Portali bliski ruskim vlastima objavili su nezvanične informacije da je Milorad Dodik dobio i državljanstvo Rusije i dozvolu za boravak u Rusiji.&nbsp;
To je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao glavni i odgovorni urednik portala Buka Aleksandar Trifunović.
Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik u Moskvi se sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Nakon sastanka na mreži X je napisao da mu je ruski predsjednik rekao da će se Rusija zalagati da se završi rad međunarodnih institucija u BiH, uključujući i rad visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Koliko će Milorad Dodik ostati Moskvi, da li to ima veze sa ukidanjem sankcija, da li će čekati da se takav neki potez dogodi pa biti na sigurnom u Moskvi samo su neka pitanja, kaže Trifunović i dodaje da on po svaku cijenu želi da zadrži dobre odnose sa Rusijom.&nbsp;
- Ali i da postigne dobre odnose sa Trampovom administracijom. On to neprestano pominje - istakao je Trifunović i dodaje da Dodik ne rizikuje previše, pa se i iz tog razloga nije previše približavao Sarajevu, već ide na sigurna putovanja, poput putovanja u Izrael.
Predsjednik Republike Srpske, objašnjava on, ima jako dobre odnose sa izraelskim političarima, ali i u Mađarskoj i Rusiji. To su, kako kaže zemlje u kojima se on osjeća prilično sigurno i misli da boravkom tamo ništa ne rizikuje.&nbsp;
- Moram priznati da me iznenadio ovo javljanje iz Moskve, iako je bio najavljen taj neki susret sa Putinom u nekoj budućnosti, međutim, sama činjenica da je Izrael napustio ranije nego što je rekao, a iz Izraela je rekao da će se vratiti u toku ove sedmice, otišao je dan posle te konferencije, pa se s twittera misteriozno javio da je stigao, nije rekao gdje, a očigledno da nije doputovao u Bosnu i Hercegovinu. Mislim da on više stvara neki privid situacije trenutno da je napustio Republiku Srpsku nego što je to zaista uradio. Moja neka procjena je da on želi da zadrži tu moć koju ima u Republici Srpskoj do kraja - rekao je Trifunović.
Prema njegovim riječima, Dodik želi što bolje odnose s Trampovom administracijom, jer u svojoj viziji, vidi sebe i Trampa vidi identično.&nbsp;
- On od izbora Trampa nekako slavi tu pobjedu, iako je sam na crnoj listi američke administracije i pokušava od kad se pojavio na toj listi popriličnim svotama novca da lobira da se te sankcije ukinu. Mi ne znamo šta će Tramp uraditi, niko ne radi šta on radi sjutra, a kamoli u narednim danima, ali činjenica je da Milorad Dodik sa svih strana pokušava da dođe do američke administracije. Činjenica da Rod Blagojević, jedan od prijatelja Donalda Trampa jutros objavio podršku Miloradu Dodiku, stavio ga u isti tvit sa Le Penovom, govori da je ipak nešto Milorad Dodik i uradio, i da će nastaviti u tom pravcu - objašnjava Trifunović.
Sud BiH tražio je krajem marta od Interpola izdavanje crvene potjernice za Dodikom i predsednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem, zbog sumnje da su počinili krivično djelo "napad na ustavni poredak BiH".
Odluka je donijeta nakon što su obojica napustili BiH, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, dok je za njima raspisana centralna potjernica. To znači da je bilo koja, od 16 policijskih agencija, koliko ih ima u BiH u obavezi da ih privede.
Ljudi u Bosni Hercegovini su, kaže on, navikli na krizu i digli stepen tolerancije na krizne situacije na viši nivo od ljudi u normalnim evropskim zemljama.
- Ova kriza je jača nego ikad dosad jer se dešava nešto što više niko ne može kontrolisati. Vi u ovom trenutku ne možete da vidite izlaz na kraju tunela, naznaku kako bi ova situacija mogla biti riješena, a da bude u korist građana. Imamo situacije i solucije kako da se političarima olakša, pa i samom SNSD-u, pa i Miloradu Dodiku da i dalje bude na neki način u vlast, da obnašaju vlast, obnašaju koalicije, jer morate da razumijete da ako Milorad Dodik i njegova partija budu izbačeni iz vlasti, on i dalje ima jedan kontrolni paket akcija na nivou BiH kako može da utiče preko Doma naroda, preko Vijeća naroda, preko institucija u kojima on ima i dalje solidan kontrolni paket akcija - kazao je Trifunović
Zbog svega se, kaže, ljudi u Bosni i Hercegovini osjećaju zbunjeno, zamrznuto od straha kakvu budućnost imaju, jer često se, spominju i mogući sukobi.&nbsp;
- Hrvatski ministar odbrane je juče izjavio da nema prisustva međunarodne zajednice u BiH da bi sukobi već izbili, ja zaista mislim da nije tako, ali možda ljudi sa strane bolje vide krizu koju mi živimo, jer smo mi na ovo već navikli - zaključio je Trifunović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube na TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dp-ccXOrVWfE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Trifunović: Objavljene nezvanične informacije da je Dodik dobio rusko državljanstvo

Fudbaleri Barselone savladali su Hetafe na stadionu "Johan Krojf" rezultatom 3:0 u meču 5. kola La lige.
Izabranici Hansija Flika poslije trijumfa na "Sent Džejms parku" igrali su na svom pomoćnom terenu pred ispunjenim tribinama onih najsrećnijih koji imaju mogućnost da ih gledaju u ovim, za njih, nezamislivim uslovima kada je riječ o kapacitetu.
Iznenađenje smo vidjeli uoči same utakmice budući da Hansi Flik nije uvrstio junaka meča u Njukaslu Markusa Rašforda u početnih 11. To za sam ishod meča nije bilo problematično pošto je Feran Tores sa dva pogotka u 15. i 34. minutu poslije asistencija Danija Olma i Rafinje.
Rutinske realizacije momka kog je prečka kasnije osujetila da upiše het-trik u prvom poluvremenu.
U nastavku je šansu odmah dobio i Markus Rašford i kroz dvadesetak minuta je uzvratio priliku koju mu je ukazao njemački strateg. Fermin Lopez je poslao strašan pas u prostor, Englez bio brz, uslijedila je povratna za Danija Olma onda kada je ispala čitava odbrana Hetafea i sigurna završnica - 3:0.
Barsa tako dolazi do 13 bodova, dok Hetafe ima devet nakon pet mečeva.

Barselona ubjedljiva protiv Hetafea

Više od jednog vijeka nakon što je njemačka mina u Egejskom moru potopila HMHS Britanik, sestrinski brod čuvenog Titanika, grčke vlasti saopštile su da su izvučeni prvi vrijedni predmeti sa njegove olupine. Operacija je sprovedena još u maju, ali su detalji javnosti predstavljeni tek početkom nedjelje.
Kako prenosi BBC, u njoj je učestvovalo jedanaest profesionalnih ronilaca, predvođenih britanskim istoričarom Sajmonom Milsom i njegovom Britanik fondacijom.
Među izvučenim predmetima nalaze se brodsko zvono osmatračnice, navigaciona lampa, putnički dvogledi, keramičke pločice iz turskog kupatila, kao i porcelanski lavabo iz kabine druge klase, očuvan iako prekriven morskim naslagama. Svi artefakti prebačeni su u atinske laboratorije Uprave za podvodne antikvitete, gdje se čiste i konzerviraju, a nakon završetka procesa biće izloženi u novom Nacionalnom muzeju podvodnih antikviteta u Pireju, u okviru sekcije posvećene Prvom svjetskom ratu.
Britanik je bio treći brod iz prestižne Olimpik klase kompanije White Star Line, zajedno sa Titanikom i Olimpikom. Tokom rata je rekviriran i služio je kao bolnički brod. U novembru 1916. planirano je da u Grčkoj ukrca tri hiljade ranjenih vojnika i nastavi svoj put, ali je 21. novembra kod ostrva Kea udario u minu ili ga je pogodio njemački torpedo. Brod je potonuo za svega 55 minuta. Od ukupno 1.065 ljudi na brodu, 30 je izgubilo život, dok je čak 1.035 uspjelo da se spase.
Za razliku od tragedije Titanika, spašavanje putnika sa Britanika bilo je znatno uspješnije jer je more bilo toplije, broj čamaca za spasavanje bio veći, a pomoć je stigla znatno brže. Temperatura mora iznosila je 21 stepen Celzijusa, dok je u slučaju Titanika bila minus dva, spasilački čamci sa Britanika lansirani su u većem broju i ostali na površini, a spasilački brodovi stigli su manje od dva sata nakon prvog SOS signala, za razliku od tragedije Titanika, kada je pomoć stigla tek poslije tri i po sata.

Artefakti sa Britanika, sestrinskog broda Titanika, izvučeni iz Egejskog mora poslije više od vijeka

Sirija će 5. oktobra održati svoje prve parlamentarne izbore pod novom islamističkom administracijom, saopštila je danas državna novinska agencija SANA.
Očekuje se da će nova skupština postaviti temelje širem demokratskom procesu nakon što je prošlog decembra zbačen sirijski predsjednik Bašar al-Asad. Kritičari smatraju da prema trenutnom sistemu manjinske grupe nijesu dovoljno zastupljene.
Skupština će takođe imati zadatak odobriti zakone usmjerene prema reformi decenijama dugih ekonomskih politika pod državnom kontrolom te ratifikaciji sporazuma koji će preoblikovati sirijske vanjskopolitičke saveze.
<h3>U martu objavljena ustavna deklaracija</h3>
Glasanje za Narodnu skupštinu koja broji 210 članova održaće se "širom svih izbornih okruga", iako je izborna komisija prošli mjesec rekla da će glasanje biti odgođeno u tri pokrajine zbog sigurnosnih zabrinutosti. Trenutni sirijski predsjednik Ahmed al-Šara imenovaće trećinu članova Narodne skupštine.
Sirija je prvobitno najavila da će se izbori održati u septembru i da će glasanje biti odgođeno u Svejdi, u kojoj su se u julu sukobili Druzi i sunitska beduinska plemena, kao i u pokrajinama Hasaki i Raki, koje su trenutno pod kontrolom kurdskih Sirijskih demokratskih snaga.
U martu je Sirija objavila ustavnu deklaraciju prema kojoj će se prelazno razdoblje odvijati pod vodjstvom Šare. Prema dokumentu, središnju ulogu ima islamsko pravo, uz garanciju ženskih prava i slobodu izražavanja. Međutim, pojavile su se zabrinutosti o koncentraciji moći u rukama islamista.

Sirija će održati prve izbore otkako je svrgnut al-Asad

Građani Brazila održali su danas proteste u svih 26 saveznih država protiv mogućeg pomilovanja bivšeg predsjednika te zemlje Žaira Bolsonara i njegovih saveznika, koji su osuđeni za pokušaj državnog udara.
Na demonstracije su pozvali istaknuti brazilski umjetnici i ljevičarske grupe, nakon što je Donji dom parlamenta u utorak, 16. septembra usvojio ustavni amandman kojim bi se otežalo hapšenje ili pokretanje krivičnih postupaka protiv poslanika, što sada ide na razmatranje u Gornjem domu.
Donji dom je sljedećeg dana glasao za ubrzano usvajanje zakona koji su podržali poslanici desničarske opozicije, koji bi mogao da pomiluje Bolsonara, njegove bliske saradnike i više stotina njegovih pristalica koji su osuđeni za pokušaj državnog udara 2023. godine.
Bolsonaro je u četvrtak, 11. septembra osuđen na 27 godina i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja da ostane na vlasti nakon poraza na izborima 2022. godine, što je on negirao.
Bolsonaro je prvi bivši predsjednik Brazila koji je osuđen za takvo djelo.
Istraživanja javnog mnjenja u Brazilu pokazuju da su građani i dalje duboko podijeljeni oko Bolsonarove vladavine, dok većina podržava njegovu zatvorsku kaznu.

Brazil: Protesti zbog usvajanja amandmana kojim bi mogao da se pomiluje Bolsonaro

Šta navodno veliki protivnik kineskog uticaja traži u Kini i šta se krije iza te posjete? Zašto se Dritan Abazović, lider Građanskog pokreta URA, politikolog po struci i osoba bez državničke ili značajnije političke funkcije u Crnoj Gori, nalazi u višednevnoj posjeti Kini, gdje je prisustvovao samitu posvećenom – medicini u Vuhanu? Ko ga je poslao i čije interese zastupa? Sigurno je da državne, crnogorske ne zastupa, jer to nije činio ni dok je bio na najvišim državnim funkcijama.
Da li je riječ o ličnoj ili porodičnoj agendi povezanoj s ovim događajem? I, što je možda još važnije, da li ova posjeta ima ikakve veze sa nedavnim boravkom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u istoj zemlji?
Ova pitanja se prirodno nameću, posebno ako se uzme u obzir dosadašnja uloga Abazovića na političkoj sceni, gdje ga mnogi doživljavaju kao eksponenta Vučićeve politike u Crnoj Gori. Dodatno, pažnju javnosti privlači i činjenica da njegov brat, Džihan Abazović, razvija medicinski biznis upravo u Beogradu – u saradnji s partnerkom bivše premijerke Srbije, a sada predsjednice Skupštine, Ane Brnabić, bliske saradnice Aleksandra Vučića.
OD KRITIKE KINESKOG UTICAJA - DO UČEŠĆA NA KINESKOM SAMITU
Još zanimljivije postaje kada se podsjetimo da je Dritan Abazović, kao potpredsjednik Vlade Crne Gore 2021. godine, u Briselu od Evropske unije tražio pomoć da se zaustavi kineski uticaj u zemlji.
“Dobili smo kredit od milijardu dolara, što je trećina ukupnog duga i direktno je povezano sa Kinezima. Molimo vas da nam pomognete da taj zajam zamijenimo za evropski, da sklopimo saradnju s evropskim finansijskim institucijama i da prekinemo kineski uticaj”, rekao je tada Abazović pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET), 17. marta 2021.
Danas, nekoliko godina kasnije, Abazović učestvuje na samitu u kineskom Vuhanu, fokusiranom na tehnologiju i medicinu. Postavlja se pitanje: ima li ova posjeta političku pozadinu, ili se radi o pripremi terena za moguće privatne poslovne projekte povezane s njegovim bratom?
Na samitu, politikolog Abazović je, vjerovali ili ne, govorio o potrebi modernizacije zdravstvenog sistema Crne Gore kroz primjenu savremenih tehnologija:
“Otvorena društva ne moraju nužno da kreiraju nove tehnologije, ali ih moraju biti spremna prihvatiti. Nerealno je očekivati da Crna Gora prati supersile u tehnološkom razvoju, ali možemo usmjeriti politike ka prihvatanju najboljih i naučno dokazanih rješenja. Tako ćemo održati korak sa savremenim svijetom.”
On je, kao politikolog i osoba koja nije iz svijeta medicine, predstavio i zdravstvene politike koje su sprovođene tokom mandata 43. Vlade.
ZA ČIJE INTERESE?
Iako su zvanične poruke sa samita bile u okviru političko-tehnološkog diskursa, ostaje otvoreno pitanje – da li je Abazović u Kini prvenstveno kao politikolog i lider partije, ili kao predstavnik ličnih i porodičnih poslovnih interesa?
U svakom slučaju, njegova posjeta dolazi u trenutku kada se ponovo intenziviraju političke i ekonomske veze između Srbije i Kine, a Abazović – iako bez zvanične funkcije u Crnoj Gori – ostaje aktivan igrač u toj globalnoj partiji šaha. Za čije interese?

Šta se krije iza puta Abazovića u Kinu: Vučićeva misija ili privatni biznis planovi za brata i Anu Brnabić

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, 2021. godine dok je bio predsjednik Skupštine, veoma zaneseno i odlučno, govorio je na temu obustavljanje gradnje u Budvi i Bečićima. Tada je, trudeći se da cjelokupnoj javnosti pojasni, bio izričit kako neće biti smak svijeta ako se DUP-ovi Bečići i Budva centar stave van snage, ako se ne bude gradilo, ukazujući da je „prostor čudo“ i treba ga sačuvati, jer ako i to devastiramo „teško ćemo ga ikad povratiti“.
Nakon nešto malo više od četiri godine Bečić je očigledno promijenio mišljenje i sada je u redu graditi, ili je to pak izuzetak jer se radi o njegovoj porodici.
Podsjetimo, majki Alekse Bečića, Vesni i rođaku Luki, te budvanskoj firmi "Bonila" DOO, daje se zeleno svjetlo da se u bečićkom naselju Tršljikovica izgrade apartmanski turistički objekti, dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana. Riječ je o parceli sa kućom u vlasništvu Vesne Bečić, kao i parcelama u vlasništvu rođaka Luke Bečića.
Sa druge strane, Bečić 2. juna 2021. godine tokom sjednice Skupštine, tada kao predsjedavajući, poručuje da ako se privremeno ne bude moglo graditi „nećemo nestati, ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo“, već da je to „ulog u budućnost“ da spasimo prostor. Apsurdno, ali danas, kada živimo tu budućnost u odnosu na Bečićevo izlaganje, ne smeta mu što će upravo njegova majka i rođak da grade višespratnice.
„Zaista svi trebamo da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu... Ranije smo pominjali te čuvene DUP-ove Bečići i Budva centar. Ako se stave ti DUP-ovi van snage, neće biti smak svijeta. Ako se privremeno ne bude moglo graditi i ako bude uslovno rečeno, privremeni moratorijum, nećemo nestati. Ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo. To je ulog u budućnost, da spasimo prostor... Ali kakva je to logika da evo svi mi, ljudi koji su ili iz Budve ili imaju jaku vezu sa Budvom, koji imaju zemljište tamo i tako sigurno i u drugim krajevima Crne Gore gdje je devastacija bila, jesu za stavljanje van snage, a to znači da ni oni ni mi ne možemo da gradimo na onom što je naše zemljište ili porodično nasleđe, a neki drugi, što nije logično, su za neki drugačiji pristup koji nas dovodi do ovolike devastacije“, rekao je Bečić u junu 2021. godine.
Osim toga, imao je blagonaklone poruke da treba ostaviti nešto budućim, mlađim generacijama, te da treba spasiti prostor.
„Prostor je čudo i zato zaista uvijek sa pažnjom, inspirisan sam ponekad i dam sebi za pravo kao predsjedavajući da se osvrnem na izlaganja jednog broja poslanika koji se zaista studiozno i posvećeno bave ovom problematikom, jer to je nešto što je veliki resurs i ako to ugrozimo,i ako to do kraja izgubimo, i ako to devastiramo, teško ćemo ga ikada više povratiti“, govorio je tada Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FETMR_4SCg5s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Pored toga, nije nepoznata ni činjenica da je Bečić kao kandidat na izborima za predsjednika Crne Gore u martu 2023. godine, gradio kampanju na skromnosti i tome da on nema „ni skupih nekretnina, ni jahti, ni bilo kakvih velikih materijalnih dobara“. Zdravorazumski je zapitati se kako li se sada potpredsjednik Vlade nosi sa činjenicom da će u porodici imati ovolike nekretnine, a samim tim i materijalna dobra.
„U mojoj biografiji naći ćete da sam uvijek držao do svoje riječi... Moja riječ je moja čast, te ako pogazim riječ, izgubiću čast", ponosno je izgovarao Bečić 4. marta 2023. godine kada je iz Danilovgrada krenuo u kampanju kao kandidat za predsjednika Crne Gore.
Ako, kao što kaže, drži do svoje riječi, onda zna i šta gubi.

Bečićevo "časti mi" zatrpao majčin građevinski beton: Nekad je devastaciji govorio NE, ali za majku može sve

Ne branim svoju imovinu, nego svoju državu, poručio je iz Brčela u kojima se održava protestni skup jedan od organizatora Nenad Nikaljević koji je nedavno sa suprugom doživio šikaniranje popova Crkve Srbije, ali i državnih organa. - &nbsp;Crkva Srbije je okupaciona crkva! Ne damo Crnu Goru i njen evropski put! Ovo je skup protiv političkog djelovanja dijela državne uprave koji je dozvolio da se iznutra uništava naša država! Ovo nije skup protiv Boga. Ne može se hristoslavlje izjednačiti sa srboslavljem, to je podvala! Drugo ime za Crnu Goru je vječna borba za slobodu! Ovo je tiha okupacija od strane Crkve Srbije. Zajedno sa Udruženjem Crmničana i svim građanima koji žele da se uključe sastavićemo zahtjeve i poručiti EU sa poglavlje 23 ne može biti zatvoreno diskriminacijom – poručio je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120956_6cf4975246fa416b93d47d00e2992f336f18a100f99c006a1e5144807a8bb687.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920120956_6cf4975246fa416b93d47d00e2992f336f18a100f99c006a1e5144807a8bb687" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="nenad Nikaljević"> <figcaption>Nenad Nikaljević(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Jovan Lekić, predsjednik Udrženja Crmničana poručio je da će uskoro četiri godine od kada je u Manastiru Brčeli oskrnavljena grobnica crnogorskog mitopolita Arsenija.&nbsp; - Dok ne dobijemo odgovor na to nećemo stati. Ko to radi uporno i danas, kao što se to sistemski radi 106 godina od kad je iskamčena lažna saglasnost za duhovnu eutanaziju i utapanje u SPC. Od toga dana se naša crkva nalazi u neredovnom stanju, ali to ne znači da smo se kao nacionalni Crmogorci odrekli svoga Boga i svojih svetinja – poručio je Lekić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092013090_e0fc239d171a24bff7acc6f925cf704c8274bc2e2474b90838006b018583e9e1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025092013090_e0fc239d171a24bff7acc6f925cf704c8274bc2e2474b90838006b018583e9e1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Jovo Lekić"> <figcaption>Jovan Lekić(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  On ističe da se nijesmo odrekli ni trobojke kralja Nikole, ni ćirilice, ni vojvode Mirka, niti jedne crkve i manastira u koje moramo ići i pokazati čije su. - &nbsp;Zato smo u obavezi da odbranimo atak na naše kulturno naslijeđe. Danas smo tu da poručimo Crkvi Srboje da želimo da živimo u miri sa svima, ali ne sa onima koji mrze sve crmogorsko i koji čine zlo. Niti će se Crna Gora razgraditi, niti ćemo se mi odreći Boga. Zato molimo SPC da se mane politike i da se drži jevanđelja. Neće im proći povampirenje ratnih zločinaca, s čim o jadu zabaviše zadnjih dana ovaj narod! Iz Crmnice i Manastira u Brčelima poručijemo - odbranićemo naše sakralno blago, groblja, vjeru, crkve i manastire. Vidimo se i da je vječna Crna Gora. Igor Gojnić, diplomirani pravnik, izjavio je da je dugo smatrao nepristojnim isticati porodično porijeklo, ali da je na to bio primoran nakon, kako navodi, uzurpacije porodične imovine. - Uljezi su protivzakonitim radnjama upisali našu imovinu na sebe, tako da grobovi naših predaka sada formalno pripadaju lažnoj religioznoj zajednici, nazvanoj Crkva Srboje. Takvo što ne bi bilo moguće bez pomoći državnih organa - tvrdi Gojnić. Prema njegovim riječima, zbog toga je osnovana nevladina organizacija „Komunica“, s ciljem da se pred sudovima dokaže vlasništvo porodice i mještana, ali, kako kaže, iz Ustavnog suda nikada nijesu dobili odgovor. - Naša groblja su nezakonito upisana na tu vjersku grupu, koja je, pored toga, palila školu, protivpravno se priključivala na vodovodnu mrežu i činila brojne druge nezakonitosti. Bolje bi im bilo da se preimenuju u organizovanu kriminalnu grupu (OKG) - poručuje Gojnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092013098_43a5671f-c057-468d-ba65-e3cdc13a90db.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025092013098_43a5671f-c057-468d-ba65-e3cdc13a90db" data-rendition-name="original" width="1260" height="780" loading="lazy" alt="Igor Gojnić"> <figcaption>Igor Gojnić(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Dekan Fakulteta za crnogorski jezik, Aleksandar Radoman, poručio je da danas moramo braniti našu baštinu i dio naše, crnogorske, istorije koju propadnici tuđe crkve prisvajaju i devastiraju.&nbsp; - Kao Crmničanin, ponosan sam što govorim ovđe, kao i zbog Nenada Nilaljevića koji je pokušao da spriječi uzutpatore, kada već to država nije. Djelovane beogradske patrijaršije u Crnoj Gori danas je ne samo antidržavno, već i antihrišćansko. Zato smo se okupili danas da im pokažemo da nas ne mogu ućutkati i da nećemo ostati nijemi na upit otkud im hrabrost. Ovo nije samo pitanje Brčela i Crmnice, već ustavnog poretka. Zato bi pravosuđe moralo pokrenuti postupak preispitivanja Temeljnog ugovora. Ideologija koji promoviše SPC generator je svih problema u regionu. Crna Gora je platila danak nesvijesti političke elite, koja mora znati da smo svi mi Nenad Nikaljević i da im nećemo dozvoliti devastaciju. Poručujemo im da Crna Gora ne haje za Nemanje, Murate i Bonaparte... – poručio je Radoman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920130920_d00bf5d56e4a137311f868b1436fab7ea1dc6dceac53b49cedd9f9a136ae8a39.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250920130920_d00bf5d56e4a137311f868b1436fab7ea1dc6dceac53b49cedd9f9a136ae8a39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> <figcaption>Aleksandar Radoman(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Istoričar Miloš Vukanović poručio je da nije bilo nezavisne Crne Gore 400 godina prije pojave Srpske pravoslavne crkve, ne bi bilo ni ovih manastira.&nbsp; - Crna Gora je trn u oku onima u Beogradu. Ono što se desilo crnogorskim manastirima se ispravno zove kulturocid. Na Crnu Goru su nasrtali i mnogo moćniji, ali smo preživjeli. Preživjećemo i njih. Na nama je da se izborimo pravno, da zapišemo svaku nepravilnost i zaustavimo otimanje – kazao je Vukanović. Protestni skup zbog političkog djelovanja Crkve Srbije i nezakonitih upisa državne imovine održava se kod spomenika Spomenika palim borcima u borbama za oslobođenje Crmnice 1943. u selu Donji Brčeli.. <h2>"Obezbjeđenje" Manastira</h2> U Manastiru Brčeli, kojim stoluje Crkva Srbije uočeno je "obezbjeđenje" slično onome u Cetrinjsom manastiru tokom nasilnog ustoličenja Joanikija MIćovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120944_a4c8d5c9777d93bf10adbaa725674d733a887483182da5be211ebb8ff465eca9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250920120944_a4c8d5c9777d93bf10adbaa725674d733a887483182da5be211ebb8ff465eca9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje"> <figcaption>"Obezbjeđenje" Manastira Brčeli(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120944_ce219bf19fc3f25b95fddf9fa5f48014e1382d9b23981f05c1f4e07ef015c232.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250920120944_ce219bf19fc3f25b95fddf9fa5f48014e1382d9b23981f05c1f4e07ef015c232" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje"> <figcaption>"Obezbjeđenje" Manastira Brčeli(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Poruke iz Brčela: Ne branimo imovinu, branimo državu, djelovanje Beogradske patrijaršije u Crnoj Gori je ne samo antidržavno, već i antihrišćansko

Dragana Kažanegra-Stanišić, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova, uporno pokušava da obmane javnost i prikrije sopstvene slabosti, ali ona nikada nije prošla bezbjednosnu provjeru i nema pravo pristupa tajnim podacima, saopštio je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.&nbsp;
On je na X-u napisao da je osoba koja je „pala na vetingu“ posljednja koja može drugima držati lekcije o kredibilitetu.
- Licemjerstvo Demokrata, čiji je ona funkcioner, najbolje se vidi na primjeru DUP-a Bečići. Godinama su uzbunjivali javnost da je taj plan „kriminalan“ i da ga treba ukinuti. Predlog za ukidanje plana je bio ultimatum u lokalnoj skupštini koje su Demokrate stavile na dnevni red i glasale da se stavi van snage. One koji nisu glasali za ukidanje su nazivali DPS poslušnicima i izdajnicima. A danas, gle čuda, po tom istom „kriminalnom“ planu, njihov lider Aleksa Bečić zida dvije zgrade sa 92 stana i 97 parking mjesta, površine 6.318,10 kvadratnih metara. Ako je DUP kriminal, šta je onda ovo, moralni sunovrat ili čist interes? – pita se Jovanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, teško da se izgradnja apartmansko-turističkog kompleksa u Bečićima može podvesti pod javni interes.
- Ili će biti da Demokrate svoje lične interese doživljavaju kao opšte. Pa se sad postavlja logično pitanje, da li će Kažanegra podnijeti krivične prijave protiv svog lidera koji želi da gradi dvije zgrade po kriminalnom planu? Umjesto da radi posao za koji je plaćena, Kažanegra se bavi opsesivnim prikupljanjem mojih snimaka i izjava. Žao mi je što toliko spinuje javnost, jer bih je inače predložio za svog biografa, kad već vodi dosije o meni. Postavlja se pitanje samo da li ovo radi u svojstvu državne sekretarke MUP-a zloupotrebljavajući svoj službeni položaj u političke svhrhe – navodi Jovanović.
On ističe da je posebno opasno što zbog nedostatka argumenata pokušava da podigne međunacionalne tenzije.&nbsp;
- Nekad su Demokrate ponavljale „Pobjede, a ne podjele“. Danas im je očito primjerenija matrica: „Podjelama do pobjeda“. Ta je politika ekstremno opasna po društvo, a građani Budve i Crne Gore je neće prihvatiti. Sadašnja matrica Demokrata je jasna. Dok Bečić zida zgrade, Kažanegra zida podjele. To je njihov zajednički projekat – kaže Jovanović.&nbsp;
On dodaje da je vrijeme političke trgovine, spinova i jeftinih predstava prošlo, te da građani jasno vide ko nudi budućnost, a ko pokušava da raspiruje stare sukobe.&nbsp;
- Moja politika je razvoj Budve i Crne Gore, a ne pretparačke priče kojima me bezuspješno pokušava diskreditovati državna sekretarka koja nema ni minimum kredibiliteta u svom resoru. Najbolje o svima nama govori politika koju vodimo i rezultati podrške kod građana. Moram podsjetiti da Dragana Kažanegra Stanišić nikada nije pobijedila ni na mjesnim izborima, a danas se predstavlja kao moralni autoritet Crne Gore. To je uvreda za građane. Njena politička karijera je kao i snimci koje plasira: montirana, kratkog daha i bez ozbiljnog sadržaja. Najmanje pravo da sudi drugima ima osoba koja sama nije položila osnovni test povjerenja države a to je bezbjednosna provjera – navodi Jovanović.&nbsp;
On je podsjetio i na krivičnu prijavu protiv sekretarke MUP-a koja godinama nezakonito koristi tuđi stan, iako je obećala da će ga napustiti do oktobra 2024.godine.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.2752%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdragana-kazanegra-stanisic-dvije-godine-nelegalno-zivi-u-tudem-stanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovaj slučaj najbolje govori o njoj. Ne govore njene riječi, nego njena djela. Ta djela su neistine, bezakonje i uzurpacija. U kontekstu Crne Gore (i regiona), veting znači provjera porijekla imovine, integriteta i profesionalne odgovornosti javnih funkcionera. To je mehanizam kojim se otkriva da li neko koristi položaj za ličnu korist, da li posjeduje imovinu koju ne može opravdati i da li svojim ponašanjem kompromituje instituciju koju predstavlja – kaže Jovanović.
Upravo ovakvi slučajevi, dodaje, kakav je sa Draganom Kažanegrom, pokazuju zašto je veting potreban.&nbsp;
- Jer ako neko na visokoj funkciji u MUP-u bespravno koristi tuđu imovinu, izbjegava obaveze i skriva se iza funkcije, onda to jasno govori i o njenom integritetu i o sistemu koji to toleriše – zaključio je Jovanović.

Tag: aleksandar-trifunovic

Trifunović: Objavljene nezvanične informacije da je Dodik dobio rusko državljanstvo

Barselona ubjedljiva protiv Hetafea

Artefakti sa Britanika, sestrinskog broda Titanika, izvučeni iz Egejskog mora poslije više od vijeka

Sirija će održati prve izbore otkako je svrgnut al-Asad

Brazil: Protesti zbog usvajanja amandmana kojim bi mogao da se pomiluje Bolsonaro

PRATITE TVe UŽIVO