Opština Bar i JU Kulturni centar Bar pripremili su niz kulturnih i edukativnih aktivnosti koje će biti realizovane od 11. do 13. novembra, povodom obilježavanja Njegoševog dana - crnogorskog praznika kulture.
Program počinje u utorak, 11. novembra, igranjem nagrađivane pozorišne predstave “Ućutkivanje Sokrata” u produkciji Bitef teatra, za koju režiju potpisuje Nebojša Bradić.&nbsp;
- Ovaj komad, koji na savremen način otvara filozofska i društvena pitanja aktuelna i u našem vremenu, biće izveden na sceni Doma kulture “Vladimir Popović Španac”, sa početkom u 20 sati - saopšteno je iz Opštine Bar.
Drugog dana programa, u srijedu, 12. novembra, biće održana edukativna radionica 3D modelovanja pod nazivom “Rukama do Lovćena”. Osmišljena kao spoj savremenih tehnologija i kulturno-istorijskog nasljeđa, radionica će okupiti dvadeset učenika viših razreda osnovnih škola koji će, uz stručnu i tehničku podršku 3D printing studija “Hefesto”, izrađivati i oslikavati maketu mauzoleja.
Završnog dana obilježavanja crnogorskog praznika kulture, u četvrtak, 13. novembra biće realizovane dvije aktivnosti.
U Narodnoj biblioteci i čitaonici “Ivo Vučković” , sa početkom u 17 sati, biće održana radionica za srednjoškolce pod nazivom “Nebo nema groma cijenu”– Njegošev “Gorski vijenac” u dijalogu sa novim generacijama.&nbsp;
U razgovoru sa profesoricom književnosti, mr Majom Simović, učenici će imati priliku da kroz savremenu interpretaciju razviju sposobnost dubljeg čitanja složenih simbola i ideja “Gorskog vijenca”.
Istog dana, biće održan i turnir u bilijaru, koji već treću godinu zaredom okuplja brojne takmičare i ljubitelje ovog sporta iz Crne Gore i regiona. Cjelodnevno takmičenje biće organizovano u bilijar klubovima “Infinity” i “Billiard Club Quantum”, uz prigodne nagrade i druženje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Niz kulturnih i edukativnih aktivnosti u Baru povodom Njegoševog dana

Vlada premijera Milojka Spajića, sa rekordna 32 člana, ispunila je svega 61,1 odsto planiranih obaveza u prvoj polovini godine. Iako je riječ o skoro deset procenata boljoj realizaciji u odnosu na isti period 2024, pojedini ključni resori značajno su podbacili. Među njima je i Ministarstvo pravde, koje je sprovelo tek 33,3 odsto planiranih aktivnosti. Programom rada Vlade za prva dva kvartala 2025. godine planirano je 229 aktivnosti, a realizovano je 140. Godinu ranije od planirane 194 aktivnosti, ostvarene su 102.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082803080_b7e397664d2acc51a3244e5ed7b25a8d7f6c12033d49bd8388c91bbfc5ee8a43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082803080_b7e397664d2acc51a3244e5ed7b25a8d7f6c12033d49bd8388c91bbfc5ee8a43" data-rendition-name="original" width="3264" height="2818" loading="lazy" alt="Ukupna realizacija Programa rada Vlade za I i II kvartal ove i prošle godine"> <figcaption>Ukupna realizacija Programa rada Vlade za I i II kvartal ove i prošle godine</figcaption> </figure>  Nijednu obavezu nijesu ispunila četiri resora - Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo sporta i mladih, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Ministarstvo dijaspore. Ispod 50 odsto realizacije bili su resori pravde (33,3 odsto), poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (38,5 odsto), zdravlja (40 odsto), regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama (40 odsto), te energetike i rudarstva (42,9 odsto). <h2>Pravda zakazala</h2> Posebno zabrinjava slab učinak Ministarstva pravde, s obzirom na ključnu ulogu resora Bojana Božovića u ispunjavanju uslova za zatvaranje Poglavlja 23 (vladavina prava) i doprinos reformama presudnim za ubrzanje evropskog puta Crne Gore. U prvoj polovini godine ovo Ministarstvo je od devet planiranih obaveza ostvarilo svega tri: pripremilo je Strategiju digitalizacije pravosuđa 2025–2028. sa Akcionim planom za period 2025–2026, zatim Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa 2024–2027. za 2024. godinu, te Analizu efikasnosti sistema izvršenja za period januar–decembar 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828020856_780950efbdce4f94b79293964f2c663a12fc3608e1a2801370d5f05843ec6c68.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250828020856_780950efbdce4f94b79293964f2c663a12fc3608e1a2801370d5f05843ec6c68" data-rendition-name="original" width="871" height="450" loading="lazy" alt="izvještaj pravda"> <figcaption>Izvještaj za I i II kvartal 2025.(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Sa druge strane, ono što je trebalo da se razmatra na Vladi, a nije još na stolu je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, čiji je nacrt 11. juna ove godine upućen na javnu raspravu. Čeka se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, za koji Vlada navodi da je pripremljen, ali da nakon usklađivanja sa Evropskom komisijom tek treba da bude procesuiran. Nijesu finalizovani ni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Prijedlog zakona o potvrđivanju Drugog dodatnog protokola uz Konvenciju o računarskom kriminalu o unaprijeđenoj saradnji i otkrivanju elektronskih dokaza, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ljubljansko-haške konvencija o međunarodnoj saradnji u istrazi i gonjenju krivičnog djela genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih međunarodnih zločina. Izostao je i Akcioni plan za sprovođenje Strategije izvršenja krivičnih sankcija (2023 -2026) za period 2025 -2026, sa Izvještem o implementaciji Akcionog plana za 2024. godinu. Podsjećamo, Božović je naslijedio Andreja Milovića koji je razriješen na prijedlog premijera Spajića uz obrazloženje da "nije bio na liniji &nbsp;prioriteta Vlade", da je svojim djelovanjem "narušio ukupan ugled cijele Vlade i parlamentarne većine", ali i da "nije na adekvatan način odgovorio očekivanjima i zadacima". Međutim, vrijeme i statistika demantovali su premijera. Krajem jula prošle godine Milović je razriješen, ali je ostavio resor sa 86,7 odsto obavljenih zadataka, odnosno od 15 realizovano je 13 planiranih aktivnosti za prvih šest mjeseci 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828020856_1116e9db218a2f2f73ddb9e2d0d9003859c57dda1480e70a0643dd18b1f0fae5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828020856_1116e9db218a2f2f73ddb9e2d0d9003859c57dda1480e70a0643dd18b1f0fae5" data-rendition-name="original" width="912" height="663" loading="lazy" alt="izvještaj pravda"> <figcaption>Izvještaj za I i II kvartal 2024.</figcaption> </figure>  &nbsp; <h2>Stagnacija</h2> Štaviše, upravo u njegovom mandatu usvojen je set zakona neophodnih za pozitivno mišljenje Evropske unije o ispunjavanju privremenih mjerila u oblasti vladavine prava (IBAR). Nakon toga, Milović je sam pozvao Spajića da zbog, kako je objasnio, pritiska koje trpi iz Pokreta Evropa sad i dijela vladajuće većine, u najkraćem roku podnese inicijativu Skupštini da ga razriješi sa te funkcije, što je premijer i učinio. Crna Gora je tada ušla u novu fazu pregovora sa EU, obezbijedivši pozitivan IBAR. Godinu &nbsp;kasnije, međutim, zvanični podaci ne govore u prilog ozbiljnoj posvećenosti evropskom putu. Tome u prilog govode i podaci koje je objavio Radio Slobodna Evropa - u prvoj polovini prošle godine Vlada je ispunila 92 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Ministarska evropskih poslova Maida Gorčević, međutim, za ANtenu M je kazala kako nijesu usporili tempo, "već su preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji".&nbsp; Čak i njen resor bilježi blagi pad u realizaciji planiranih aktivnosti u prva dva kvartala ove godine. Za razliku od prošlogodišnjeg stoprocentnog učinka, u prvoj polovini 2025. MEP je ostvario pet od predviđenih šest obaveza, odnosno 83,3 odsto. <h2>Najuspješniji</h2> S druge strane, samo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ispunilo je sve četiri planirane obaveze u prvoj polovini godine.&nbsp; Među najuspješnijima po stepenu realizacije ističu se i Ministarstvo ekonomskog razvoja (95,2 odsto), Ministarstvo saobraćaja (90 odsto), Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija koje je skoro dupliralo učinak u odnosu na prošlu godinu (86,7 odsto), Ministarstvo vanjskih poslova (80 odsto)...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082803080_35f82e5c33e5fb62c201ea045ce3011578a6ded39660dc03f1d991bce2239be6.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025082803080_35f82e5c33e5fb62c201ea045ce3011578a6ded39660dc03f1d991bce2239be6" data-rendition-name="original" width="1085" height="807" loading="lazy" alt="Ministarstva - realizacija aktivnosti"> <figcaption>Ministarstva - realizacija aktivnosti</figcaption> </figure>  Prosjek su popravili Ministarstvo finansija - sa lanjskih 50 odsto podiglo realizaciju na 68,8 odsto, dok je Ministarstvo javne uprave napredovalo sa 20 na 50 odsto ostvarenih obaveza. Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je na 57,1 odsto ispunjenih aktivnosti. Ministarstvo odbrane je od osam planiranih obaveza realizovalo šest, odnosno 75 odsto, a Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava od devet šest, odnosno 66,7 odsto. Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo je 10 od 17 aktivnosti, što čini 58,8 odsto, dok je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 13 predviđenih završilo sedam, odnosno 53,8 odsto. Ministarstvo turizma koje vodi Simonida Kordić ispunilo je polovinu obaveza od zadatih 12. <h2>Evaluacija rada i promjene</h2> Spajić je više puta isticao da su svi članovi Vlade do jednog podložni promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka, od kojih će, kako je rekao, zavisiti konačne odluke. Poručio je da će oni koji ne budu dobro radili biti smijenjeni. Međutim, to se još nije desilo. Portal ETV je ekskluzivno početkom avgusta objavio dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je, i pored slabašnog učinka njegovog resora, &nbsp;i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp; Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović koji je dobio prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), te ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp; Prema informacijama koje je Portal ETV nedavno objavio, premijer je riješen je da uskoro uđe u rekonstrukciju Vlade. Informacije od više izvora iz Spajićevog Pokreta Evropa sad govore da mjesta u izmijenjenoj Vladi neće biti za nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali da će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-ce-nove-ministre-birati-iz-aktuelne-parlamentarne-vecine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Ministarstvo pravde od visokog učinka do začelja: Božovićev resor ispunio trećinu obaveza

Radi očuvanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta i jačanja prisustva na terenu, Uprava policije je tokom prethodnih dana intenzivirala aktivnosti u više gradova južne i centralne Crne Gore – Budvi, Ulcinju, Baru, Nikšiću i Podgorici.
- U operacijama su, pored lokalnih odjeljenja bezbjednosti, angažovani i pripadnici Posebne jedinice policije (PJP), uključujući Tim policije na konjima i Tim za obuku vodiča i dresuru službenih pasa - navodi se u saopštenju.
Pojačano prisustvo uniformisanih i specijalizovanih jedinica, kako dodaju, ima za cilj kontrolu operativno interesantnih lica, prevenciju i suzbijanje kriminalnih aktivnosti, kao i očuvanje javnog reda i mira.
Iz Uprave policije ističu da će slične aktivnosti biti nastavljene i u narednom periodu na teritoriji cijele države, s posebnim fokusom na opštine koje su tokom ljetnje sezone turistički frekventne. Akcenat će, kako navode, biti stavljen na otkrivanje i oduzimanje oružja, narkotika i eksplozivnih sredstava, u cilju zaštite građana, turista i imovine.

Pojačane policijske aktivnosti u centralnoj i južnoj regiji

Fondacija „Čini dobro“ realizovala je Projekat „Budi Internet Genijalac” i u JU OŠ „Aleksa Đilas Bećo” u Mojkovcu, saopšteno je iz Fondacije. Kako navode, šest tematskih radionica pohađalo je 15 učenika i učenica VI razreda. Mudrost, opreznost, sigurnosti, ljubaznost i hrabrost su bile samo neke od vrlina o kojima se govorilo tokom radionica.
“U okviru projekta „Budi Internet Genijalac” imam priliku da vodim drugi i treći modul radionica, posvećenih jednim od najvažnijih tema današnjice, bezbjednosti na internetu. Kroz modul „Pazi se prevaranata – istražuj Oprezno”, sa učenicima i učenicama razgovaram o tome kako prepoznati najčešće online prevare, zašto su kritičko razmišljanje i provjera informacija važni, te kako pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne posljedice. Treći modul, „Čuvaj svoje tajne – istražuj Sigurno”, je fokusiran na praktične vještine: od kreiranja snažnih i jedinstvenih lozinki, do razumijevanja važnosti čuvanja ličnih podataka.
Drago mi je što učenici i učenice aktivno učestvuju, postavljaju pitanja i dijele svoja iskustva. Vjerujem da ćemo kroz ovaj projekat zajedno napraviti važan korak ka stvaranju bezbjednije online zajednice u kojoj mladi znaju kako da se zaštite i odgovorno koriste internet”, kazala je edukatorka Zorka Vojinović, iz NVO Cortex.
Za učenicu VI-3 Enu Bošković projekat „Budi internet genijalac“ bio je jako značajan, jer je zajedno sa svojim vršnjacima, naučila kako da se bezbjedno ponaša na internetu.
“Znanje koje smo stekli na radionicama je za nas, djecu, veoma važno. Naučili smo kako da prepoznamo prevarante i lažne naloge na internetu, kako da napravimo sigurnu lozinku, ali i šta je digitalni trag. Shvatili smo da ne smijemo svuda ostavljati naše lične podatke”, kazala je Bošković.
Iz Fondacije navode da projekat finansira Fond za inovacije Crne Gore kroz program za realizaciju edukativnih programa u oblastima pametne specijalizacije.
“Projekat je do sada realizovan u tri osnovne škole i to: JU OŠ “Risto Manojlović” Kolašin, JU OŠ “Aleksa Đilas Bećo”, Mojkovac i JU OŠ “Kekec” Sutomore. U narednoj godini projekat će se ralizovati u: JU OŠ “Radojica Perović”, Podgorica, JU OŠ “Njegoš” Cetinje i JU OŠ “Druga osnovna škola” Budva. Radionice sprovode edukatorke: Milica Gogić, Edukativni centar „Dvorište“, Zorka Vojinović, NVO Cortex i Marija Manja Jovović, Fondacija „Čini dobro“, navodi se u saopštenju.
Kako zaključuju, edukativni program „Budi Internet Genijalac” razvio je Google u saradnji sa The Net Safety Collaborative i The Internet Keep Safe Coalition, a u Crnoj Gori ga realizuju Fondacija „Čini dobro“.

Realizovan projekat Budi internet genijalac u školi u Mojkovcu

Pojedini od 12 milijardera, ne računajući Donalda Trampa, imali su funkcije u njegovoj administraciji ove godine, a prema analizi Vašington posta ukupno, njihovo bogatstvo iznosi 390,6 milijardi dolara zaključno sa martom, prenosi Danas.
Iako su prethodne administracije uključivale ultra-bogate ljude, bogatstvo ove grupe veće je čak i od prvog Trampovog mandata, koji je ranije bio najbogatiji u istoriji SAD.
Isključujući Elona Maska, koji je 2024. godine uložio više od 294 miliona dolara u donacije za podršku Trampu i drugim republikancima, milijarderi u Trampovoj administraciji, zajedno sa svojim supružnicima, dali su više od 52 miliona dolara Trampu i Republikanskom nacionalnom odboru samo u izbornoj kampanji 2024. godine.
„Članovi Trampovog tima su patriotski autsajderi“, napisala je portparolka Bijele kuće Liz Huston u saopštenju, „sa decenijama uspješnog iskustva u privatnom sektoru, koji sada s ponosom služe našoj zemlji“.
Evo ko su oni:
Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Neto vrijednost: 5,1 milijarda dolara
Kada je Donald Tramp 2017. prvi put položio zakletvu za predsjednika, Forbs je procijenio da njegova vrijednost iznosi oko 3,5 milijardi dolara, pri čemu je njegov neto imetak pao jzbog smanjenih profita od nekretnina u Midtown Menhetnu.
Od tada je njegova neto vrijednost porasla na više od 5 milijardi dolara – uglavnom zahvaljujući poduhvatima van sektora nekretnina, poput ulaganja u kriptovalute i njegovu društvenu mrežu Truth Social.
Hauard Lutnik, sekretar Ministarstva trgovine
Neto vrijednost: 3,2 milijarde dolara
Sekretar trgovine u Trampovoj administraciji dugo je bio izvršni direktor finansijske firme Cantor Fitzgerald. On i njegova supruga nisu doprinosili Trampovoj kampanji 2016, ali su dali 550.000 dolara za Trampa, pro-Tramp Političke akcione komitete i Republikanski nacionalni odbor za izbore 2020.
U izbornoj kampanji 2024. godine dao je 8,8 miliona dolara, a Tramp ga je imenovao za kopredsjednika svoje tranzicije. Ove godine, prema podacima Bijele kuće, porodica Lutnik doprinijela je projektu izgradnje bal sale u Bijeloj kući.
Linda Mekmahon, sekretarka Ministarstva obrazovanja
Neto vrijednost: tri milijarde dolara
Sekretarka obrazovanja Linda Mekmahon i njen suprug, bivši predsjednik World Wrestling Entertainment Vins Mekmahon, zaradili su milijarde transformišući WWE u gigant. Mekmahonovi su se razveli kako je nedavno advokat Linde Mekmahon rekao za Vašington post. Ona vodi Ministarstvo obrazovanja, koje je Tramp obećao da će ukinuti iako je priznala da bi za to bila potrebna akcija Kongresa.
Ipak, preduzela je korake ka rasturanju te agencije.
Mekmahon je služila oko godinu dana u školskom odboru savezne države Konektikat prije nego što je odstupila da bi neuspješno kandidovala za Senat 2010, a zatim ponovo 2012.
Njena podrška Trampu donijela joj je dodatnu medijsku pažnju. Ona i njen suprug dali su više od 47 miliona dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru od 2015. godine.
Ona je bila administrator Male Administracije za biznis u prvom mandatu Trampa, predsjedavala proTramp super Akcionim komitetom 2020. i bila kopredsjednica Trampove tranzicije prošle godine.
Stiv Vitkof, pomoćnik predsjednika i specijalni izaslanik za mirovne misije
Neto vrijednost: dvije milijarde dolara
Prije 39 godina, Donald Tramp je zaboravio novčanik u jednoj prodavnici u Njujorku, a Stiv Vitkof mu je kupio sendvič. Sada je Vitkof, advokat koji je postao milijarder i magnat nekretnina, Trampov specijalni izaslanik za mirovne misije.
Bio je uključen u dogovor o primirju između Hamasa i Izraela, pregovore oko rata u Ukrajini i bar jednu razmjenu zatvorenika.
Veći dio Vitkofovog bogatstva dolazi od njegove kompanije za razvoj nekretnina, prema Forbsu. Kada je firma za kriptovalute World Liberty Financial u oktobru 2024. objavila korporativni dokument, navela je da porodice Tramp i Vitkof imaju finansijske interese u tom poduhvatu.
Vitkof je doprinio najmanje 200.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru u svakoj izbornoj kampanji od 2016. Najviše je dao 2020. – 930.000 dolara. Kao znak dugotrajne veze porodice sa predsjednikom, Vitkofov sin Zak je prošle godine svog sina imenovao po Trampu.
Keli Lefler, administrator, Mala administracija za biznis
Neto vrijednost: 1,3 milijarde dolara
Keli Lefler i njen suprug Džef Sprečer radili su zajedno u Intercontinental Exchange (ICE), finansijskoj firmi koju je Sprečer osnovao i vodi. Tokom dvije decenije od kada je kompanija izašla na berzu 2005, ICE je kupio Njujoršku berzu, a Lefler je postala američka senatorka.
Kada je jedno mjesto u Senatu Džordžije ostalo upražnjeno krajem 2019, republikanski guverner Brajan Kemp imenovao je Lefler za senatorku, iako ona nije bila Trampov izbor za tu poziciju. Na toj funkciji bila je oko godinu dana.
Lefler i Sprečer dali su manje od 100.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskoj stranci 2016; taj iznos je skočio na 1,9 miliona dolara 2020. i 7,1 milion 2024. Sprečer je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 2025, a par je zajedno dao pet miliona dolara proTramp Akcionom komitetu u junu. Takođe su doprinijeli projektu bal sale Bijele kuće ove godine.
Elon Mask, vodio Odsjek za efikasnost vlade (dao ostavku krajem maja)
Neto vrijednost: 342 milijarde dolara
Mask, najbogatiji čovjek na svijetu, potrošio je 294 miliona dolara da podrži Trampa i druge republikance tokom izborne kampanje 2024. Mjesecima je imao poziciju u Bijeloj kući u okviru Odsjeka za efikasnost vlade (DOGE). Njegovo vreme kao „posebnog vladinog zaposlenog“ završilo je nakon javnog sukoba sa Trampom, kada je Mask kritikovao predsjednikove velike poreze i imigracione zakone.
Mask i Tramp izgleda da su ponovo u komunikaciji, ali nije jasno da li će i dalje trošiti ogromne sume da podrži republikance.
Džo Gebia, glavni dizajner (Chief Design Officer)
Neto vrijednost: 8,3 milijarde dolara
Suosnivač Airbnba, Džo Gebia, prvi put je ušao u Trampovu administraciju kroz DOGE, gdje je radio na modernizaciji saveznog penzionog sistema. Sada je glavni dizajner američke vlade, pozicija koju je Tramp kreirao u avgustu i odmah izabrao Gebia. Kako je rekao Gebia njegov cilj je „da današnje vladine usluge učini što prijatnijim za korišćenje, poput Apple prodavnice: prelijepo dizajnirano, sa odličnim korisničkim iskustvom, vođeno modernim softverom“.
Njegova politička opredjeljenja su se mijenjala tokom godina. Na X platformi, pred Trampovu inauguraciju 2025, Gebia je napisao pismo svom „mlađem ja“ da je prvi put glasao za Ala Gora 2000, ali da „demokrate za koje si glasao cijelog života više nisu ista stranka“.
Iako je prethodno davao priloge demokratama, Gebia je rekao da je istražio i zaključio da Tramp „nije fašista odlučan da uništi demokratiju“.
Antonio Gracias, Volonter, DOGE (napustio u julu)
Neto vrijednost: 2,2 milijarde dolara
Osnivač i izvršni direktor Valor Equity Partners, Gracias je dugogodišnji saveznik Maska koji je radio sa njim u DOGE, gdje je kao „poseban vladin zaposleni“ proučavao Socijalno osiguranje. Ove godine pojavio se sa Maskom na događaju u stilu gradskog foruma u Viskonsinu, gdje su dvojica milijardera iznijeli netačne tvrdnje o Socijalnom osiguranju.
Gracias je bio rani investitor u Teslu i takođe je ulagao u SpaceX. Dao je milion dolara pro-Tramp super Akcionom komitetu nekoliko dana prije inauguracije ove godine, a takođe je dao milion dolara Maskovom America Akcionom komitetu.
Istorijski, Gracias je davao priloge demokratama, uključujući Baraka Obamu, Hilari Klinton, Džo Bajdena i senatora Adama Šifa.
Tilman Fertita, ambasador u Italiji i San Marinu
Neto vrijednost: 11,3 milijarde dolara
Restorater Tilman Fertita možda je jedina zvijezda rijaliti televizije na ovoj listi — pored Trampa. Bio je zvijezda CNBC-ove emisije „Billion Dollar Buyer“ od 2016. do 2018. Većina njegovog bogatstva dolazi iz Fertitta Entertainment, koja posjeduje Landry’s, Golden Nugget hotele i kazina, kao i NBA tim Houston Rockets.
Tokom prve Trampove administracije, Fertita je posjetio Bijelu kuću tokom pandemije koronavirusa da lobira za „dodavanje kategorije“ u Paycheck Protection Program za „veće privatne restoratore“.
Fertita i njegova supruga dali su oko milion dolara Trampu, proTramp Akcionom komitetu i Republikanskom nacionalnom komitetu za izbore 2024. Takođe je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 17. decembra, četiri dana prije nego što je Tramp objavio njegovu nominaciju za ambasadora.
Melinda Hildebrand, ambasadorka u Kostariki
Neto vrijednost: 7,7 milijardi dolara
Melinda „Mindi“ Hildebrand, udata za osnivača naftne kompanije Hilcorp Energy, Džefrija Hildebranda, bila je predsjednica Hildebrand Foundation, porodične fondacije sa više od 130 miliona dolara imovine krajem 2024.
Hildebrandi su uticajni u Teksasu, gdje je Džefri bio u Texas Parks and Wildlife Commission, Upravnom odboru University of Texas System i posebnom savjetodavnom tijelu guvernera Grega Abota za 2020. – Strike Force to Open Texas.
Dali su ukupno milion dolara za Trampovu inauguraciju 11. decembra dok je Tramp nominaciju objavio u februaru.
Stiv Feinberg, zamjenik sekretara, Ministarstvo odbrane
Neto vrijednost: 5 milijardi dolara
Stiv Feinberg je suosnivač Cerberus Capital Management, privatnog investicionog giganta. Njegova finansijska izjava, koju je morao podnijeti zbog etičkih pravila, bila je duga preko 1.800 strana, duža od bilo kog drugog milijardera nominovanog za funkciju u Trampovoj administraciji.
Feinberg je zamjenik sekretara odbrane, drugi najviši civilni položaj u Pentagonu. Nije davao značajne priloge Trampu pred izbore 2024, ali je on i njegova supruga ranije dali podršku predsedniku i njegovim saveznicima, ukupno 2,1 milion dolara 2016. i 1,7 miliona dolara 2020. za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju.
Voren Stivens, ambasador u Britaniji
Neto vrijednost: 3,4 milijarde dolara
Voren Stivens je vodio Stephens Inc., finansijsku firmu koju je osnovao njegov ujak, a kasnije vodio njegov otac.
Stivens je imao istoriju davanja priloga i protivnicima Trampa i pro-Tramp odborima. Tako je 2016. dao 2,5 miliona dolara za anti-Tramp odbor.
Ali 2020. on i njegova supruga dali su pet miliona dolara za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju, taj iznos je porastao na 8,6 miliona dolara 2024. Stivens i njegova supruga dali su 2,9 miliona dolara pro-Niki Hejli odboru od juna 2023. do januara 2024.
Donacije proTramp nastavljene su i nakon Trampove pobjede 2024. Stivens je dao četiri miliona dolara za Trampovu inauguraciju 2. decembra, istog dana kada je Tramp objavio njegov izbor za ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tog istog dana, Stivens je dao i milion dolara Trampovom super Akcionom komitetu.
Pol Etkins, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i berzu (SEC)
Neto vrijednost: 1,2 milijarde dolara
Advokat Pol Etkins, čija supruga Sara Hampris Etkins potiče od osnivača kompanije za krovove Tamko, sada vodi SEC, agenciju koja štiti investitore i prati tržišta.
Etkins je prethodno služio kao republikanski komesar SEC-a pod predsjednikom Džordžom Bušom. Etkins je izjavio da ubrzava Trampov predlog koji mijenja obaveznu učestalost finansijskih izvještaja kompanija sa kvartalnih na polugodišnje.
Prije nego što ga je Tramp nominovao, Etkins je savjetovao firme poput ExxonMobila i Bank of America. Smatra se prijateljskim prema industriji kriptovaluta u odnosu na svog prethodnika, Garija Genslera. Dao je 2.700 dolara za proTramp odbor 2016, a on i supruga dali su nešto više od 100.000 dolara za Trampa, proTramp odbore i Republikansku partiju 2020. i 2024. godine.

Najbogatija Bijela kuća u istoriji: Trampova administracija ima 12 milijardera

Policijski službenici Regionalnog centra granične policije „Sjever“ uhapsili su A.Z. (30) iz Novog Pazara, državljanina Republike Srbije, za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica NCB Interpol Štokholm.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, A.Z. je kontrolisan na graničnom prelazu Dračenovac, na ulazu u Crnu Goru, prilikom upravljanja vozilom marke „Mercedes“. Provjerom identiteta kroz elektronske evidencije, kao i u saradnji sa NCB Interpolom Podgorica, utvrđeno je da se imenovani potražuje radi izdržavanja kazne zatvora u Švedskoj.
Prema navodima policije, A.Z. se tereti za više krivičnih djela, među kojima su primanje ukradene robe, krađa, teška nezakonita vožnja, vožnja u alkoholisanom stanju, prekršaji u vezi sa opojnim drogama, prijetnja javnom službeniku, nasilnički otpor i pokušaj krađe.
Osumnjičeni je lišen slobode i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, a u zakonskom roku biće priveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju, radi odlučivanja o određivanju ekstradicionog pritvora.

Uhapšen državljanin Srbije kojeg potražuje Švedska

Uprava za saobraćaj završila je projekat unapređenja saobraćajne signalizacije na najprometnijim raskrsnicama na mreži državnih puteva u Crnoj Gori, čime su stvoreni uslovi za bezbjednije i sigurnije odvijanje saobraćaja, uz značajno povećanje broja informacija dostupnih učesnicima u saobraćaju.
- Projektom je obuhvaćena modernizacija i unapređenje signalizacije i opreme na 20 raskrsnica, što je uključivalo: potpunu obnovu vertikalne signalizacije, postavljanje novih predraskrsničnih informativnih tabli, obnovu horizontalne signalizacije, unapređenje sistema pasivne bezbjednosti. Sve aktivnosti imale su za cilj podizanje nivoa bezbjednosti u zoni raskrsnica - saopštili su iz Uprave za saobraćaj.
Radovi su realizovani u 13 crnogorskih opština: Pljevlja, Žabljak, Šavnik, Nikšić, Kolašin, Plužine, Budva, Kotor, Berane, Andrijevica, Plav, Rožaje i Ulcinj.
Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 476.550,98 eura sa PDV-om.
- Uprava za saobraćaj ostaje posvećena podizanju nivoa bezbjednosti na državnoj putnoj mreži, a planiran je i nastavak projekta u narednom periodu, s ciljem daljeg unapređenja saobraćajne signalizacije i opreme na raskrsnicama širom Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Uprava za saobraćaj: Unaprijeđena saobraćajna signalizacija na 20 ključnih raskrsnica

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: aktivnosti