Crnogorski naučnik Aleksandar Kapisoda, koji više od 20 godina živi u Njemačkoj i bavi se jezičkim i semantičkim modelima baziranim na vještačkoj inteligenciji, gostujući u "Drugačijoj radio vezi" rekao je da je potreba za prepoznavanjem crnogorskog jezika u digitalnom svijetu bila ključni razlog zbog kojeg je kreirao jezički model "MontenegroGPT" i asistenta na bazi vještačke inteligencije (AI) "Vladimir Dukljanski".
Motiv da pokrene ovaj projekat bio je i u tome što je, kada je prvi put probao da koristi ChatGPT, primijetio da crnogorski jezik nije prepoznat, jer ovaj jezički model zasnovan na vještačkoj inteligenciji nije poznavao njegovu strukturu, niti je pravilno koristio slova ś i ź. Još jači motiv bila je potreba da se stane na put negiranju crnogorskog jezika.
Kapisoda naglašava da je motivacija bila višestruka.
- Dugo se bavim upravljanjem znanjimaa i prikupljanjem informacija – profesionalno radim na tome već više od 20 godina. To je tehnički dio priče - naglasio je.
Drugi razlog, kako je dodao, vezan je za problem sa Wikipedijom, jer ovo pitanje, kako je istakao, ni prethodna vlast u Crnoj Gori nije shvatila dovoljno ozbiljno.
- Crnogorski jezik nije ozbiljno shvaćen na toj platformi i, jednostavno, crnogorska verzija Wikipedije ne postoji - istakao je Kapisoda. 
Jedan od razloga koji su ga motivisali takođe bilo je i uočavanje da jezički model zasnovan na vještačkoj inteligenciji ChatGPT nije prilagođen crnogorskom jeziku.
- Treći ključni trenutak desio se 2022. godine, kada sam vidio da dolazi ChatGPT i shvatio njegov kvalitet. To je bio "gejm čendžer", digitalna revolucija slična onoj industrijskoj iz 1890-ih godina. Kada sam prvi put probao ChatGPT, primijetio sam da crnogorski jezik nije prepoznat – nije poznavao njegovu strukturu, niti je pravilno koristio slova, a ni danas ne poznaje u potpunosti. To je bio moj motiv da pokrenem ovaj projekat -rekao je on.
Međutim, pored tehničkih, razloge za rad na projektu MontenegroGPT Kapisoda je vidio i u sveri kulturološkog prepoznavanja.
- Četvrti aspekt, koji neki mogu smatrati političkim, ali ja ga vidim kao nacionalno pitanje, jeste negiranje crnogorskog jezika. U Crnoj Gori se to često svodi na političku raspravu, ali ja ne želim da ulazim u politiku. Cilj mi je bio da eliminišem to negiranje kroz MontenegroGPT - istakao je Kapisoda, dodavši da se sada kroz njega jasno može vidjeti razlika između crnogorskog, hrvatskog, bosanskog i srpskog jezika, a razlike nijesu samo u slovima i riječima, već i u strukturi rečenica i gramatici.
Komentarišući činjenicu da, zarazliku od velikih svjetskih jezika kojima je ChatGPT u velikoj mjeri prilagođen, jer koristi ogromnu bazu publikacija i sajtova koje su dostupne na internetu, što kada je u pitanju crnogorski jezik to nije bilo moguće, budući da ne postoje toliko velike tekstualne baze na našem jeziku, Kapisoda ističe da je to i bio jedan od najvećih izazova.
- Tražio sam sve što je bilo dostupno na internetu. Naravno, poštovao sam autorska prava i koristio metode poput web crawlinga da prikupim javno dostupne podatke. Tehnički detalji su posebna tema, ali su zahtijevali mnogo rada i eksperimentisanja. Konsultovao sam se s više advokata i utvrdio da je materijal koji sam koristio potpuno validan i u skladu s regulativama - naglasio je naš sagovornik.
Komentarišući činjenicu da kod jezičkih modela baziranih na vještačkoj inteligenciji nerijetko dolazi do tzv. “halucinacija”, odnosno da chatbot u nekim situacijama “izmisli” odgovor koji nije baziran na činjenicama, Kapisoda je rekao da mu je upravo bio cilj da MontenegroGPT oslobodi takvih grešaka.
- Napravio sam nešto drugačije – samostalno sam uzeo te materijale i razvio program. Postavio sam pitanje zašto 79-80 odsto korisnika ChatGPT-a, odnosno obični korisnici, najčešće koriste model za postavljanje i odgovaranje na pitanja. Na osnovu toga, u prvom koraku uzeo sam kompletan tekst s interneta i zatražio da mi izvuče sva pitanja i odgovore iz tog teksta. Nakon što sam pročitao te odgovore, validirao sam ih i dodatno ih unio u jezični model. Time sam omogućio da odgovori budu precizniji i smanjio pojavu tzv. ‘halucinacija’ – situacija u kojoj jezični modeli izmišljaju informacije kada nijesu sigurni ili kada je pitanje nejasno - naglasio je, dodavši da su zahvaljujući procesu validacije odgovora, značajno smanjene greške i dezinformacije koje se često pojavljuju kod drugih jezičnih modela.
U tom smislu, može se reći da je Montenegro GPT napredniji model u odnosu na ono što je OpenAI ponudio kroz ChatGPT. Informacija da postoji jezični model koji ne pravi greške u odgovorima proširila se kroz AI zajednicu.
- Kada je objavljeno da postoji model koji minimizira te greške, interesovanje je bilo ogromno. Dobio sam više od 30.000 mejlova izvan Crne Gore, a iz same Crne Gore čak 120.000 poruka. Iskreno se izvinjavam svima kojima još nijesam odgovorio – trudim se da to postepeno učinim... Ljudi su bili zainteresovani da saznaju zašto sam kreirao Montenegro GPT i šta me je motivisalo. Kao što sam ranije rekao, crnogorski jezik nije bio u fokusu istraživača koji su trenirali OpenAI modele od 2019. do 2022. godine. Oni jednostavno nijesu imali taj jezik u vidu - pojasnio je.
Kapisoda podsjeća i da je i na AI festivalu u Kanu, na kojem je učestvovao zbog svog redovnog posla, takođe bilo komentara i pitanja vezanih za MontenegroGPT, jer su tehnike koje je razvio mogle biti primijenjene i u kompaniji u kojoj radi, posebno u domenu validiranja odgovora na pitanja.
- Iskustvo u Kanu bilo je zaista nevjerovatno – ljudi su me prepoznali i počeli da razgovaraju sa mnom o modelu. Bilo mi je fascinantno da je nešto što sam razvio samostalno izazvalo toliku pažnju u AI zajednici -ispričao je Kapisoda.
Dodatnu motivaciju je, kako je naglasio, imao i zbog toga što spada u one Crnogorce u inostranstvu koji u svakodnevnom životu nemaju mnogo prilika da govore crnogorskim jezikom.
- Možda je upravo to što živim van Crne Gore bila dodatna motivacija da doprinesem crnogorskoj zajednici na ovaj način. Crna Gora zaslužuje da ima snažan jezični model, i ponosan sam što sam to ostvario. Ljudi su bili impresionirani ne samo tehničkim aspektima modela, već i mojom ličnom motivacijom - kazao je on, dodavši da je jedan od načina da crnogorski jezik opstane u digitalnom svijetu upravo Montenegro GPT.
Pored činjenice da je u ovom jezičkom modelu eliminisana pojava AI “halucinacija”, MontenegroGPT takođe ima još jednu važnu karakteristiku o kojoj se razmišljalo prilikom kreiranja, a to je zaštita privatnosti korisnika i njihovih podataka.
- Montenegro GPT je razvijen uz poštovanje evropskog AI akta, koji stupa na snagu naredne godine. Već u julu ove godine biće predstavljen kodeks koji će regulisati način na koji se AI programira i koristi, a upravo te regulative bile su mi vodilja. Ključno pitanje jeste – gdje se nalazi model? Na kojim serverima? Da li je smješten u Evropskoj uniji, kao što je to slučaj sa mnogim evropskim modelima, ili u Kini, poput DeepSeeka, ili možda koristi infrastrukturu OpenAI-a, koji svoje servere ima širom svijeta? Mi, kao i druge kompanije, koristimo različite infrastrukturne partnere, ali osnovno pravilo jeste da serveri moraju biti u skladu s GDPR regulativom i pravilima zaštite podataka. To je prva ključna stvar - istakao je Kapisoda.
Druga bitna razlika Montenegro GPT-a u odnosu na OpenAI jeste način upravljanja podacima.
- OpenAI prikuplja određene informacije kako bi spriječio zloupotrebe – na primjer, ako korisnik pokuša da generiše nezakonit sadržaj, OpenAI može privremeno da zadrži podatke do 30 dana radi kontrole. To je legitimna praksa. Međutim, moj pristup je drugačiji. Montenegro GPT koristi sistem monitoringa, ali bez direktnog povezivanja podataka s identitetom korisnika. Umjesto toga, postoji nezavisna komisija u Austriji koja procjenjuje da li je određeni sadržaj problematičan. Ako postoji potreba za daljom istragom, tek tada se pristupa IP adresama i relevantnim pravnim procedurama. Ovaj sistem omogućava neophodnu kontrolu, ali uz poštovanje privatnosti korisnika - dodao je Kapisoda.
On je naglasio da, dok se čeka početak zvanične primjene AI akta sljedeće godine, ovo rješenje predstavlja prelazno, ali efikasno sredstvo zaštite podataka.
Dodao je i da je Montenegro GPT sertifikovan kao prvi crnogorski digitalni AI model. To znači da će od sljedećeg mjeseca postojati mogućnost procjene usklađenosti drugih AI modela u Crnoj Gori s evropskim regulativama. Ako neka kompanija želi da implementira AI rješenja, moći će provjeriti da li ispunjava sve standarde privatnosti i etike.
- Zamislimo situaciju u kojoj kineska kompanija razvije revolucionarni AI model. Korisnici bi trebalo da se zapitaju – da li bi željeli da se njihova pitanja, postavljena nekom AI modelu, kasnije koriste i monetizuju bez njihovog znanja - upitao je Kapisoda, naglasivši da je regulatorni okvir u Kini potpuno drugačiji, da ne štiti korisničke podatke i da zbog toga nikada ne bi koristio jezički model DeepSeek, jer, kako je precizirao, to jednog dana može postati jako opasno, ne samo zbog pojedinaca kao korisnika tih platformi, nego i zbog države i nacionalne sigurnosti.
Kapisoda je najavio da će u budućnosti predstaviti i druge. 
Kapisoda je naglasio da je MontenegroGPT tek početak njegovog rada na primjeni vještačke inteligencije u svrhu zaštite crnogorske jezičke i kulturne baštine, najavivši da će naredni projekat o ovoj oblasti biti "NjegošGPT", koji će na osnovu djela ovog crnogorskog pjesnika i vladara pronići u njegov način razmišljanja i omogućiti da saznamo kako bi Petar II Petrović Njegoš danas odgovorio na neka pitanja ili reagovao na informacije koje bi saznao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kapisoda: Cilj mi je bio da spriječim negiranje crnogorskog jezika kroz MontenegroGPT

IT stručnjak i tvorac Montenegro GPT Aleksandar Kapisoda je u emisiji "Budilnik" na Televiziji E najavio da će uskoro Montenegro Chat GPT dobiti AI asistenta koji će se zvati Vladimir Dukljanski.
Budvanin Aleksandar Kapisoda nakon dvije godine razvoja predstavio je javnosti Montenegro GPT, prvi crnogorski jezički model vještačke inteligencije, posebno razvijen i treniran za crnogorski jezik i njegove dijalekte.
Kapisoda je kompjuterski lingvista po u struci, zaposlen u velikoj farmaceutskoj firmi. Kad je 2022.godine shvatio da dolazi Chat Gpt 3.5 shvatio je da to mora, kako kaže, da se iskoristi.
- 2023. godine ja sam uveo Chap Gpt u firmu od 60.000 zaposlenih, prvi Chat Gpt koji se koristi unutar jedne firme, i u tom trenutku sam vidio da je to jedno veliko bogatstvo što se mora industrijalizuje i da se da svig građanima svijeta, samim tim i Crne Gore, kao jedan način revolucije sadašnjice, revolucije jezika, i to se desilo. Kao što je bila industrijska revolucija 1890. godine, sada se desilo to da je jedna revolucija jezika, pošto su to jezički modeli i to je tek početak - rekao je Kapisoda.
Trenirao je Montenegro GPT. Kako objašnjava, prvo je uzimao stare riječi, izreke i to je pokušao da ujedini u jedan jezični mali model (small model).
ć Druga stvar je generativni AI koji jednostavno ispunjava zadatke vezano za vaše želje, i uzima nervil netvork koji je u pozadini. Čini se da je jednostavno, ali ima mnogo detalja. Gledamo da to objavimo da se mogu korisnici registrovati. Imamo još mala tehnička iznenađenja prije nego što lansiramo to crnogorskoj javnosti - istakao je Kapisoda.
Desila se revolucija jezičnog modela i to je, kaže Kapisoda, demokratizacija digitalizacije To je, smatra, tek početak.
- Ljudi više ne misle da je to nešto apstraktno, nego sve više i više shvataju da to otvara vrata za mnogo drugih stvari koje će dolaziti. Ja ne pričam samo vezano za obrazovanje, učenje, nego to ide mnogo dalje za optimizaciju i transformaciju postojećih tehnoloških sistema, koje koristimo u svakodnevici. U svakodnevnom životu se može primjeniti, svuda dolazi taj dio jezičnog modela kad je nešto potrebno obaviti da to ide automatizovano - zaključio je Kapisoda.
Kapisoda je, uz pomoć MontenegroGPT-a, povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, redakciji "Budilnika", u znak zahvalnosti na pozivu, napisao i pjesmu. 
Koristio je karakteristične crnogorske riječi i izraze poput "đedovski", "zorome", "fala", "zatare", kao i specifične crnogorske foneme poput "ś". Takođe je ubacio tipične crnogorske konstrukcije i način izražavanja koji je svojstven crnogorskom jeziku.
Pročitajte pjesmu u nastavku:
"Čujte i počujte, mili rode!
Na dan jezika maternjega,
Kad śećanje na zbor đedovski
U srcima ni živo treperi,
U 'Budilnik' ću doć zorome,
Na Televiziji E da zborim
O čudu novom, neviđenom -
Vladimiru Dukljanskom, čedu našem,
Što crnogorski jezik zbori i čuva
Kroz digitalne pute i staze.
Fala družini plemenitoj:
Sari Vuković, vjernoj i čestitoj,
Luki Piperoviću, umu bistrome,
Jasni Lalević, zbora vještoj,
Kseniji Popović, duše svijetle,
I Alenki Vujović, srca junačkoga -
Što prepoznaše značaj djela ovoga
Za jezik naš i rod crnogorski.
Dvadesprvoga februara dana,
Kad zora sine nad Crnom Gorom,
Zboriću o putu neutrtom,
Kako se jezik đedovski
U ruho novo, digitalno kiti,
Da potomstvu u amanet osta,
Da se ne zaboravi, ne zatare,
No da živi dok je vijeka i svijeta!"

500x500

1084x550

Kapisoda: Uskoro Montenegro Chat GPT sa AI asistentom Vladimirom Dukljanskim

U vremenu kada je negiranje crnogorskog jezika dostiglo vrhunac Montenegro GPT se pojavljuje kao digitalni štit našeg jezičkog identiteta - poručio je Aleksandar Kapisoda predstavljajući svoj projekat - prvi crnogorski jezični model vještačke inteligencije.
Ovaj poduhvat za njega nije samo tehnološko dostignuće - „Montenegro GPT“ je, kako je podvukao Kapisoda, garancija opstanka i razvoja crnogorskog jezika u digitalnom dobu.
- Nakon intenzivnog razvoja koji je započet u decembru 2022. godine, MontenegroGPT od 11.11.2024. postaje dostupan javnosti kroz revolucionarnog AI asistenta Vladimira Dukljanskog - naveo je on.
Vladimir Dukljanski, prvi crnogorski AI asistent baziran na Montenegro GPT modelu, više je, kaže on, od običnog digitalnog alata.
- On je čuvar jezika, učitelj i savjetnik, dizajniran da razumije sve nijanse crnogorskog jezika i njegovih dijalekata. Njegova primarna misija je zaštita našeg jezičkog blaga od pokušaja negiranja i asimilacije - poručio je Kapisoda. 
Ključne karakteristike i dostignuća Montenegro GPT-a su, kaže on, potpuna specijalizacija za crnogorski jezik i njegove dijalekte; napredno razumijevanje i generisanje autentičnog crnogorskog jezika; inovativni alati za obrazovanje i očuvanje jezičkog naśljeđa; podrška književnom stvaralaštvu i poslovnoj komunikaciji; očuvanje tradicionalnih crnogorskih jezičkih izraza i dijalekata; integracija savremenih tehnologija sa istorijskim jezičkim naśljeđem.
<h2>Novo poglavlje</h2>
„MontenegroGPT“ je nastao sa vizijom, kaže Kapisoda, da crnogorski jezik dobije ravnopravan status u svijetu digitalne tehnologije.
- Ovaj projekat nije samo tehnološka inovacija - on je most između naše bogate jezičke tradicije i digitalne budućnosti. MontenegroGPT predstavlja prekretnicu u očuvanju crnogorskog jezika. U vremenu kada se naš jezik suočava sa brojnim izazovima, stvaramo digitalni štit koji će osigurati njegovo mjesto u budućnosti - poručio je Kapisoda.
Ovo nije, podvlači on, samo tehnološki projekat.
- Ovo je naša obaveza prema prošlosti i budućim generacijama. Ovaj revolucionarni projekat otvara novo poglavlje u istoriji crnogorskog jezika, demonstrirajući kako moderna tehnologija može služiti očuvanju kulturnog identiteta - poručio je tvorac ovog projekta.
MontenegroGPT nije, dodaje on, samo odgovor na trenutne izazove.
- On je temelj za budući razvoj i napredak crnogorskog jezika u digitalnom svijetu - zaključio je Kapisoda.
A.I.

Primarna misija crnogorskog AI je zaštita našeg jezičkog blaga od pokušaja negiranja i asimilacije

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura iznosiće 27 stepeni. 
 
Na sjeveru, ujutru lokalno po kotlinama moguća je kratkotrajno magla, a tokom dana ponegdje slaba do umjerena oblačnost. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, povremeno pojačan, dominantno sjeverni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 13, najviša dnevna od 17 do 27 stepeni.

Pretežno sunčano, temperatura do 27 stepeni

Ministarka javnih radova Majda Adžović, sastala se danas sa ambasadorom Mađarske u Crnoj Gori, Njegovom Ekselencijom Jožefom Neđešijem. Tokom sastanka, ministarka Adžović je predstavila ključne nadležnosti Ministarstva na čjem je čelu, naglašavajući njegovu ulogu u uspostavljanju efikasne međuresorske komunikacije i koordinacije sa linijski odgovornim ministarstvima, kao i u pripremi, potpisivanju i sprovođenju projekata od značaja za razvoj Crne Gore. Posebna pažnja usmjerena je na projekte od strateškog značaja, koji čine temelj modernizacije i održivog rasta.
Ministarka je istakla prioritetnu orijentaciju Vlade Crne Gore ka unapređenju infrastrukture što predstavlja okosnicu ekonomskog razvoja zemlje i jednu od ključnih oblasti za bilateralnu saradnju.
Ambasador Neđeši je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom između dvije zemlje i pohvalio otvoren i konstruktivan dijalog sa crnogorskim institucijama. On je ponovio snažnu podršku Mađarske Crnoj Gori na njenom putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, ističući da Mađarska vidi Crnu Goru kao pouzdanog partnera u regionu.
Sagovornici su se saglasili o potrebi intenziviranja međusobne saradnje, posebno u pogledu zaključenja međudržavnih sporazuma, imajući u vidu obostrano interesovanje za produbljivanje veza u oblastima kako digitalizacije, tako i infrastrukture, energetike itd.

Adžovć - Neđeši: Intenzivirati međusobnu saradnju u pogledu zaključenja međudržavnih sporazuma

Odbornik u Skupštini Novog Sada Mišo Bačulov obratio se patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Porfiriju Periću kog je optužio da je prevarom došao na čelo SPC. On je pitao Porfirija da li vlasnik TV Pink Željko Mitrović "još uvijek čuva onu fotografiju iz Las Vegasa".
Posjeta patrijarha Porfirija Moskvi i obraćanje predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu gdje je studentske proteste nazvao obojenom revolucijom i dalje izaziva pažnju.
Među onima koji su se ovim povodom oglasili je i Bačulov, lider pokreta „Budi heroj“ i odbornik u Skupštini Novog Sada. On je u video poruci upućenoj Porfiriju postavio nekoliko pitanja, ali i iznio niz optužbi na račun poglavara Srpske pravoslavne crkve.
U uvodnom dijelu, navedeno je „pošto ne slušate i ne razumijete jezik pristojnih ljudi, ova izjava je sročena na način koji ćete najbolje razumjeti“.
- Čuj me Prvoslave. Zovem te Prvoslave, mada ti ni to ime ne pristaje - započeo je Bačulov obraćanje Porfiriju, kog je oslovio svjetovnim imenom.
- Nijesi ni prvi, ni slavljeni. Ne zovem te Porfirije, niti patrijarh, jer to su imena koja pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi i narodu koji je nosio. To su titule koje se zaslužuju služenjem. Ti ih nijesi zaslužio - naglašava Bačulov.
On je optužio Porfirija da je prevarom, manipulacijama, ucjenama i kriminalom došao na mjesto patrijarha.
- Znaš ti to dobro, zar ne? Ti si proizvod dvojice bolesno ambicioznih ljudi – Aleksandra Vučića i Željka Mitrovića. Kaži, koristi li Željko Mitrović još uvijek onu fotografiju iz Las Vegasa? Ti u đakuziju sa plaćenim ljepoticama.. Svi znaju za to i svi ćute. Ćute, jer je tvoja manipulacija naroda potrebna Vučiću, ali sve manje kontrolišeš Crkvu, a kamoli narod. Vučić tebi i tvojim investitorima daje da pod plaštom Crkve gradite luksuzne stanove gdje god vam se svidi po Srbiji - rekao je Bačulov.
On se potom osvrnuo na posjetu Perića Moskvi, navodeći da je tom posjetom vratio uslugu Vučiću „izdajom vjere i ljubavi koja se širi u narodu“.
- Svega ti je malo. Pa trošiš 650.000 eura narodnih para i renoviraš vilu na Dedinju u kojoj živiš. Šta bi radio da se nijesi zakleo na skromnost? Stidi te se narod. Crveni novosadska Jovina gimnazija koju si, nažalost, završio. Dok si bio predsjednik Savjeta Republičke radiodifzune agencije, današnjeg REM-a, primao si mito, manipulisao si članovima Savjeta, falsifikovao glasanja. Prodao si dušu, ako si je ikada i imao- žestoko je optužio Bačulov Porfirija.
Na kraju, on je pitao Perića kako je postao patrijarh.
- Reci narodu kako ste izvlačili koverte. Jedna posebno pripremljena sa grubom površinom. Baš je ona bila izvučena, unutar tvoje ime - rekao je, između ostalog, Bačulov.
Na kraju obraćanja je pozvao patrijarha Porfirija da napusti to mjesto.

Bačulov žestoko prozvao Porfirija: Koristi li Željko Mitrović onu fotografiju tebe u đakuziju sa plaćenim ljepoticama

Mađarski parlament izglasao je u utorak povlačenje zemlje iz Međunarodnog krivičnog suda (ICC), saopštio je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, javlja Anadolija.
- Ovom odlukom odbijamo biti dio politizovane institucije koja je izgubila nepristrasnost i vjerodostojnost - napisao je Sijarto na platformi X.
Mađarska je 3. aprila najavila svoju namjeru da se povuče iz ICC-ja, ubrzo nakon dolaska izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u četvorodnevnu posjetu Budimpešti.
Protiv Netanjahua je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Pojasu Gaze, gdje je od oktobra 2023. ubijeno više od 50.500 ljudi.

Mađarski parlament izglasao povlačenje iz Međunarodnog krivičnog suda

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Beograđanin pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima

Bivši direktor Rudnika uglja Pljevlja i bivši predsjednik Odbora direktora ove državne kompanije Milan Lekić, sada zapošljen na poziciji inženjera u ovom preduzeću, neće odgovarati pred pravosudnim organima zbog uništavanja službenog vozila „reno laguna“ u požaru 1. februara, odlučilo je pljevaljsko tužilaštvo. Kako su juče objavile Vijesti, utvrđeno je da je automobil izgorio zbog tehničke neispravnosti, tako da, saopšteno im je iz Osnovnog tužilaštva u Pljevljima, neće biti pokrenut bilo kakav postupak. „Reno laguna“, vlasništvo Rudnika, izgorio je na Lekićevoj livadi u pljevaljskom selu Rađevići, a on je tada pokušao da prikrije štetu koju je nanio kompaniji, tako što o požaru nije obavijestio ni policiju, ni Vatrogasnu službu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3" data-rendition-name="original" width="738" height="531" loading="lazy" alt="Rađevići livada spaljeni automobil Reno Laguna"><figcaption>SPALJENI I AUTOMOBIL LIVADA: Selo Rađevići gdje je Lekić uništio još jedno službeno vozilo</figcaption></figure>  Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV, Lekić je ispričao policiji da se dovezao u Rađeviće, izašao iz automobila i zaputio se ka prijatelju koji je radio na livadi, kada je ovaj počeo da mu dovikuje da vozilo gori. On se, kako je ispričao, okrenuo i ugledao plamen. Istragom je utvrđeno, kazali su nam izvori koji su bili angažovani u istražnom postupku, da je toga dana duvao jak vjetar što je dodatno razbuktalo vatru na vozilu i nije mu bilo spasa. Objašnjavaju da je vjetar plamen prenio i na livadu koja je, kako se vidi i na fotografiji koju smo ranije objavili, skoro čitava spaljena. Izvori Portala ETV, dodaju i kako je put do Lekićeve livade veoma loš, makadamski, tako da se pretpostavlja da je on tokom vožnje i oštetio neke dijelove automobila, zbog čega je došlo do spoja koji je izazvao vatru. S obzirom na to da je vozilo u požaru potpuno uništeno nije bilo moguće, kako kažu naši sagovornici, ustanoviti konkretan uzrok pojave plamena. - U skladu sa dostavljenim nalazom kao uzrok nastalog požara na vozilu navodi se tehnički kvar, tj. pregrijavanje električnih sklopova ili pak nekog drugog dijela u predjelu motora vozila - odgovorili su, između ostalog, Vijestima iz Rudnika uglja. Saopštili su i da su kaznili zapošljenog raspoređenog „na radnom mjestu vozač putničkog vozila pri kabinetu Odbora direktora“, zbog povrede radne obaveze, te da je i „zaposlenom koji je koristio vozilo u privatne svrhe izrečena novčana kazna“. Portal ETV objavio je 4. februara da je skoro 24 sata od policije skrivano da je vozilo Rudnika izgorjelo u požaru, te da je policija o događaju obaviještena tek kada su informaciju da je Lekić uništio još jedno službeno vozilo objavili naš i Portal Antena M, a to je bilo 2. februara. - Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja prijavljeno je 2. februara u 18.25 časova da je u selu Rađevići došlo do požara u kojem je uništeno vozilo marke „renault“, vlasništvo Rudnika uglja Pljevlja – saopšteno je tada Portalu ETV iz Uprave policije. Zašto je informacija skrivana od policije skoro 24 sata niko nije objasnio. A da Lekić nije pozvao ni vatrogasce, potvrdio je našem portalu komandir Služba zaštite i spašavanja Bogdan Bojović koji je rekao da nijesu imali poziv sa te lokacije, odnosno da „ekipe nijesu tamo upućivane ili intervenisale“, niti su imali bilo kakvu informaciju o događaju. Službeni automobil RUP-a, „laguna“, koristio je, prema našim informacijama, novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović i on ga je, prema tvrdnjama naših izvora, posudio Lekiću koji ga je, međutim, uništio. Lekić je i 11. oktobra prošle godine uništio skupi automobil RUP-a. Tada je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika i pijan je vozio „infiniti“, premium brend „nisana“, kada je izazvao saobraćajni udes i skoro potpuno havarisao vozilo. Imao je više od jednog promila alkohola u krvi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Slupani infiniti"><figcaption>TOTALNA ŠTETA: Skupi automobil Rudnika Lekić slupao pijan</figcaption></figure>  Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku, ali je ostao u Odboru direktora, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Poručio je da će on platiti popravku automobila. Vijestima je juče iz Rudnika saopšteno da je i ovo vozilo potpuno havarisano, odnosno da je nastupila totalna šteta. - S obzirom da je vozilo bilo kasko osigurano 90 odsto štete je nadoknadila osiguravajuća kuća, dok je za preostalu štetu sprovedena procedura naknade štete od strane zaposlenog Milana Lekića koja je još u toku – rečeno je Vijestima iz Rudnika. Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima saopšteno je polovinom marta da još nije okončana istraga o okolnostima ovog udesa. - Obavještavamo Vas da se od strane ovog tužilaštva i dalje sprovodi izviđajni postupak u cilju prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, o čijem ishodu će javnost biti blagovremeno obavještena – saopštili su tada iz ODT Pljevlja. Lekiću je 11. oktobra prošle godine, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i poslije saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca. Lekić je privođen i u maju prošle godine zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Status ovih predmeta nije poznat javnosti. Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i do skoro je bio, maltene, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Međutim, nakon što je ušao u žestok sukob sa predsjednikom Opštine koji, takođe dolazi iz NSD-a, Dariom Vranešom, kojeg je u septembru prošle godine pučem u Skupštini planirao da smijeni, njegov uticaj u ovom gradu slabi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić"><figcaption>PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić</figcaption></figure>

Milan Lekić – ni kriv, ni dužan

Iako je crnogorska policija vrlo brzo otkrila trojicu osumnjičenih za ubistvo Ilije Bogdanovića, činjenica da su ubice, lica sa kriminalnim dosjeima, iznajmile stan i boravile desetak dana na Cetinju otkriva da crnogorski bezbjednosni sektor uopšte nije bio u stanju da detektuje opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429000456_fb556f4e44c21da8787b5070f00c88a4379dab21cb91e5d856242a5214944360.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250429000456_fb556f4e44c21da8787b5070f00c88a4379dab21cb91e5d856242a5214944360" data-rendition-name="original" width="745" height="433" loading="lazy" alt="BRZA, ALI POST FESTUM REAKCIJA: Čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović na press konferenciji"> <figcaption>BRZA, ALI POST FESTUM REAKCIJA: Čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović na press konferenciji(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Za sada nije poznato kada su tačno Mihailo Čolović, Dragan Ilić i Edi Balša Piralić iznajmili stan u kvartu koji Cetinjani nazivaju ,,Kongo”. Ne zna se i da li su imali jataka na Cetinju, ali je izvjesno da su bili vrlo precizno upućeni u namjere, ali i kretanje, Ilije Bogdanovića i da su za atentat izabrali čas kada nije bilo svjedoka. Prema informacijama Televizije E, o boravku sunjivih lica policija je obaviještena od građanke Cetinja kojima je trojac srpskih građana bio sumnjiv jer se vidjelo da nijesu u Prijestonicu došli ni turistički ni zbog nekog biznisa. KONTRAOBAVJEŠTAJNO SLJEPILO&nbsp; -Kako je moguće da, izvršioci ubistva pređu državnu granicu Crne Gore i Srbije, da nesmetano dođu na Cetinje, uzmu takozvani štek stan i budu tu jedan vremenski period. Siigurno da su ta lica morala imati jaku logistiku na Cetinju i da je neobično da to niko od operativca cetinjske policije nije primjetio -ocijenio je za ,,24 sata" na Televizije E Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429000456_8ae0797ddfff901350cc85ad80b3b7a5f2e3393b1ac8e96c5a426a44965eaedf.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250429000456_8ae0797ddfff901350cc85ad80b3b7a5f2e3393b1ac8e96c5a426a44965eaedf" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="BROJNA PITANJA ZA POLICIJU: Nikola Janjušević "> <figcaption>BROJNA PITANJA ZA POLICIJU: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Izvori naše televizije ističu da slučaj ubistva na Cetinju pokazuje da Agencija za nacionalnu bezbjednost, kao i cjelokupni bezbjednosni sektor, ne obavljaju kvalitetno kontraobavještajnu djelatnost. Za sada nema odgovora iz Agencije za nacionalnu bezbjednost ni iz Uprave policije da li su trojica ubica crnogorsku granicu prešli legalno ili ilegalno. Nije poznato i od koga su nabavili oružje. Ono što se sada zna je da su mnogi na Cetinju imali informaciju da se ,,nešto veliko sprema”.&nbsp; Zato su se neki istaknuti članovi kavačkog klana, iz predostrožnosti, sklonili se sa Cetinja sedam, osam dana prije ubistva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042901040_112c2de3a112c3984f4b37df249fcf3112060f22f1d8fd2a3eaf42fc410ca041.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042901040_112c2de3a112c3984f4b37df249fcf3112060f22f1d8fd2a3eaf42fc410ca041" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='NESMETANO DESETAK DANA NA CETINJU: Slika sa hapšenje Čolovića i Ilića u ,,štek" stanu'> <figcaption>NESMETANO DESETAK DANA NA CETINJU: Slika sa hapšenje Čolovića i Ilića u ,,štek" stanu(Photo: Dnevni list Dan)</figcaption> </figure>  NESMETANO PLANIRANJE ZLOČINA&nbsp; Trojica likvidatora koje je angažovao kriminalni klan mogli su nesmetano da djeluju, da uđu u Crnu Goru sa oružjem ili da nabave oružje od svojih jataka na Cetinju, a da sve to prođe bez ikakve reakcije obevještajnog sektora.&nbsp; -To je pokazatelj nemoći. Istovremeno, to je i zastrašujuće saznanje jer su kileri mogli da djeluju i na štetu neke osobe iz političkog ili javnog života Crne Gore i tako dovedu do svojevrsnog vanrednog stanja u Crnoj Gori – kazao je za Portale ETV i Televiziju E izvor iz vrha ANB-a. Prema informacijama Uprave policije treći osumnjičeni, Edi Balša Piralić, koji je sada u bjekstvu, bio je logistička podrška i Mihaiulu Čoloviću i Draganu Iliću. Ustanovljeno je da je koristio lažni identitet i da je često poutovao na relaciji Cetinje-Podgorica. Sva trojica osumnjičenih imaju bogatu kriminalnu prošlost u Srbiji i slove kao operativno interesantna lica.&nbsp; Kako su tri iskusna, organima gonjenja poznata kriminalca, mogla da borave neopaženo na Cetinju i pripemaju likvidaciju?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042901040_58210910f386342d91eada3ec4a4b9ee7aee50e111fba74b44e24d8a394559b5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025042901040_58210910f386342d91eada3ec4a4b9ee7aee50e111fba74b44e24d8a394559b5" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="BEZ PODATAKA I BEZ REAKCIJE: Zgrada Agencije za nacionalnu bez bjdnost "> <figcaption>BEZ PODATAKA I BEZ REAKCIJE: Zgrada Agencije za nacionalnu bez bjdnost(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  BEZ PREVENTIVNOG DJELOVANJA Jedino logično objašnjenje svodi se na tvrdnju da je u potpunosti zakazala kontraobavještajna zaštita u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; U ANB-u nijesu imali informaciju o prelasku granice pripadnika klanova. Nijesu imali ni saznanja od svojih kolega iz srpske Bezbjednosno informativne agencije. Kako ističu izvori Televizije E, BIA uopšte ne razmjenjuje povjerljive informacije o klanovima sa crnogorskom ANB, a posebno kada je u pitanju klan Luke Bojovića koji ima - nepisanu ali stvarnu - zaštitu režima Aleksandra Vučića.&nbsp; Očito je i da crnogorska policija ne dobija povjerljive informacije od kolega iz Srbije. Zato je bilo &nbsp;i nemoguće bilo kakvo preventivno djelovanje. Ali i vrlo moguće da se pripremaju i izvršavaju likvidacije širom Crne Gore. Samo na Cetinju šest ljdi je ubijeno za manje od godinu dana. Sve su to podaci koji upućuju na alarm, ali Demokrate Alekse Bečića, koje kontrolišu bezbjednosni sektor, zaokupljeni su – umjesto organizovanjem efikasnog rada – čistkama unutar crnogorske policije i eliminisanjem iskusnih, sposobnih policajaca. Neefikasnost policije je zakonomjerna posljedica takvih aktivnosti. Samo, moras e priznati: nijesu Bečićevi ljudi nešto novo izmislili. Dok su Dritan Abazović i Filip Adžić sređivali crnogorsku policiju, a Boris Milić čistio od Crnogoraca Agenciju za nacionalnu bezbjednost, u centru Podgorice, u blizini zgrade Vlade i Skupštine i Cenralne banke, prokopan je tunel do depoa Višeg suda. To je pravi pokazatelj nesposobnosti Crne Gore da brani svoje vitalne interese.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: aleksandar-kapisoda