Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice nagrađen je priznanjem na Međunarodnom sajmu knjiga u Tirani za izuzetno kvalitetno predstavljanje albanskih autora u udžbenicima i publikacijama koje izdaje - saopštila je direktorica ZUNS-a Aleksandra Hajduković.
U saopštenju se ističe da je dobiti ovakvo prizanje na vodećoj smotri književnog stvaralaštva u Albaniji, s obzirom na to da Zavod već decenijama izdaje djela iz oblasti vanudžbeničke literature, kao i udžbenike za đake koji nastavu pohađaju na albanskom jeziku u Crnoj Gori, izuzetan je uspjeh.
- Predstavlja potvrdu kvaliteta naših izdanja, ali i naših napora da povezujemo obrazovanje i kulturu dvije zemlje - Albanije i Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Ovo je, kako se dodaje, jedanaesti put da Zavod nastupa na ovom Sajmu, na kojem se ove godine predstavilo 90 izlagača iz raznih zemalja.
- U okviru našeg nastupa, pored ostalih izdanja, sajamskoj publici predstavljeno je najnovije izdanje Zavoda na albanskom jeziku. Radi se o knjizi uglednog albanskog pisca Stefana Čapalikua „Anđeo u fraku“. Podsjećamo da je naš kolega, urednik za izdanja na albanskom jeziku Dimitrov Popović, ovog ljeta nagrađen prestižnom nagradom za prevodilaštvo, koju dodjeljuje Univerzitet u Teksasu. I ova nagrada je pokazatelj kvaliteta naših izdanja na albanskom jeziku - kazali su iz ZUNS-a.
Podsjećaju i da je Zavodu za udžbenike prošlog mjeseca na Sajmu knjiga u Frankfurtu uručena prestižna nagrada „Belma“, koja se dodjeljuje za izuzetan kvalitet udžbenika, kada su nagrađene naše čitanke za srednje stručne škole.
- Ovo su samo neke od nagrada koje smo dobili ove godine i one svedoče o tome da je ovo jedna izuzetno uspješna poslovna godina za našu instituciju. Sve to je i dodatni podstrek za nas da nastavimo sa kvalitetnim izdanjima i u godinama pred nama - poručila je Hajduković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva dobio nagradu na Sajmu knjiga u Tirani

Program premijerke Italije Đorđe Meloni da proces provjere azilanata obavlja u Albaniji, izvan granica Evropske unije, danas je ponovo naletio na prepreku, jer je sud u Rimu odbio da donese odluku po formalnom zahtjevu da sedam migranata bude smješteno u prihvatni centar u Albaniji.
Ti migranti, neki iz Bangladeša neki iz Egipta, odvedeni su u Albaniju prošle sedmice, i biće, poslije odluke suda, odmah vraćeni u Italiju vojnim brodom.
Ista stvar se desila i prošlog mjeseca sa prvih 12 migranata u ovom programu – prebačeni su Albaniju, da bi samo par dana kasnije sud to onemogućio odlukom da se slučaj prebacuje Evropskom sudu pravde u Luksemburgu, da on procijeni da li su zemlje porijekla tih migranata bezbjedne zbog eventualne repatrijacije.
Migranti, takođe iz Egipta i Bangladeša, vraćeni su u Italiju, razbjesnivši desničarsku vladu premijerke Đorđe Meloni, koja pokušava da smanji migrantski pritisak na svoju zemlju.
Italija i Albanija zaključile su sporazum na osnovu kojeg je Italija (uz određene finansijske benefite) u toj balkanskoj zemlji otvorila dva prihvatna centra pod svojom jurisdikcijom. Albanija je zadužena za spoljnu bezbjednost tih centara.
Sporazum važi pet godina i ima kapacitet za prihvatanje 3.000 migranta mjesečno. Bilo je predviđeno da se u njima odlučuje da li će migrantima biti omogućen azil ili će biti vraćeni u zemlje porijekla.
Zaštitnici ljudskih prava iz oblasti Mediterana upozoravaju na to da je sporazum suprotan međunarodnom pravu i da predstavlja opasan presedan.

Sud u Rimu ponovo naredio povratak migranata iz Albanije u Italiju

Sedmica kulture Crne Gore u Albaniji simbol je zajedničkog puta dvije države, podrška prijateljstvu naroda i dodatna inspiraciju za mlade generacije koje će, kroz kulturu i toleranciju, biti graditelji još čvršće povezanih društava. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović govorila je na svečanosti povodom otvaranja Sedmice kulture Crne Gore u Republici Albaniji, koju je organizovala Ambasada Crne Gore.
Vujović je istakla da Sedmica crnogorske kulture u Albaniji nije samo proslava kulturnih veza, već istinitost tradicije koja nas podsjeća na univerzalne vrijednosti kojima težimo.
- Crnu Goru i Albaniju vežu vjekovi zajedničke istorije, geografskih blizina, Jadransko more i neraskidivih veza među našim narodima. Naša saradnja nadilazi formalne granice i raste iz korijena prijateljstva, razumijevanja i poštovanja. Danas smo ovdje kako bismo tu vezu još više produbili kroz našu kulturu - kazala je Vujović.
Kulturna saradnja, baš kao i sve što proizilazi iz bliskih odnosa Albanije i Crne Gore, temelji se, kako je rekla, na otvorenosti i međusobnom razumijevanju.
- Danas, dok slavimo kulturu Crne Gore u Albaniji, nadam se da će ovaj događaj ojačati naše međusobno razumijevanje i donijeti dodatnu inspiraciju za buduće generacije, koje će kroz kulturu i toleranciju biti graditelji još čvršće povezanih društava. Ministarstvo kulture i medija je izabralo zanimljive programe koji daju uvid u savremeno stvaralaštvo i prezentuju dio pomorske baštine Crne Gore. Posjeta Nacionalnom centru za knjigu i citanje Albanije posluziće nam kao inspiracija za osnivanje ustanove ovog tipa u Crnoj Gori. Neka ovaj događaj bude simbol našeg zajedničkog puta, inspiracija za buduće projekte i podrška prijateljstvu naših naroda - kazala je Vujović.
Prisutnima je zahvalila na prisustvu i pozvala ih da zajedno prošetaju kroz bogatstvo crnogorske kulture u Tirani.
Na ceremoniji je govorila je i Anisa Polo, generalna direktorka za politiku kulture i razvoja i Anja Marković, kustoskinja Muzeja savremene umjetnosti, koja je najavila izložbu Muzeja Homo ex Machina. Izložba koja prikazuje radove sedam renomiranih umjetnika iz Crne Gore dio je programa Sedmice kulture i biće predstavljena u Tirani do 9.novembra.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici Crnogorske dijaspore, diplomatskog kora, javnog i kulturnog života.

Vujović: Sedmica crnogorske kulture u Albaniji inspiracija za buduće projekte i podrška prijateljstvu naših naroda

Zemljotres srednje jačine registrovan je danas u Albaniji.
Jačina zemljotresa iznosila je 3,5 stepeni Rihterove skale, a registrovan je u 11:21 sati.
Epicentar je bio na 19 kilometara razdaljine od Tirane, kod mjesta Šenđerđi.
Za sada nema podataka o nastaloj šteti, a žitelji tirane navode kako su osjetili potres, naročito oni koji žive na visočijim spratovima stambenih zgrada.

Zemljotres u Albaniji, epicentar blizu Tirane

Predsjednik Slobodarske partije u Albaniji Ilir Meta uhapšen je 21. oktobra po nalogu Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SPAK), prenose albanski mediji.
Meta je bio predsjednik Albanije od 2017. do 2022. godine.
Pored funkcije predsjednika, bio je i premijer, ministar vanjskih poslova i obavljao je druge visoke funkcije.
Policija i SPAK još nisu objavili zvanično saopštenje za javnost u vezi sa hapšenjem Ilira Mete.
Meta je bio najavio konferenciju za novinare za danas i bio je na putu u sjedište svoje stranke kada je uhapšen.
Bivši premijer Sali Beriša bio je na konferenciji za novinare u vrijeme kada je Meta uhapšen. On je hapšenje opisao kao "politički progon".
- Oni nisu objavili nikakve činjenice o Iliru Meti. Progon Mete je samo politički. Politički nalog [premijera Albanije] Edija Rame je sproveden. Na nas je red - rekao je Beriša, nakon što su ga novinari pitali o ovom razvoju događaja .

Uhapšen bivši predsjednik Albanije Ilir Meta

Brod italijanske obalske straže u subotu je u Italiju vratio prvih 12 migranata iz novootvorenih imigracionih centara u Albaniji poslije sudske presude u Rimu.
Italijanski sud je u petak presudio protiv poteza desničarske vlade da drži migrante u objektima za obradu azila van Evropske unije prema sporazumu Italije i Albanije.
Sud je naveo da migranti moraju da budu vraćeni u Italiju jer se njihove zemlje porijekla – Egipat i Bangladeš – ne mogu smatrati bezbjednim.
Migranti su ove nedjelje prebačeni u objekat u mjestu Gjader gdje bi, prema sporazumu Albanije i Italije, trebalo da prođu kroz ubrzane granične procedure.
Njih je isprva bilo 16, ali je četvoro već vraćeno u Italiju – dvoje iz zdravstvenih razloga i dvoje zbog maloljetnosti.
Sudska presuda predstavlja problem u aranžmanu između Italije i Albanije koji je vlada premijerke Đorđe Meloni pozdravila kao novi "model" za rješavanje ilegalnih migracija.
Sporazum predviđa da će o zahtijevima migranata za azil, dok su u centrima u Albaniji, odlučivati italijanski sudija.
Obraćajući se novinarima tokom posjeti Libanu, Meloni za odluku suda rekla da jenazvala "pristrasna" i dodala da je na njenoj vladi da odredi koje su zemlje bezbjedne, a koje nisu, sugerišući da će izraditi nova pravila za rješavanje tog pitanja.
- Možda vlada treba bolje da razjasni šta se podrazumijeva pod "bezbjednom zemljom" -rekla je ona.
Ministar unutrašnjih poslova Italije Mateo Pjantedosi rekao je na konferenciji za novinare da je uvjeren da će odluka biti poništena, dodajući da će vlada podnijeti žalbu Vrhovnom sudu ako treba.
Za sada, sudska presuda znači da će svi migranti morati da budu prebačeni u Italiju.
Centri u Albaniji će koštati Italiju 730 miliona dolara tokom pet godina. Objektima upravlja Italija i nalaze se pod italijanskom jurisdikcijom, dok albanski čuvari pružaju spoljno obezbjeđenje.
Italija je pristala da primi migrante kojima je odobren azil, dok se onima čiji zahtevi budu odbijeni suočavaju s deportacijom direktno iz Albanije.

Migranti vraćeni iz Albanije u Italiju poslije presude suda u Rimu

Sud u Italiji 18. oktobra je presudio protiv poteza desničarske vlade da pritvori 12 migranata u novootvorenim centrima u Albaniji.
Ovih 12 migranata bili su dio prve grupe od 16 migranata koji su poslani u dva centra otvorena prošle sedmice, prema petogodišnjem ugovoru o smještaju 3.000 migranata mjesečno.
Migrante je pokupila italijanska obalska straža, kako bi dobili azil u Italiji ili bili vraćeni u svoje zemlje.
Međutim, pritvor svakog migranata moraju revidirati specijalni migracioni sudovi u Italiji, prema italijanskim zakonima.
Prema tom osnovu, sud u Rimu je odlučivao i odbacio pritvor za 12 migranata uz obrazloženje da oni ne mogu biti vraćeni u svoje zemlje porijekla -- Bangladeš i Egipat -- jer sud ne smatra da su ove zemlje dovoljno sigurne.
Osoblje centra u kojem su smješteni je već odlučilo da se vrate četiri druga migranta nakon zdravstvenih i drugih pregleda.
Presuda predstavlja kamen spoticanja aranžmanu između Italije i Albanije koji je vlada italijanske premijerke Đorđe Meloni pozdravila kao novi "model" za rješavanje ilegalnih migracija.
Stranka Liga protiv migracija — dio koalicione vlade — odmah je osudila odluku sudaca, optužujući ih da su ljevičarski aktivisti koji donose politički motivisane odluke.
Italijanska opozicija lijevog centra odgovorila je ističući da je trenutna šema oko migranata skupa, komplikovana i štetna po prava migranata.
Šesnaest migranata — 10 Bangladešana i šest Egipćana — prebačeno je u 16. oktobra brodom italijanske mornarice u Albaniju, kako bi se podvrgli onome što se naziva ubrzanim graničnim procedurama prema sporazumu između Italije i Albanije.
Međutim, sada svi moraju biti prebačeni u Italiju.
Centri će koštati Italiju 670 miliona eura (730 miliona dolara) tokom pet godina. Objekti su pod upravom Italije i pod italijanskom su jurisdikcijom, dok albanski čuvari obezbjeđuju vanjsko osiguranje.
Italija je pristala da primi one migrante kojima je odobren azil, dok se oni čiji zahtjevi budu odbijeni suočavaju s deportacijom direktno iz Albanije.
Kontroverzni sporazum da se stambeno zbrinjavanje tražilaca azila prepusti zemlji koja nije članica EU pozdravile su neke zemlje koje, poput Italije, bilježe visok nivo dolazaka migranata.
Sporazum je podržala predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lajen.

Sud u Rimu odbio da se migranti poslani iz Italije zadrže u Albaniji

Albanija će danas u Luksemburgu otvoriti svoje prvo poglavlje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom (EU).
Današnja konferencija o pristupanju će biti druga održana između EU i Albanije otkako je postala zemlja kandidat 2014. godine.
Ona će omogućiti Briselu da ispita osnove pristupanja, uključujući teme poput usklađivanja s ljudskim pravima i funkcionisanja demokratskih institucija.
Razgovori o ovim pitanjima biće nastavljeni do samog kraja pristupnih pregovora, a napredak u implementaciji zahtjeva Brisela odrediće ukupni tempo procesa.
Pregovore su odobrili ambasadori EU krajem septembra. U razgovorima bi se Tirana mogla pridružiti Crnoj Gori kao "predvodnik" zemalja koje se kandiduju za pridruživanje bloku, rekao je za Euronews ambasador EU u Albaniji Silvio Gonzato.

Albanija započinje pregovore o članstvu u Evropskoj uniji

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da planira da se kandiduje za četvrti mandat, jer, kako je rekao, ima još posla, prenosi A2.
- Plan je da se kandidujem. Ali, do tada ima još vremena. Vjerujem da moram da se kandidujem, jer ima još posla - rekao je Rama i dodao da su u tri mandata, koliko je na čelu albanske vlade, urađene sjajne stvari, prenosi Kosovo online.
Prema njegovim riječima, Albanije nije bilo ni na mapi, a zemlja se pominjala u lošem kontekstu.
- Prevazišli smo broj od 10 miliona turista u zemlji u kojoj je turizam bio ideja i san, ali ne i stvarnost. Tu je borba protiv korupcije koja mora postati nepovratna. A, sa ciljem da se naša zastava zavijori u Briselu tokom ove decenije, vrijedi se kandidovati za još jedan mandat. A, tada će građani odlučiti - poručio je Rama.

Rama: Planiram da se kandidujem za četvrti mandata, ima još posla

Deset policajaca je povrijeđeno u Tirani u ponedjeljak nakon što su pristalice najveće opozicione partije bacali molotovljeve koktele, pirotehnička sredstava i druge predmete na zgrade institucija tokom protesta zbog zatvaranja poslanika te stranke.
Pristalice opozicione stranke u Albaniji, Demokratske partije (PD), bacile su eksplozivne naprave u pravcu kabineta premijera i nekoliko drugih objekata.
Nešto prije kraja protesta demonstranti su pokušali da se okupe ispred zgrade Skupštine, ali su policajci spriječili okupljanje bacivši suzavac.
Generalni sekretar desno orijentisane Demokratske partije Fljamur Noka je na kraju protesta rekao da je to prvi korak građanske neposlušnosti.
On je rekao da je premijeru Albanije Ediju Rami na protestu poslata poruka da mora da prihvati zahtjev opozicije za tehničku vladu, inače neće biti mira.
- Bićemo u akciji svaki dan - izjavio je Noka.
Demokratska partija je pojačala akcije protiv vlade poslije odluke o hapšenju Ervina Salijanjija u vezi s optužbom za "lažnu prijavu", za šta tvrdi da je politički motivisana prirode.
Policija je saopštila da je preduzela sve mjere da identifikuje i privede ljude koji su u ponedjeljak učestvovali u napadima na policijske službenike i državne institucije.
Motolovljev koktel je bačen i na zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova i Opštine Tirana.
Policija zaustavila je automobilski saobraćaj na oko 15 segmenata puteva koji su povezani s centrom Tirane.
Salijanji iz Demokratske partije proglašen je prošlog mjeseca krivim za davanje lažnog svjedočenja u slučaju krijumčarenja droge koje je bilo usmjereno protiv brata poslanika vladajuće Socijalističke partije. Sudije su posumnjale da su neki opozicionari napravili lažne snimke.
Opozicija je od odluke Suda o hapšenju Salijanjija sprovela nekoliko akcija, uključujući paljenje stolica ispred Skupštine i četiri lutke, od kojih su dvije bile s likom premijera Albanije Edija Rame i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Fatmira Džafaja.
Predsjednik Demokratske partije Salji Beriša rekao je u svom posljednjem govoru iz kućnog pritvora da je svaki demokrata spreman na žrtvu.
- Demokrate pokreću svoj revolt, svoj bijes. Od 7. oktobra pa do našeg trijumfa, nema sile na svijetu koja može da nas pobijedi - rekao je Beriša.
Beriša je u kućnom pritvoru od decembra prošle godine pod optužbom za "pasivnu korupciju", tokom njegovog mandata od 2005. do 2013.
On je odbacio optužbe protiv njega kao politički motivisane i optužio Ramu da stoji iza njih dok se Albanija sprema za parlamentarne izbore sljedeće godine.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija izrazile su zabrinutost i žaljenje zbog scena koje su viđene u dvije prethodne akcije opozicije i pozvale na dijalog.

Pristalice opozicije u Albaniji bacile pirotehnička sredstva na zgrade institucija

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Da podijelimo utiske sa sinoć održane svečane akademije povodom osamdeste godišnjice RTCG. Vi ste nazočili, ja ne… Kao ni mnoge moje kolege. Mada, lako ćete Vi za nas. Sitno je to. Đe Vam je bio državni vrh, pita se građanstvo?! Pitaju se - Da nije, ne daj bože, ono najgore? (Da Vam pojasnim – da vas, ne daj bože, nijesu pustili niz vodu.)
E, sad. Kruže razne glasine, a ja kao dugogodišnji novinar, dužna sam da to provjerim. A ako Vi nijeste prava adresa, ne znam ko je…
Evo, nekoliko pitanja.
- Da li je tačno da je gospodin Generalni, spoznajući zlu priliku da će falit gostiju, spopadao sve memorisane iz telefonskog imenika, pa pozivao putem vajbera I znane I neznane?
- Da li tačno da su pozvani kao razlog nedolaska navodili I to da moraju “da peku rakiju”, a neki čak I “da odnesu tetki lijek”?
- Da li je tačno da nijeste mogli da usaglasite kako javnosti da prezentujete zašto Predsjednik države ne dolazi na proslavu? Da li je tačno (a tačno jeste, ovo je samo retoričko pitanje) da ste zamajavali javnost, pa ste u intervalu od pola sata dali, dvije oprečne informacije – Predsjednik ne dolazi jer se ne slaže sa rukovodstvom I Predsjednik ne dolazi iz opravdanih razloga! A čovjek vam fino I jasno napisao - ne dolazi zato što neće da vam daje legitimitet. Ni Vama, ni Savjetu, ni rukovodstvu RTCG!
- Da li je tačno da je Akademija kasnila deset minuta jer je Generalni, koji se iz nama nepoznatih razloga i dalje tako predstavlja, pokušavao da smisli kako da zamaštraka činjenicu da u sali nema nikog iz državnog vrha?
Zamislimo da ste mi odgovorili na ova pitanja, pa da izložim svoja zapažanja o nastupu Borisa generalnog Raonića.
U najkraćem - bilo je bolno! Šta da Vam kažem?! Sitna lukavstva nijesu baš najbolje rješenje za sve situacije. A, Generalni je upravo to sinoć pokušao da primijeni. I, jasno se vidjelo da je on ipak samo Bobi, a uopšte nije Mačak. Uz očitu namjeru da izbjegne ono što protokol zahtijeva – pozdrav najvažnijim gostima, napravio je neuspješan gaf I rekao: “Nećete mi zamjeriti da pod euforijom Jubileja prekršim jedno protokolarno pravilo I ne pozdravim sve nosioce uvaženih institucija koji su ovdje, već samo jednom riječju kažem – dobrodošli prijatelji Javnog servisa.”
Saglasićete se – prilično jadno I providno! I, ponovo je napravio neoprostive greške.
Dakle. Kao čelni čovjek institucije koja između ostalog njeguje kulturu govora Raonić mora da zna da je to osnovni preduslov svakog javnog nastupa. Kultura govora! Dalje, ne izlazi se na govornicu bez pripremljenog teksta! Raoniću, pa da si Ciceron, a znamo da nijesi, morao si bacit na papir par smislenih rečenica. Proslava značajnih Jubileja nijesu prilika koja dozvoljava bilo kakve improvizacije! Naročito kad je neko loš govornik, preznojava se I ima tremu. Djeluje otužno! Da ne pričamo da je pravilna upotreba padeža – MUST HAVE!
Mada, skoro pa je neukusno upozoravati na to. A, ono mangupisanje, na kraju govora – o odnosu Javnog servisa prema političarima, kako pojasni Generalni “ljudima koji se bave plemenitom
vještinom” (bogami sam pomislila na boks), to neću ni da komentarišem. Bilo je šarmantno taman koliko I noga od stola.
Osvrnuću se, samo, na još jedan sinoćnji nastup. Naš Generalni, u želji da pokaže I svoje dobre međunarodne kontakte, ponosno je pozdravio kolege iz regiona I EBU-a. EBU je znate ona institucija na čijoj se Akademiji Raonić usavršavao. Malo u Njujorku, malo u Los Anđelesu, a malo neđe u Španiji. I taman kad je pomislio da je prava stvar to što je nahvatao predstavnika EBU-a, kad tamo međutim… Gospodin iz Irske, koga je očito brifovao Raonić lično, tokom svog govora, uspio je da pobrka RTS I RTCG… O, majko mila! Na stranu to što je uporno pominjao prošlost, a ne zna da 1904. godine Crna Gora nije bila kraljevina, niti je Nikola bio kralj, Raonićev kolega, govoreći o istorijatu RTCG, mrtav ladan nam je saopštio: “ Njene prostorije (prostorije RTCG) su bombardovane, ali je preseljena I obnovljena. Prošla je ratna razaranja I ljudske gubitke.”
Šta da Vam kažem, samo da smo mi zdravo.
Anđeli s nama I s Vama na ovaj sveti dan!
Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, dobroželateljna novinarka RTCG

Bilo je bolno

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić uputio je čestitku rukovodstvu i građanima Kotora, povodom Dana opštine i jubilarne, osamdesete godišnjice Oslobođenja Kotora u Drugom svjetskom ratu.
- Vaš grad je, sa punim razlogom, jedan od najmarkantnijih nacionalnih simbola antifašizma, kosmopolitizma i beskompromisne okrenutosti univerzalnim vrijednostima duhovnosti, kulture i umjetnosti. Njegove zidine podsjećaju nas na teško sticanu i čuvanu slobodu, a njegova širom otvorena vrata su poruka nacionalne dobrodošlice svima koji posjećuju Boku i Crnu Goru - navodi Spajić u čestitki.
Kako je poručio, predstoji značajan investicioni ciklus koji se posebno odnosi na infrastrukturnu revitalizaciju Zaliva i cijelog njegovog &nbsp;zaleđa.
Naglašava da će, daljim razvojem projekta Žičare, Kotor snažnije povezati sa Prijestonicom i njenim zaleđem, što će Crnu Goru učiniti vidljivijom i dostupnijom, a multiplikativni efekat na privredu, osjetnijim.&nbsp;
- Siguran sam da ćemo i u budućnosti umjeti efikasno da zaštitimo i sačuvamo sve autohtone vrijednosti koje su lična karta zemlje pred svijetom - zaključio je premijer Spajić.

Spajić: Zidine Kotora podsjećaju nas na teško sticanu i čuvanu slobodu

Tri nedelje posle tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je saopštilo da je uhapšeno 11 ljudi u vezi s rušenjem nadstrešnice 1. novembra, i pogibijom 15 ljudi pod njom. Neki bi rekli - konačno je neko uhapšen, kada je uznemirenje javnosti dostiglo tačku ključanja, kada su protesti u Novom Sadu i Beogradu postali svakodnevni, i kada sporadične, isforsirane i neiskrene ostavke zbog "moralne odgovornosti" nisu dale efekta.
Tužilaštvo je prvo dalo samo inicijale uhapšenih, ali je javnost najpre spekulisala, onda su stigle i nezvanične, a na kraju i poneka zvanična potvrda: među uhapšenima su Goran Vesić (doskorašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture), Jelena Tanasković (direktorka Infrastrukture železnice Srbije, koja je ostavku podnela juče), Nebojša Šurlan (bivši direktor Infrastrukture ŽS) i Anita Dimoski (pomoćnica ministra za železnički saobraćaj).
Vesić je sam potvrdio da je na tom spisku, navodeći da se "dobrovoljno odazvao pozivu policijskih službenika", dok su imena ostalih i dalje, formalno, spekulacija medija. Spekulacije su i imena četvoro inženjera odgovornih za pojedine elemente rekonstrukcije, među preostalih sedam uhapšenih za koje se veruje da su "iz struke".
Hapšenja su usledila posle najave predsednika Srbije da će biti hapšenja. Najzad, i jučerašnje ostavke Jelene Tanasković i Tomislava Momirovića (bio je ministar infrastrukture i energetike u vreme rekonstrukcija novosadske stanice, a ostavku je podneo s mesta ministra spoljne i unutrašnje trgovine) su usledile posle ponovljenih najava i poziva Aleksandra Vučića, koje se među poznavaocima u Srbiji tumače kao "izvršne naredbe" članovima Napredne stranke.
To pokazuje i sadržaj tih ostavki: bez reči iskrenog saosećanja i osećaja moralne obaveze, samo uz niz hvalospeva, zahvalnosti i izjava vernosti Velikom vođi i gospodaru njihovih boljih života i bogatstva.
Nije otuda nelogično što, ne samo opozicija već i veliki deo javnosti, sumnja u iskrenost i učinkovitost ovih hapšenja - bar u onom njihovom delu koji se odnosi na političke funkcionere. Napredna stranka, to otvoreno govore mnogi analitičari, ustrojena je kao mafijaška organizacija: strada samo onaj ko progovori o organizaciji, ostali se do kraja nalaze pod njenom zaštitom.
Zato, hapšenje 11 ljudi u vezi s tragedijom u Novom Sadu malo kog u Srbiji može da uveri da je u najboljoj nameri da se okolnosti rušenja nadstrešnice razreše i odgovorni zaista snose posledice.
Javno je izražena bojazan da su i ostavke i hapšenja u stvari žrtve, koje članovi organizacije moraju da podnesu kako bi sačuvali pre svega politički rejting nedodirivog - jer ono ostalo čuvaju potpuno privatizovana policija, kao i partijska vojska sastavljena od navijača i kriminalaca. U tom smislu,
analitičari nedvosmisleno veruju da "sutra" može da donese još hapšenja, ako ova ne postignu odgovarajući efekat u gašenju požara narodnog nezadovoljstva. Opet, malo ko veruje da će ovi ljudi - koji mogu da budu i nezgodni svedoci ubuduće - biti pušteni niz vodu. Hapšenja su, za građanske analitičare, "spašavanje redova Rajana" u propagandnom smislu, svojevrsni "danajski darovi" javnosti, dok režimski mediji u isto vreme sinhrono prozivaju da je ovo "hapšenje pod pritiskom", čime praktično potvrđuju onu prvu tvrdnju.
Sasvim je dovoljno iskustva iz prethodnih 12 godina, kada su posle gromkih najava i spektakularnih hapšenja "krupne zverke" ne samo puštane na slobodu, već i dobijale ogromnu odštetu od države Srbije. Odnosno, od naroda koji puni državni budžet.
Najzad, "najbolji student Pravnog fakulteta u Beogradu" (kako je svojevremeno nekadašnji dekan SIma Avramović počastio Vučića, čiji se prosek ocena na PF kretao oko 8) sigurno zna za maksimu "ne bis in idem". Istom licu se ne može dva puta suditi za isto krivično delo. Mnogi baš zato veruju i da su hapšenja vrsta "false flag" operacije: da se javnost umiri nečim za šta se unapred zna da će, kada tenzije padnu, biti rešeno pozitivno po krivce. Novo suđenje za isto delo posle oslobađajuće presude neće biti moguće, dok suđenje koje bi obuhvatilo i korupciju i udruživanje u organizaciju spada u domen naučne fantastike jer bi podrazumevalo hapšenje celokupnog državnog vrha Srbije.
Iskustvo, dakle, ne ostavlja mnogo mesta optimizmu. Iako bi bilo i lepo i dobro da ovog puta nad iskustvom prevagnu pravda i istina, jer učestale pogibije u Srbiji koje su posledica nemara, neodgovornosti, moguće korupcije, neznanja, pa najzad i opšte apatije i nezainteresovanosti, neće nestati u atmosferi nečinjenja, koja upravo pothranjuje takva ponašanja.&nbsp;
Nažalost, malo ko u Srbiji pod Naprednom strankom veruje u takav epilog.

Ne veruj naprednjacima ni kad hapšenja nose

Član Predsjedništva Pokreta Evropa sad Tihomir Dragaš pozvao je predsjednika Skupštine Andriju Mandića da urgira kod predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da Svetozar Marović bude izručen Crnoj Gori. 
 
Mandić je na društvenoj mreži X naveo da je rano jutros u telefonskom razgovoru sa Vučićem zahvalio i čestitao pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova, Vojske i drugih državnih organa Srbije koji su oko tri sata ujutru uhapsili Aliju Balijagića. 
 
Dragaš je, u objavi na mreži X, zamolio Mandića da urgira da Marović bude izručen Crnoj Gori. 
 
- Molim Vas da sljedeći put urgirate kod Vučića da iskoristi svoj uticaj koji ima na vladu Srbije kako bi uhapsili i isporučili Crnoj Gori Marovića. Hvala - naveo je Dragaš.

Dragaš: Mandić da urgira da Marović bude izručen

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: albanija