<p>U rijetkom trenutku međunarodne vidljivosti, bjeloruski autoritarni lider <b>Aleksandar Lukašenko</b> ugostio je pakistanskog premijera <b>Šehbaza Šarifa</b> u zvaničnoj posjeti Minsku 10. aprila, ocijenivši da je riječ o značajnoj prekretnici u bilateralnim odnosima.</p>
<p>Posjeta, koja je nastavljena 11. aprila, rezultirao je nizom sporazuma koji obuhvataju vojnu saradnju, sigurnost hrane i trgovinu.</p>
<p>Najznačajnije je da je Lukašenko ponudio da prihvati do 150.000 pakistanskih radnika kako bi pomogli u rješavanju sve većeg nedostatka radne snage u Bjelorusiji.</p>
<p>Za Lukašenka, čiju pobjedu na predsjedničkim izborima Zapad i dalje ne priznaje nakon nadaleko osporavanih izbora 2020. godine i naknadnog brutalnog gušenja neslaganja, svaki direktni angažman sa stranim čelnikom nosi ogromnu simboličku i stratešku vrijednost.</p>
<p>Diplomatski izolovan, izbjegavan od Evropske unije i Sjedinjenih Država i sve više ovisan o Moskvi, Lukašenko ima malo prilika da se predstavi kao legitimni međunarodni akter.</p>
<p>- Pakistan ima mnogo ljudi koji žele i spremni su da rade u Bjelorusiji - rekao je Lukašenko na zajedničkoj konferenciji za novinare, naglasivši da će Bjelorusija stvoriti "potrebne uslove" za njihovo zapošljavanje.</p>
<p>S više od 198.000 slobodnih radnih mjesta prijavljenih širom zemlje, prijedlog ima za cilj ubrizgavanje radne snage u ekonomiju koja je pod velikim pritiskom.</p>
<p>Taj potez, međutim, izaziva uzbunu u susjednim državama Evropske unije.</p>
<p>Ponuda za uvoz desetine hiljada pakistanskih radnika svakako se može sa sumnjom posmatrati u susjednim članicama NATO-a Poljskoj, Letoniji i Litvaniji.</p>
<p>U graničnoj krizi 2021. i 2022. godine, Bjelorusija je optužena da koristi migrante kao pione u političkom sukobu s EU-om.</p>
<p>Bjelorusija je olakšala putovanje migrantima s Bliskog istoka, Afrike i Južne Azije - uključujući Pakistan - i usmjerila ih prema vanjskim granicama EU-a, što je izazvalo humanitarnu i sigurnosnu krizu.</p>
<p>U to su vrijeme hiljade migranata ostale zarobljene u šumama duž granica Bjelorusije s Poljskom, Litvanijom i Letonijom, često bez hrane, skloništa ili pravne zaštite.</p>
<p>Bjeloruske vlasti optužene su da su migraciju pretvorile u oružje za odmazdu zbog zapadnih sankcija.</p>
<p>Poljski, letonski i litvanski graničari pribjegli su povratnim mjerama, što je rezultiralo desetinama smrtnih slučajeva, međunarodnom osudom i trajnim nepovjerenjem prema migracijskoj politici Minska.</p>
<p>Tokom posjete, Bjelorusija i Pakistan potpisali su sporazum o vojnoj saradnji i mapu puta za odbrambeno-industrijske veze do 2027. godine, produbljujući veze između dvije zemlje, kao i druge sporazume i ekonomske memorandume.</p>
<p>Međutim, posebnu pažnju izazvalo je nepostojanje bilo kakve novije statistike o obimu trgovine.</p>
<p>Bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova posljednji je put izvijestilo o godišnjoj bilateralnoj trgovini s Pakistanom za 2020. godinu, rekavši da se ona kreće od 50 do 65 miliona dolara, što je daleko od obećanja iz 2015. godine o povećanju trgovine između dviju zemalja na milijardu dolara.</p>
<p>Poređenja radi, primarni trgovinski partneri Pakistana 2023. godine uključivali su Kinu, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju, a Bjelorusije nema na popisu.</p>
<p>Za Lukašenka bi, međutim, Šarifova posjeta mogla je ponuditi diplomatsku slamku spasa i trenutak potvrde.</p>
<p>Za EU to vraća sjećanja na 2021. i 2022. godinu.</p>
<p>To bi mogao biti znak upozorenja da bi autoritarni vođa Bjelorusije ponovo mogao upotrijebiti ljude kao polugu u svom sukobu sa Zapadom.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lukašenko pozvao 150.000 Pakistanaca da rade u Bjelorusiji

<p>Predsjednik Bjelorusije <b>Aleksandar Lukašenko</b> položio je danas zakletvu za sedmi mandat, dok grupe za ljudska prava upozoravaju da je njegova vladavina neustavna.</p>
<p>Lukašenko je osvojio više od 86 odsto glasova na predsjedničkim izborima 26. januara, koji je Zapad naširoko osudio kao farsu, prenosi Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>- Izbori su održani u uslovima duboke krize ljudskih prava, u atmosferi potpune strahovlade uz represiju protiv civilnog društva, nezavisnih medija, opozicije i svih neistomišljenika - navodi se u zajedničkoj izjavi deset bjeloruskih organizacija za ljudska prava.</p>
<p>Lukašenko je položio zakletvu na ceremoniji u glavnom gradu Bjelorusije, Minsku.</p>
<p>Istog dana, stotine pristalica bjeloruske demokratske opozicije održale su demonstracije širom Evrope, uključujući Litvaniju, Poljsku i Češku, kako bi obilježile Dan slobode Bjelorusije.</p>
<p>Danas se obilježava i godišnjica deklaracije nezavisnosti Bjelorusije iz 1918. godine i tradicionalno je proslavlja bjeloruska opozicija, od kojih su mnogi pobjegli u izgnanstvo ili ih je zatvorio Lukašenkov režim.</p>
<p>Na predsjedničkim izborima u januaru, na kojima je bilo zabranjeno prisustvo međunarodnih medija i zapadnih posmatrača, Lukašenko se utrkivao protiv četiri druga kandidata, od kojih su svi podržavali njegovu vladu i politiku.</p>
<p>Lukašenko, koji je na vlasti već tri decenije, odbacio je sve kritike na račun izbora, kao i Rusija, najbliži saveznik Bjelorusije.</p>
<p>Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i drugi međunarodni akteri su naveliko osudili izbore kao lažne.</p>
<p>Protesti, na kojima se zahtijevala i Lukašenkova ostavka, rezultirali su masovnim hapšenjima, navodnim mučenjima i nasilnim akcijama u kojima je nekoliko ljudi poginulo.</p>

Lukašenko položio zakletvu za sedmi mandat

<p>Minsk je spreman ugostiti lidere Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije na pregovorima o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine - izjavio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.&nbsp;</p>
<p>Njegova izjava dolazi nakon što su SAD privremeno ukinule vojnu pomoć Ukrajini.</p>
<p>U intervjuu za američkog internetskog komentatora Marija Nawfala, koji je emitovan na bjeloruskoj državnoj televiziji, Lukašenko je rekao da je spreman pomoći američkom predsjedniku Donaldu Trampu da ostvari svoj cilj posredovanja u miru između Kijeva i Moskve.</p>
<p>- Ako želite, dođite ovamo. Od bjeloruske granice do Kijeva ima samo 200 kilometara. Pola sata leta avionom. Dobrodošli ste. Sjesti ćemo ovdje, dogovoriti se mirno, bez buke, bez galame. Poručite Trumpu: čekam ga ovdje, zajedno s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom i Zelenskim. Sjest ćemo i smireno pregovarati. Ako želite postići dogovor – naveo je on.</p>
<p>Uprkos pozivu Lukašenko je naglasio da ne želi biti posrednik između drugih zemalja.</p>
<p>- Najviše od svega mrzim posredovanje. To znači biti između nekoga i pretvarati se da možeš nešto učiniti - rekao je on.</p>
<p>Bjelorusija je prethodno bila domaćin pregovora Ukrajine, Rusije i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) 2014. i 2015. godine, što je rezultiralo Minskim sporazumima. Ti su sporazumi su trebali zaustaviti rat u Donbasu, koji je izbio nakon ruske invazije na istočnu Ukrajinu 2014. godine.</p>

Lukašenko pozvao Trampa, Zelenskog i Putina na pregovore u Minsku, ali rekao i da ne želi da bude posrednik između drugih zemalja

<p><b>Aleksandar Lukašenko </b>ponovo je danas izabran za predsjednika Bjelorusije na izborima na kojima je osvojio 87,6 odsto glasova, rezultati su izlaznih anketa po zatvaranju birališta.</p>
<p>Lukašenko (70) osvojio je sedmi mandat u Bjelorusiji gdje je na vlasti od 1994. godine.</p>
<p>Prognana opozicija u Bjelorusiji je današnje izbore ocijenila kao farsu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Feu-c-e-zadrzati-sankcije-protiv-lukasenkovog-rezima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Tokom svog šestog po redu mandata, bjeloruski predsjednik je potpuno ugušio sva neslaganja poslije masovnih protesta 2020. godine.</p>
<p>Zapadne zemlje su uvele sankcije bjeloruskim zvaničnicima, što je navelo Lukašenka da ubrza svoje približavanje Kremlju.</p>
<p>Evropska unija je saopštila da će ostati sankcije Lukašenku dok je izbore ocijenila kao maskaradu.</p>

Izlazne ankete: Lukašenko ponovo izabran za predsjednika Bjelorusije sa 87,6 odsto glasova

<p>Evropska unija će "nastaviti da nameće restriktivne i ciljane mjere protiv režima" predsjednika <b>Aleksandra Lukašenka</b> poslije "maskarade" od predsjedničkih izbora u Bjelorusiji, saopštila je Evropska služba za spoljne poslove (EEAS).</p>
<p>Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost <b>Kaja Kalas </b>i komesarka EU za proširenje <b>Marta Kos </b>ocijenile su da su današnji predsjednički izbori u Bjelorusiji „maskarada“ i da nisu ni slobodni, ni fer.</p>
<p>- Narod Bjelorusije ima pravo u odlučivanju ko će upravljati njihovom zemljom. Nemilosrdna i neviđena represija ljudskih prava, ograničenja političkog učešća i pristupa nezavisnim medijima u Bjelorusiji, lišili su izborni proces svakog legitimiteta - navodi se u saopštenju.</p>
<p>EU je pozvala vlasti da odmah i bezuslovno oslobode sve političke zatvorenike, od kojih je više od 1.000 proizvoljno pritvoreno, uključujući i jednog zaposlenog u Delegaciji EU.</p>
<p>- Odluka režima da samo deset dana prije izbora pozove Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju/Kancelariju za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR) onemogućila je tom nezavisnom tijelu pristup ključnim fazama izbornog procesa. To je još jedan dokaz potpunog odsustva kredibiliteta izbora &nbsp;- navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaje se da će iz tih razloga, kao i zbog „umiješanosti bjeloruskog režima u ruski agresorski rat protiv Ukrajine i njene hibridne napade na njene susjede“, EU nastaviti da nameće restriktivne i ciljane mjere protiv režima, „uz finansijsku podršku civilnog društva, bjeloruskih demokratskih snaga u egzilu i bjelorusku kulturu“.</p>
<p>Kada Bjelorusija krene u demokratsku tranziciju, EU je spremna da podrži zemlju da stabilizuje svoju ekonomiju i reformiše njene institucije, dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Demokratija zahtjeva slobodne, poštene i transparentne izbore, koji se održavaju u društvu u kojem preovlađuju ljudska prava, bez ograničenja slobode okupljanja ili govora i u kojem pluralistički mediji mogu slobodno da rade. U Bjelorusiji to nije slučaj.</p>
<p>- EU je na strani bjeloruskog naroda i naša podrška u njihovoj potrazi za slobodnom, demokratskom, suverenom i nezavisnom Bjelorusijom, kao dijelom mirne i prosperitetne Evrope je nepokolebljiva - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U Bjelorusiji su danas predsjednički izbori, na kojima će dosadašnji predsjednik Aleksandar Lukašenko vjerovatno osvojiti još jedan, sedmi mandat.</p>
<p>Prognana opozicija u Bjelorusiji je današnje izbore ocijenila kao farsu.</p>
<p>Tokom svog šestog po redu mandata, bjeloruski predsjednik je potpuno ugušio sva neslaganja poslije masovnih protesta 2020. godine.</p>
<p>Zapadne zemlje su uvele sankcije bjeloruskim zvaničnicima, što je navelo Lukašenka da ubrza svoje približavanje Kremlju.</p>

EU će zadržati sankcije protiv Lukašenkovog režima

<p>Protesti u Slovačkoj i Srbiji koordinišu se iz inostranstva, a vode ih Sjedinjene Američke Države, izjavio je danas bjeloruski predsjednik <b>Aleksandar Lukašenko</b>.</p>
<p>- Sve akcije su apsolutno koordinisane i sve se kontroliše iz Sjedinjenih Američkih Država. Većina njih se finansira iz fondacija Sjedinjenih Američkih Država, a ponekad i direktno preko ambasada. Imamo milion takvih primera u Bjelorusiji. Dakle, ko daje novac, naručuje muziku - rekao je Lukašenko novinarima nakon što je glasao na predsjedničkim izborima, na kojima je jedan od kandidata, prenijela je bjeloruska agencija Belta.</p>
<p>Lukašenko je rekao da vjeruje da su sve politike u Evropi toliko koordinirane od strane Sjedinjenih Država da čak i u fazi diskusije Evropljani gotovo da nemaju nikakvo pravo glasa, prenosi Tanjug.</p>

Lukašenko: Protesti u Slovačkoj i Srbiji koordinišu se iz inostranstva

<p>Dugogodišnji bjeloruski lider <b>Aleksandar Lukašenko </b>danas će na predsjedničkim izborima obezbijediti sedmi mandat šefa države, budući da su njegovi najveći rivali ili u zatvoru ili u egzilu.</p>
<p>Na prethodnim predsjedničkim izborima, u avgustu 2020. godine, Lukašenko je, prema zvaničnim rezultatima, osvojio 80 odsto glasova, što je podstaklo tvrdnje o izbornoj prevari i višemjesečne proteste na koje je vlast odgovorila oštrim obračunom sa hiljadama neistomišljenika.</p>
<p>Kako bi smanjio rizik od izbijanja novih nemira, 70-godišnji Lukašenko je pomerio termin ovogodišnjih izbora – sa toplog avgusta na ledeni januar, kada masovni protesti nisu izgledni zbog loših vremenskih prilika.</p>
<p>Lukašenko, kome mandat ističe krajem septembra, ima samo simbolične protivnike na današnjim izborima, za razliku od glasanja 2020. godine, jer izborna komisija ovaj put nije odobrila kandidature opozicionih političara.</p>
<p>Aktivista grupe boraca za ljudska prava Vesna (Proljeće) <b>Pavel Sapelka </b>ukazao je da političari, koji su nekada bili protivkandidati Lukašenku, „sada bukvalno trunu u zatvoru“ u teškim uslovima i da sa njima niko nije imao kontakt duže od godinu dana.</p>
<p>Opoziciona liderka u egzilu <b>Svetlana Tihanovska</b>, Lukašenkov glavni rival na izborima 2020. godine, navela je da su izbori u Bjelorusiji „farsa“ i pozvala Bjeloruse da glasaju protiv svih kandidata.</p>
<p>Njen suprug, aktivista<b> Sergej Tihanovski</b> pokušao je da se kandiduje za predsjednika prije četiri godine, ali je uhapšen i do danas je u zatvoru.</p>
<p>Lukašenko, bivši direktor državne farme, postao je predsjednik države 1994. godine, na talasu gnijeva javnosti zbog naglog pada životnog standarda poslije haotičnih i bolnih reformi tokom prelaska sa socijalističke na tržišnu privredu.</p>
<p>Lukašenka su tokom prvog mandata nazivali „posljednjim diktatorom Evrope“, a on je opravdao taj nadimak oštrim obračunom sa neistomišljenicima i produžavanjem vladavine putem izbora koje Zapad opisuje kao neslobodne i nepoštene.</p>
<p>Izbore 2020. godine, na kojima je Lukašenko obezbedio šesti mandat, nameštenim smatraju mnogi i u zemlji i u inostranstvu. Izbori su doveli do višemesečnih masovnih protesta, najvećih do sada u Belorusiji.</p>
<p>Na te proteste vlasti su odgovorile sveobuhvatnom represijom – uhapsile su više od 65.000 ljudi, pretukle hiljade, i zabranile rad stotinama nezavisnih medija i nevladinih organizacija, zbog čega su zapadne zemlje Minsku uvele sankcije.</p>
<p>Vodeće opozicione ličnosti danas su ili u zatvoru ili su pobjegle iz zemlje. Aktivisti za ljudska prava navode da u Bjelorusiji ima oko 1.300 političkih zatvorenika, uključujući dobitnika Nobelove nagrade za mir<b> Aleša Beljackog</b>, osnivača grupe Vesna.</p>
<p>Lukašenko je nedavno pomilovao više od 250 osoba za koje su borci za ljudska prava tvrdili da su politički zatvorenici.</p>
<p>Međutim, pomilovanja dolaze u jeku pojačane represije čiji je cilj iskorenjivanje svih preostalih znakova neslaganja sa vlastima. Stotine su uhapšene u racijama uperenim na rođake i prijatelje političkih zatvorenika. Uhapšeni su i članovi onlajn grupa koje su pokrenuli stanari stambenih zgrada u više gradova.</p>
<p>Tokom trodecenijske vladavine, Lukašenko se oslanjao na subvencije i političku podršku Rusije, kojoj je dozvolio da koristi bjelorusku teritoriju za invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a kasnije je pristao i da primi dio ruskog taktičkog nuklearnog oružja.</p>
<p>Dok se godinama cenjkao sa Kremljom oko dodatnih subvencija, Lukašenko je povremeno pokušavao da umiri Zapad ublažavanjem represije. Takav flert sa Zapadom je okončan kada je inicirao nasilno suzbijanje protesta poslije izbora 2020. godine.</p>
<p>Sa ruskim liderom <b>Vladimirom Putinom</b>, sa kojim je blisko povezan, Lukašenko je u decembru 2024. potpisao sporazum kojim je Bjelorusija dobila bezbjednosne garancije, uključujući moguću upotrebu ruskog nuklearnog oružja.</p>
<p>Taj pakt je potpisan poslije revizije ruske nuklearne doktrine, koja je prvi put stavila Bjelorusiju pod ruski nuklearni kišobran, u jeku tenzija sa Zapadom zbog rata u Ukrajini.</p>
<p>Lukašenko navodi da se u Bjelorusiji nalazi više desetina komada ruskog taktičkog nuklearnog oružja, čije razmještanje proširuje sposobnost Rusije da gađa ciljeve u Ukrajini i u članicama NATO-a u Evropi.</p>
<p>On ne krije divljenje prema nekadašnjem Sovjetskom Savezu, vratio je kontrole sovjetskog tipa nad ekonomijom, obeshrabrio je upotrebu bjeloruskog jezika u korist ruskog i insistirao je na zamjeni crveno-bijele nacionalne zastave onom koju je Bjelorusija koristila dok je bila jedna od 15 sovjetskih republika.</p>
<p>Vodeća bjeloruska bezbjednosna agencija zadržala je ozloglašeno ime KGB iz sovjetskog perioda, a Bjelorusija je jedina zemlja u Evropi sa smrtnom kaznom, koja se izvršava hicem u potiljak.</p>

Rivali u zatvoru ili egzilu: Lukašenko danas produžava višedecenijsku vladavinu

<p><b>Aleksandar Lukašenko</b>, za kojeg se očekuje da će osvojiti sedmi uzastopni mandat na sjutrašnjim predsjedničkim izborima u Bjelorusiji, nema legitimitet, izjavila je danas Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbijednost <b>Kaja Kalas</b>.</p>
<p>- Lukašenko se drži vlasti već 30 godina. Sjutra će ponovo biti izabran u novoj šaradi od izbora. To je uvreda za demokratiju- napisala je Kalas na mreži X.</p>
<p>Predsjednički izbori će biti formalnost za Lukašenka, bliskog saveznika ruskog predsjednika<b> Vladimira Putina</b>.</p>
<p>Veliki protestni pokret protiv Lukašenka, nastao poslije njegovog ponovnog izbora 2020. godine surovo je ugušen. Nekoliko stotina Bjelorusa osuđeno je na duge zatvorske kazne, dok je stotine hiljada ljudi pobjeglo iz zemlje, posebno u Poljsku.</p>

Kaja Kalas: Sjutra šarada od izbora, Lukašenko nema legitimitet

<p>Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko pomilovao je danas 23 politička zatvorenika, uoči predsjedničkih izbora zakazanih za 26. januar, javlja agencija AFP.

Organizacije za ljudska prava procjenjuju da je u Belorusiji više od hiljadu političkih zatvorenika, uključujući vođe protesta i protivnike Lukašenka uhapšene 2020. godine.

Pomilovane su 23 osobe, tri žene i 20 muškaraca za koje su vlasti saopštile da su počinili "ekstremistički orijentisane zločine", prenosi Radio Slobodna Evropa.

Identitet pomilovanih nije otkriven i nije izvjesno da li među njima ima istaknutih opozicionih ličnosti.

Politički zatvorenici u Bjelorusiji se drže u teškim uslovima, često lišeni pristupa advokatima ili kontakta s porodicom.

Više od 200 ljudi pušteno je na slobodu u nizu pomilovanja proteklih šest mjeseci, a povodom izbora 26. januara na kojima se očekuje ponovna pobjeda Lukašenka koji je na vlasti od 1994. godine.

Lukašenko se neće suočiti sa pravom opozicijom na ovim izborima, a tokom posete jednoj fabrici prošle nedjelje rekao je da ne vidi smisla da učestvuje u debatama i da čak i ne prati izbornu kampanju.</p>

Lukašenko pomilovao 23 politička zatvorenika pred predsjedničke izbore

<p>Autoritarni lider Bjelorusije <b>Aleksandar Lukašenko</b> proširio je talas pomilovanja pred predsjedničke izbore zakazane za januar, naredivši oslobađanje 20 zatvorenika osuđenih za ekstremizam.</p>
<p>Lukašenkovi kritičari i grupe za ljudska prava tvrde da su optužbe protiv ovih zatvorenika bile politički motivisane.</p>
<p>Lukašenkova služba za medije navela je da su pomilovanja izdata iz humanitarnih razloga, istakavši da četrnaestoro oslobođenih boluje od hroničnih bolesti, a desetoro od njih imaju djecu.</p>
<p>Dodali su da je 11 žena među 20 pomilovanih.</p>
<p>Služba za medije Lukašenka tvrdi da su svi pomilovani zatvorenici podnijeli molbe za pomilovanje i izrazili kajanje, mada se te tvrdnje ne mogu nezavisno potvrditi.</p>
<p>Takođe, saopštili su da će vlasti "pratiti njihovo ponašanje nakon puštanja na slobodu".</p>
<p>Od jula, Lukašenko je pomilovao više od 225 ljudi koje aktivisti smatraju političkim zatvorenicima.</p>
<p>Organizacije za ljudska prava identifikovale su skoro 3.600 osoba kao političke zatvorenike od kada je režim pokrenuo masovni obračun sa protivnicima poslije demokratskih protesta 2020.</p>
<p>Protesti su izbili nakon što je Lukašenko, koji je na vlasti u Bjelorusiji od 1994. godine, proglasio pobjedu na izborima u avgustu 2020, uprkos tvrdnjama opozicije da su izbori pokradeni.</p>
<p>Pred predsjedničke izbore zakazane za 26. januar, na kojima se očekuje da će Lukašenko osvojiti novi mandat, ovaj potez može biti signal Zapadu da pokušava da smanji represivne mjere koje je država uvela od izbora 2020. godine.</p>
<p>Međutim, represija se nastavlja, uz česta hapšenja i suđenja koja aktivisti smatraju politički motivisanim.</p>
<p>Najmanje 1.253 osobe, koje organizacije za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima, i dalje su iza rešetaka, dok se vjeruje da je stvarni broj veći.</p>

Još pomilovanja u Bjelorusiji dok se Lukašenko sprema da produži svoju vlast

<p>Samo nekoliko sati prije kraja školske godine i prvih većih polazaka na ljetnji raspust i godišnji odmor, neki su morali da reorganizuju svoje planove jer je više od 1.000 letova danas otkazano u Francuskoj, posebno na pariskim aerodromima i u Nici, drugog dana štrajka kontrolora leta.</p>
<p>Nekoliko stotina hiljada ljudi već je pogođeno u četvrtak u Francuskoj i ostatku Evrope štrajkom, koji su pokrenula dva manjinska sindikata tražeći bolje uslove i povećanje broja zaposlenih.</p>
<p>Ukupno 1.125 letova otkazano je danas u Francusku, prema podacima francuske Uprave civilnog vazduhoplovstva.</p>
<p>Štrajk večeras se završava tako da se sutra očekuje normalizacija vazdušnog saobraćaja.</p>
<p>U Nici, drugom najprometnijem aerodromu u Evropi za poslovne avione, otkazana je polovina svih komercijalnih letova (oko 220 danas), kao i skoro svi letovi privatnim avionima.</p>
<p>Posljedice štrajka osjećaju se i van granica Francuske, a glavno evropsko udruženje aviokompanija, Airlines for Europe (A4E), procjenjuje da će 1.500 letova biti otkazano širom Evrope u četvrtak i danas, "što će uticati na oko 300.000 putnika".</p>
<p>Kompanija Er Frans potvrdila da je "bila primorana da prilagodi svoj red letenja", bez preciziranja broja otkazanih letova, ali je dodala da letovi na dugim relacijama nisu pogođeni štrajkom.</p>

Francuska: Otkazano više od 1.000 letova zbog štrajka kontrolora leta

<p>Slovenačka vladajuća stranka Pokret za slobodu raspisala je konsultativni referendum o članstvu Slovenije u NATO-u, samo sat nakon što je izgubila parlamentarni glas o konsultativnom referendumu o izdacima za odbranu, prenosi agencija STA.</p>
<p>Stranka je saopštila da je to ključno pitanje o kojem građani moraju odlučiti, te da će zvanični prijedlog za referendum biti podnesen naredne sedmice.</p>
<p>- Postoje samo dva izbora: ili ostajemo u NATO-u i plaćamo članarinu, ili napuštamo savez. Sve ostalo je populistička obmana građana Slovenije . rekao je slovenački premijer <b>Robert Golob</b>.</p>
<p>Ova izjava uslijedila je nakon što je u Narodnoj skupštini prihvaćen prijedlog stranke Ljevica, manjeg partnera u vladajućoj koaliciji, za održavanje konsultativnog referenduma o povećanju izdvajanja za odbranu.</p>
<p>Koalicija je podijeljena, budući da je Golobov Pokret za slobodu glasao protiv, dok su ostali partneri udružili snage s konzervativnom opozicijom u podršci referendumu.</p>

Slovenija raspisala referendum o članstvu u NATO

<p>Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska <b>Milorad Dodik</b> obratio se novinarima i prokomentarisao ukidanje pritvora nakon što je saslušan u Tužilaštvu BiH.</p>
<p>Kaže kako smatra da je njegovo saslušanje u Tužilaštvu BiH važna stvar ne samo za njega, nego i za "sve one zlonamjerne koji su željeli destabilizaciju i da kroz ovaj slučaj naprave dodatne probleme u BiH".</p>
<p>Dodik je za RTRS rekao da nova realnost govori o tome da nema više zabranu puta u inostranstvo i kretanja po BiH.</p>
<p>- Pristao sam da dobrovoljno dođem u Sud BiH i nakon sat i po vremena dobio sam rješenja o ukidanju pritvora i ukidanju naloga za potragama u BiH i inostranstvu. Naravno, to je predmet koji će još trajati - kazao je Dodik.</p>
<p>Dodik je naveo da se svakih 15 dana moram javljati u policijsku stanicu Laktaši.</p>
<p>- Ne osjećam se slavodobitno, već umorno od svega - rekao je Dodik.</p>
<p>Sud BiH donio je danas rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH o ukidanju pritvora Dodiku, čime više nije na snazi ni potjernica koja je bila raspisana za njim.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdodik-saslusan-u-tuzilastvu-bih-pa-mu-ukinut-pritvor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik nakon ukidanja pritvora: Više nemam zabranu putovanja i kretanja

<p>Tenderski postupak je diskreditovan iz mnogo razloga jer traje šest godina i prate ga mnoge kontroverze, zbog čega ga treba prekinuti, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) <b>Boris Mugoša</b>, govoreći o koncesiji na crnogorske aerodrome.</p>
<p>Mugoša je kazao da koncesioni akt ima ekonomske i pravne manjkavosti.&nbsp;</p>
<p>- Mi smo protiv davanja oba aerodroma pod koncesiju na 30 godina. Smatramo da treba razmotriti i druge modele valorizacije (dokapitalizaciju od strane stranog investitora, strani menadžment i dr). Aerodromima je svakako neophodno unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi - poručio je Mugoša na mreži X.</p>

Mugoša o koncsiji na aerodrome: Tenderski postupak diskreditovan i treba ga prekinuti

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: aleksandar-lukasenko