<p>Prošle nedjelje, skupili smo se u Podgorici, da u okviru konferencije koja se bavi sudbinom<b> Milivoja Katnića</b>, bivšeg specijalnog tužioca Crne Gore: čovjek je u pritvoru već šest mjeseci, bez optužnice i mogućnosti da se brani. Štrajkovao je glađu, a u zatvoru je zbog osvete sadašnje vlasti, postavljene uz ozbiljnu superviziju Srpske pravoslavne crkve i priličnu daljinsku kontrolu iz Beograda.

Sve to, dakako, pomno prati Moskva, a nas nekolicinu u Forum za ljudska prava Milivoja Katnića, organizovao je između ostalog Crnogorski PEN, uz, naravno Helsinški komitet Crne Gore. Lica su vam, otprilike, poznata: psiholog<b> Žarko Korać</b>, bivši potpredsjednik Vlade Srbije za vrijeme Zorana Đinđića, <b>Nenad Čanak</b>, notorni Vojvođanin i expredsjednik Lige socijaldemokrata, jedan od prvih ljudi koji su i institucionalno i izvan toga pomogli pad Slobodana Miloševića, novinarka<b> Tamara Nikčević,</b> crnogorski pisac i predsjenik PEN-a <b>Milorad Popović</b>, jedan od arhitekata promjene kursa <b>Mila Đukanovića</b> od srpskog vazala do glavnog čovjeke za ostvarivanje nezavisnosti Crne Gore, zatim <b>Tarik Gunersel</b>, turski književnik, <b>Boris A. Novak</b> nam se trebao javiti video linkom, ali je bio spriječen, poznati novinar <b>Vlado Vurušić</b>, malenkost pisca ovih redaka i tako dalje i tako dalje. Moglo bi se reći, ugledno društvo koje baš niko puno i ne zarezuje, ali koje je stalo uz čovjeka koji je obavljao specijalne zadatke, što je prosrpskoj vlasti očigledno bio trn u oku.</p>
<p>Katnić je, između ostalog, vodio istragu protiv<b> Svetozara Marovića</b>, nekada nominalno drugog čovjeka Crne Gore, i predsjednika unije te zemlje i Srbije, čija se imovina procjenjuje na nekoliko desetina miliona eura. U jednom trenutku, Marović je bio skoro moćniji od Đukanovića, ali je optužen za malverzacije, korupciju i nezakoniti sticanje dobiti. Marović se branio sa slobode, što je iskoristio za bijeg, prvo u Švajcarsku (vjerovatno obezbijediti novce), a onda – u Srbiju.</p>
<p>Bez optužnice i bez dokaza, ad hoc, orijentalno, surovo, balkanski, vlast koja je na izborima 2020. srušila trideset godina dugu vladavinu Mila Đukanovića, zatvorila je bivšeg specijalnog tužioca. Koji je četiri godine ranije, 2016. vodio operaciju osujećivanja državnog udara koji su, među ostalima, spremale i stranke koje će četiri godine kasnije doći na vlast. Scenario je bio, uglavnom, ruski, izvođači su trebalo biti srpski, a stvar je trebala početi kao što je krenula 1992. u Sarajevu ili prije par godina u Kijevu. Trebalo je da ubačeni specijalci obuku uniforme crnogorske policije i krenu pucati po prosrpskim demonstrantima ispred Parlamenta. To bi bilo jezivo bratsko krvoproliće nesagledivih posljedica: u tom smislu, a moglo bi se reći da kao Neko iz Sarajeva onaj što ovo piše nešto zna o počecima ratova na Balkanu, očigledno nije bilo lako pronaći nekoga ko bi bez savjesti, i bez emocija, potegao obarač prema nenaoružanima koji govore njihov jezik. I „zastupaju“ iste ideje.</p>
<p>Nova vlast tvrdi da je sve inscenirano, ali teško je vjerovati onima koji uz pomoć helikoptera, specijalaca i kriminalaca „isporučuju“ vladiku Joanikija u manastir na Cetinju. A upravo to se u septembru 2021. uz suzavac i proteste: vladika Joanikije, nasljednik Amfilohija Radovića, jedne od namračnijih prikaza balkanskih devedesetih je, protiv volje stanovnika Cetinja, „isporučen“ u manastir. Cetinjani ga tako i zovu – „Isporučeni“, i tvrde da su bili spremni uzvratiti vatru, ako bi iz manastira otvorili vatru. Tada je ta zemlja, vjerovatno, bila najbliže ratu. Uz pomenute događaje iz 2016. Na svu sreću oružani sukob se nije dogodio. Moguće i zato što se iz lekcija iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske nešto naučilo.</p>
<p>I za to je, očigledno, bio zaslužan i Milivoj Katnić. No, na Balkanu ne postoji dobro djelo koje neće biti kažnjeno. Tehnički gledano, vanjska politika srpskog hegemonizma, učinila je puno grešaka u ostvarivanju svojih ciljeva. U Hrvatskoj su, sa više od 12 odsto stanovništva, pali na ispod tri odsto, i nisu dobili nikakvu teritoriju koju bi kontrolirali. U Bosni su, zahvaljujući engleskom ultimatumu i neposobnosti bosanskog rukovodstva da se snađe u okolnostima pritiska u datom trenutku, dobili skoro pola teritorije. I to je, u ovom trenutku, valjda jedina teritorija u u Evropi gdje imenima ratnih zločinaca možete nazivati ulice, škole ili bolnice. </p>
<p>Jedina stvar koja je skoro sasvim uspjela u vojno-obavještajnom domenu iz Beograda, je sukob Armije BiH i Hrvatskog vijeća odbrane 1993., što je rezultiralo ratnim zločinima, i presudom u kojoj su vođe takozvanog projekta Hrvatska zajednica Herceg Bosna kažnjene sa oko 140 godina zatvora. Od tada, iako Bošnjaci i Hrvati zajednički tvore Federaciju BiH, usađeno je nepovjerenje, koje rezultira privatnim talovima na nivou „političke“ manipulacije, i duboke segregacije koja se provodi na većini mjesta gdje Hrvati i Bošnjaci žive jedni pored drugih.</p>
<p>Prema svjedočenjima nekih od glavnih ljudi srbijanske obavještajne službe, koji su procesuirani u Hagu, u toj operaciji su njihovi kadrovi imali značajan udio. Onog trenutka kad hrvatsko vodstvo u BiH to prizna, a bošnjački narod to prihvati, i suoči se sa svojim zločinima, moći će se se govoriti o uzajamnom povjerenju i poštovanju. Do tada, gledaće se iza zamišljenog nišana, i čekati novu priliku za osvetu. Omiljeni sport na Balkanu kad je u pitanju „rješavanje“ političkih konflikata.

Drugi veliki „uspjeh“ duboke, tamne strane srpskoga društva, koja je zadnjih dvadesetak godina, uglavnom, pozicija, je resrbizacija Crne Gore. Od osamostaljenja te države 2006. godine, činilo se da je svijest ljudi narastao dovoljno da je država na jugu Balkana, jadransko – planinski konglomerat epske svijesti i lirskog izričaja, konačno stao na noge i upisao se u ne najsretniju, ali relativno mirnu porodicu nazvanu Evropa Nacija. To je stara porodica u kući čiji krov stoji naizgled relativno čvrsto, ali su sobe iznutra neprovjetrene, a kako se ide
prema podrumu pronalaze se sve mračnije tajne. Nove prostorije koje se dodaju toj zgradi pune su slabih konstrukcija, nastalih kao rezultat dugotrajnih grešaka u vođenju, odnosno građenju tih entiteta.</p>
<p>U tom smislu, Crna Gore je jedna takva, mala i slaba montažna kuća koju je jedan veliki vojni Savez (dakako, NATO) prihvatio kako bi je zaštitio od rušenja koju bi preuzeo njegov dugogodišnji arhineprijatelj, koji već nekoliko stotina godina preko Crne Gore želi izaći na toplo more. Majka Rusija. U tom smislu sudbina Milivoja Katnića - iako se svaki dio njegove karijere može posmatrati u različitom svjetlu - je arhetipska: ako on ostane u ovoj situaciji, ako ga zadrže u ovom statusu, bez mogućnosti da mu se obezbijede normalni uslovi opstanka, ili barem da se protiv njega podigne validna optužnica protiv koje se sa svojim saradnicima može odbraniti, to je uvod u završetak procesa u kojem je u Crnoj Gori moguće da Crna Gora postane druga Republika Srpska. To je, u krajnjoj konsekvenci, i na dugi rok nemoguće, ali nije li problem svih iluzija upravo u manijakalnom provođenju njihovih iracionalnih motiva?</p>
<p>Svjedočimo, dakle, slučaju u kojem se leđima jednog čovjeka treba slomiti sudbina cijele jedne epohe, i na njemu „utjerati“ dug cijelog jednog naroda. U čemu se trenutni predsjednik Republike Hrvatske <b>Zoran Milanović</b> ponaša vrlo nečasno, govoreći da četničkom vojvodi, što je titula koju nosi današnji predsjednik Parlamenta Crne Gore, i njegovim saradnicima, nije trebalo uskraćivati ulaz u Hrvatsku. Uz sve to, manipuliše se i činjenicom da protiv Katnića, koji je na početku devedesetih bio poručnik u vojnom odsjeku koji je slao regrute u napad za Dubrovnik, hrvatsko pravosuđe nije podiglo optužnicu. A Crna Gora, pak, nije podigla optužnicu ni protiv koga ko je pošao gađati Dubrovnik, Vukovar ili Mostar. Prosrbijanskoj vlasti sasvim bi odgovaralo da se bivšem tužiocu Katniću fakturiše - sve. Konferencija nam je relativno uspjela, govornici su pokazali zavidno poznavanje prilika, ali provladinih medija, pripadnika političkih stranaka i izaslanika ambasade Velike Britanije i Sjedinjenih američkih država – nije bilo.</p>
<p>Tu, ipak, trebate izabrati stranu. Jer, iz vizure zapadne diplomatije može se reći da je, praktično, vladavina Srpske pravoslavne crkve, tek epoha u razvoju tamošnje demokratije. Ali, ako stvar gledate u oči, na terenu – to nije tako. Jer, je na sceni – regresija. Baš kao što reče ugledni podgorički advokat <b>Nikola Martinović</b>: „Zapamtimo se dobro mi koji smo danas bili u ovoj dvorani. Jer, za nekoliko mjeseci će biti desetine ljudi koji će tvrditi da su bili ovdje s nama jer ni <b>Karadžić</b>, ni <b>Mladić</b> ni Milošević nisu mogli ni sanjati da će završiti u Hagu, a desilo se upravo to. (…) Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje u Crnoj Gori nije viđena od 1948., i vladavine Aleksandra Rankovića“. Toliko, dakle o „oslobođenoj“ zemlji. </p>
<p>Čekajući rasplet ove situacije, sjetio sam se naših prvih dolazaka u Crnu Goru. Bilo je to početkom, kako se to danas lijepo kaže, milenija, kad smo od Cetinja došli u Podgoricu i održali nešto što se moglo zvati književnom večeri, a bio je zapravo skup prilično nemoćnih zavjerenika koji su tu došli podržati prijatelje i kolege čija je sudbina čista literatura. Imena Filipa Davida, Ivana Lovrenovića, Miljenka Jergovića, Nenada Popovića, znana su južnoslavenskoj književnoj publici, ali sudbina crnogorskih kolega je zaista prvorazredna priča.</p>
<p>Jer, šta je kad u svojoj zemlji, na svome jeziku pokušavate ubijediti svoje sunarodnike da pripadaju svojoj, a ne nekoj drugoj državi? Gdje je to zamislivo? Dobro, na Bliskom istoku. Dvadeset godina kasnije, opet smo se tu, u nešto izmijenjenom sastavu, ali s praktično istim poslanjem: da pokušamo samima sebi, i drugima, objasniti da Kotor, ipak, nije Kragujevac, iako je Budva, građevinski postala Zlatibor na moru.</p>
<p>Čudno je samo da ljudi koji to naglas govore bivaju progonjeni, proskribirani, čak i zatvarani. I u tom smislu je sudbina Milivoja Katnića duboka stvarnost, ali izrasla iz mita o lažnoj veličini.</p>
<p>I izrugivanju sudbine jednog čovjeka pred masom. U tom smislu ne treba imati dilemu. Mora se biti na strani čovjeka. Bez obzira na kojoj ste strani istorije.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Na kojoj strani istorije?

<p>Optužnica protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b> poslije šest mjeseci još nije podignuta, što govori o najgrubljem kršenju njegovih osnovnih ljudskih prava - istakao je predsjednik Crnogorskog helšinskog odbora <b>Miodrag Vlahović</b>.</p>
<p>On je, na panelu "Hajka" na Međunarodnoj konferenciji <b>„Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“</b>, koju organizuju Forum za zaštitu ljudskih prava <b>Milivoja Katnića</b>, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, rekao i da je zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića prema Pobjedi, kojim traži da se dostavi spisak svih tekstova koji su vezani za <b>Zorana Lazovića</b> i Katnića u periodu dok je <b>Draško Đuranović</b> bio glavni i odgovorni urednik, iskaz neprofesionalnog i nezakonitog odnosa SDT-a prema medijima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Takva komunikacija nije takva da se dobiju podaci, nego se radi o eklatantnom pokušaju da se zastraši, da se targetira, da se izvrši brutalni pritisak na slobodu javne riječi, na medije i istraživačke novinare koji bi mogli doći na "suludu ideju" da pišu o ovom slučaju. Ta vrsta intervencija SDT-a je sve samo nije profesionalna, sve samo ne zakonita, nema nikakve veze sa postupkom i procesom kao takvim - rekao je Vlahović.</p>
<p>CHO će, kako je dodao, nastaviti svoju misiju direktnog, javnog, neposrednog bavljenja ovim slučajem zato što, kako je istakao, nije vezan samo za ličnost Katnića, već je paradigmatičan za odnos prema svima koji se korektno, odgovorno i pošteno bave svojim poslom, a "na ovaj ili onaj način" su se zamjerili novoj vlasti.</p>
<p>Predsjednik hrvatskog PEN centra <b>Tomica Bajsić </b>rekao je da je ovo što se dešava u Crnoj Gori, ali i u Bosni i Hercegovini pokušajem odvajanja entiteta Republika Srpska, opasno za sve zemlje bivše Jugoslavije za koje, prema njegovim riječima, neće biti mira dok ne uđu u Evropu sa svojim granicama.</p>
<h2>"'Državni udar' bio organizovani puč"</h2>
<p>Srpski političar i psiholog prof. dr <b>Žarko Korać </b>ocijenio je da u slučaju Katnića ima psihičke torture.</p>
<p>- Katnić ima svoju profesionalnu biografiju, ali nema nikakve sumnje da će njegovo suđenje za pokušaj puča 2016. godine biti centralni dio njegove biografije zato što je to jedan od odlučujućih trenutaka u istoriji Crne Gore - rekao je Korać.</p>
<p>On smatra da to jeste bio organizovani puč.</p>
<p>- U njemu jeste učestvovala ruska obavještajna služba i u njemu je učestvovao i dio ljudi iz Srbije. Sasvim je druga tema što se u jednom trenutku pokazalo da je to batina koja ima dva kraja - kazao je Korać.</p>
<p>Dodaje da Katnića ne ganjaju kao ličnost, nego kao simbol predmeta iz kog je jedan od optuženih sada predsjednik Skupštine Crne Gore.</p>
<p>- U ovom slučaju Katnića imate jedan od najružnijih motiva - osvetu. Ne radi se samo o emocijama ovih na vlasti, nego o strahu da bi se prethodnici mogli vratiti na vlast - naveo je Korać.</p>
<p>Komentarišući to što se dio prijedloga za produženje pritvora odnosi na to što je Katnić razgovarao sa eminentnim novinarima upitao je je li on rob.</p>
<p>- Sloboda govora je osnovno ljudsko pravo. Ljudi u zatvoru koji su optuženi imaju pravo da pričaju sa kim god žele, a protiv njega čak nije podginuta ni optužnica. Ovo što se dešava je ubjedljivi dokaz da Crna Gora ne ide u dobrom pravcu, ali to je na građanima da odgovore sebi na to pitanje - istakao je Korać.</p>
<p>U Crnoj Gori će se, prema njegovim riječima, pokazati da imamo kukavičku i jako slabu vlast.</p>
<p>- Kao na vjetru, da li će ostati, neće, koja se boji da će stara vlast da se vrati, pa će preko Katnića da pokažu kako je prethodna vlast kriminalna. Od toga neće biti nikakve koristi, ali na ovakav način pokušavati da ostvariš političke poente, ali i ovoliko se bojati da ćeš i ti sići s vlasti, a ovo ostavljaš kao političko nasljeđe, nije pametno - zaključio je Korać i dodao da je "jako opasno igrati se s ljudskim dostojanstvom".</p>
<h2>Politička i identitetska kriza</h2>
<p>Hrvatski novinar <b>Vlado Vurušić </b>ocijenio je da se Crna Gora, nažalost, ponovo nalazi u velikoj političkoj i identitetskoj krizi kroz kakve je već prolazila, posebno u posljednjih sto godina.</p>
<p>- Crna Gora je sada pod velikom udarom otvoreno prosprskih i proruskih opcija koje joj rade o glavi i koje, ako već od nje ne mogu stvoriti "Srbiju na moru", pa onda od nje da naprave srpsku Bjelorusiju - naveo je Vurušić.</p>
<p>Crna Gora malo više liči na ono što se događa u Gruziji, odnosno da Vučić prema Putinovom receptu u toj državi želi Crnu Goru izolovati od evroatlantskih integracija, izolovati je od saveznika i susjeda koji bi joj mogli pomoći na putu prema Evropi, gdje Crna Gora, kako je naveo, sigurno pripada.</p>
<p>- Nažalost, Crna Gora je zapravo na neki način Gruziji najsličnija zahvaljujući sadašnjoj vlasti, jer imamo situaciju da u Crnoj Gori postoji politički progon neistomišljenika, što potvrđuje da je Crna Gora pod velikim udarom i da je njen opstanak kao države i nacije u pitanju - istakao je Vurušić.</p>
<h2>Sloboda</h2>
<p>Srpski političar <b>Nenad Čanak </b>kazao je da je pendrek na kome piše pravda ono o čemu danas razgovaraju.</p>
<p>- Sloboda, a to je riječ koja se stalno pominje, nije besplatna, nije jeftina, može da bude skupa toliko da je nikad ne dočekamo, ali je nikad neće biti ako na njoj ne radimo - rekao je Čanak.</p>
<p>Novinar, pjesnik, prevodilac i prozaist <b>Ahmed Burić </b>naveo je da se zahvaljujući Katniću 2016. nije desio puč.</p>
<p>- Na Balkanu ne postoji dobro djelo koje neće biti kažnjeno. Tehnički gledano, vanjska politika srpske hegemonije napravila je veliki broj grešaka u prethodnih 30 godina. U Hrvatskoj su od 12 odsto Srba pali na ispod tri odsto,. U BiH su izgubili tamo gdje su bili glavni i tamo gdje je bilo najbolje, a to su dolina Neretve i Sarajeva, a jedina stvar gdje su profitirali, zbog nesposobnosti BiH da se odupre, jeste da su dobili polovinu Bosne - Republiku Srpsku. To je jedina teritorija u Evropi gdje ulice, škole, trgovi i obdaništa možete nazivati imenima ratnih zločinaca i da vam zbog toga ne spadne dlaka s glave - istakao je Burić.</p>
<p>Smatra da ako Katnića zadrže u ovom statusu, bez mogućnosti imanja normalnih uslova suđenja i validne optužnice, biće to uvod u završetak procesa kojim je Crnoj Gori namijenjena sudbina Republike Srpske.</p>
<h2>Od heroja do mučenika</h2>
<p>Crnogorski novinar, pisac, scenarista, režiser, producent, antiratni aktivista i borac za ljudska prava <b>Šeki Radončić </b>kaže da svi znaju da je hajka na Katnića krenula 2016. kada je spriječio puč.</p>
<p>- Do tada je on bio heroj kada je procesuirao Svetozara Marovića. On je u tom trenutku slavljen i hvaljen, od Zapada, nevladinog sektora i medija. No nakon 2016. počinje brutalna hajka i princijepelni Katnić postaje meta zapadnog faktora, srpske i ruske propagande, medija i nevladinog sektora. To je taj puta od heroja da mučenika - rekao je Radončić.</p>

Jasmina Beharovic

Radončić: Hajka na Katnića krenula 2016. godine; Vurušić: Crna Gora pod velikim udarom

<p>Prema Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu čini se da će se Crna Gora zadužiti do 900 miliona eura, na zarade u javnom sektoru otići će oko 717 miliona, za ugovore o djelu 16, a za konsultatske usluge oko 46 milona eura, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, ekonomski analitičar, <b>Mirza Mulešković.</b></p>
<p>Zaduženost od 65 odsto BDP je, smatra Mulešković, dobar podatak. Kada postoji manji odnos duga sa BDP-om to govori, navodi on,o dobroj ekonomskoj aktivnosti.&nbsp;</p>
<p>S druge strane, to ne mora, kako kaže, da znači da uvijek postoji ekonomska aktivnost.&nbsp;</p>
<p>- Često se pominje Japan, koji ima oko 268 odsto zaduženost u odnosu na BDP, Singapur oko 167 odsto. Saglasićemo se da to nisu neke loše ekonomije, naprotiv. Kada se analizira zaduženost u odnosu na BDP, treba imati u vidu strukturu ekonomije i da li ona može da vraća novac koji je pozajmljen, da li se taj novac ulaže u infrastrukturu, otvaranje novih radnih mjesta u privredi. Pohvalna je odluka Vlade da neće biti zaduženja za tekuću potrošnju, već da će se zaduženja isključivo odnositi za infrastrukturne projekte i otplatu starih dugovanja. To bi trebalo da bude praksa u Crnoj Gori, jer ukoliko postoje zaduženja za infrastrukturu, u budućnosti se mogu očekivati ekonomski benefiti. Ukololiko se zadužujute za otplatu starih dugovanja i tekuću potrošnju, benefite ne možete da imate - rekao je Mulešković.</p>
<p>Iako je u prethodnom perodu bila mala otplata duga iz tekućih prihoda moglo se, smatra Mulešković, više novca za to iskoristiti. Nasuprot tome, tekuća potrošnja se povaćavala što se, dodaje Mulešković, može vidjeti i iz prijedloga budžeta za 2025. Dodaje da je osnovna ekonomska aktivnost, koja treba da bude pokretač razvoja, proizvodnja. Međutim, podaci o uvozu i izvozu Crne Gore pokazuju enorman deficit, što govori da se ništa ne proizvodi.</p>
<p>- Fali nam proizvodnja. To je odgovor na pitanje što fali Crnoj Gori. Fali nam realna ekonomija, fali nam nešto što će da ostavi dodatnu vrijednost u Crnoj Gori. Upravo je na tome trebalo da radimo, da jačamo realnu ekonomiju, ono što stvara novu ekonomsku vrijednost. Ako se vratimo na 2020. godinu, turizam je bio na udaru zbog pandemije covid 19. Imali smo tada priliku da vidimo kako se to odrazilo na javne finansije, na kompletnu sliku ekonomije Crne Gore. Ako nam je turizam glavna strateška grana, a nijesmo razvili sve ostale, možemo da očekujemo da ukoliko se desi nešto slično ili vremenske prilike budu loše, sljedeće godine možemo da imamo lošu sezonu - objašnjava Mulešković.</p>
<p>Budžetom za 2025. godinu, oko 50 odsto tekućih prihoda planirani su iz naplate PDV-a što, dodaje Mulešković, znači forsiranje potrošnje domaćinstava.</p>
<p>- Međutim, nemamo odgovor na pitanje – što ukoliko se desi da dođe do pada te potrošnje, ukoliko naši građani odluče da štede? Nismo dobili odgovor na pitanje – što će se desiti ukoliko nam bude lošija turistička sezona? Ukoliko dođe do rasta cijena, zbog stope PDV-a, Crna Gora neće biti toliko atraktivna kao što je bila ranije. Ni ove godine nijesmo bili atraktraktivni u odnosu na zemlje regiona - istakao je Mulešković.</p>
<p>On podsjeća da su javne finansije posljednje dvije godine bile održive dominantno zbog stranaca, jer se procjenjuje da je u Crnoj Gori oko 100.000 njih koji konstantno troše. Zato je, dodaje Mulešković, i najveći rast prihoda zbog naplate PDV-a.</p>
<p>- Trebalo je da dobijemo i odgovor na pitanje - što će se desiti ukoliko stranci odu? To je 100.000 novih stanovnika koji troše, podižu potrošnju i prihode države. Važno je naglasiti da je da upravo zbog povećanja same potražnje na tržištu došlo i do povećanja cijena. Toliki broj stranaca u Crnoj Gori doveo je do povećanja cijena, stanova, ali i svih ostalih proizvoda. Stranci su veoma uticali na tržište, a sa druge strane, država najviše “profitirala” upravo zbog toga. Odnosno, država je u posljednje dvije godine najveći novac naplatila kroz PDV - rekao je Mulešković.</p>
<p>Prijedlogom budžeta za 2025. planirano je zaduženje do 900 miliona, s tim što se, ističe Mulešković, Vlada može zadužiti još za određene projekte.</p>
<p>- Nije dobro da sve infrastrukturne projekte finansiramo iz zaduženja. Nije dobro da stara zaduženja finansiramo opet iz novih zaduženja. Jer, ove godine će zaduženja biti skuplja nego u prethodnom periodu. I dalje nemamo razvijenu diversifikovanu ekonomiju, koja će da stvara više novca, da bi sve moglo da se servisira - kaže Mulešković.</p>
<p>Smatra da se nije učinilo dovoljno ni kada je riječ o rashodnoj strani budžeta.</p>
<p>- Nije se radilo na smanjenju tekućih troškova, posebno u dijelu zarada u javnom sektoru. Samo na zarade u javnom sektoru prijedlogom budžeta planirano je oko 717 miliona, 46 miliona za konsultantske usluge, 16 miliona za ugovore o djelu. E upravo to je trebalo iskoristiti za neke projekte koji će da stvaraju realnu ekonomiju, koja stvara novu vrijednost - zaključio je Mulešković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do9ixa88AACg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Prijedlog budžeta ne nudi odgovore na mnoga pitanja

<p>Evropski savez je ostvario dobar rezultat na svim lokalnim izborima na kojima je učestvovao, građani su postali svjesni kuda ide ova država, i naše lokalne samouprave sa vlašću, na čijem su čelu PES, DF i Demokrate, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, odbornik Evropskog saveza u lokalnoj Skupštini Podgorice - <b>Miloš Mašković</b>.&nbsp;</p>
<p>Iako su na lokalnim izborima u Budvi osvojili dva mandata, Mašković kaže da su veoma zadovoljni, jer, dodaje on, Evropski savez čine tri mala politička subjekta koja su nedavno formirala taj savez, te ti izbori, ističe, pokazuju dalji trend rasta. ,</p>
<p>- U svim izbornim ciklusima, u kojima smo nastupali kao savez, ostvarivali smo dobre rezultate. Pogotovu ako uzmemo u obzir da smo u odnosu na majske izbore u Budvi ostvarili veći broj glasova za gotovo 50 odsto, definitivno potkrepljuje ovu činjenicu koju sam maločas kazao. Mislim da je tome doprinjela, prije svega sveukupna atmosfera u Budvi, rezultati izbora u Gusinju, a najviše rezultati izbora u Podgorici, jer mislim da su građani postali svjesni kuda ide ova država, i naše lokalne samouprave sa vlašću , na čijem su čelu PES, DF i Demokrate - rekao je Mašković.&nbsp;</p>
<p>Iz ponovljenih izbora u Budvi, smatra Mašković, naučili da ne treba maltretirati građane, jer su, kako kaže, umorni od čestih izbora, a relativno niska izlaznost je dokaz te tvrdnje.&nbsp;</p>
<p>Sagovornik Televizije E očekuje da će se formirati vlast, i da će neminovno Evropski savez biti dio nje, te da će joj vratiti stari sjaj i ona opet biti ,,kraljica Mediterana”.&nbsp;</p>
<p>- U Budvi je fenomen koji se dosad nije dogodio. Nekad jedinstveni DF sada nastupa odvojeno u dva pola, pa kuda će poći jedna od te dvije strane, možda slično onome što se dogodilo u Podgorici. Ja iskreno vjerujem da u toj vlasti svakako ne treba da bude Demokratski front, jer mislim da su građani jasno rekli šta misle o politici Demokratskog fronta. Ja ću vam kazati da tu koaliciju, okupljenu oko Demokratskog fronta čini devet ili deset partija, koje su osvojile devet mandata - naglasio je Mašković.&nbsp;</p>
<p>Izgledno je, smatra on, da će neko morati da pogazi svoja predizborna obećanja, a izglednije su šanse, dodaje on,da se formira vlast, nego da se ide na nove izbore.&nbsp;</p>
<p>- Vidjeli smo ono što je bio narativ u kampanji gospodina <b>Nikole Jovanovića</b>, vidimo kakve etikete pokušavaju da mu lijepe sa druge strane i već možemo da naslutimo u kom to smjeru može da ide, ali s obzirom da nijesu proglašeni ni konačni rezultati izbora, da se Opštinska izborna komisija nije oglasila, neozbiljno bi bilo da sada to komentarisemo - zaključio je Mašković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dr3OFO9vzwPM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mašković: Izgledne su šanse da se vlast formira, građani jasno rekli što misle o politici DF-a

<p>U Ligi nacija večeras je okončano takmičenje u četiri grupe. Vijest večeri tiče se definitivno fudbalera San Marina, koji su napravili podvig kakav niko nije očekivao.</p>
<p>Iz grupe A1, Hrvatska i Portugal idu u četvrtinale.</p>
<p>Upravo su te dvije selekcije večeras remizirale na Poljudu - 1:1 (0:1). Žoao Feliks je u prvom dijelu doveo goste u vođstvo, a bod Hrvatskoj donio je Gvardiol.</p>
<p>Poljska ispada u diviziju "B", a Škotska će pokušati da ostane u "A" kroz baraž.</p>
<p>Rezultati: <b>Hrvatska - Portugal 1:1, Poljska - Škotska 1:2.</b></p>
<p>Tabela: <b>Portugal 14, Hrvatska 8, Škotska 7, Poljska 4.</b></p>
<p>Srbija nije uspjela da se plasira u četvrtfinale, tako da ih očekuje baraž za opstanak u diviziji "A".</p>
<p>Izabranici Dragana Stojkovića večeras su u Leskovcu remizirali sa Danskom (0:0).&nbsp;</p>
<p>Pored Danaca, u četvrtfinale iz grupe A4 ide i Španija, koja je na Kanarskim ostrvima slavila nad Švajcarskom - 3:2 (1:0). Gol vrijedan tri boda u 94. minutu postigao je Saragosa iz penala.</p>
<p>Švajcarci su ispali u diviziju "B".</p>
<p>Rezultati: <b>Srbija - Danska 0:0, Španija - Švajcarska 3:2.</b></p>
<p>Tabela: <b>Španija 16, Danska 8, Srbija 6, Švajcarska 2.</b></p>
<p>Kosovo će igrati u baražu za plasman u diviziju "B".</p>
<p>Oni su večeras u okviru grupe C2 u Prištini savladali Litvaniju (1:0), koja će najvjerovatnije direktno ispasti u najnižu diviziju.</p>
<p>Rezultati: Kosovo - Litvanija 1:0, Rumunija - Kipar 4:1.</p>
<p>Tabela: Rumunija 15, Kosovo 12, Kipar 6, Litvanija 0.</p>
<p>Bugarska nije uspjela direktno da se domogne divizije "B", u koju iz grupe C3 ide Sjeverna Irska.</p>
<p>Iz te grupe u niži rang ide Luksemburg.</p>
<p>Rezultati: <b>Bugarska - Bjelorusija 1:1, Luksemburg - Sjeverna Irska 2:2.</b></p>
<p>Tabela: <b>Sjeverna Irska 11, Bugarska 9, Bjelorusija 7, Luksemburg 3.</b></p>
<p>Selekcija San Marina ispisala je istoriju.</p>
<p>Večeras su dali čak tri gola na gostovanju Lihtenštajnu. Trijumfovali su 1:3.</p>
<p>Na taj način, 'titani' su osvojili prvo mjesto u grupi D1 i plasirali su se u diviziju "C". Ako postoji evropsko fudbalsko čudo godine - onda je to definitivno San Marino.</p>
<p>Tabela: <b>San Marino 7, Gibraltar 6, Lihtenštajn 2.</b></p>

San Marino napravio čudo godine, Hrvatska ide u četvrtfinale, Srbiju čeka baraž za opstanak, a Kosovo za viši rang

<p>Kosovski premijer <b>Aljbin Kurti</b> rekao je da ne može da formira Zajednicu srpskih opština jer to, kako je kazao, nije u nadležnosti izvršne vlasti već samih opština, prenosi Telegrafi.</p>
<p>- Ne mogu da formiram Zajednicu opština na nivou Republile. Na opštinama je da naprave zajednicu. Slobodu udruživanja imamo u Ustavu, ali i u Zakonu o lokalnoj samoupravi. U dva člana je vrlo jasno rečeno kako se pravi asocijacija opština. Asocijacija koja se nameće odozgo je diktat, nije udruživanje - naveo je Kurti u intervjuu na Alsat M televiziji.</p>
<p>Kurti je rekao da Srbija govori o starim sporazumima koje su pravili njeni prethodnici, a ne primenjuje posljednji sporazum za normalizaciju.</p>
<p>- Imamo dogovor u Briselu. Sporazum je osnovni za uzajamno priznanje, barem de fakto i mora se primijeniti. Ali Srbija priča o starim sporazumima koje je poništio Ustavni sud. Ne poričem dogovore koje su sklopili prethodnici, ali ne treba ih staviti kao kola ispred konja - kazao je.</p>
<p>Kurti kaže da Briselski sporazum nije švedski sto gdje Srbija može da uzme šta hoće, a ostalo da odbaci. </p>

Kurti: Ne mogu da formiram ZSO, to je u nadležnosti opština

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>