Brašno, ulje, šećer, pileća prsa, marmelada, samo su neki od proizvoda na koje je Vlada Crne Gore ponovo ograničila marže. Odluka, koja stupa na snagu idućeg petka, ima za cilj da ograniči rast cijena osnovnih životnih namirnica i olakša potrošačku korpu.
Ipak, građani osjećaju da je život iz dana u dan skuplji, a to pokazuje i iznos sindikalne potrošačke korpe od 2.075 eura. Čak i uz ograničene marže, potrošačka korpa sve je teža, a novčanik tanji.
- Na moj neće uticati, ali smatram da trebalo da postoji nešto ovako kako su rekli - poručila je jedna od anketiranih građanki za Televiziju E.
Drugi građanin smatra da je stanje „katastrofa“.
- Ove cijene... Ovo je gore sada nego za vrijeme bivše vlasti. Ranije nijesu bile plate velike, ali ovo sad ništa ne znači - decidan je on.
Još jedan anketirani ukazuje da su samo neke stvari limitirane.
- Neke nijesu, sve zavisi od osobe do osobe - naglasio je on.
Još jedan građanin smatra da sve zavisi od primanja.
- Od toga koliko ko prima, može da jede i da pije... Ja, kao penzioner, mogu dva metra drva da kupim. To je sve - naveo je on.
Ova odluka je privremena i važiće do 31. marta 2026. godine, a snižene cijene, prema najavama, biće niže i do 20 odsto.
<h2>NA LISTI 49 PROIZVODA</h2>
Na listi je 49 proizvoda. Marže trgovaca biće ograničene na pet odsto u maloprodaji i sedam odsto u veleprodaji za proizvode poput brašna, šećera, soli, ulja i mlijeka u kesi. Za ostale, poput domaćih mliječnih i mesnih prerađevina, tjestenina, konzervi i higijenskih proizvoda, marža neće moći preći 15 odsto.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da se ograničavanjem marži, a ne samih cijena, omogućava stabilnost tržišta, a istovremeno sprječava dalji rast cijena osnovnih proizvoda.
- Važno je pomenuti da se na listi nalazi 800 do 900 artikala ukupno po malopordajnim objektima... Očekuje se da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto - naveo je on.
Ipak, lista je kraća za dvadesetak proizvoda nego prošlog puta. Nema voća i povrća, što je, kako kažu iz Vlade, zahtjev poljoprivrednika.
- I ranije su se žalili da su u prethodnim akcijama oni najviše bili na udaru. Ukoliko bismo i te proizvode stavili na listu, doveli bismo ih u nekonkurentan položaj u odnosu na proizvođače iz regiona - rekao je Đeljošaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Cijene limitirane - ali ne i troškovi života

Iz Uprave policije saopšteno je da su juče i danas izvršili više pretresa na lokacijama u Podgorici i na Cetinju, a sve u okviru pojačanih preventivno-represivnih aktivnosti usmjerenih na operativno interesantna i sa njima povezanim licima.
U okviru toga su, kako su podsjetili, procesuirani F.J. (35) i R.K. (38).
- Ova aktivnost predstavlja dio planskog i kontinuiranog djelovanja usmjerenog na očuvanje stabilnog javnog reda i mira i unapređenje ukupne bezbjednosti i potvrđuje odlučnost da se, kroz pravovremeno i koordinisano djelovanje, suzbiju aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i lica koja sa njima ostvaruju kontakt - naveli su u policiji.
Uprava policije će, kažu oni, i u narednom periodu nastaviti sprovođenje preventivno-represivnih aktivnosti prema operativno interesantnim i njima bliskim licima, u cilju očuvanja stabilnosti i sigurnosti društvenog ambijenta.

UP: Pojačane aktivnosti u Podgorici i na Cetinju nastavak odlučne borbe protiv organizovanog kriminala

Pripadnici Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL), kao i posada taksi čamca Montenegro, jutros su uspješno izveli akciju spasavanja šest francuskih državljana na području Crnog Rta kod Čanja.
- Pomorsko-operativni centar (POC) je oko devet i 30 sati dobio informaciju od Sektora granične policije Bar da se na nepristupačnoj obali nalazi grupa osoba kojima je bila potrebna evakuacija. Informacija je potvrđena i sa taksi čamca Montenegro, čija je posada javila i da je došlo do oštećenja plovila na kojem su se nalazili strani državljani - saopšteno je iz UPSUL-a.
Odmah po pozivu isplovio je, kako su kazali, spasilački čamac Uprave sa službenicima Jedinice za traganje i spašavanje, koji su po dolasku na lokaciju započeli evakuaciju.
- U akciji je učestvovao i taksi čamac Montenegro, koji se prvi našao na mjestu događaja i pritekao u pomoć - naglasili su oni.
Na spasilački čamac Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama ukrcano je, navode, šest francuskih državljana, koji su bezbjedno prevezeni do Luke Bar.
- Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama apeluje na sve učesnike u pomorskom saobraćaju da prate vremenske prognoze i uslove plovidbe, posebno nautičare i vlasnike rekreativnih plovila, imajući u vidu da narednih dana slijede nepovoljni vremenski uslovi za plovidbu - zaključili su u saopštenju.

UPSUL: Šest državljana Francuske spašeno kod Čanja

Elektroprivreda (EPCG) od danas pokreće 13. ciklus akcije Podijelimo teret, kojom se kupcima iz kategorije domaćinstava pruža mogućnost da dug za utrošenu električnu energiju izmire pod povoljnim uslovima.
Akcija će trajati do 30. septembra.
- Tokom trajanja akcije, svi korisnici kojima ističu raniji sporazumi iz prethodnih ciklusa, kao i nova domaćinstva koja žele da se priključe, mogu iskoristiti ovu pogodnost i sklopiti novi sporazum pod posebnim uslovima - navodi se u saopštenju EPCG.
Pravo na priključenje imaju sva domaćinstva koja do dana zaključenja sporazuma uplate iznos koji je jednak ili veći od iznosa posljednje fakture kojoj je istekao valutni rok.
Na primjer, domaćinstva koja žele da se priključe akciji tokom jula, moraju imati uplate koje pokrivaju junski račun.
- Domaćinstva koja se priključe akciji ostvaruju pravo na otplatu prethodnog duga u fiksnim mjesečnim ratama od po 20 eura, obustavu obračuna zatezne kamate i zaštitu od prinudne naplate, sve dok se sporazum uredno poštuje - objasnili su iz kompanije.
Maksimalan broj rata je 22, a ako je dug manji od 440 eura, broj rata se određuje proporcionalno. Na primjer, dug od 320 eura otplaćuje se u 16 mjesečnih rata po 20 eura.
Iz EPCG su kazali da se i korisnici koji su trenutno isključeni sa mreže mogu priključiti akciji, pod uslovom da, pored osnovnih kriterijuma, izmire i troškove ponovnog priključenja.
Za sve dodatne informacije, građani se mogu obratiti besplatnim pozivom na broj 19100, posjetiti sajt www.epcg.com, kontaktirati putem zvanične Fejsbuk stranice, poslati mejl na call.centar@epcg.com, ili se obratiti direktno na informativno-naplatnim punktovima lokalnih jedinica Snabdijevanja.

Počinje 13. izdanje akcije "Podijelimo teret"

Četiri osobe, bivši izvršni direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić,. Dejan Milić, Radoje Dakić i Mileta Simanić,, uhapšene u jutrošnjoj akciji na Starom aerodromu u Podgorici saslušane su u Specijalnom policijskom odjeljenju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbQi9vybiiF0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva službenici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su jutros, na Starom aerodromu, u kompleks vila porodice Stanaj, vlasnika kompanije „Rokšped“, pišu „Vijesti“. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8_Ldsy0PjNM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609110632_e369a26f3881167f52eadc644621ef0672b7e0963024e436db2350eebc69ca51.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250609110632_e369a26f3881167f52eadc644621ef0672b7e0963024e436db2350eebc69ca51" data-rendition-name="original" width="1339" height="1600" loading="lazy" alt="Saslušanje u SPO - Stanaj"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609110644_b31905a50173b99a52e470201378400e89cf575124af5432b727d97af2849779.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250609110644_b31905a50173b99a52e470201378400e89cf575124af5432b727d97af2849779" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Saslušanje SPO Stanaj"> </figure>  U toku je pretres nekoliko tipskih vila, koje su u vlasništvu Stanaja. U sklopu ove operacije, zbog stvaranja kriminalne organizacije i krijumčarenja cigareta, u toku su i pretresi na više lokacija u Crnoj Gori. Iz SDT-a se još nijesu oglašavali povodom ove akcije. Vijesti podsjećaju da su od kraja decembra prošle godine SDT i SPO u nekoliko odvojenih predmeta uhapsili na desetine osoba, među kojima i vlasnike crnogorskih kompanija „Tehnomaks“ i &nbsp;„Agrarija“, zbog sumnje da su godinama bili jedni od najvažnijih karika u švercerskom lancu cigaretama iz Luke Bar.

VIDEO: Četvorica saslušani nakon akcije SPO u kojoj su pretresane vile vlasnika "Rokšpeda"

Povodom Međunarodnog dana zaštite životne sredine, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posadio je sadnice lipe u dvorištu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), zajedno s medicinskim direktorom ove ustanove dr Đorđem Krnjevićem i predstavnikom inicijative „Ozelenimo Crnu Goru“ Matijom Milačićem.
- Zadovoljstvo mi je da sa predstavnicima Kliničkog centra i inicijative ‘Ozelenimo Crnu Goru’ podržimo ovu važnu akciju. Danas smo simbolično, upravo na Međunarodni dan zaštite životne sredine, poslali poruku da su zdravlje građana i očuvanje prirode u temeljima Crne Gore - poručio je predsjednik Milatović.
On je podsjetio da je Crna Gora još 1991. godine proglašena ekološkom državom, te naglasio potrebu da se zaštita životne sredine u narednom periodu stavi u fokus održivog razvoja zemlje.
- Pozivam sve građane i institucije da zajedno doprinosimo očuvanju našeg prirodnog bogatstva. Zahvaljujem Kliničkom centru i inicijativi ‘Ozelenimo Crnu Goru’ na doprinosu koji daju održivom razvoju - kazao je Milatović.
Medicinski direktor KCCG, dr Đorđe Krnjević, istakao je da ova zdravstvena ustanova, kao najveća u Crnoj Gori, prepoznaje značaj očuvanja životne sredine kao ključnog faktora zdravlja stanovništva.
- Bavimo se fizičkim i mentalnim zdravljem građana, ali znamo da zdravlja nema bez očuvane sredine. KCCG će nastaviti da podržava ovakve inicijative – kroz odgovorno upravljanje medicinskim i biološkim otpadom, ozelenjavanje prostora i druge aktivnosti - naveo je Krnjević.
Predstavnik inicijative „Ozelenimo Crnu Goru“, Matija Milačić, zahvalio je predsjedniku i volonterima iz KCCG na zajedničkoj akciji, kojom je zaokružena i značajna donacija ovoj ustanovi.
- Ovom sadnjom završavamo donaciju vrijednu 3.000 eura kroz razno bilje, kao dio profita našeg socijalnog preduzeća. Nastavljamo sa sličnim akcijama širom Podgorice i Crne Gore, i pozivamo sve da nam se pridruže - kazao je Milačić.

Milatović sa predstavnicima KCCG i inicijative „Ozelenimo Crnu Goru“: Ekologija u temeljima državnosti

Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica, koje već tri decenije okuplja ljude spremne da dobrovoljno i besplatno daju krv kako bi spasili druge, suočava se s gašenjem. Bez podrške nadležnih i bez osnovnih uslova za rad, mole Glavni grad i državu za pomoć kako bi nastavili svoju humanitarnu misiju.
– Ovo je društveni javni interes – obezbjeđenje dovoljnih količina krvi. Ono što radimo u Crvenom krstu takođe. Za 2025. godinu predviđena su sredstva 40 odsto manja nego u 2024, a ni u 2024. godini nijesu isplaćena četiri mjeseca - izjavio je sekretar Crvenog krsta Glavnog grada Dragan Božović, gostujući u emisiji „E uživo“ na Televiziji E.
Bez pompe, ali i bez pomoći
Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica, kako kažu njegovi predstavnici, tiho se gasi – baš onako kako su i radili svoj posao: skromno, ali predano. Danas mole za prostoriju od svega 20 kvadrata i osnovnu finansijsku podršku, ali odgovora od Glavnog grada, ministarstava i zdravstvenih institucija – nema.
Predsjednik Društva, Vukota Jašović, podsjeća da je organizacija formirana prije 30 godina, a da su se kao NVO registrovali 2006. godine, kada su okupljali više od 800 davalaca.
– Kasnije smo pokušavali simbolično da pomladimo organizaciju i uključimo mlade. Mi smo jedino registrovano društvo koje je opstalo, dok su se druga u Podgorici – iz Kombinata aluminijuma, Radoja Dakića i 11. oktobra – ugasila. Održali smo se zahvaljujući dobrim ljudima. Najmanju pomoć dobijali smo od države - kaže Jašović.
Društvo godišnje organizuje dvije velike akcije – jednu krajem maja, drugu povodom Dana oslobođenja Podgorice. Međutim, njihovi članovi svakodnevno odgovaraju na pozive Zavoda za transfuziju, Crvenog krsta i građana, i u prosjeku obezbjeđuju od tri do pet jedinica krvi dnevno, van planiranih akcija.
– To znači oko 30 jedinica krvi mjesečno mimo organizovanih akcija. Pomažemo i pacijentima iz drugih gradova – Bijelog Polja, Berana, Kotora, Risna. Prije deset godina smo potpisali protokol sa zavodima za transfuziju iz Srbije, Republike Srpske i VMA, pa naši pacijenti koji se liječe na tim mjestima imaju osiguranu krv. Naša je obaveza da svakom ko se zatekne u Crnoj Gori – turisti, radniku – pružimo pomoć, smjestimo ga i obezbijedimo krv – ističe Jašović.
<h2>Dvije jedinice krvi spašavaju šest života</h2>
Svaka njihova akcija, kako naglašava, ima rezultat, jer i najmanji doprinos može spasiti više života.
– Nema neuspjele akcije. Dvije jedinice krvi spašavaju šest života. Ko to ne zna, do njega humanost nije doprla. Ja sam 161 put dao krv – odužio sam se ovoj naciji. Sad mi je samo stalo da nađem nekoga ko će me zamijeniti, da uključimo mlađu populaciju, ništa više - poručuje Jašović.
Društvo danas traži prostoriju – malu kancelariju s osnovnim uslovima – bez dodatnih troškova.
– Slaćemo pismo novom gradonačelniku. Tražimo prostoriju od 20 kvadrata, jedan sto, par stolica, da ne plaćamo struju. Dali su nam ranije nešto, ali traže da plaćamo komunalije, vodu, struju – odakle to nama? U Podgorici ima više od 20 takvih prostora – neki su kafane, neki zaključani. Ako ne dobijemo pomoć, vratićemo ključeve, pa neka Glavni grad odluči šta dalje - poručuje Jašović.
On ističe da Bijelo Polje, Nikšić, Berane, Budva – svi imaju svoje prostorije za ovakve organizacije. Samo Podgorica nema.
<h2>Crveni krst bez plata, a budžet sve manji</h2>
Crveni krst Glavnog grada takođe se nalazi u teškoj situaciji. Zaposleni nijesu primili platu već devet mjeseci, a budžetska sredstva su umanjena bez obrazloženja, kaže Božović.
– Pokrenuli smo tužbu za naknadu štete. Za 2024. godinu bilo je opredijeljeno 84.000 eura, odnosno 7.000 eura mjesečno. Do avgusta su sredstva isplaćivana, a od septembra je sve stalo. Predstavnici Glavnog grada nijesu reagovali na zakonom obavezujući način - istakao je Božović.
Upozorava da smanjenje sredstava ugrožava ključne humanitarne i zdravstvene aktivnosti.
– Što je veći budžet, to je manje sredstava za društveni interes. Obezbjeđenje dovoljnih količina krvi jeste društveni javni interes. A sredstva za 2025. godinu biće 40 odsto manja nego ove godine, koja ni sama nije ispunjena do kraja - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dj-qyeROfZso&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Što je veći budžet sve je manje sredstava za društveno javni interes

Građani iz više opština tokom jučerašnjeg dana su, u okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, dobrovoljno vratili 68 komada vatrenog oružja, 1.708 komada municije, šest komada ručnih bombi, detonatorske kapisle, eksplozivna sredstva i djelove vatrenog oružja.
- Juče su na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“, u Podgorici, Danilovgradu, Tuzima i Cetinju građani dobrovoljno predali policiji 34 komada oružja od čega 23 pištolja i 11 pušaka, 761 komad municije različite vrste i kalibra, šest komada bombi, i 24 detonatorske kapisle. Službenicima Regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“, u Baru, Herceg Novom, i Budvi dobrovoljno je vraćeno 12 komada vatrenog oružja, od čega osam pištolja i četiri puške, 451 komad municije različite vrste i kalibra, i 10 okvira od oružja - saopšteno je iz Uprave policije.
U Bijelom Polju, Mojkovcu, Beranama, i Plavu dobrovoljno je predato ukupno osam komada vatrenog oružja, od čega četiri pištolja i četiri puške, 177 komada municije, i dva okvira od oružja.
- Policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti ,,Zapad“, u Nikšiću i Pljevljima je dobrovoljno predato 14 komada vatrenog oružja od čega šest pušaka i osam pištolja, 319 komada municije, šest okvira od oružja, i 12 pakovanja eksploziva - istakli su u policiji.
Kažu da je od početka januara Upravi policije dobrovoljno predato ukupno 1074 komada vatrenog oružja, 33.294 komada municije, 118 komada ručnih bombi, kao i više djelova oružja i eksplozivnih sredstava.
- Uprava policije apeluje na sve sugrađane da daju svoj doprinos cjelokupnoj bezbjednosti društva i da predaju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja imaju u svom posjedu, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu - napomenuli su u saopštenju.
Građani, kako su kazali, mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se lice odnosno oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju.
- Važno je napomenuti da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti - dodali su u Upravi policije.
Ističu da kod naših građana postoji značajan broj vatrenog oružja čiji su vlasnici bili njihovi članovi porodica ili srodnici, koji su nažalost, u prethodnom periodu preminuli.
- Čuvanje ovakvog oružja od strane porodice, bez obzira da li se ili nije pred nadležnim sudom spoveo ostavinski postupak, shodno Zakonu o oružju, je kažnjivo i predstavlja nelegalno oružje, sve dok eventualno neko od pravnih nasljednika ne dobije dozvolu za držanje tog oružja od Ministarstva unutrašnjih poslova - naglasili su u Upravi policije.
Ovakvo oružje je, podvlače oni, potrebno vratiti nadležnoj organizacionoj jedinici za upravne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova, do dobijanja odobrenja za držanje oružja na ime nekog od pravnih nasljednika ili na isti način - ukoliko porodica ne želi da zadrži ovo oružje.&nbsp;
- U svakom slučaju, jedino ispravno i nekažnjivo je ovakvo oružje ne držati u svojim kućama - poručili su u policiji.
Uprava policije će, navode oni, nastaviti sa sprovođenjem pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, u cilju očuvanja bezbjednosti, zdravlja i života građana.
- Te ovim putem ohrabrujemo građane da kroz saradnju i odgovorno ponašanje zajedno gradimo siguran ambijent za sve - zaključili su u saopštenju.

Građani juče predali 68 komada oružja, 1.708 municije, šest ručnih bombi...

Akcijom „29 minuta za 29 žrtava“, koja je danas održana u više gradova u Srbiji, brojni građani odali su poštu stradalima u Novom Sadu, ubijenima u Arilju, kao i ubijenima na Cetinju prvog dana u ovoj godini.
Skup je održan u Beogradu, Novom Sadu, Kraljevu, Nišu, Aleksandrovcu, Zrenjaninu…
Studenti Univerziteta u Novom Sadu od 11.52 blokirali su most na 29 minuta i razvili veliki transparent crvene šake na Petrovaradinskoj tvrđavi.
Novinar Žarko Bogosavljević objavio je da je došlo do incidenta uoči akcije, u 11.45 sati, kada je crni „bmw“ probao da prođe kroz masu studenata. Građani i studenti su ga pojurili, a potom je stigla i policija. Vozač je pobjegao niz ulicu.

„29 minuta za 29 žrtava“: Građani u više gradova u Srbiji odali poštu stradalima u Novom Sadu, Arilju i na Cetinju

Ruskoi državljanin K.A. (48), kao i &nbsp;I.Ć. (25), L.Ć. (28) i E.Š. (23) iz Crne Gore, uhapšeni su zbog sumnje da su u dužem vremenskom periodu pribavljali, posjedovali i distribuirali fotografije i drugi audio vizuelni materijal seksualne eksploatacije djece.
To je izvedeno u sklopu akcije Europola pod kodnim nazivom Mozaik 2024 - koja je trajala od 4. do 15. novembra.
- U Crnoj Gori, službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za kriminalističko obavještajne poslove, Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, izvršili su pretres pet objekata, oduzeli 10 elektronskih uređaja, lišili slobode i procesuirali četiri lica zbog sumnje da su izvršili krivična djela iskorišćavanje djece za pornografiju - kazali su u policiji.
Protiv njih su podnijete i krivične prijave.
- Aktivnosti u odnosu na peto lice od kojeg su oduzeta tri digitalna uređaja koja će biti predmet daljih analiza, su u toku - dodali su u policiji.
Ističu da je navedena aktivnosti, koju kao lider Akcionog plana sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Slovenije, osim na teritoriji Crne Gore, sprovedena i na teritoriji te države, zatim Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Mađarske.&nbsp;
- Aktivnosti su rezultirale pretresom 59 objekata koje koriste 63 osumnjičena lica, pri čemu je oduzeto 327 elektronskih uređaja. Do sada je od strane zemalja uključenih u ove aktivnosti identifikovano i spašeno osmoro djece koja su bila žrtve seksualnog zlostavaljanja, a dalje aktivnosti na analizi prikupljenih digitalnih materijala su u toku, što podrazumijeva i mogućnost identifikacije novih žrtava i prikupljanja novih saznanja neohodnih za zajedničko djeovanje svih organa za sprovođenje zakona uključenih u ovaj Akcioni plan - istakli su u policiji.
Naglašavaju da se kroz sprovođenje ovih aktivnosti Uprave policije, Sektora za borbu protiv kriminala, uz podršku međunarodnih partnera, nastavlja trend otkrivanja i rasvjetljavanja krivičnih djela koja sadrže elemente dječje pornografije, uz akcenat na činjenicu da je tokom 2024. godine, uključujući i akciju “Mozaik”, u domenu ove oblasti ukupno procesuirano 10 lica, što, kako su kazali, predstavlja najveći progres u posljednjih nekoliko godina.
- Zbog cjelokupne javnosti i negativnog medijskog ambijenta formiranog istupima pojedinca, podsjećamo da su tokom 2022. godine procesuirana tri lica zbog krivičnih djela iz ove oblasti. Nakon 2022. godine i transformacije Grupe za suzbijanje visokotehnološkog kriminala i njenog pripajanja Odsjeku za kriminalističko obavještajne poslove, što je uključivalo i jačanje kadrovskih, specijalističkih i tehničko-tehnoloških kapaciteta, bilježi se značajan progres u ovoj oblasti, što je potvrđeno i tokom 2023. godine kada je procesuirano osam lica zbog sumnje da su izvršili krivična djela sa elementima dječje pornografije - naveli su u saopštenju.
Cijene da rezultati ostvareni u 2024. godini najbolje govore o posvećenosti specijalizovanih jednica Uprave policije u borbi sa ovim bezbjednosnim izazovom.
- Posvećenost Uprave policije u ovom segmentu ne karakteriše samo reaktivno djelovanje, manifestovano kroz identifikaciju i lišenje slobode izvršilaca krivičnih djela, već i preventivne aktivnosti usmjerene na zaštitu najranjivih kategorija društva – maoljetnika i adolescenata. Ove aktivnosti se u kontinuitetu sprovode kroz niz aktivnosti, među kojima posebno izdvajamo istraživanje kodnog naziva “Temida”, koje ima za cilj identifikovanje malodobnih lica sa područja Crne Gore, koja se samoinicijativno fotografišu i kreiraju video zapise pornografskog sadržaja, iz zabave ili dalje distribucije. Navedene aktivnosti usmjerene su na zaštitu malodobnih lica, sprečavanje razmjene/ditribucije tako nastalog materijala i ujedno upoznavanje malodobnih lica sa svim opasnostima kojima mogu biti izloženi korišćenjem socijalnim mreža i posledicama koje može da izazove neadekvatno korišćenje istih - naveli su u saopštenju.
Apelovali su na roditelje da uspostave kontrolu i nadzor nad aktivnostima koje djeca preduzimaju u sajber prostoru, kako bi se zajedničkim snagama izborili sa negativnim efektima tehnologije i uticaja društvenih mreža.

Četiri osobe uhapšene zbog sumnje na posjedovanje i distribuiranje audio-vizuelnog materijala seksualnog eksploatisanja djece

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani oglasila se povodom godišnjice svrgavanja s vlasti Bashara Al-Assada u Siriji te je poslala poruku narodu ove zemlje kao i njegovom predsjedniku Ahmedu al-Sharaai.
U videoporuci koja traje nešto duže od dvije minute, Osmani je rekla kako ovaj dan za Sirijce predstavlja ponovno rođenje nade.
- Sa dubokim poštovanjem obraćam vam se danas u ime naroda i institucija Republike Kosovo dok obilježavate ovu historijsku prvu godišnjicu vašeg oslobođenja. Ovo je dan koji simbolizuje ne samo povratak slobode, već i ponovno rođenje nade naroda - rekla je Osmani.
Osvrnula se i na zajedničke poveznice Kosova i Sirije.
- Obje naše zemlje, Kosovo i Sirija, upoznale su najmračnije stranice potlačivanja, nepravde, i nezamislive patnje, ali smo također znali šta znači ustati, pretvoriti bol u svrhu i snagu - poručila je.
Međusobnim priznanjem zemalja, ističe Osmani, počinje nova era odnosa Sirije i Kosova.
- Ovo priznanje je moralna veza između dva naroda koji razumiju cijenu slobode i vrijednost stajanja rame uz rame za pravedniji svijet. Od Prištine do Damaska, naša srca kucaju kao jedno, za slobodu, za dostojanstvo i za trajno prijateljstvo - zaključila je predsjednica Kosova Vjosa Osmani.

Vjosa Osmani i neočekivana poruka upućena narodu Sirije: "Od Prištine do Damaska naša srca kucaju kao jedno"

Tajland je izveo vazdušne napade na susjednu Kambodžu 8. decembra, saopštila je tajlandska vojska, dok su obje strane razmijenile optužbe za posljednje izbijanje sukoba na spornom graničnom području, u kojem je poginuo jedan tajlandski vojnik.
Nakon što su kambodžanske trupe otvorile vatru na tajlandske snage u ponedjeljak ujutro u provinciji Ubon Ratčatani "vojska je primila izvještaje da su tajlandski vojnici napadnuti podrškom vatrenog oružja, što je rezultiralo smrću jednog vojnika i ranjavanjem četvorice", rekao je portparol tajlandske vojske Vintai Suvare u saopštenju.
Vintai je dodao da je Tajland počeo "upotrebu aviona za gađanje vojnih ciljeva u nekoliko područja" kako bi suzbio napade kambodžanskih snaga.
Portparolka Ministarstva odbrane Kambodže Mali Sočeata izjavila je da su tajlandske snage pokrenule napad na kambodžanske trupe u pograničnim provincijama Preah Viear i Odar Meançej u ponedjeljak ujutro, optužujući Tajland "da je pucao iz tenkova na hram Tamone Tom" i na područja blizu hrama Preah Viear.
Dodala je da Kambodža nije uzvratila na ove napade.
Portparol administracije provincije Odar Meançej Met Mespekdi rekao je da su prijavljene pucnjave u područjima hramova Tamone Tom i Ta Krabei, dodajući da "određeni broj stanovnika koji žive blizu granice napušta svoje domove".
Tajlandska vojska je saopštila da je oko 35.000 ljudi u Tajlandu evakuisano iz područja duž granice s Kambodžom od ponovnog izbijanja sukoba.
Tajlandska vojska takođe je optužila kambodžanske snage da su ispalile rakete na područja naseljena civilima u provinciji Buri Ram, dodajući da nije bilo prijavljenih žrtava.
Obje strane su izvijestile o sukobima i u nedjelju, dok je tajlandska vojska prijavila ranjavanje dvojice vojnika.
Pet dana borbi između Tajlanda i Kambodže ovog ljeta ostavilo je 43 mrtvih i oko 300.000 raseljenih prije nego što je primirje stupilo na snagu.
Primirje je dijelom dogovoreno uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Malezije.
U oktobru je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zajedničku naknadnu deklaraciju između Tajlanda i Kambodže, promovirajući nove trgovinske sporazume s ove dvije države nakon što su se složile da produže primirje.
Međutim, Tajland je suspendovao sporazum prošlog mjeseca, nakon sumnjivog eksplozivnog incidenta s minom koji je ranio nekoliko vojnika.
Nakon toga, obje strane su razmijenile optužbe za nove sukobe.
Sporovi između dvije države fokusirani su na višedecenijski spor oko granica nacrtanih tokom kolonijalne vladavine Francuske u regionu, pri čemu obje zemlje tvrde da im pripada nekoliko hramova duž granične linije.

Tajland izvodi vazdušne napade na Kambodžu nakon sukoba na granici

Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, gospodina Bariša Kalkavana.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, zahvalio ambasadoru Kalkavanu na predanom i posvećenom radu tokom njegovog mandata u Podgorici, ističući da su odnosi Crne Gore i Republike Turske u tom periodu dodatno osnaženi kroz intenzivan politički dijalog i više od 60 potpisanih međudržavnih sporazuma.&nbsp;
Istaknuto je da dvije države njeguju snažno prijateljstvo i partnerske odnose, kako bilateralno, tako i u okviru NATO saveza.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, u razgovoru je potvrđena puna posvećenost Crne Gore daljem produbljivanju saradnje sa Republikom Turskom u oblastima od obostranog interesa, uključujući politički dijalog, ekonomsku saradnju, investicije, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.&nbsp;
Ivanović je istakao da izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore i da odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima ima isključivo preventivni i sigurnosni karakter, uz efikasnu viznu proceduru tokom prelaznog perioda.
Ambasador Kalkavan je naglasio značaj investicija i povećanog broja turskih turista koji posjećuju Crnu Goru, naglašavajući da ove aktivnosti dodatno jačaju bilateralne ekonomske i kulturne veze između dvije zemlje.&nbsp;
Takođe, ambasador je najavio dolazak nove ambasadorke koja će nastaviti aktivno da radi na produbljivanju saradnje i unaprjeđenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Crna Gora i Turska, kako se ističe, nastaviće da produbljuju međusobnu saradnju kroz predstojeće posjete na visokom nivou, uključujući i aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou između dvije vlade.
- Ivanović je poželio ambasadoru Kalkavanu uspjeh u daljem profesionalnom i ličnom životu, uz uvjerenje da će bilateralni odnosi dvije zemlje i ubuduće napredovati u duhu prijateljstva, konstruktivnog dijaloga i međusobnog uvažavanja. sredstava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: akcija