Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko položio je danas zakletvu za sedmi mandat, dok grupe za ljudska prava upozoravaju da je njegova vladavina neustavna.
Lukašenko je osvojio više od 86 odsto glasova na predsjedničkim izborima 26. januara, koji je Zapad naširoko osudio kao farsu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Izbori su održani u uslovima duboke krize ljudskih prava, u atmosferi potpune strahovlade uz represiju protiv civilnog društva, nezavisnih medija, opozicije i svih neistomišljenika - navodi se u zajedničkoj izjavi deset bjeloruskih organizacija za ljudska prava.
Lukašenko je položio zakletvu na ceremoniji u glavnom gradu Bjelorusije, Minsku.
Istog dana, stotine pristalica bjeloruske demokratske opozicije održale su demonstracije širom Evrope, uključujući Litvaniju, Poljsku i Češku, kako bi obilježile Dan slobode Bjelorusije.
Danas se obilježava i godišnjica deklaracije nezavisnosti Bjelorusije iz 1918. godine i tradicionalno je proslavlja bjeloruska opozicija, od kojih su mnogi pobjegli u izgnanstvo ili ih je zatvorio Lukašenkov režim.
Na predsjedničkim izborima u januaru, na kojima je bilo zabranjeno prisustvo međunarodnih medija i zapadnih posmatrača, Lukašenko se utrkivao protiv četiri druga kandidata, od kojih su svi podržavali njegovu vladu i politiku.
Lukašenko, koji je na vlasti već tri decenije, odbacio je sve kritike na račun izbora, kao i Rusija, najbliži saveznik Bjelorusije.
Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i drugi međunarodni akteri su naveliko osudili izbore kao lažne.
Protesti, na kojima se zahtijevala i Lukašenkova ostavka, rezultirali su masovnim hapšenjima, navodnim mučenjima i nasilnim akcijama u kojima je nekoliko ljudi poginulo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lukašenko položio zakletvu za sedmi mandat

Minsk je spreman ugostiti lidere Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije na pregovorima o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine - izjavio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.&nbsp;
Njegova izjava dolazi nakon što su SAD privremeno ukinule vojnu pomoć Ukrajini.
U intervjuu za američkog internetskog komentatora Marija Nawfala, koji je emitovan na bjeloruskoj državnoj televiziji, Lukašenko je rekao da je spreman pomoći američkom predsjedniku Donaldu Trampu da ostvari svoj cilj posredovanja u miru između Kijeva i Moskve.
- Ako želite, dođite ovamo. Od bjeloruske granice do Kijeva ima samo 200 kilometara. Pola sata leta avionom. Dobrodošli ste. Sjesti ćemo ovdje, dogovoriti se mirno, bez buke, bez galame. Poručite Trumpu: čekam ga ovdje, zajedno s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom i Zelenskim. Sjest ćemo i smireno pregovarati. Ako želite postići dogovor – naveo je on.
Uprkos pozivu Lukašenko je naglasio da ne želi biti posrednik između drugih zemalja.
- Najviše od svega mrzim posredovanje. To znači biti između nekoga i pretvarati se da možeš nešto učiniti - rekao je on.
Bjelorusija je prethodno bila domaćin pregovora Ukrajine, Rusije i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) 2014. i 2015. godine, što je rezultiralo Minskim sporazumima. Ti su sporazumi su trebali zaustaviti rat u Donbasu, koji je izbio nakon ruske invazije na istočnu Ukrajinu 2014. godine.

1250x600

1084x550

Lukašenko pozvao Trampa, Zelenskog i Putina na pregovore u Minsku, ali rekao i da ne želi da bude posrednik između drugih zemalja

Aleksandar Lukašenko ponovo je danas izabran za predsjednika Bjelorusije na izborima na kojima je osvojio 87,6 odsto glasova, rezultati su izlaznih anketa po zatvaranju birališta.
Lukašenko (70) osvojio je sedmi mandat u Bjelorusiji gdje je na vlasti od 1994. godine.
Prognana opozicija u Bjelorusiji je današnje izbore ocijenila kao farsu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Feu-c-e-zadrzati-sankcije-protiv-lukasenkovog-rezima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tokom svog šestog po redu mandata, bjeloruski predsjednik je potpuno ugušio sva neslaganja poslije masovnih protesta 2020. godine.
Zapadne zemlje su uvele sankcije bjeloruskim zvaničnicima, što je navelo Lukašenka da ubrza svoje približavanje Kremlju.
Evropska unija je saopštila da će ostati sankcije Lukašenku dok je izbore ocijenila kao maskaradu.

Izlazne ankete: Lukašenko ponovo izabran za predsjednika Bjelorusije sa 87,6 odsto glasova

Evropska unija će "nastaviti da nameće restriktivne i ciljane mjere protiv režima" predsjednika Aleksandra Lukašenka poslije "maskarade" od predsjedničkih izbora u Bjelorusiji, saopštila je Evropska služba za spoljne poslove (EEAS).
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas i komesarka EU za proširenje Marta Kos ocijenile su da su današnji predsjednički izbori u Bjelorusiji „maskarada“ i da nisu ni slobodni, ni fer.
- Narod Bjelorusije ima pravo u odlučivanju ko će upravljati njihovom zemljom. Nemilosrdna i neviđena represija ljudskih prava, ograničenja političkog učešća i pristupa nezavisnim medijima u Bjelorusiji, lišili su izborni proces svakog legitimiteta - navodi se u saopštenju.
EU je pozvala vlasti da odmah i bezuslovno oslobode sve političke zatvorenike, od kojih je više od 1.000 proizvoljno pritvoreno, uključujući i jednog zaposlenog u Delegaciji EU.
- Odluka režima da samo deset dana prije izbora pozove Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju/Kancelariju za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR) onemogućila je tom nezavisnom tijelu pristup ključnim fazama izbornog procesa. To je još jedan dokaz potpunog odsustva kredibiliteta izbora &nbsp;- navodi se u saopštenju.
Dodaje se da će iz tih razloga, kao i zbog „umiješanosti bjeloruskog režima u ruski agresorski rat protiv Ukrajine i njene hibridne napade na njene susjede“, EU nastaviti da nameće restriktivne i ciljane mjere protiv režima, „uz finansijsku podršku civilnog društva, bjeloruskih demokratskih snaga u egzilu i bjelorusku kulturu“.
Kada Bjelorusija krene u demokratsku tranziciju, EU je spremna da podrži zemlju da stabilizuje svoju ekonomiju i reformiše njene institucije, dodaje se u saopštenju.
Demokratija zahtjeva slobodne, poštene i transparentne izbore, koji se održavaju u društvu u kojem preovlađuju ljudska prava, bez ograničenja slobode okupljanja ili govora i u kojem pluralistički mediji mogu slobodno da rade. U Bjelorusiji to nije slučaj.
- EU je na strani bjeloruskog naroda i naša podrška u njihovoj potrazi za slobodnom, demokratskom, suverenom i nezavisnom Bjelorusijom, kao dijelom mirne i prosperitetne Evrope je nepokolebljiva - navodi se u saopštenju.
U Bjelorusiji su danas predsjednički izbori, na kojima će dosadašnji predsjednik Aleksandar Lukašenko vjerovatno osvojiti još jedan, sedmi mandat.
Prognana opozicija u Bjelorusiji je današnje izbore ocijenila kao farsu.
Tokom svog šestog po redu mandata, bjeloruski predsjednik je potpuno ugušio sva neslaganja poslije masovnih protesta 2020. godine.
Zapadne zemlje su uvele sankcije bjeloruskim zvaničnicima, što je navelo Lukašenka da ubrza svoje približavanje Kremlju.

EU će zadržati sankcije protiv Lukašenkovog režima

Protesti u Slovačkoj i Srbiji koordinišu se iz inostranstva, a vode ih Sjedinjene Američke Države, izjavio je danas bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.
- Sve akcije su apsolutno koordinisane i sve se kontroliše iz Sjedinjenih Američkih Država. Većina njih se finansira iz fondacija Sjedinjenih Američkih Država, a ponekad i direktno preko ambasada. Imamo milion takvih primera u Bjelorusiji. Dakle, ko daje novac, naručuje muziku - rekao je Lukašenko novinarima nakon što je glasao na predsjedničkim izborima, na kojima je jedan od kandidata, prenijela je bjeloruska agencija Belta.
Lukašenko je rekao da vjeruje da su sve politike u Evropi toliko koordinirane od strane Sjedinjenih Država da čak i u fazi diskusije Evropljani gotovo da nemaju nikakvo pravo glasa, prenosi Tanjug.

Lukašenko: Protesti u Slovačkoj i Srbiji koordinišu se iz inostranstva

Dugogodišnji bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko danas će na predsjedničkim izborima obezbijediti sedmi mandat šefa države, budući da su njegovi najveći rivali ili u zatvoru ili u egzilu.
Na prethodnim predsjedničkim izborima, u avgustu 2020. godine, Lukašenko je, prema zvaničnim rezultatima, osvojio 80 odsto glasova, što je podstaklo tvrdnje o izbornoj prevari i višemjesečne proteste na koje je vlast odgovorila oštrim obračunom sa hiljadama neistomišljenika.
Kako bi smanjio rizik od izbijanja novih nemira, 70-godišnji Lukašenko je pomerio termin ovogodišnjih izbora – sa toplog avgusta na ledeni januar, kada masovni protesti nisu izgledni zbog loših vremenskih prilika.
Lukašenko, kome mandat ističe krajem septembra, ima samo simbolične protivnike na današnjim izborima, za razliku od glasanja 2020. godine, jer izborna komisija ovaj put nije odobrila kandidature opozicionih političara.
Aktivista grupe boraca za ljudska prava Vesna (Proljeće) Pavel Sapelka ukazao je da političari, koji su nekada bili protivkandidati Lukašenku, „sada bukvalno trunu u zatvoru“ u teškim uslovima i da sa njima niko nije imao kontakt duže od godinu dana.
Opoziciona liderka u egzilu Svetlana Tihanovska, Lukašenkov glavni rival na izborima 2020. godine, navela je da su izbori u Bjelorusiji „farsa“ i pozvala Bjeloruse da glasaju protiv svih kandidata.
Njen suprug, aktivista Sergej Tihanovski pokušao je da se kandiduje za predsjednika prije četiri godine, ali je uhapšen i do danas je u zatvoru.
Lukašenko, bivši direktor državne farme, postao je predsjednik države 1994. godine, na talasu gnijeva javnosti zbog naglog pada životnog standarda poslije haotičnih i bolnih reformi tokom prelaska sa socijalističke na tržišnu privredu.
Lukašenka su tokom prvog mandata nazivali „posljednjim diktatorom Evrope“, a on je opravdao taj nadimak oštrim obračunom sa neistomišljenicima i produžavanjem vladavine putem izbora koje Zapad opisuje kao neslobodne i nepoštene.
Izbore 2020. godine, na kojima je Lukašenko obezbedio šesti mandat, nameštenim smatraju mnogi i u zemlji i u inostranstvu. Izbori su doveli do višemesečnih masovnih protesta, najvećih do sada u Belorusiji.
Na te proteste vlasti su odgovorile sveobuhvatnom represijom – uhapsile su više od 65.000 ljudi, pretukle hiljade, i zabranile rad stotinama nezavisnih medija i nevladinih organizacija, zbog čega su zapadne zemlje Minsku uvele sankcije.
Vodeće opozicione ličnosti danas su ili u zatvoru ili su pobjegle iz zemlje. Aktivisti za ljudska prava navode da u Bjelorusiji ima oko 1.300 političkih zatvorenika, uključujući dobitnika Nobelove nagrade za mir Aleša Beljackog, osnivača grupe Vesna.
Lukašenko je nedavno pomilovao više od 250 osoba za koje su borci za ljudska prava tvrdili da su politički zatvorenici.
Međutim, pomilovanja dolaze u jeku pojačane represije čiji je cilj iskorenjivanje svih preostalih znakova neslaganja sa vlastima. Stotine su uhapšene u racijama uperenim na rođake i prijatelje političkih zatvorenika. Uhapšeni su i članovi onlajn grupa koje su pokrenuli stanari stambenih zgrada u više gradova.
Tokom trodecenijske vladavine, Lukašenko se oslanjao na subvencije i političku podršku Rusije, kojoj je dozvolio da koristi bjelorusku teritoriju za invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a kasnije je pristao i da primi dio ruskog taktičkog nuklearnog oružja.
Dok se godinama cenjkao sa Kremljom oko dodatnih subvencija, Lukašenko je povremeno pokušavao da umiri Zapad ublažavanjem represije. Takav flert sa Zapadom je okončan kada je inicirao nasilno suzbijanje protesta poslije izbora 2020. godine.
Sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, sa kojim je blisko povezan, Lukašenko je u decembru 2024. potpisao sporazum kojim je Bjelorusija dobila bezbjednosne garancije, uključujući moguću upotrebu ruskog nuklearnog oružja.
Taj pakt je potpisan poslije revizije ruske nuklearne doktrine, koja je prvi put stavila Bjelorusiju pod ruski nuklearni kišobran, u jeku tenzija sa Zapadom zbog rata u Ukrajini.
Lukašenko navodi da se u Bjelorusiji nalazi više desetina komada ruskog taktičkog nuklearnog oružja, čije razmještanje proširuje sposobnost Rusije da gađa ciljeve u Ukrajini i u članicama NATO-a u Evropi.
On ne krije divljenje prema nekadašnjem Sovjetskom Savezu, vratio je kontrole sovjetskog tipa nad ekonomijom, obeshrabrio je upotrebu bjeloruskog jezika u korist ruskog i insistirao je na zamjeni crveno-bijele nacionalne zastave onom koju je Bjelorusija koristila dok je bila jedna od 15 sovjetskih republika.
Vodeća bjeloruska bezbjednosna agencija zadržala je ozloglašeno ime KGB iz sovjetskog perioda, a Bjelorusija je jedina zemlja u Evropi sa smrtnom kaznom, koja se izvršava hicem u potiljak.

Rivali u zatvoru ili egzilu: Lukašenko danas produžava višedecenijsku vladavinu

Aleksandar Lukašenko, za kojeg se očekuje da će osvojiti sedmi uzastopni mandat na sjutrašnjim predsjedničkim izborima u Bjelorusiji, nema legitimitet, izjavila je danas Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbijednost Kaja Kalas.
- Lukašenko se drži vlasti već 30 godina. Sjutra će ponovo biti izabran u novoj šaradi od izbora. To je uvreda za demokratiju- napisala je Kalas na mreži X.
Predsjednički izbori će biti formalnost za Lukašenka, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Veliki protestni pokret protiv Lukašenka, nastao poslije njegovog ponovnog izbora 2020. godine surovo je ugušen. Nekoliko stotina Bjelorusa osuđeno je na duge zatvorske kazne, dok je stotine hiljada ljudi pobjeglo iz zemlje, posebno u Poljsku.

Kaja Kalas: Sjutra šarada od izbora, Lukašenko nema legitimitet

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko pomilovao je danas 23 politička zatvorenika, uoči predsjedničkih izbora zakazanih za 26. januar, javlja agencija AFP.

Organizacije za ljudska prava procjenjuju da je u Belorusiji više od hiljadu političkih zatvorenika, uključujući vođe protesta i protivnike Lukašenka uhapšene 2020. godine.

Pomilovane su 23 osobe, tri žene i 20 muškaraca za koje su vlasti saopštile da su počinili "ekstremistički orijentisane zločine", prenosi Radio Slobodna Evropa.

Identitet pomilovanih nije otkriven i nije izvjesno da li među njima ima istaknutih opozicionih ličnosti.

Politički zatvorenici u Bjelorusiji se drže u teškim uslovima, često lišeni pristupa advokatima ili kontakta s porodicom.

Više od 200 ljudi pušteno je na slobodu u nizu pomilovanja proteklih šest mjeseci, a povodom izbora 26. januara na kojima se očekuje ponovna pobjeda Lukašenka koji je na vlasti od 1994. godine.

Lukašenko se neće suočiti sa pravom opozicijom na ovim izborima, a tokom posete jednoj fabrici prošle nedjelje rekao je da ne vidi smisla da učestvuje u debatama i da čak i ne prati izbornu kampanju.

Lukašenko pomilovao 23 politička zatvorenika pred predsjedničke izbore

Autoritarni lider Bjelorusije Aleksandar Lukašenko proširio je talas pomilovanja pred predsjedničke izbore zakazane za januar, naredivši oslobađanje 20 zatvorenika osuđenih za ekstremizam.
Lukašenkovi kritičari i grupe za ljudska prava tvrde da su optužbe protiv ovih zatvorenika bile politički motivisane.
Lukašenkova služba za medije navela je da su pomilovanja izdata iz humanitarnih razloga, istakavši da četrnaestoro oslobođenih boluje od hroničnih bolesti, a desetoro od njih imaju djecu.
Dodali su da je 11 žena među 20 pomilovanih.
Služba za medije Lukašenka tvrdi da su svi pomilovani zatvorenici podnijeli molbe za pomilovanje i izrazili kajanje, mada se te tvrdnje ne mogu nezavisno potvrditi.
Takođe, saopštili su da će vlasti "pratiti njihovo ponašanje nakon puštanja na slobodu".
Od jula, Lukašenko je pomilovao više od 225 ljudi koje aktivisti smatraju političkim zatvorenicima.
Organizacije za ljudska prava identifikovale su skoro 3.600 osoba kao političke zatvorenike od kada je režim pokrenuo masovni obračun sa protivnicima poslije demokratskih protesta 2020.
Protesti su izbili nakon što je Lukašenko, koji je na vlasti u Bjelorusiji od 1994. godine, proglasio pobjedu na izborima u avgustu 2020, uprkos tvrdnjama opozicije da su izbori pokradeni.
Pred predsjedničke izbore zakazane za 26. januar, na kojima se očekuje da će Lukašenko osvojiti novi mandat, ovaj potez može biti signal Zapadu da pokušava da smanji represivne mjere koje je država uvela od izbora 2020. godine.
Međutim, represija se nastavlja, uz česta hapšenja i suđenja koja aktivisti smatraju politički motivisanim.
Najmanje 1.253 osobe, koje organizacije za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima, i dalje su iza rešetaka, dok se vjeruje da je stvarni broj veći.

Još pomilovanja u Bjelorusiji dok se Lukašenko sprema da produži svoju vlast

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko danas je najavio pomilovanje 29 političkih zatvorenika, od više stotina njih u zatvorima.
Predsjednička administracija nije saopštila imena oslobođenih, ali je navela da je u pitanju 11 žena i 18 muškaraca i da više od polovine ima invaliditet ili hronične bolesti, prenio je bjeloruski servis Radija Slobodna Evropa.
- Svi oslobođeni pokajali su se zbog svojih postupaka i apelovali na šefa države da budu pomilovani - navodi se u saopštenju.
Među pomilovanima su, prema saopštenju, šest osoba mlađih od 25 godina, troje penzionera, dvije osobe s invaliditetom i 15 sa hroničnim bolestima.
Dodaje se da će Ministarstvo unutrašnjih poslova „paziti na pomilovane, kako ne bi ponovo prekršili zakon“.
Pojedini oslobođeni prethodnim pomilovanjima prijavili su da su ih uznemiravali pripadnici bezbjednosnih službi.
Zasad nije poznato da li se na spisku pomilovanih nalaze neki istaknuti aktivisti, od kojih se mnogi, kako je izvještavano, drže u okrutnim uslovima bez pristupa pravnom zastupniku.
Ovo je sedmo pomilovanja političkih zatvorenika u Bjelorusiji ove godine, čime je ukupno oslobođeno 178 ljudi.
Pavel Sapelka iz organizacije za zaštitu ljudska prava Vjasna rekao je da „Lukašenko šalje kontradiktorne signale Zapadu, pošto je dvostruko više ljudi u zatvoru nego što je pomilovano“.

Lukašenko najavio pomilovanje 29 političkih zatvorenika

Ruske vlasti saopštile su danas da su zauzele selo sedam kilometara od administrativne granice Dnjepropetrovske oblasti u centralnom dijelu Ukrajine, regiona u koji ruske snage nikada nisu ušle.
Jedinice ruske vojske „oslobodile su selo Zaporožje“, navodi se u dnevnom izvještaju ruskog Ministarstva odbrane.
To mjesto se nalazi u istočnoj dijelu Donjecke oblasti, blizu Dnjepropetrovske oblasti, koja se graniči sa Donjeckom sa zapadne strane.
Rusija je 2022. godine saopštila da je pripojila četiri regiona u istočnoj i južnoj Ukrajini, a to su Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson. Rusija je pripojila poluostrvo Krim 2014. godine, ali do sada nije izražavala da ima teritorijalne pretenzije da zauzme Dnjepropetrovsku oblast.
Ruske vlasti su u subotu navele da su zauzele tri sela, uključujući i jedno u ukrajinskom regionu Sumi, na sjeveru, naspram ruskog regiona Kursk.
Ruske snage su posljednjih nedjelja gotovo u potpunosti istjerale ukrajinsku vojsku iz oblasti Kursk i sada prijete vojsci u Sumiju, još jednom frontu za Kijev.
Vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da je Rusija tokom noći ispalila balističku raketu i 111 dronova na Ukrajinu, gađajući regione – Sumi (sjever), Harkov (sjeveroistok), Odesu (jug) i Donjeck (istok).
Prema navodima policije, najmanje dvije osobe su poginule, a 32 povrijeđene u ruskim napadima na oblast Harkova u protekla 24 sata.
Ruska vojska je sa svoje strane potvrdila da je raketom pogodila „lokaciju privremenog razmještaja“ ukrajinskih službi bezbjednosti.
Već nekoliko nedjelja SAD pokušavaju da pregovaraju odvojeno sa Kijevom i Moskvom o prekidu vatre na Crnom moru i energetsku infrastrukturu u Ukrajini i Rusiji.
Iako su obje zemlje u načelu prihvatile taj prijedlog primirja, njegova primjena ostaje nejasna. Kijev i Moskva se međusobno optužuju za podrivanje pokušaja sprovođenja prekida vatre.

Ruske vlasti saopštile da su zauzele selo u centralnom delu Ukrajine

Zemljotres magnitude 7,1 pogodio je obalu ostrva Tonga u Tihom okeanu, gdje je izdato upozorenje na cunami, saopštio je danas američki Zavod za geologiju.
- Opasni talasi cunamija od ovog zemljotresa mogući su u krugu od 300 kilometara od epicentra duž obale Tonge - dodaje se u kratkom saopštenju.

Zemljotres magnitude 7,1 kod ostrva Tonga, izdato upozorenje na cunami

U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 2,48 hiljada turista, 2,56 hiljada manje nego u istom periodu prošle godine.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je oko dvije hiljade, a domaćih 474.
U hotelima boravi 960 gostiju, a u domaćinstvima 1,52 hiljade.
U auto-kampovima i hostelima nije bilo gostiju.

U Herceg Novom manje gostiju

Novinari Njujork Tajmsa napravili su analizu dosadašnjeg rada američkog predsjednika Donalda Trampa, a ono što se u svemu ističe jeste i jedan nevjerovatan podatak - Donald Tramp je za samo 50 dana spomenuo bivšeg predsjednika Džoa Bajdena 316 puta.
Između ostalog, Tramp je spomenuo Bajdena i tokom posljednjeg skandala u Bijeloj kući kada su otkrivene poruke američkih zvaničnika na aplikaciji Signal uoči napada na Jemen.
Umjesto da govori o ovom skandalu, Tramp je govorio o tome kako je Bajden trebalo pokrenuti napade na Jemen.
- Džo Bajden je trebalo da izvrši ovaj napad na Jemen. Ovo je trebalo da učini Džo Bajden, ali nije - rekao je Tramp.
Analiza koju je sproveo Njujork tajms pokazala je da je tokom prvih 50 dana Trampovog mandata američki predsjednik pominjao Bajdena 6,32 puta dnevno.
- Bajdena je spomenuo u više govora nego što je rekao "Amerika" - navodi se.
Džejms Karvil, osoba koja je dugo godina bila zadužena za strategije Demokratske stranke, za Nujork tajms je izjavio da zna zbog čega Tramp toliko puta spominje Bajdena.
- Tramp pokušava da pripremi javnost za tešku ekonomsku situaciju koja bi mogla biti na pomolu zahvaljujući njegovim trgovinskim ratovima. On vidi šta dolazi i ne može da krivi sebe, tako da mora kriviti Bajdena - rekao je Karvil.
U analizi se navodi i da je Tramp od Bajdena napravio politički bauk.
- Više je puta spomenuo Bajdena nego Ukrajinu ili Izrael. Više puta od Bajdena spomenuo je samo carine. Bajdena je napravio kao epskog i sveprisutnog čovjeka kojeg je nemoguće ignorisati. Korišćenje Bajdenovog imena najčešće je praćeno rečenicama: "Bajden je pomiješao brojke", "Bajden nije uradio ništa", "Bajden nam je ostavio nered", "Bajden je dao novac Kini" itd. - pojašnjavaju.

Trampova opsesija Bajdenom: U govorima ga pominjao više nego Ameriku

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: aleksandar-lukasenko