Srbija mora biti oštrija prema Crnoj Gori, a u međunarodnim odnosima postoji jedno jedino pravilo - reciprocitet. To je između ostalog poruka srpskog politikologa i novinara Cvijetina Milivojevića.
Milivojević je inače čest gost medija u Srbiji koji važe za opozicione, poput N1 i Nove S, pisao je kolumne i za Danas.
On je za beogradsku produkciju Balkan Info govorio kako Srbiji fali reciprocitet u odnosu sa svima, a posebno prema "slabijim zemljama kao što je Crna Gora".&nbsp;
<h2>Možda da podržimo našu braću Albance u Malesiji ili da priznamo CG ali bez stare Hercegovine</h2>
Pomenuo je da se Crna Gora i Sjeverna Makedonija ponašaju kao "lobisti Kosova kad se traži njegov ulazak u UNESKO ili Interpol", da je to "nevjerovatno" i da "Srbija to trpi".&nbsp;
- Nama fali odnos reciprociteta sa svima. Mi sa Crnom Gorom nijesmo razriješili, uslovno rečeno bratskom i prijateljskom. Čekajte ljudi moji, promijenile se sad već tri garniture vlasti poslije pada Mila Đukanovića. Šta bi sa time što je Crna Gora otpriznala Srbiju? CG nas ne priznaje. Ona nas ne priznaje, ako se dobro sjećam, da li od 2009. Ona je priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Dakle, ona nas priznaje u smanjenom kapacitetu od 85 odsto teritorije.
On je u emisiji naveo "šta su uradili kao recipročnu mjeru".
- Povukli smo tadašnjeg ambasadora, je li bješe onaj Tarzan Milošević, ne znam, na diplomatski razgovor, šta je bilo od toga? Šta smo mi konkretno uradili? Ako nema recipročnog, na primjer da mi kažemo priznajemo CG od sada, ali bez stare Hercegovine. To vam je sve do Nikšića. To nikad nije bila Crna Gora do 1945. godine. Znači, ne priznajemo to. Ne priznajemo onu Sutorinu, izlazak Republike Srpske i Bosne i Hercegovine na more. To je do 1945. godine, do dogovora Blaža Jovanovića i Đure Pucara bio dio teritorije Bosne i Hercegovine. Danas je to Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Dakle, ne priznajemo to. Je li to 15 odsto? Nije dovoljno. Dobro. Hajde da vidimo, da razgovaramo sa našom braćom Albancima u Malesiji. Oni imaju tamo neke potrebe da imaju nekakvu autonomiju, možda s pravom...
Možda, dodaje, da podrže, možda će time otopliti odnose sa "njihovim" Albancima na Kosovu.
- Ili možda sa Albancima u Albaniji. Sa državom Albanijom. Pa da kažemo, tako je, Malesija ima pravo na autonomiju unutar Crne Gore. Za početak. I to je za mene recipročno. Pa ne bi se to svidjelo Crnoj Gori. A je li? A je li se državi Srbiji sviđa što je Crna Gora priznala Kosovo? I što je čak i Crna Gora imala međunarodno ponovno reviziju onih graničnih prelaza prema Kosovu - izjavio je Milivojević.&nbsp;
<h2>Cetinje čuva Pećki prijesto&nbsp;</h2>
Rekao je da je "mitropolit crnogorsko primorski čuvar Pećkog prijestola".
- On je čovjek koji je egzarh. Cetinje čuva Pećki prijesto. Pa kako to CG prizna Kosovo kao nezavisnu državu? Pazite, ovo što sam ja rekao, kao ideja za recipročne mjere, je apsolutno na mjestu. Čak da Srbija ne traži otcjepljenje stare Hercegovine ili Sutorine ili Malesije, pogotovo pripajanje Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, ovamo Albaniji. Ne, nego autonomiju sa staru Hercegovinu. Pa zašto? Kako nema razloga? Pa ima li neko u tom prostoru stare Hercegovine ko se izjašnjava da je Crnogorac po nacionalnosti? Ima, ali to je tolika manjina, to je nenormalno. Svi se osjećaju Srbima i Hercegovcima. Takođe, Herceg Novi. Čak i u vrijeme Mila Đukanovića, to je bio grad koji ima uvijek srpsku vlast. Pa čekajte, je l' bi zaboljelo da kažemo, dobro, Herceg Novi nek' bude dio CG, ali sa autonomijom srpskom - izjavio je Milivojević.
Kompletnu njegovu izjavu možete poslušati <a href="https://youtu.be/2EndVrAzfvM?si=UhTDeKM15V_SuXOG">ovdje.</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Atak srpskog politikologa na teritorijalni integritet CG: Đukanović pao, a mi ih i dalje trpimo; Razgovarajmo sa braćom Albancima u Malesiji

Službenici Sektora granične policije su na graničnom prelazu Božaj, prilikom pokušaja ulaska u Crnu Goru, uhapsili albanskog državljanina E. H. (46) koji se potražuje po potjernici Interpola, saopšteno je iz Uprave policije.
Za stanovnikom Skadra je NCB Interpola Luksemburg raspisao crvenu međunarodnu potjernicu zbog vođenja krivičnog postupka koji se vodi protiv njega.
- E. H. se potražuje na osnovu naloga za hapšenje koji je izdao Okružni sud u Dikirhu, radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je izvršio krivična djela pranje sredstava stečenih kriminalom i teška krađa - naveli su iz Uprave policije.

610x380

500x500

Na Božaju uhapšen Albanac sa crvene međunarodne potjernice: Traži se zbog "pranja novca" stečenog kriminalom

Na Graničnom prelazu Hani Hotit u Republici Albaniji održan je sastanak Zajedničke ekspertske komisije za sprovođenje Sporazuma o graničnim prelazima između Crne Gore i Albanije, kao i Zajedničke komisije za obnavljanje, popravku i održavanje graničnih oznaka duž crnogorsko-albanske granice. Sastanak su organizovala ministarstva unutrašnjih poslova dvije države, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore.
Tokom sastanka razmatrana su aktuelna pitanja bilateralne saradnje, uz poseban fokus na predstojeću ljetnju turističku sezonu. Dogovorene su mjere za usklađivanje prometa putnika i robe, te koordinacija aktivnosti graničnih službi — policije, carine, veterinarskih i fitosanitarnih inspekcija — s ciljem pojednostavljenja prelaska granice, uz prioritetnu brigu o bezbjednosti građana i država. Regionalni rukovodioci i šefovi susjednih graničnih prelaza dogovorili su svakodnevno praćenje stanja, razmjenu informacija i efikasno rješavanje eventualnih problema, u skladu sa zakonima o graničnoj kontroli Crne Gore i Albanije.
Dogovoreno je i nastavak radova na obnavljanju i održavanju graničnih piramida, međupiramida i drugih oznaka. Uprava za nekretnine Crne Gore planira tokom 2025. godine popravku oštećenih oznaka B-17, B-18, B-23 i B-28, kao i nastavak radova na postavljanju plovnih graničnih oznaka na Skadarskom jezeru, u skladu sa sporazumima između dvije države.
Razmatran je i status sprovođenja sporazuma o otvaranju zajedničkih graničnih prelaza Ckla-Zogaj i Sveti Nikola-Puljaj, kao i uspostavljanju zajedničke granične kontrole. Dogovorene su aktivnosti na pripremi protokola o hitnim prekograničnim potjerama, koji će biti potpisani u skladu sa sporazumima o policijskoj saradnji.
Sprovođenje graničnih provjera, naročito na zajedničkim prelazima, doprinijeće racionalnijem korišćenju resursa, jačanju uzajamnog povjerenja i efikasnijoj borbi protiv prekograničnog kriminala.
Sastanku su prisustvovali predstavnici ministarstava unutrašnjih poslova i graničnih policija Crne Gore i Albanije, Uprave za nekretnine Crne Gore, te topograf Albanije. Sastanak su vodili Milan Paunović i Saimir Spahija, predsjedavajući Mješovite crnogorsko-albanske komisije.

1250x600

1084x550

Sastanak Zajedničke ekspertske komisije Crne Gore i Albanije o graničnoj saradnji na prelazu Hani Hotit

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće danas na Samitu šefova država i vlada u okviru Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Tirani, na poziv albanskog kolege Bajrama Begaja.
Milatović će, kako je najavljeno iz njegovog kabineta, govoriti na plenarnoj sjednici na temu „Podsticanje stabilnosti i prosperiteta kroz regionalnu saradnju i evropske integracije“.
- Na marginama Samita planirani su i bilateralni sastanci - navodi se u saopštenju.
Samit SEECP predstavlja najviši politički format regionalne saradnje zemalja Jugoistočne Evrope sa ciljem promovisanja i jačanja dobrosusjedskih odnosa, dijaloga, političke, bezbjednosne i ekonomske saradnje.
SEECP uključuje 13 zemalja jugoistočne Evrope, koje su već članice Evropske unije (EU) ili sa perspektivom integracije u evropske i evroatlantske strukture.
Iz kabineta Milatovića su kazali da Samit ima posebnu važnost u kontekstu evropskih integracija, jer pruža platformu za usklađivanje regionalnih prioriteta i jačanje koordinacije s institucijama EU.

Milatović na SEECP Samitu u Tirani

Albanija je u četvrtak, dok se Crna Gora odmarala, otvorila u Briselu na međuvladinoj konferenciji o pristupanju Evropskoj uniji pregovore u Klasteru 3 – Konkurentnost i inkluzivni rast, koji obuhvata osam pregovaračkih poglavlja. Time je Albanija povećala broj otvorenih poglavlja na 24, prestigavši Srbiju koja je posljednja pregovaračka poglavlja otvorila još u decembru 2021, i ozbiljno konkurišući Crnoj Gori.
Albanija vodi uspješno ubrzanim tempom pristupne pregovore s Evropskom unijom. Juče je otvorila četvrti klaster, čime se broj pregovaračkih poglavlja u kojima naš južni susjed pregovara popeo na 24.
EU je 2020 uvela novu metodologiju pregovora tako što je 35 pregovaračkih poglavlja smjestila u šest tematskih klastera. Od tada zemlje kandidatkinje ne otvaraju pregovore u pojedinim poglavljima, nego otvaraju klastere s više poglavlja, dok se poglavlja zatvaraju i dalje pojedinačno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMartaKosEU%2Fstatus%2F1925596411292197032%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1925596411292197032%7Ctwgr%5E560725f1644945bbeafb2aabb119537ac6af1e2a%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Albanija je najprije 15. oktobra 2024. otvorila Klaster 1 – Osnove procesa pristupanja koja uključuje pet poglavlja: 5 – Javne nabavke; 18 – Statistika; 23 – Pravosuđe i osnovna prava; 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost; i 32 – Finansijska kontrola). Zatim je 17. decembra 2024. otvorila pregovore u Klasteru 6, koji čine poglavlja 30 – Vanjski odnosi i 31 – Vanjska sigurnosna i odbrambena politika. Sljedeća grupa pregovaračkih poglavlja koja je Albanija otvorila 14. aprila 2025. je Klaster 2 –Unutrašnje tržište u kojem devet pregovaračkih poglavlja: 1 – Slobodno kretanje robe; 2 – Slobodno kretanje radnika; 3 – Pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga poslovnog nastanjivanja; 4 – Slobodno kretanje kapitala; 6 – Pravo privrednih društava; 7 – Pravo intelektualne svojine; 8 – Konkurencija; 9 – Finansijske usluge; i 28 – Zaštita potrošača i zdravlja. I juče je otvoren Klaster 3 – Konkurentnost i inkluzivni rast u kojem je osam poglavlja: 10 – Digitalna transformacija i mediji; 16 – Oporezivanje; 17 – Ekonomska i monetarna politika; 19 – Socijalna politika i zapošljavanje; 20 – Preduzetništvo i industrijska politika; 25 – Nauka i istraživanje; 26 – Obrazovanje i kultura; i 29 – Carinska unija.
Silovit tempo kojim Albanija vodi pregovore najbolje se uočava kada se on uporedi s procesom pristupnih pregovora Crne Gore.

Dok Crna Gora stagnira, Albanija otvorila još jedan klaster u pregovorima s EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće danas na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani, na kojem će više od 50 evropskih lidera razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa suočava.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Milatović će večeras, uoči početka Samita, prisustvovati večeri za lidere Zapadnog Balkana, čiji je domaćin predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
- Samit pod nazivom „Nova Evropa u novom svijetu“ okupiće više od 50 evropskih lidera koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava - navodi se u saopštenju.
Milatović će, kako je najavljeno, uz prisustvo plenarnoj sesiji Samita, sa premijerom Slovenije Robertom Golobom biti kopredsjedavajući okruglog stola „Jačanje evropske konkurentnosti i bezbjednosti kroz inovacije i otpornost“.
- Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su prethodni sastanci Samita održani u Pragu, Kišinjevu, Granadi, Londonu i Budimpešti.

Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani

Lideri 47 evropskih zemalja i organizacija okupiće se u danas na jednodnevnom samitu u glavnom gradu Albanije kako bi razgovarali o izazovima bezbjednosti i odbrane širom kontinenta, s ruskom agresijom na Ukrajinu kao glavnom temom na dnevnom redu.
Zemlje Zapadnog Balkana nadaju se da će se na Samitu Evropske političke zajednice razgovarati i o proširenju Evropske unije.
Na samitu, koji se održava pod motom: "Nova Evropa u novom svijetu: Jedinstvo - Saradnja - Zajedničko djelovanje", biće riječi i o načinima kako unaprijediti konkurentnost Starog kontinenta i kako se nositi s ilegalnim migracijama.
Samit, kojem prisustvuju i lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije, održava se u trenutku kada se očekuje da Ukrajina i Rusija održe prve mirovne pregovore od početka sukoba.
Ostale teme o kojima se očekuje da će se razgovarati uključuju sigurnost, demokratiju i migracije.
Za Albaniju, koja se još bori da iskorijeni dugogodišnji uticaj komunističkog režima i da se pridruži EU, ovo je ključni trenutak.
Prije nego se pridruži EU, Albanija mora da se oslobodi reputacije kao centra za pranje novca za trgovce oružjem i drogom. Politička transparentnost je takođe važna nakon spornih izbora, koje je premijer Edi Rama službeno dobio velikom većinom, ali koje tužilaštvo trenutno istražuju i koje opozicija ne priznaje.
Lider opozicije i bivši premijer Sali Berisha najavio je mirne proteste tokom samita u petak.
Stručnjaci smatraju da su Ramini dogovori o prihvatanju migranata iz Italije, povećanju proizvodnje obnovljive energije i otvaranju zemlje za strane investicije - uključujući one Džareda Kušnera, zeta bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa - ojačali šanse Albanije za članstvo u EU.
- EU traži jednu priču o uspjehu. Albanija i Crna Gora bi mogle imati šansu, jer su to vrlo male zemlje koje ne bi imale velik uticaj ni pritisak na EU - ističe Andi Hodžaj, stručnjak za Balkan sa londskonskog Kings koledža.
Mnogo toga zavisi od toga koliko same zemlje Balkana žele članstvo u EU.
Hodžaj tvrdi da je povjerenje u EU u regionu donekle oslabilo, djelimično zbog toga što je proces pristupanja postao previše težak.
Kosovo i Srbija takođe teže članstvu u EU, ali dugotrajni nesporazumi između ovih susjednih zemalja usporili su napredak.
Kosovo je pod sankcijama EU zbog etničkih tenzija na sjeveru zemlje, gdje većinski žive Srbi. U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ove sedmice učestvovao je na proslavi Dana pobjede u Moskvi, uprkos protivljenju Brisela.
Zvanično, lideri će održati niz tematskih sastanaka.
Samit je korisniji i kao platforma na kojoj lideri mogu održavati bilateralne sastanke ili razgovore u manjim grupama, kako bi izrazili stavove o ključnim evropskim pitanjima.

Evropski lideri na samitu Evropske političke zajednice u Tirani

Specijalno državno tužilaštvo je predalo je optužnicu protiv državljanina Albanije T. M. zbog osnovane sumnje da je "oprao" skoro milion eura, saopšteno je iz ovog tužilaštva.
Optužnica je, kako se navodi u saopštenju, predata Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, nakon završene istrage.
- Predmet optužnice je to što je okrivljeni u novembru prošle godine, po dogovoru sa za sada neidentifikovanom osobom, držao i vršio prenos novca stečenog prodajom opojne droge u visini od 940.000 eura, tako što ga je, sakrivenog u teretnom vozilu kojim je upravljao i teretu koji je prevozio, prenio iz Austrije u Sloveniju, iz Slovenije u Hrvatsku i iz Hrvatske u Crnu Goru - navodi se u saopštenju.
Namjera mu je bila, kako se navodi, da ga preda nepoznatoj osobi u Albaniji, ali je novac pronađen, kontrolom i pretresanjem na Graničnom prelazu Božaj između Crne Gore i Albanije i privremeno oduzet od službenika Uprave carina i Specijalnog policijskog odjeljenja Uprave policije, koji su pojedine radnje preduzeli u saradnji i po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
- U optužnici je predloženo da se okrivljenom produži pritvor i da mu se, uz kaznu, izrekne i mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta - pronađenog novca i vozila koja je koristio za izvršenje krivičnog djela - kazali su iz SDT-a.

SDT: Optužnica protiv državljanina Albanije zbog sumnje da je "oprao" skoro milion eura

Širenje Evropske unije na Zapadni Balkan jedan je od prioriteta, kazao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
Podsjetimo, on će sjutra početi seriju posjeta našoj regiji, tokom koje će boraviti i u Crnoj Gori.
On ističe kako bi Albanija i Crna Gora mogle da se priključe EU prije drugih država naše regije.
- Albanija i Crna Gora su očigledno naprednije od ostalih zemalja - navodi Košta u intervjuu za Euronews.
On se pita zašto neka od država iz našeg područja, sprovede li reforme, ne bi postala članica i prije 2030. godine.
- Nemam fiksiran datum. Zašto 2030? A zašto ne i prije? Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Ako zemlje sprovedu reforme, mogu se pridružiti i prije 2030. godine - zaključio je on.

Košta: Albanija i Crna Gora očito naprednije od ostalih u evropskim integracijama

Preliminarni rezultati parlamentarnih izbora u Albaniji pokazuju da je vladajuća Socijalistička partija u vođstvu, dok su glasači podržali napore zemlje za članstvo u Evropskoj uniji i kandidaturu aktuelnog premijera Edija Rame za četvrti mandat.
Sa oko 25 procenata prebrojanih glasova, Ramini ljevičarski socijalisti su obezbijedili 53 procenta glasova, dok je opozicioni desničarski koalicioni blok, predvođen Demokratskom partijom i Salijem Berišom, osvojio 35 procenata.
Ovi procenti daju socijalistima najmanje 71 mandat potreban za samostalno upravljanje, a vjerovatno i više nego u prethodnom mandatu.
Preliminarna izlaznost na glasanje u nedjelju bila je oko 42,16 procenata, što je četiri procenta manje nego prije četiri godine.
Oko 3.7 miliona građana sa pravom glasa u Albaniji i van nje glasalo je za izbor 140 poslanika za četvorogodišnji mandat. Zbog visokog nivoa emigracije, zemlja sa 2.8 miliona stanovnika ima veći broj registrovanih glasača. Po prvi put, oko 191.000 Albanaca iz dijaspore imalo je mogućnost da glasa putem pošte.
Predsjednik Centralne izborne komisije, Ilirjan Celibashi, izjavio je da je proces glasanja u nedelju bio uglavnom miran, sa nekoliko izolovanih nepravilnosti koje su uključivale kandidate i njihove pristalice, ali se ne očekuje da će uticati na rezultat.
"Proces je, u cjelini, osim sporadičnih slučajeva, bio u skladu sa pravilima i standardima", rekao je on uveče, nakon završetka glasanja.
Socijalistička partija je obećala da će obezbjediti članstvo u EU u roku od pet godina — završavajući pregovore do 2027. godine i očekujući odobrenje 27 zemalja članica do 2030. godine — ambiciozan cilj suočen sa konzervativnim protivnicima i njihovim obećanjima o povećanju plata.
Rama, koji ima 60 godina, obezbjedio je otvaranje pregovora za članstvo u EU u oktobru prošle godine. Tokom svoje kampanje, istakao je dostignuća u infrastrukturi i reformi pravosuđa.
Socijalisti imaju za cilj da ubrzaju razvoj turizma, povećavajući broj stranih posjetilaca sa 10 miliona u 2024. godini na 30 miliona do 2030. godine, kroz proširenje infrastrukturnih projekata.
Rama je takođe obećao povećanje penzija i plata.
Glavni protivnik Rame je Sali Beriša, koji ima 80 godina, bivši predsjednik i bivši premijer, koji tvrdi da Albanija još nije spremna za članstvo u EU.
Više od 570 međunarodnih posmatrača, iz Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE) i Savjeta Evrope, pratilo je izbore, ističući važnost koju međunarodna zajednica pridaje pouzdanom i transparentnom izbornom procesu.

Ramini Socijalisti u vođstvu na parlamentarnim izborima u Albaniji

Iranske vlasti su amputirale ruke trojici muškaraca osuđenih za krađu, saopštilo je tamošnje pravosuđe, prenosi N1.
Takva kazna se rijetko izriče, ali je predviđena iranskim krivičnim zakonom i generalno se primjenjuje na ponovljene prestupe.
- Kazna amputacije ruku trojici profesionalnih lopova koji su počinili više krađa izvršena je u provinciji Zapadni Azerbejdžan- na sjeverozapadu Irana, objavio je veb-sajt pravosuđa Mizan Onlajn.
Prema tom sajtu, osuđenici su uhapšeni prije nekoliko godina i bili su predmet desetina žalbi u nekoliko provincija.
Mizan Onlajn je precizirao da je presuda izvršena nakon što je Vrhovni sud potvrdio kazne i odbijanje osuđenika da vrate ukradene predmete, uglavnom zlatni nakit.
Nevladine organizacije za ljudska prava osudile su izvršenje kazne amputacijom u Iranu posljednjih godina.

Iran: Tri osuđenika za krađu kažnjena amputacijom ruku

Fudbaleri Dečića u drugom kolu kvalifikacija završili su nastup u Ligi konferencije. 
 
Dečić je u Beču, u revanš meču, poražen od Rapida 4:2. 
 
Austrijski predstavnik prvi duel dobio je 2:0. 
 
Do pobjede pred svojim navijačima vodili su ga Piter Dal u 17, Andrija Radulović u 27, Dominik Veikselbraun u 68. i Klaudi Embuji u 71. minutu. 
 
Strijelci za Dečić bili su Vuk Striković u 60. i Petar Sekulović u 82. minutu. 
 
Dečić je u prvom kolu eliminisao Sileks iz Kratova.

I Dečić zaustavljen u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencije

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E govorimo o estetskoj medicini i važnosti povjerenja između ljekara i pacijenta. Naša gošća biće dr Ema Koljenović.&nbsp;
Sa Tenerifa nam se uživo javlja Ana Vujadinović, uspješna frizerka koja je kreativnost iskoristila za kreiranje garderobe i danas se može pohvaliti karijerom modne kreatorke.&nbsp;
Kada "DA" nije važeće zbog zablude jednog od supružnika pitamo advokaticu Dinu Šabotić.&nbsp;
Da li je top forma nakon porođaja lako ostvariva pitamo fitness instruktorku Milicu Drakulović.&nbsp;
Sa Ivanom i Kostom Petrovićem družimo se tokom pripreme doručka a među temama kojima se bavimo je i važnost &nbsp;poznavanja engleskog jezika i posjećenost ski centra Kolašin 1600.&nbsp;
Upoznajemo se i sa Ivom Kristić, instruktorkom kajt surfinga, koja je zbog ljubavi prema kajtu počela novi život na crnogorskoj obali.
Pratite jutarnji ljetnji program na Televiziji E od 08 do 10 sati.

Ljetnji program na TV E: Saznajte kako vratiti formu poslije porođaja, zašto je važno poznavati engleski jezik i kada se sudbonosno ''DA'' ne važi

Rad Skloništa za napuštene životinje na Kufinu, na polju zaštite i udomljavanja napuštenih pasa, u proteklih šest mjeseci pokazao je da zajedno sa humanim i odgovornim sugrađanima možemo učiniti mnogo, saopštili su iz opštine Bar. 
 
Kako navode čak 120 napuštenih jedinki, od ukupno 160 koje su primljene u Sklonište u tom periodu, udomljeno je i dobilo novu porodicu i dom. 
 
Ovi rezultati govore u prilog predanom radu zaposlenih u Skloništu i posvećenosti da svim pristiglim životinjama bude obezbijeđen kvalitetan medicinski tretman, koji obuhvata veterinarski pregled, vakcinaciju, sterilizaciju i čipovanje, adekvatan boravak i socijalizaciju. 
 
- Sklonište na Kufinu jedan je od nasavremenijih objekata ovog tipa kako u Crnoj Gori, tako i u region. Sadrži moderno opremljenu veterinarsku ambulantu sa operacionom salom, odvojene boksove, prostorije za izolaciju i oporavak, kuhinju i prostor za šetnju životinja, uz savremeni sistem za evidenciju i kontrolu zdravlja životinja- poručuju iz opštine Bar. 
 
Trenutno u Skloništu boravi 14 pasa o kojima se svakodnevno brine stručno osolje i koji čekaju priliku za odlazak u novi dom. U namjeri da što veći broj pasa nađe novog vlasnika, zainteresovani građani Sklonište mogu obići utorkom i četvrtkom u periodu od 11 do 13h, a iz Opštine Bar pozivaju da zaintersovane da to urade što skorije, jer su šanse da će među ovim životinjama pronaći novog najboljeg prijatelja - ogromne. 
 
- Ujedno apelujemo i na odgovorno ponašanje naših sugrađana – redovnu vakcinaciju, čipovanje i sterilizaciju ljubimaca, kao i postupanje u skladu sa Odlukom o kućnim ljubimcima na teritoriji opštine Bar- zaključuje se u saopštenju.

Opština Bar: Zahvaljujući radu Skloništa za napuštene životinje na Kufinu novi dom dobilo čak 120 pasa u 2025. godini

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Tag: albanija