Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su Albanija i Hrvatska potpisivanjem memoranduma o saradnji u oblasti odbrane sa Kosovom "otvorili trku za naoružanjem u regionu".
- To je za nas teška situacija, ali smo razumjeli njihovu poruku. I sačuvaćemo svoju zemlju, odvratiti ih i uvijek uspješno odbraniti od svakog potencijalnog agresora, čak i ovako moćnog - rekao je Vučić 19. marta novinarima u Briselu.
On je poslije sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom rekao da memorandum predstavlja "kršenje subregionalnog sporazuma" i da je "uvjeren da NATO o tome nije bio obaviješten".
Vučić je naveo da je na sastanku pokrenuo ovu temu, ali nije precizirao šta je Rute rekao.
- Naše je da ukažemo i gospodinu Ruteu i ljudima u NATO i svima drugima da je to kršenje takozvanog subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja iz 1996. godine - rekao je Vučić.
Dodao je da je generalnim sekretarom NATO-a razgovarao o saradnji, situaciji na Kosovu i odnosima Vojske Srbije i Kfora, kao i o situaciji u Bosni i Hercegovini.
Ministri odbrane Hrvatske, Albanije i Kosova potpisali su 18. marta u Tirani Deklaraciju kojom se osnažuje trilateralna saradnja i kojom se ističe važnost zajedničkih odgovora na bezbjednosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost.
Deklaracija uključuje, kako je prenijela Hrvatska radio televizija, promociju odbrambenih sposobnosti i saradnju odbrambenih industrija, jačanje interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuku i vježbe, suzbijanje hibridnih prijetnji, kao i punu podršku evroatlantskim integracijama.
Kako je navedeno, otvorena je mogućnost da Deklaraciji pristupe i druge članice.
Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova, dok uz posredstvo Evropske unije pregovara o normalizaciji odnosa sa Prištinom.
U Ohridskom sporazumu postignutom 2023. između Srbije i Kosova navodi se, između ostalog, i da se Srbija "neće protiviti članstvu Kosova ni u jednoj međunarodnoj organizaciji".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vučić kaže da su Albanija i Hrvatska "otvorile trku za naoružanjem u regionu"

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Nikola Camaj, tokom drugog dana boravka u Albaniji posjetio je Tiranu i Valonu, gdje je tokom sastanaka sa visokim zvaničnicima govorio o mogućnostima ekonomske saradnje, ali i uspostavljanju brodske linije Bar-Valona, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Skupštine.
Camaj se sreo sa zamjenicom gradonačelnika Tirane, Anuelom Ristani, i tom prilikom se zahvalio gradu Tirani na investicijama u Crnoj Gori, s posebnim naglaskom na projekte realizovane u opštini Tuzi, kao i o mogućnostima jačanja saradnje Tirane i crnogorskih opština, posebno na nivou glavnih gradova, s ciljem podsticanja ekonomskog razvoja i infrastrukturnih ulaganja, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika, a kako ističu, poseban akcenat stavljen je na unaprjeđenje kulturne i turističke povezanosti, kao i na razmjenu iskustava u oblasti urbanog razvoja.
- Nakon Tirane, potpredsjednik Camaj nastavio je službenu posjetu sastankom u Valoni sa gradonačelnikom ovog grada, Ermalom Drelom. Sastanak je protekao u prijateljskom i konstruktivnom duhu, uz obostrano izraženu spremnost za jačanje saradnje Crne Gore i Albanije, posebno na lokalnom nivou. Tokom razgovora, posebna pažnja posvećena je mogućnostima ekonomske saradnje, s fokusom na razvoj infrastrukturnih projekata i unaprjeđenje poslovnog ambijenta koji bi podstakao investicije s obje strane granice- navodi se u saopštenju.
Kako iz Camajevog kabineta poručuju, razmatrane su i inicijative za jačanje turističke povezanosti crnogorske i albanske obale, s ciljem kreiranja zajedničkih turističkih ponuda koje bi doprinijele privlačenju većeg broja posjetilaca i produženju turističke sezone.
- Potpredsjednik Camaj je naglasio značaj uspostavljanja brodske linije Bar–Valona, ističući da bi takva inicijativa doprinijela unaprjeđenju regionalne povezanosti, razvoju turizma i jačanju ekonomske saradnje dvije države- dodaje se u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da bliska saradnja gradova i regija može značajno doprinijeti boljem povezivanju privrednih subjekata, ali i jačanju kulturnih i društvenih veza.
Službenu posjetu potpredsjednik Camaj završio je susretom u Valoni sa potpredsjednikom Parlamenta Republike Albanije, Bledarom Čučijem.
- Tokom sastanka razgovaralo se o izbornim sistemima i izbornom zakonodavstvu u obje države, uz razmjenu iskustava i dobrih praksi s ciljem unaprjeđenja demokratskih procesa. Poseban akcenat stavljen je na transparentnost izbornih procedura i jačanje povjerenja građana u izborni proces. Sagovornici su istakli važnost regionalne saradnje i međuinstitucionalnog dijaloga, koji doprinosi stabilnosti i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana- kazali su iz Camajevog kabineta.
Iz kabineta potpredsjednika Camaja ističu da je ova posjeta još jednom &nbsp;potvrdila posvećenost Crne Gore i Albanije jačanju bilateralnih odnosa, razvijanju saradnje na različitim nivoima i produbljivanju veza između institucija i lokalnih zajednica u obje države.
Istakli su i da je u okviru posjete, potpredsjednik Camaj organizovao &nbsp;kratak susret I sa nekoliko naših studenata koji studiraju u Tirani.
Na sastancima potpredsjednika Camaja tokom službene posjete Republici Albaniji prisustvovala je i ambasadorka Albanije u Crnoj Gori, Nj.E. Žaklina Peto.

500x500

1250x600

1084x550

Camaj u Albaniji: Podsticati regionalnu saradnju, uspostavljanje brodske linije Bar-Valona pomoglo bi turizam i ekonomiju obije države

Albanija ima jednu jako važnu karakteristiku koju smo mi pomalo izgubili: &nbsp;ima dobrosusjedske odnose. Niko nema problem da dođe u Tiranu, ni iz Makedonije, sa Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, iz Srbije... - poručila je predsjednica crnogorske panevropske unije prof. na Ekonomskom fakultetu &nbsp;Gordana Đurović osvrnuvši se na to što je kancelarija Evropskog parlamenta otvorena u toj državi, a ne u Crnoj Gori kako je najavljivano.
Očito je da, kaže ona, današnji format politike proširenja kreira dodatnu konkurenciju.
- I bez obzira što Albanija na dnevnoj osnovi ruši stereotipe, mi i dalje smatramo da smo mnogo, mnogo napredniji, i da je to nemoguće, i da je ta konkurencija ipak precijenjena, ali se ona se u stvarnom životu dešava - navela je Đurović gostujući u Budilniku na Televiziji E.
Svi su navijali, kaže Đurović, da kancelarija Evropskog parlamenta da bude otvorena Podgorici, međutim otvorena je u Tirani jer je nekako ta koncentracija institucija u Albaniji.
- Što potvrđuje da je Albanija regionalni hub - dodala je ona.
Mi jesmo, kako je rekla, otvorili pregovore prije 12 godina i devet mjeseci, a Albanija je to učinila, što se narodski kaže, učnila juče.
- Ali i najavila da će do kraja ove godini otvoriti sve klastere, tako da se stvari kod njih ubrzavaju, &nbsp;tako ova posjeta komesarke Marte Kos 13.marta u Tirani i poruke su jasne, ko ih čita između redova može vidjeti da je ta podrška snažna, i imajući u vidu da Sporazum iz Nice preferira 28, ne više, jedna zemlja bi mogla biti preferirana, dvije već malo teže, ali onda imamo taj rizik regionalnog pristupa. Vidjećemo kako će stvari ići, ali zdrava konkurencija u svakom slučaju ne treba da nas obeshrabri, naprotiv, da mi držimo svoju agendu, ona nas promoviše kao prvu potencijalnu zemlju &nbsp;kandidata - rekla je Đurović.
<h2>Mora se ulagati u ljude</h2>
Crna Gora je, kaže, ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - od 2008. kada je predala zahtjev za članstvo i 2012. godine kada je započela pristupne pregovore.
- U oktobru 2024. Evropska komisija je usvojila Reformsku agendu Crne Gore čime je omogućeno povlačenje 383,5 miliona eura iz instrumenata za reformu i rast, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Ova sredstva su namijenjena približavanju crnogorske ekonomije standardima EU i pripremi za članstvo. Prema nekim projekcijama, uz efikasnu implementaciju reformi Crna Gora ima šanse da postane članica Evropske unije do 2028.godine - navela je Đurović.
Politička kriza u Crnoj Gori, podsjeća Đurović, usporila je rad parlamenta i ne usvajaju se zakoni, zbog čega je, napominje, i SEPA odložena za jedan kvartal.
Najveći izazov Crne Gore, objašnjava Đurović, na putu ka EU pored vladavine prava su, ističe ona, administrativni kapaciteti, jer se mora, cijeni ona, ulagati u ljude da bi oni vodili zajedničke evropske politike.
- U ekonomskim poglavljima stići ćemo onaj prag koji je obavezujući, ostaće taj rizik implementacije i dovoljno administrativnih kapaciteta, ali s obzirom na postepeno otvaranje strukturnih fondova, mogli bismo, da kažem, da preživimo. Naravno, opet ćemo se vratiti poglavljima &nbsp;23 i 24, efikasno pravosuđe, učinkovit parlament, posvećena Vlada koja sa strane stavlja pitanja koja dijele državu, su pretpostavke da se taj cilj ostvari. Vidjeli smo zadnje debate u Evropskom odboru za spoljne poslove, koje nijesu bile baš pozitivne za nas, i ta se slika treba mijenjati pod hitno - kazala je ona.
Mjeseci po Barometru 26 ističu, kaže, vrlo brzo.
- Sad već ulazimo u april, proljeće, poljsko predsjedavanje &nbsp;i da li možemo tu nešto uraditi i šta ostaje za dalje. Treba fokusirati tu ograničenu društveno administrativnu energiju na ove prioritete koji su jasno definisani. Šansa nije izgubljena, ali pod hitno politički prioriteti se moraju jasno definisati i što znači da ko nije za to, nije za to i to treba javno i otvoreno reći - poručila je Đurović.
<h2>Mogli smo pratiti Hrvatsku</h2>
Naglasila je da je Crna Gora bila mali sistem koji se brzo prilagođavao i u administrativnom kontekstu i kontekstu ispunjavanja obaveza.
- Te stvari koje su bile u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju smo dosta korektno isporučivali, i svake godine ispod jelke je bilo nešto novo, ili sporazum, ili vizna liberalizacija, ili kandidatura, uvijek neke dobre vijesti za evropsku integraciju i konkretni rezultati. Onda smo malo smanjili dinamiku i evo nas gdje smo danas - istakla je Đurović.
Okvir je, kaže, da smo nastavili tom dinamikom mogli smo pratiti Hrvatsku.
- A nama datum ulaska bio 2015. godina, odnosno okončanje pregovora, takozvani presjek političke spremnosti. Sada je ‘25. sada je drugi institucionalni okvir, znači politika proširenja je prošla fazu dobrosusjedstva, povratka opet u proširenje, deset država kuca na vrata, mi smo tu negdje najozbiljniji &nbsp;kandidat, ali Evropska unija se, možda na sreću, promijenila malo zbog ovih negativnih geopolitičkih okolnosti i spremna je da primi novu članicu - zaključila je Đurović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đurović: Svi su navijali da kancelarija EP bude u Crnoj Gori, a Albanija ima dobrosusjedske odnose

Evropski parlament će u Albaniji otvoriti kancelariju za Zapadni Balkan radi osnaživanja svog angažmana u tom regionu, a "u kontekstu povišenih geopolitičkih tenzija i obnovljenog zamajca za proširenje Evropske unije", saopštila je večeras ta institucija.
Nova kancelarija Evropskog parlamenta u Tirani će služiti kao ključna tačka za njegov kontakt sa nacionalnim parlamentima, civilnim društvom i lokalnim partnerima na Zapadnom Balkanu, navodi se u saopštenju.
Takođe se navodi da će „kancelarija promovisati stavove parlamenta i njegove aktivnosti, naročito u vezi sa pristupanjem Evropskoj uniji i podržavaće demokratiju i institucionalne reforme u regionu“.
Ona će „asistirati u pripremama za zvanične posjete evropskih poslanika i onom što dolazi poslije tih posjeta, uz osnaživanje saradnje sa drugim evropskim igračima na terenut i sa međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva“, piše u saopštenju.

Evropski parlament otvara kancelariju za Zapadni Balkan u Tirani

Crna Gora i Albanija, kao susjedne i prijateljske zemlje, njeguju blisku saradnju, dijele zajedničke vrijednosti i posvećenost evroatlantskim integracijama, kazao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj na sastanku sa albanskim predsjednikom Bajramom Begajem.
Sa predsjednikom Albanije sastao se i ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Iz kabineta Đeljošaja je saopšteno da su tokom sastanka razmatrane mogućnosti daljeg jačanja saradnje u svim relevantnim oblastima, s posebnim fokusom na ekonomske odnose i proces evropske integracije.
- Poseban akcenat stavljen je na unapređenje trgovinske razmjene i infrastrukturno povezivanje, kao ključne faktore ekonomskog razvoja - navodi se u saopštenju.
Sagovornici su, kako se navodi, potvrdili visok nivo bilateralnih odnosa između dvije zemlje i izrazili spremnost za dalju saradnju u oblastima od obostranog interesa.
- Ovim sastankom dodatno je potvrđena posvećenost obje strane jačanju političkih i ekonomskih veza, uz nastavak dijaloga na najvišem nivou - rekli su iz kabineta Đeljošaja.

Đeljošaj sa Begajem: Crna Gora i Albanija dijele zajedničke evroatlantske vrijednosti

Policija je privela gradonačelnika Tirane Eriona Veljiaja u ponedjeljak u policijsku stanicu glavnog grada Albanije, saopštili su izvori za Radio Slobodna Evropa.
Ni policija ni Specijalizovana struktura za borbu protiv korupcije (SPAK) se još nisu službeno oglasili o privođenju Veljiaja, za koje se vjeruje da je povezano sa korupcijom.
Prema izvorima, Specijalizovani sud je naredio da Veljiaj bude zadržan u pritvoru, dok će njegova supruga biti pod kućnim pritvorom.
On je uhapšen na osnovu istrage koja je pokrenuta prošle godine u vezi sa sumnjama na krivično djelo "pasivna korupcija visokih državnih funkcionera ili izabranih lokalnih zvaničnika", nakon što je 8. februara 2024. podnesena prijava SPAK-u.
Veljiaj je krajem decembra pozvan u Specijalizovanu instituciju za borbu protiv korupcije. Tada je novinarima rekao da je anonimno prijavljen od osobe po imenu Nesti Angoni.
- Ova osoba ne postoji, znamo kakvo ime i kulturu linčovanja predstavlja ovaj stil. Ovo je namještaljka. Napao me je Nesti Angoni kako bi nas vratio u praksu anonimnih pisama - rekao je tada Veljiaj.
On je 26. decembra nakon poziva u SPAK naglasio da bi "bilo uznemirujuće da se ne pojavi pred Specijalnim tužilaštvom jer nije jedan od onih političara koji napadaju SPAK kada ih istražuje".
O slučaju Eriona Veljiaja, premijer Albanije Edi Rama je ranije izjavio da se protiv gradonačelnika Tirane vodi sudski proces, te da će zauzeti stav u pravom trenutku.
Prva reakcija nakon Velijajevog privođenja u ponedjeljak došla je od bivšeg gradonačelnika Tirane i lidera Demokratske stranke Ljuljzima Baše.
On je rekao da je "Veljiaj, uz podršku premijera Edija Rame, pretvorio Gradsku opštinu Tiranu u centar korupcije".
- Pozdravljam odlučnost SPAK-a da ide do kraja sa istragama korupcije i ohrabrujem pravosudne institucije da djeluju bez ikakvog oklijevanja protiv korupcije na visokim nivoima, koja uništava blagostanje albanskih porodica - rekao je Baša.

Policija privela hradonačelnika Tirane Eriona Veljiaja

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da će njegova država formirati suverenu muslimansku državu u Tirani za muslimanski vjerski poredak bektaše, po uzoru na Vatikan u Rimu, kako bi očuvala i promovisala vjersku toleranciju.
- To bi bila enklava islamskog sufijskog poretka, jedna od najmanjih država na svijetu i imala bi sopstvenu administraciju, ali bez poreza ili policije i ne bi dovodila u pitanje suverenitet Albanije - rekao je Rama na ceremoniji povodom obilježavanja 95 godina od preseljenja sjedišta Svjetskog centra bektaša u Albaniju iz Turske.
Ovim bi Bektašijski red, islamsko derviško bratstvo, dobilo suverenu mikrodržavu nalik na Vatikan u Rimu.
Rama je rekao da će simbolična država biti bez zidova, policije, vojske, poreza ili drugih atributa, ali će biti duhovna država.
On nije iznio detalje o tome kada namjerava da sprovede takvu namjeru, dok bi u isto vrijeme i albanski parlament morao da odobri plan.
Nova mikrodržava bi se prostirala na 27 hektara teritorije današnjeg Svjetskog centra bektaša, koji se od 1930. godine nalazi se u istočnom dijelu albanske prijestonice. Po površini bi bila gotovo pet puta manja nego Vatikan.
Rama je ranije rekao da je cilj da Svjetski centar bektaša pretvore u suverenu državu - novi centar umjerenosti, tolerancije i mirne koegzistencije.
Osnovan u Otomanskom carstvu u trinaestom vijeku kao izdanak sufizma, Bektašijski red ima sjedište u Albaniji od 1929. godine, nakon što ga je novostvorena Turska Republika Kemal Ataturk spriječila da radi.
Razvoj ovog pokreta povezan je sa pojavom janičara u Osmanskom carstvu i "dankom u krvi" - odvođenjem dječaka i mladića sa Balkana na školovanje u današnju Tursku.
Rama je prošle godine rekao da Albanija planira da formira državu u istočnom dijelu glavnog grada zemlje kao duhovni centar Bektašijskog reda, čiji su članovi rasuti širom regiona na Kosovu, u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, kao i u Albaniji.
Prema posljednjem popisu, oko 10 posto stanovništva zemlje pripada ovom redu.&nbsp;

Edi Rama: U Albaniji se formira vjerska država po uzoru na Vatikan

Državljanke Crne Gore L.R. (27), S. B. (39) i N.N. (33) uhapšene su u Skadru zbog sumnje da su se bavile prostitucijom.
One su uhapšene među 13 djevojaka, starosti od 22 do 42 godine. Kako prenosi albanski portal “Panorama”, uhapšene su iz Perua, Crne Gore, Azerbejdžana, Kine i Brazila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2324%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpoliciashtetitshqiptar%2Fposts%2F988383396660339%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom akcije su izuzeti materijalni dokazi među kojima je 28 telefona različitih marki, jedan tablet, jedna kamera i znatna suma novca u više različitih valuta, za koji se vjeruje da stečen od bavljenja prostitucijom.
- Operacija i istraga nastavljaju napore da identifikuju i uhvate organizatore prostitucije - saopšteno je iz albanske policije.

Tri državljanke Crne Gore uhapšene u Skadru zbog prostitucije

Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvala je u utorak Evropski sud pravde (ECJ) da odbaci primjedbe na plan njene Vlade da šalje migrante u Albaniju.
Italijanski sudovi tražili su od suda EU da da mišljenje o tom planu, blokirajući prebacivanje migranata u centre u Albaniji kojima upravlja Italija, uz obrazloženje da je to protiv zakona EU, što je razgnjevilo Meloni
U obraćanju donjem domu italijanskog parlamenta uoči samita lidera EU, Meloni je rekla da je potrebna jasnoća "po pitanju koje je bilo predmet nedavnih pravosudnih mjera sa ideološkim prizvukom".
Ako bi ECJ potvrdio stav italijanskih sudova, "to bi rizikovalo da ugrozi... politiku repatrijacije svih država članica", barem dok se nova pravila o azilu EU ne primijene u potpunosti 2026, rekla je ona.
- (To je) zabrinjavajuća i neprihvatljiva perspektiva koja se mora odlučno spriječiti - rekla je Meloni.
Prema italijanskom planu, samo odrasli muškarci koji nisu ugroženi s liste zemalja koje italijanske vlasti smatraju "bezbjednim" mogu biti poslati u centre u Albaniji i potom poslati nazad u njihove zemlje ako im se odbiju zahtjevi za azil.
Plan je zainteresovao druge evropske zemlje koje traže načine da smanje nelegalne migracije.
Italijanske sudije dovele su u pitanje plan, navodeći da se prema odluci Evropskog suda pravde iz oktobra koja nije posebno vezana za Italiju, nijedna zemlja porijekla ne može smatrati "bezbjednom" ako je samo jedan njen dio opasan.
Italija je prestala da šalje migrante u Albaniju i centri za migrante su prazni. Ipak, Meloni je više puta rekla da je uvherena da će njen plan na kraju uspheti uprkos tvrdnjama opozicije da je to bacanje para.

Meloni traži od suda EU da ne blokira plan Italije za slanje migranata u Albaniju

Evropska budućnost nema alternativu, a put ka članstvo u EU najbolji je način za jačanje položaja Crne Gore i Albanije, pa i cijelog regiona u međunarodnoj zajednici - ocijenili su ministar javne uprave Maraš Dukaj i ministar za državnu upravu Albanije Taulant Bal.
Oni, su, kako se navodi u saopštenju, na marginama &nbsp;konferencije „Oblikovanje budućnosti vladinih tehnologija (GovTech)“, naveli da su podsticanje političkog dijaloga i saradnja u ključnim oblastima pitanja od zajedničkog interesa.
- Ovo je bila prilika da se predstave i definišu zajedničke ambicije s ciljem unapređenja &nbsp;državnih administracija dvije zemlje, kako bi se uskladile agende za budućnost. Ključne oblasti razgovora bile su: reforme za jačanje institucija, unapređenje elektronske uprave kao i značaj saradnje za EU integracije - navodi se u saopštenju.
Dukaj je govorio o napretku, ali i izazovima, &nbsp;u nadležnim oblastima - &nbsp;sajber bezbjednosti, digitalizacije, zakonskih izmjena i drugih reformi javne uprave. &nbsp;
- Naglasio je da su dobri temelji postavljeni u ključnim oblastima, ali da slijede intenzivne aktivnosti predviđene Reformskom agendom, kao i strategijama i projektima Vlade Crne Gore - rekli su iz Ministarstva javne uprave. &nbsp;&nbsp;

Dukaj sa Balom: Evropska budućnost nema alternativu

Na međunarodnom džudo turniru „Trofej Beograda“ koji je u dva dana okupio 805 takmičara iz 62 kluba iz šest zemalja, takmičari džudo kluba Ippon ukupno su osvojili 14 medalja od čega osam zlatnih, četiri srebrne i dvije bronzane.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033114030_8c3a9bb3a81f7453804cafd54ac768bb71988440b06b0c471e07df619170cc14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025033114030_8c3a9bb3a81f7453804cafd54ac768bb71988440b06b0c471e07df619170cc14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="“Trofej Beograda”"> </figure>  Mladi džudisti Ippona potvrdili su svoj kvalitet na ovom prestižnom turniru koji slovi za jedan od najjačih u regionu. Zlatne medalje su osvojili:&nbsp; 1. Hana Šturanović - poletarka +43kg 2. Iva Matunović - mlađa pionirka 32kg 3. Maša Vukićević - mlađa pionirka 52kg 4. Helena Krtolica - starija pionirka 36kg 5. Vanja Guzina - mlađa kadetkinja 57kg, kadetkinja 57kg (dvije zlatne) 6. Milorad Tadić - mlađi kadet 50kg 7. Milan Barović - mlađi kadet 46kg  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033114030_8560d5ef0b125640d22a1654f570cf8d080199ab1266371f5331e607a11d1c72.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025033114030_8560d5ef0b125640d22a1654f570cf8d080199ab1266371f5331e607a11d1c72" data-rendition-name="original" width="1470" height="1600" loading="lazy" alt="“Trofej Beograda”"> </figure>  Srebrne medalje su osvojili:&nbsp; 1. Marija Simić - kadetkinja 44kg 2. Rajko Tadić - poletarac 34kg 3. Miodrag Tadić - mlađi pionir 34kg 4. Milorad Tadić - stariji pionir 50kg&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033114030_66d38ec67f1532abf5b9316cae7123ff052f4add637602f12d5857da7565a359.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025033114030_66d38ec67f1532abf5b9316cae7123ff052f4add637602f12d5857da7565a359" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="“Trofej Beograda”"> </figure>  Dvije bronzane medalje je osvojio Petar Čvorović. Jednu u kategoriji do 50 kg u uzrastu starijih pionira a drugu u istoj težinskoj kategoriji ali u uzrastu mlađih kadeta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033114030_779bcf5a5121dd368666bfea69cfdd55660dfa98eadd449eb78205ece5b29977.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025033114030_779bcf5a5121dd368666bfea69cfdd55660dfa98eadd449eb78205ece5b29977" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="“Trofej Beograda”"> </figure>  - Prezadivoljan sam načinom na koji su se naši takmičari borili. Osvojiti 3. mjesto u ukupnom plasmanu sa samo 13 takmičara i biti odmah iza domacih klubova Zvezde i Partizana koji su nastupili sa 50-60 takmičara, je nešto što potvrđuje da smo na pravom putu i ohrabruje nas da nastavimo jos jače. Iskoristio bih priliku da se zahvalim našim generalnim sponzorimo kompaniji Bemax koji su snosili sve troškove nastupa naše ekipe u Beogradu - rekao je predsjednik kluba i trener Srđan Mrvaljević.&nbsp; Takmičare su predvodili treneri Srđan Mrvaljević i Predrag Stanjević.

Za Ippon 14 medalja na džudo turniru „Trofej Beograda“

Poslanica CIVIS-a u Skupštini Crne Gore Maja Vučelić je, reagujući na današnju izjavu predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) I poslanika Milana Kneževića da će podnijeti tužbu protiv nje, predložila Kneževiću da, prije podnošenja tužbe, svojom hrabrošću i autoritetom doprinese skidanju imuniteta Marku Kovačeviću, kako bi institucijama države konačno omogućili da nastave da rade svoj posao.
Ona je kazala i da DNP predstavlja politiku prošlosti, izazivanja nacionalnih podjela i nestabilnosti u našem društvu.
- A tokom poslednjih mjeseci ovakvo djelovanje je prošireno i na susjednu Srbiju, pa je tako lider DNP govorima na mitinzima i gostovanjima na opskurnim televizijama, uspio sebe da pozicionira kao prvog režimskog ćacija - istakla je Vučelić.&nbsp;
Što je uspjeh vrijedan divljenja, uzevši u obzir jačinu konkurencije za ovo prestižno zvanje.&nbsp;
Ovaj medijski miljenik autokratske vlasti iz Beograda, koja upotrebljava sredstva prinude i represije protiv mirnih građana, ne libi se ni čestih emotivnih manipulacija srpskim žrtvama u političke svrhe.&nbsp;
A o težini riječi Kneževića, kako kaže Vučelić. valjda najbolje svjedoči izjava iz marta 2024. kada se zakleo, ni manje ni više nego u Boga i Svetog Vasilija Ostroškog, kako neće dozvoliti ulazak Bošnjačke stranke u vladu.&nbsp;
- Ipak, miris vlasti očigledno je bio toliko opojan da je izazvao amneziju kod poslanika Kneževića, pa su ove visokoparne najave ubrzo zaboravljene, čim su došle na dnevni red teme raspodjele funkcija i kolača vlasti. Nasuprot Kneževiću, cilj mog političkog djelovanja je ulazak u EU i prihvatanje evropskih vrijednosti demokratije, jednakosti pred zakonom, slobodnog protoka ljudi i kapitala i socijalne pravde. U najkraćem, politika prosperitetne budućnosti, a ne mračnih 90-ih u koje Knežević udarnički pokušava da nas vrati - naglašava Vučelić.&nbsp;
Ona je dodala i da se snažno zalaže i za ekonomski oporavak države kroz investicije koje će biti realizovane po visokim standardima održivog razvoja. &nbsp;
- Konačno, podržavam i milione građana Srbije predvođene studentima koji se poslednjih mjeseci herojski bore za društvo bez korupcije koja odnosi živote - kazala je Vučelić.&nbsp;
Kneževićevu najavu, naglašava Vučelić, skorog tužakanja pozdravljam uz prateću foto i video dokumentaciju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVucelicMaja%2Fstatus%2F1906653544196841920&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-ce-tuziti-poslanicu-vucelic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučelić Kneževiću: Prije podnošenja tužbe protiv mene da doprinese skidanju imuniteta Marku Kovačeviću

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u februaru je, prema podacima Monstata, iznosila hiljadu eura i bila je 0,2 odsto manja u odnosu na januar.
Prosječna neto zarada u februaru je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, zabilježila rast od 22 odsto.
Prosječna bruto zarada u Crnoj Gori u februaru je iznosila skoro 1,2 hiljade eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u februaru u odnosu na januar zabilježile rast od 0,4 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,6 odsto - navodi se u saopštenju.
Prosječne neto zarade u februaru su u odnosu na prošli mjesec zabilježile rast u sektorima djelatnosti informisanje i komunikacije 8,8 odsto, snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 6,2 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 5,5 odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 3,7 odsto, prerađivačka industrija 3,1 odsto, vađenje ruda i kamena 1,7 odsto, umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 1,4 odsto i obrazovanje 1,2 odsto.
Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u februaru u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima poslovanje nekretninama 7,5 odsto, saobraćaj i skladištenje 4,8 odsto, zdravstvena i socijalna zaštita 4,2 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2,8 odsto, trgovina na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikala 2,5 odsto.
Pad je zabilježen i u oblastima snabdijevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama 2,2 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i građevinarstvo po dva odsto, usluge smještaja i ishrane 1,9 odsto, finansijske i djelatnost osiguranja 1,1 odsto i ostale uslužne djelatnosti jedan odsto.&nbsp;

Monstat: Prosječna zarada u februaru hiljadu eura

Stanovnicima Ulice dr Vukašina Markovića (ulica u neposrednoj blizini kolektora) pored neprijatnih mirisa, kojima su izloženi, direktno se dovodi u opasnost zdravlje, poručila je odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Maša Šturanović. Ona je, na mreži X, priložila fotografiju kojom potvrđuje navode.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250331130324_e2723910e03a16bfe6e6a1da707069aaa58d3efd70eb2cd6669e8ad59c349cc1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250331130324_e2723910e03a16bfe6e6a1da707069aaa58d3efd70eb2cd6669e8ad59c349cc1" data-rendition-name="original" width="546" height="413" loading="lazy" alt="miš"> </figure>  - Čini se da neodgovorna gradska uprava na čelu sa Mujovićem ipak pada pod pritiskom i ucjenama koalicionih partnera, te stopiraju gradnju novog kolektora. &nbsp;Zla namjera ili pak nešto drugo?- napisala je Šturanović.

Šturanović: Botunjanima se, zbog odgađanja gradnje kolektora zdravlje dovodi direktno u opasnost

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: albanija