &nbsp;duži vremenski period sakrivena od očiju javnosti. Pokušaj relativizacije nije uspio, jer su posljedice očigledno ozbiljne i i te kako će se odraziti na ionako desetkovani stočni fond u Crnoj Gori - naglasila je Despotović.</p>
<p>Ona je pozvala direktora Uprave za bezbjednost hrane, da javnost informiše o tačnom broju testiranih grla, o broju zaraženih grla, kao i o broju eutanaziranih grla.</p>
<p>- Podaci koji su iznešeni u emisiji su nejasni i neprecizni, jer se i dalje očigledno ne raspolaže sa tačnim informacijama sa terena. Imajući u vidu način na koji se čelnici institucija odnose prema pojavi kju groznice, očigledno je da poljoprivreda gubi status primarne grane u Crnoj Gori. O tome da li se radi o slučajnosti ili namjeri vrijeme će pokazati - zaključila je Despotović.</p>

Despotović: Joković i Đaković još jednom pokazali neodgovornost i nemar u borbi protiv kju groznice

<p>Informacije koje javnost dobija od nadležnih organa i institucija, a u vezi sa širenjem Kju groznice su konfuzne, kontradiktorne i neusaglašene. Pokušaj minimiziranja štete koja će nastati zbog nepravovremenog, neprofesionalnog i neodgovornog postupanja ne doprinosi umirivanju javnosti, već unosi novu sumnju da je ova bolest izmakla kontroli - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović.</p>
<p>Građanima je, kako je ukazala, saopšten podatak da kod 203 grla postoji sumnja na prisustvo bolesti (pozitivan serološki nalaz, odnosno prisustvo antitijela) dok je kod njih devet PCR testom u mlijeku, drugim izlučevinama ili analizom tkiva utvrđeno da infekcija postoji.</p>
<p>- Zatim je rečeno da je do sada eutanazirano 59 grla sa pozitivnim PCR nalazom ili izraženim kliničkim simptomima, a da eutanaziju čeka još sedam grla i da će ona biti sprovedena odmah po dobijanju informacije od opština Nikšić i Danilovgrad o obezbijeđenoj lokaciji za neškodljivo uklanjanje?! Ova informacija zbunjuje i stručnjake, a kamoli laičku javnost, koja iz ovako saopštenih brojki može samo da zaključi da se od građana nešto skriva - podvukla je Despotović.</p>
<p>Istakla je da se nameću pitanja: Kad ćemo znati da li se PCR test radi kod svih grla koja pokazuju kliničke znake (a to je 203 kako je saopšteno) ili se kalkuliše, pošto statistika bolje zvuči ako je samo devet krava oboljelo?&nbsp;</p>
<p>- Takođe, koji je rok da lokalne samouprave dostave lokacije za odlaganje eutanaziranih životinja? Da li će te lokacije samovoljno određivati opštinske službe, pa ćemo doći u situaciju kakvu smo imali u Župi nikšićkoj gdje je stvoreno leglo zaraze, ili postoje jasni protokoli kako će se to uništavanje obavljati? - dodala je poslanica DPS-a.</p>
<p>U danima iza nas ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i direktor Uprave za bezbjednost hrane bavili su se, kako je kazala, nadležnostima državnih i javnih institucija i odgovornost o zakopavanju eutanaziranih grla zaraženih Kju groznicom prenosili sa državnog na lokalni nivo.</p>
<p>- Ovakav pristup jasno ukazuje da nadležne institucije nijesu spremno dočekale pojavu Kju groznice, jer da jesu, protokol bi bio donešen ne samo na nivou lokalne samouprave, već i na nivou države. Javnost je svjedočila pokušaju da se pojava Kju groznice sakrije i da se na taj način prikrije nečiji nerad, neprofesionalnost i neodgovornost - poručila je Despotović.</p>
<p>Problem se, kako je navela, pokušao prebaciti na poljoprivredne proizvođače kojima je ministar jasno poručio: “Ako neko misli da zaradi to nije fer”.&nbsp;</p>
<p>- No, ovdje se ne radi o zaradama, već samo o isplati štete, zbog očiglednih propusta svih institucija i na državnom i na lokalnom nivou. Od ove vrste odgovornosti ne može se pobjeći, proizvođačima šteta mora biti nadoknađena - jasna je Despotović.</p>
<p>Resorno ministarstvo bi trebalo, poručuje, da upozna javnost o daljim koracima i pruži odgovor na pitanje, da li će biti sprovedena vakcinacija grla i da li Vlada planira da izdvoji novac za nabavku vakcina.</p>
<p>- I na kraju, najmanje što odgovorni nosioci vlasti na državnom i lokalnom nivou treba da učine, jeste da podnesu ostavke iz moralnih razloga, jer su neprofesionalno, nekompetentno i nezainteresovano postupali u slučaju ovog problema koji ne tangira samo stočare već i sve građane izložene riziku da se zaraze - zaključila je Despotović.</p>

Despotović: Vlast duguje konkretne odgovore o širenju kju groznice, sakrivanje informacija je nedopustivo

<p>Studenti u blokadi univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) ponovili su večeras zahtjev lokalnoj samoupravi da raskine ugovor o oglašavanju u provladinom tabloidu Informer.</p>
<p>Oni su poslije odavanja pošte stradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu naveli da je jedna od koleginica zbog učešća u emisiji „Utisak nedelje“ na najgrublji način targetirana u provladinim medijima.</p>
<p>- Nad našom koleginicom <b>Eminom Spahić</b> je izvršena jedna vrsta gnusnog sajber nasilja i targetiranje. Ona nije sama i uvijek ćemo biti uz svakog ko trpi takav vid nasilja. Ovo je borba nas slobonih, koji hoće da oslobode i sve druge - rekla je jedna od studentkinja DUNP.</p>
<p>Nekoliko tabloida i televizija sa nacionalnom dozvolom optužilo je studentkinju da je u programu Nova S da je „jedan od ciljeva maltretiranja građana održavanje izbora, poslije kojih će Srbi priznati genocid u Srebrenici“.</p>
<p>Studenti su prije više od mjesec dana zatražili da lokalna samouprava raskine ugovor sa kompanijom „Insajder tim“, koja je izdavač tabloida „Informer“, kako novac svih žitelja ovog grada ne bi bio „neopravdano poklonjen najmalicoznijem režimskom mediju“.</p>
<p>- Informer je na najbrutalniji i najmaliciozniji način targetirao i vrijeđao naše profesore, studente i njihove porodice nazivajući ih udbašima, državnim neprijateljima, teroristima… - naveli su studenti, ali i Zbor građana Novog Pazara.</p>
<p>Nakon burne reakcije javnosti, Gradska uprava oglasila se na zvaničnim nalozima na društvenim mrežama poručivši da je prilikom odabira kompanije u kojoj će se oglašavati sve urađeno u skladu sa zakonom.</p>

Studenti u Novom Pazaru traže da njihov grad prekine saradnju s Informerom

<p>Predsednik SAD <b>Donald Tramp</b> izjavio je večeras da je odgovor Irana na napad na njihova nuklearna postrojenja bio "veoma slab“ i i zahvalio Teheranu što je o napadu na bazu u Kataru unaprijed obavijestio Vašington. Dodao je da nijedan Amerikanac, niti državljanin Katara nije povrijeđen, i da "gotovo da nije pričinjena nikakva šteta“.</p>
<p>- Iran je zvanično odgovorio na uništenje njihovih nuklearnih postrojenja veoma slabo, što smo očekivali i veoma efikasno preduprijedili - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.</p>
<p>Naveo je da je Iran lansirao 14 raketa, od kojih je 13 oboreno, a da je jedna išla u drugom smeru i nije bila pretnja.</p>
<p>Naveo je da je Iran lansirao 14 raketa, od kojih je 13 oboreno, a da je jedna je išla u drugom smjeru i nije bila prijetnja.</p>
<p>- Nijedan Amerikanac nije povrijeđen, nijedan državljanin Katara nije povrijeđen, a "gotovo da nije pričinjena nikakva šteta" - rekao je Tramp.</p>
<p>Najvažnije je da su sad sve izbacili iz svog 'sistema' i nadamo se da neće biti dalje mržnje. Želim da zahvalim Iranu što su nas unaprijed obavijestili. Možda Iran sada može da nastavi ka miru i harmoniji u regionu, a ja ću s entuzijazmom ohrabriti Izrael da učini isto“, naveo je Tramp.</p>

Tramp: Odgovor Irana "veoma slab“

<p>Studenti Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Srbiji objavili su da stupaju u fizičku blokadu fakulteta.</p>
<p>Oni su na društvenim mrežama objavili sliku zgrade fakulteta preko koje je katanac sa lancem.</p>
<p>Plenum studenata Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja (DIF), prije nekoliko dana, upozorio je na zastrašivanje i targetiranje studenata. Oni su posebno istakli incidenta, prilikom koga je kako kažu, dekanka <b>Sanja Mandarić </b>zastrašivala studentkinju prve godine i jasno su poručili da "zastrašivanje ne prolazi kada stoje jedni uz druge“.</p>

Studenti DIF-a u Srbiji najavili totalnu blokadu fakulteta

<p>Divlji auto-placevi koji godinama uzurpiraju javne površine konačno su pod lupom inspekcije. Uprava za inspekcijske poslove Glavnog grada pokrenula je opsežnu akciju uklanjanja nelegalno parkiranih i izloženih vozila, kazao je za Gradsku TV direktor Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada <b>Branko Kovačević</b>.&nbsp;</p>
<p>Prodaja polovnih automobila na javnim površinama Glavnog grada problem je koji godinama opterećuje saobraćajnu infrastrukturu i narušava komunalni red u Podgorici. Zbog toga, Uprava za inspekcijske poslove počela je sa uklanjanjem vozila sa javnih površina, a prva akcija je izvedena na Starom aerodromu.</p>
<p>- Tom prilikom smo uočili na terenu da ima oko 120 ili 130 automobila, koji duži vremenski period se nalaze tu, na toj javnoj površini i organizovali smo akciju. I tom prilikom smo premjestili oko tridesetak vozila, dok su ostala vozila, vlasnici sami uklonili - kazao je Kovačević.</p>
<p>Nakon prve lokacije na Starom aerodromu, akcija će se proširiti i na druge gradske četvrti.</p>
<p>- Od srijede krećemo intezivnije da se bavimo problemom. To su lokacije prije svega Zabjelo, Zagorič, Zlatica. Naravno i drugi dijelovi grada. Imamo i druge javne površine, gdje su neki manji prodavci, koji imaju par vozila izložili na javnim površinama, samim tim zauzimaju javnu površinu. I ovaj rješevaćemo i to u narednom periodu kažem, koliko već od srijede krećemo u novu akciju i to će trajti u kontinuitetu dok ih sve ne uklonimo -istakao je Kovačević.</p>
<p>Kao trajno rešenje, predviđa se formiranje legalnog auto-placa, gdje bi svi zainteresovani mogli da izlažu i prodaju vozila – ali uz poštovanje pravila.</p>
<p>- Uprava Glavnog grada je to prepoznala kao jedan od gorućih problema i krenula je u rešavanje toga problema. Zadužena je Direkcija za imovinu. Oni su predložili par loakcija upravi Glavnog grada, koja bi bila adekvatana za ovu namjenu i očekujem da uskoro, znači, u toku ljeta, da će biti ta lokacija određena, da će se privesti namjeni, da će prodavci automobila, imati priliku da svoja vozila izlažu na toj lokaciji - kazao je Kovačević.</p>
<p>Nelegalna parkiranja, takođe, dodatno opterećuju i onako deficitarna parking mjesta. Uklanjanjem ovih vozila, kako dodaje Kovačević, grad indirektno dobija stotine novih parking pozicija.</p>
<p>- Neka slobodna procjena, od inspektora na terenu, zaključili smo da ovih vozila ima između 300 i 500. Moramo priznati da je to jedan ozbiljan broj. Na taj način Glavni grad će da obezbijedi jedan značajan broj nedostajućih pakring mjesta - zaključio je Kovačević.</p>
<p>Kako poručuju iz Uprave, ovo više neće biti samo akcije, već kontinuiran posao. Nakon prioritetnih lokacija, inspektori se šire i ka ruralnim zonama. Cilj je jedinstven – vratiti javne površine svim građanima.</p>

Kovačević: Pokrenuta akcija uklanjanja divljih auto-placeva u Podgorici

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: aleksandra-despotovic