Trajekti na liniji Kamenari - Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone do 10. avgusta, nešto više od milion vozila, saopštio je poslovođa pomorskog sektora Morskog dobra Aleksandar Crvenko.&nbsp;
On je Radiju Crne Gore kazao da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružnog toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.
- Do 10. augusta smo imali cifru od preko milion vozila. Mnogo bolje smo se organizovali nego ranijih godina, tako da smatram da nam je ova sezona prošla dobro. Što se tiče septembra, on nam je krenuo fino i on je mnogo jači nego prošle godine, barem ovih prvih deset dana - naveo je Crvenko.
Prema njegovim riječima, posebno se vodi računa o ispravnosti i redovnom servisiranju plovila, prenosi portal RTCG.
- Svi brodovi su nam remontovani otkako je flota ušla u državne ruke. Znači, uspjeli smo da zaokružimo i taj krug. Ostali su nam još Grbalj i Teodo. Grbalj koji je trenutno u brodogradilištu Mali Lošinj, a Teodo treba da krene sad svakoga dana, samo čekamo potvrdu od hrvatskog ministarstva i onda smo zaokružili taj jedan ciklus, sve smo brodove pregledali i izremontovali otkako su u našim rukama - precizirao je Crvenko.
On je naveo da su nedavno testirali i kvalitet limova i varova na svim trajektima.
- Pozvali smo specijalizovanu firmu koja se bavi tim mjerenjem debljine limova. Imamo kompletne izvještaje svih trupova trajekta, znači unutra i tankova i vanjskog dijela i svih, tako da je ispalo da "30. august" ima najbolji trup što se toga tiče i najmanje je odstupio od onoga svoga prvobitnog kad je ugrađen brod. Iako je brod, što ste rekli, vremešan, daću vam jedan primjer, taj brod je do sada prevezao oko 1,7 milion eura kad biste to pretvorili u novac, od kad je doveden - istakao je Crvenko.
U Morskom dobru su, kako je kazao, odlučili da izdvoje novac za gradnju posebnih saobraćajnih traka i kružnih tokova kako bi se olakšao pristup vozila trajektima u Kamenarima i Lepetanima.
- Hoćemo da izdvojimo trajektnu traku na magistralu, znači na nekih pola kilometra od parkinga da je mi izolujemo i ogradimo. Ušli smo u priču da napravimo kružne tokove i sa Lepetana i Kamenara, tako da već je projekat u toku. Uprava za saobraćaj nam je dala saglasnost, sviđa im se ideja, tako da će to i mnogo olakšati sve. Biletarnice više neće biti ovdje, planiramo da ih pomjerimo gore na ulaz tako da u tom momentu svi ljudi koji budu bili na parkingu već će imati kupljenu kartu. Nešto slično kao na auto-putu - rekao je Crvenko.
On je naveo da trajekti saobraćaju i dalje po ljetnjem redu vožnje, četiri tokom dana, dva uveče, a tako će biti sve dok je pojačan priliv turista na primorju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Više od milion vozila prevezeno trajektima

Nakon što su propali tenderi za remont trajekata “Grbalj”, “Teodo” i ”Perast”, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalo je nove iste vrijetnosti - oko 800.000 eura.
Ponude brodogradilišta iz Bijele “Adriatik 42” i dva hrvatska “Punat i “Lošinjska plovidba” pristigne na prethodne javne oglase iz Morskog dobra su proglasili nesipravnim.&nbsp;
Iz te kompanije nedavno su rekli da će trajekt “Teodo” doći na red za remont tek u septembru, a da će “Perast” pokušati sami da pripreme.
Ipak, uvjeravaju da zbog kašnjenja remonta neće biti zastoja na trajektnom prelazu, navodeći da je servisirano i u funkciji pet trajekata: ”Igalo“, ”Ruka pravde”, ”30. avgust”, “Kamenari” i “Lepetane”.
<h2>Servis pogona i motora "težak" 360.000</h2>
Najviše novca predviđeno je za remont "Grblja" - 360.000 eura bez PDV-a čija opravka, kako je ranije rekao rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko, može biti izvedena jedino u dva brodogradilišta - Bijela i Mali Lošinj.
Za "Grbalj" predstoji servisiranje pogona i motora, koje se radi svakih sedam godina. Generalni servis oba motora Cummins KTA19 M3 treba da bude obavljeno po propisanim standardima ovlašćenog servisera/distributera.
Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, "Grbalj" će, pored ostalog, proći servis hidrauličnih pumpi, zamjenu cijevi, kontrolu ležajeva, mjerenje otpora izolacije, kontrolu manica za podizanje i spuštanje rampi i otklanjanje nedostataka... Vršiće se provjera elektronike upravljačke jedinice, zamjena filtera/odvlaživača vazduha na tanku podmazivanja, provjera stanja propelera, zamjena zglobova, provjere kanala za podmazivanje, balansiranje i montaža...
Ponude se podnose do 30. juna, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.
<h2>Odlazak na suvi dok</h2>
Svake dvije godine brodovi moraju da idu na suvi dok, da bi se provjerio donji dio, odnosno, trup broda. To su osnovne stvari koje treba da budu obavljene za trajekte "Teodo" i "Perast".
Za servisiranje trajekta "Teodo" biće izdvojeno 149.000 eura bez PDV-a. Pored ostalog, planirani su bojenje imena broda, gaznih marki, luke upisa i opstalih oznaka, montaža i kontrola propelera, kontrola pada i loma spoja propelerne osovine i kopče, kontrola i mjerenje ležajeva osovinskog voda, čišćenje ležajeva i rashladnih kanala, montaža kompletnog sklopa kormila, ispumpavanje zauljanih voda, intervencije na glavnom motoru, servis protivpožarnih pumpi u mašinskom prostoru, otvaranje pumpe, zamjena ležajeva, zamjena čaura...
Najmanje novca biće potrebno za remont "Perasta" - &nbsp;70.000 eura bez PDV-a. U servis se, pored ostalog, ubraja uklanjanje korozije, demontaža i montaža guma na bokovima broda, montaža i kontrola propelera, čišćenje i poliranje osovina, montaža kompletnog sklopa kormila, nabavka i ugradnja rasprskača glavnog motora, zamjena oštećenih ležajeva ukoliko bude potrebna...
Ponude za remont "Perasta" podnose se do 12. juna, a za "Teoda" do 16. juna kada će biti i otvorene.

Tamara Klikovac

Nova šansa za remont tri trajekta, u Morskom dobru uvjeravaju da neće biti zastoja

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom izdvojiće do 800.000 eura za remont tri trajekta "Grbalj", "Teodo" i "Perast" kojima u aprilu ističu sertifikati o sposobnosti za plovidbu. To se navodi u tenderskoj dokumentaciji objavljenoj juče na sajtu Javnih nabavki. Uslovi za raspisivanje tendera stekli su se nakon što je nedavno imenovan novi-stari direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj kojem je 8. marta istekao ugovor. Iz kompanije su napominjali da bez potpisa direktora kompanije nije moguće krenuti u postupak za remont plovila za koji je, u najboljem slučaju, potrebno minimum 60 dana. <h2>Servis pogona i motora "težak" 360.000</h2> Nakon što je Vlada na telefonskoj sjednici 21. marta ponovo imenovala Mikijelja, krenulo se u akciju pripreme sezone i nakon sedmicu raspisani su tenderi vrijedni 661.157 eura, uz PDV koji iznosi 138.842 eura. Najviše novca predviđeno je za remont "Grblja" - 360.000 eura bez PDV-a čija opravka, kako je nedavno rekao rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko, može biti izvedena jedino u dva brodogradilišta - Bijela i Mali Lošinj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900030_9b16b3b8d50081244536736ead774c19e4b7f3297f313650c3024144f72118c1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032900030_9b16b3b8d50081244536736ead774c19e4b7f3297f313650c3024144f72118c1" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='Trajekt "Grbalj"'><figcaption>Trajekt "Grbalj"(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Za "Grbalj" predstoji servisiranje pogona i motora, koje se radi svakih sedam godina. Generalni servis oba motora Cummins KTA19 M3 biće obavljeno po propisanim standardima ovlašćenog servisera/distributera. Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, "Grbalj" će, pored ostalog, proći servis hidrauličnih pumpi, zamjenu cijevi, kontrolu ležajeva, mjerenje otpora izolacije, kontrolu manica za podizanje i spuštanje rampi i otklanjanje nedostataka... Vršiće se provjera elektronike upravljačke jedinice, zamjena filtera/odvlaživača vazduha na tanku podmazivanja, provjera stanja propelera, zamjena zglobova, provjere kanala za podmazivanje, balansiranje i montaža... Ponude se podnose do 28. aprila, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje. Svake dvije godine brodovi moraju da idu na suvi dok, da bi se provjerio donji dio, odnosno, trup broda. To su osnovne stvari koje će biti obavljene za trajekte "Teodo" i "Perast". Za servisiranje trajekta "Teodo" biće izdvojeno 149.000 eura bez PDV-a. Pored ostalog, planirani su bojenje imena broda, gaznih marki, luke upisa i opstalih oznaka, montaža i kontrola propelera, kontrola pada i loma spoja propelerne osovine i kopče, kontrola i mjerenje ležajeva osovinskog voda, čišćenje ležajeva i rashladnih kanala, montaža kompletnog sklopa kormila, ispumpavanje zauljanih voda, intervencije na glavnom motoru, servis protivpožarnih pumpi u mašinskom prostoru, otvaranje pumpe, zamjena ležajeva, zamjena čaura...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900030_172b35352686628d8126c065e3c3984cb130876340265120829e9472d2fb5d32.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032900030_172b35352686628d8126c065e3c3984cb130876340265120829e9472d2fb5d32" data-rendition-name="original" width="1024" height="678" loading="lazy" alt="Teodo"><figcaption>Trajekt "Teodo"(Photo: ferry-site.dk)</figcaption></figure>  Najmanje novca biće potrebno za remont "Perasta" - 95.000 eura bez PDV-a. U servis se, pored ostalog, ubraja uklanjanje korozije, demontaža i montaža guma na bokovima broda, montaža i kontrola propelera, čišćenje i poliranje osovina, montaža kompletnog sklopa kormila, nabavka i ugradnja rasprskača glavnog motora, zamjena oštećenih ležajeva ukoliko bude potrebna... Ponude za remont oba broda dostavljaju se do 11. aprila, kada će biti i otvorene. <h2>Flota kompletirana do špica sezone</h2> Kako je rekao kapetan Aleksandar Crvenka, ova dva plovila biće van pogona dva mjeseca, dok će za trajekt "Grbalj" biti potrebno više vremena zbog generalnog remonta. Očekuje se da bude u funkciji do špica turističke sezone, prije 10. jula. - Kada dođe termin za servisiranje, mi moramo da ispoštujemo sve procedure, kako bi dobili garanciju za "Teodo" i "Perast", a "Grbalj" će nakon remonta, da završi kompletnu klasu. Najbrža procedura za "Teodo" i "Perast" je nekih 60 dana, dok za "Grbalj" to duži period - naveo je za RTHN Crvenko, izrazivši nadu da će sve biti spremno za predstojeću turističku sezonu, kada je u pitanju prevoz s jedne na drugu stranu obale Bokokotorskog zaliva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900034_ad888122798e34b90ebc027cc8ec53e2ce51632837d6a65e219c3a88c32ba9ee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025032900034_ad888122798e34b90ebc027cc8ec53e2ce51632837d6a65e219c3a88c32ba9ee" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Aleksandar Crvenko"><figcaption>Aleksandar Crvenko(Photo: RTHN)</figcaption></figure>  JP Morsko dobro preuzelo je trajektnu liniju od kompanije Pomorski saobraćaj u februaru 2023. godine, a prvih dana saobraćao je samo trajekt "Vasilije" iznajmljen od kompanije Briv. Kasnije su kupljeni "30. avgust“ i "Ruka pravde", nakon čega su floti priključena i plovila koja su pripadala Pomorskom saobraćaju. Crvenko je siguran da će flota kojom raspolažu odgovoriti dinamici i efikasnosti prevoza vozila na liniji Kamenari - Lepetane. On je rekao da su trajekti "Ruka pravde" i "30. avgust“ bili na remontu prošle godine, a da će ove biti obavljena standardna procedura - pregled sa roniocima. - Trajekt "Igalo" se skoro vratio sa remonta i on je spreman, kao i dvije manje catare, Kamenari i Lepetane, tako da raspolažemo sa dovoljnom flotom. Očekujem da neće biti nikakvih problema što se tiče početka sezone - rekao je za RTHN Crvenko. Morsko dobro raspisalo je tender i za nabavku farbe i cinka protektora za trajekte, vrijednosti 80.000 eura sa PDV-om.

Za remont tri trajekta 800.000 eura: "Teodo" i Perast" van pogona dva mjeseca, "Grbalj" do špica sezone

Iako je od preuzimanja trajektne linije Kamenari-Lepetane JP Morsko dobro inkasiralo više miliona eura prihoda, u kompaniji trenutno ne mogu početi sa remontima plovila i pripremom za ljetnju sezonu jer nije imenovan novi direktor, nakon što je Mladenu Mikijelju 8. marta istekao ugovor.
Kako za RTHN priča rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko, bez potpisa direktora kompanije nije moguće raspisati tendere niti namiriti prispjele obaveze.
– Jednostavno zbog neažurnosti ili nezainteresovanosti Vlade Crne Gore za situaciju u kojoj se trenutno nalazimo. Pričali smo i objavljuvali u pisanim medijima, druge stranice su se interesovale, svugdje smo saopštili, ali i dan danas nemamo rješenje što se tiče direktora – navodi on.
Uprkos problemima sa finansijama, kako informiše Crvenko, privremeno je riješen problem nedostatak goriva zahvaljujući dobroj saradnji sa Jugopetrolom.
– Jugopetrol nam je izašao u susret sa isporukom goriva, koje nam je itekako potrebno, tako da smo barem to riješili. Nadam se da će se i ova situacija sa direktorom riješiti uskoro, da možemo i te račune koje dugujemo, da izmirimo. Pored toga, imamo problem sa tenderima za remont brodova. U parilu im ističu papiri, znači sposobnosti brodova za plovidbu. Jedostavno, došao je period kada moraju da idu na dokovanje – navodi on.
Remont plovila mora biti organizovan putem javnog poziva, ali bez direktora, čitavu proceduru nije moguće izvesti, pri tome za jedan postupak, u najboljem slučaju potrebno je minimum 60 dana, što je, kako ističe Crvenko, gubljenje vremena.
Naredne sedmice trebalo bi da počne obračun zarada za 126 radnika Morskog dobra koji rade na trajektnoj liniji, ali ako do tada ne bude izabran direktor, isplata će kasniti.
– Ne znamo šta da radimo. Ne bi voljeli da štrajkujemo, jer ne bi voljeli da primoravamo korisnike da putuju dužim putem. Ljudi uvijek negdje žure, a svuda su radovi po Crnoj Gori, dugo se putuje, još da ih mi ovdje sputavamo. Da nam nije Jugopetrol isporučio gorivo, morali bi vezivati plovila. Jedno je već bilo bez goriva, danas bi bila još dva, tako da štrajk ne bi ni morao da dođe – kazao je Crvenko.
JP Morsko dobro preuzelo je trajektnu liniju od kompanije Pomorski saobraćaj u februaru 2023. godine, a prvih dana saobraćao je samo trajekt „Vasilije“ iznajmljen od kompanije Briv, kasnije su kupljeni „30. avgust“ i „Ruka pravde“, nakon čega su floti priključena i plovila koja su pripadala Pomorskom saobraćaju.

Trajektna linija Kamenari-Lepetane u problemu: Bez potpisa direktora nemoguće raspisati tendere i namiriti prispjele obaveze

Cijene karata na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane biće izjednačene u sezoni i vansezonskom periodu. Prevoz za motore koštaće 2,50 eura, a za automobile pet eura. To je predviđeno izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju Cjenovnika trajektne linije Kamenari-Lepetane, koju je usvojila Vlada na telefonskoj sjednici.
- Do ovog poskupljenja na trajektnoj liniji, koju je lani koristilo 1.637 000 vozila, osam odsto više, još nije došlo. To je tek prihvaćeno - kazao je Novskom portalu poslovođa, Aleksandar Crvenko.
Iz JP Morsko dobro nastoje da, kaže Crvenko, ovim podstaknu onlajn kupovinu koju su do sada koristili mahom vozila u tranzitu.
- S obzirom da će onlajn kupovina karata ostati s nepromijenjenim cijenima to bi trebalo da podstakne i naše građane da umjetso čekanja u redu na naplanim mjestima u Kamenarima i Lepetanima kupuju karte koristeći telefone I računare - ističe Crvenko.
Važećim cjenovnikom usluga trajektne linije predviđeno je postojanje sezonske i vansezonske karte (od 1. januara do 30. aprila i od 1. oktobra do 31. decembra), te period sezonske karte (od 1. maja do 30. septembra).
U vansezonskom periodu cijena karte za motocikla iznosila je 1,50 eura, a za mala putnička vozila (automobile), pick up (teretna) vozila ova karta iznosila je četiri eura. U sezonskom periodu cijena karte bila je za euro skuplja u obje kategorije vozila.
- Uzimajući u obzir da se prevoz trajektnom linijom odvija u kontinuitetu, u tri smjene, 12 mjeseci u toku godine i to bez prestanka, a da je u cilju obezbjeđivanja i održavanja bezbjednog trajektnog prevoza potrebno trajekte održavati u ispravnom stanju, kako zbog tehničke ispravnosti tako i zbog potrebe nesmetanog i kontinuiranog procesa prevoza, potrebno je trajekte redovno servisirati kod sertifikovanog servisera. Imajući u vidu povećanje cijena proizvoda i usluga na međunarodnom i regionalnom tržištu, to je dovelo do povećanja troškova servisiranja i redovnog održavanja trajekta - navodi se u Informaciji koju je prihvatila Vlada.
U Informaciji se napominje da treba afirmisati online način kupovine, odnosno putem sajta.
Izmjene i dopune cjenovnika trajektne linije Kamenari-Lepetane su dostavljene Ministarstvu finansija na mišljenje i taj resor nije imao primjedbi na dokument.

Uskoro iste cijene trajektima ljeti i zimi

Preduzeće Morsko dobro je, otkada je počelo da naplaćuje prelazak trajektima na liniji Kamenari-Lepetani, zaradilo 14 miliona eura.
Poslovođa pomorskog saobraćaja u Morskom dobru, Aleksandar Crvenko, kazao je za Novski portal da su od maja prošle godine do 1. novembra ove godine zabilježili rast prometa 18 odsto.
- Flota od osam brodova jeste stara, ali donose dobit, što je najvažnije. U narednom periodu, cijene karata biće niže za putnička vozila za euro, odnosno umjesto pet, sada koštaju četiri eura. Već drugu godinu u zimskom periodu je tako i popust će važiti do 1. maja - rekao je Crvenko.
Prema njegovim riječima, do juna je dnevni promet između pet i sedam hiljada vozila, a krajem jula i cijelog avgusta on dostiže osam i po, čak i deset hiljada vozila dnevno. Sada je oko tri i po hiljade.
Sa šest otkupljenih plovila od stare kompanije Pomorski saobraćaj, te kupljena dva iz Hrvastke i Grčke, u svakom momentu trajektima se može s jedne na drugi kraj zaliva prevesti 320 vozila.
Ipak, to nije moguće zbog samo tri usjeka s jedne i tri s druge strane. U pogonu može biti samo njih šest.
Kada su u pitanju trajekti, Crvenko je saopštio da su oni u dobrom stanju.
U posljednje skoro dvije godine, obavljen je remont na pet trajekata, što je kompaniju koštalo 700 hiljada eura. Prvi put su “Ruka prtavde” i “30. avgust” dobili zvanične sertifikate Uprave pomorske sigurnosti i plove pod crnogorskom zastavom. Sertiifikati su dobijeni na godinu.
Opsežne remontne radove imali su i tarjekti Igalo, Kamenari i Lepetane, a za narednu godinu ostaju Perast, Teodo i Grbalj.
Crvenko očekuje da će poslovanje biti praćeno manjim troškovima održavanja brodova u narednom periodu.
Najveći problem za sada ostaju gužve na ulasku i izlasku vozila sa trajekata. Na tivatskoj strani to je sve zbog obližnjeg autobuskog stajališta. Kada putnici ljeti ulaze i izlaze s brodova autobus predstavlja blokadu.
Crvenko je objasnio da su sa Opštinom Tivat već razgovarali o izmještanju autobuskog stajališta, pa će narednog ljeta, kako očekuje, biti sve olakšano.
Crvenko ne vidi u skoroj budućnosti da bi se prelazak Bokotorskog zaliva mogao riješiti izgradnjom mosta, ili podvodnog tunela.

Od trajektne linije prihodovali 14 miliona eura

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: aleksandar-crvenko