Da Crna Gora živi potpunu institucionalnu anarhiju i da nosioci vlasti u ovoj zemlji ne haju za zakone i propise, već se vode isključivo ličnim i partijskim interesima, po kojem „ključu“ dijele pozicije, pokazuje i slučaj Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava koji je nevjerovatnih mjesec bez direktora i maltene blokiran od 30. aprila, a nakon što je istekao „vd“ mandat Agronu Ibrahimiju. Na koji način funkcioniše ova institucija, s obzirom na to da nemaju direktora i da samim tim u Fondu niko ne smije potpisati bilo kakav akt, Portal ETV nije dobio odgovore na pitanja koja smo im uputili još prije dvije sedmice. Prema riječima nezvaničnih izvora Portala ETV, u ovakvu situaciju Fond je došao, jer Bošnjačka stranka, „preko svojih ljudi u Upravnom odboru nije dozvolila izbor vršioca dužnosti, a kako bi instalirala svoga čovjeka“. &nbsp; - Sjednica Upravnog odbora Fonda održana je 25. aprila kada je konstatovano da Ibrahimiju ističe mandat vršioca dužnosti 30. aprila, pa je donešen zaključak da se u narednih nekoliko dana zakaže elektronska sjednica na kojoj bi bio izabran novi v.d, a na osnovu prijedloga članova Upravnog odbora. Tadašnji predsjednik Đorđije Brujić, međutim, nije poštovao taj zaključak i nije zakazao elektronsku sjednicu – kažu nezvanični sagovornici Portala ETV iz Fonda za manjine. Objašnjavaju da je Brujić novu sjednicu zakazao za 8. maj sa prijedlogom za određivanje vršioca dužnosti. - Međutim, kako nije postojalo većinsko raspoloženje da se za „vd“ izabere jedina prijavljena iz reda zapošljenih Emina Skenderović nije ni bilo glasanja, jer su neki članovi Upravnog odbora napuštili sjednicu – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Emina Skenderović"> <figcaption>BEZ PODRŠKE UPRAVNOG ODBORA: Emina Skenderović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Brujić je potom 23. maja zakazao elektronsku sjednicu, ali samo sa tačkom koja se odnosila na prestanak njegovog mandata. - Tada je imenovana nova predsjednica Upravnog odbora Suada Begović i nije bilo riječi o izboru direktora Fonda – objašnjavaju naši izvori. A članovima Upravnog odbora juče je stigao dopis Uprave za ljudske resurse, kojim obavještavaju Brujića, koji više nije predsjednik Upravnog odbora, da dostavljaju „listu kandidata“, iako nema nikakve liste već je jedan kandidat – Dženis Nurković, za direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a po javnom konkursu objavljenom još 2. oktobra prošle godine. Nevjerovatnih čak sedam mjeseci bilo je potrebno Upravi za ljudske resurse da okonča procedure i dostavi Fondu listu kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241" data-rendition-name="original" width="1692" height="2048" loading="lazy" alt="JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković"> <figcaption>JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković(Photo: Radio Rožaje)</figcaption> </figure>  Ova uprava tek 16. maja je utvrdila listu kandidata, odnosno jednog kandidata, čije kompetencije, znanje i sposobnosti je testirala dan ranije – 15. maja. U dopisu Upravnom odboru Fonda za maninje nijesu objasnili zašto im je bilo potrebno čak sedam mjeseci da organizuju testiranje.&nbsp; - Jasno je nama u Fondu zašto se to desilo. Trebalo je vremena Albanicima i Bošnjacima da se nagode ko će biti na čelu ove institucije. To je njihov politički plijen. A Bošnjačka stranka godinama „ima tapiju“ da organizacije i pojedinci koji su joj bliski dobijaju novac Fonda za projekte. Fond je njihova „zlatna koka“. Izborom Nurkovića za direktora imaće punu konrolu. Zato nije mogla da prođe Emina Skenderović – kategorični su naši sagovornici. Sljedeća sjednica Upravnog odbora biće održana u petak, 30. maja. - Ibrahimi je odustao od kandidature nakon što su se Albanci i Bošnjaci, odnosno njihovi politički lideri dogovorili da Nurković bude izabran za direktora Fonda. Ibrahimi je u međuvremenu, 15. maja imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3" data-rendition-name="original" width="828" height="549" loading="lazy" alt="NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi"> <figcaption>NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Hoće li Nurković biti izabran za novog direktora Fonda za manjine izvori Portala ETV nemaju pouzdane informacije. Upravni odbor ima 12 članova, tako da bi on trebalo da dobije podršku najmanje sedam. Dženis Nurković je član Glavnog odbora Bošnjačke stranke. On je predsjednik Komisije za vrjednovanje projekata Fonda za manjine, na čiji rad svi nacionalni savjeti imaju brojne prigovore.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bošnjačka stranka ne da svoju „zlatnu koku“

Upravni odbor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava odbio je svih 28 žalbi na Odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata manjinskih naroda i zajednica ocjenjujući ih neosnovanim. U dokumentu objavljenom na sajtu Fonda, koji je potpisao predsjednik Upravnog odbora Đorđije Brujić, ističe se da će se smtarati da su danom objavljivanja „žalbe lično dostavljene žaliocima“. <h2> Ibrahimi sada ćuti</h2> - Protiv ove odluke može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore u roku od 20 dana od dana objavljivanja odluke – piše u uputstvu o pravnoj zaštiti. Najviše novca, kako smo pisali, dodijeljeno je pojedinačno projektima koji promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. V. d. direktora Fonda Agron Ibrahimi nedavno je za Portal ETV kazao da ni on lično nije „saglasan sa iznosom sredstva ili brojem bodova koji su dobili određeni aplikanti“, ali da nije u mogućnosti da se miješa u rad drugih organa, u konkretnom slučaju Upravnog odbora Fonda. - Takođe, nijesam zadovoljan sa iznosom sredstva koje dobija albanska zajednica, ali očekujem da u budućnosti ima mjesta za poboljšanje i u tom aspaktu – istakao je Ibrahimi. On je tada najavio da će u narednih nekoliko sedmica pokrenuti inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o manjinskim pravima i slobodama i drugih podzakonskih akata. U međuvremenu prestao je da odgovora na naše pozive i poruke. Portal ETV objavio je 28. novembra da je i ovogodišnjom raspodjelom novca za projekte za podršku manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama nezadovoljan znatan broj aplikanata i da traže poništavanje konkursa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216221244_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216221244_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Agron Ibrahimi"><figcaption>VIŠE SE NE JAVLJA: Agron Ibrahimi</figcaption></figure>  Objavili smo da je organizacija Društvo srpskih domaćina dobila čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“, koliko je pripalo i Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine... Kako smo pisali, jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura, NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. <h2> Finansiranje „srpskog svijeta“</h2> Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević, ocijenio je ranije za Portal ETV, da činjenica da je znatan dio novca dodijeljen projektima koji promovišu jednu nacionalnu skupinu, „što je stavlja u privilegovan položaj, neminovno otvara pitanje o tome da li je Komisija, u okviru svojih kriterijuma, vodila računa i o balansu sredstava za različite grupacije, kao i što su bili ključni indikatori po kojima se procjenjivao kvalitet projekta“. - Usmjeravanje sredstava dominantno prema jednoj nacionalnoj zajednici, i to onda kada istraživanja javnog mnjenja pokazuju na percepciju ukupne privilegovanosti upravo te nacionalne zajednice, s pravom izaziva nepovjerenje kod drugih manjina i ostavlja utisak da to nije bila poštena konkurencija – upozorio je Đurašević. U Digitalnom forenzičkom centru uradili su analizu koja je pokazala da je ove godine 189.150 eura organizacijama koje su povezane sa istim osobama, kako su istakli, predstavnicima srpske zajednice u Crnoj Gori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216221244_2f6eab9fa07b9748e94f2e203722b91fcdd385adea1f43eebf4094b19a0edf7f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216221244_2f6eab9fa07b9748e94f2e203722b91fcdd385adea1f43eebf4094b19a0edf7f" data-rendition-name="original" width="1003" height="753" loading="lazy" alt="Šema DFC"></figure>  To su organizacije - Društvo srpskih domaćina Crne Gore, Srpsko kulturno društvo Vuk, Srpski informativno-kulturni klub Sveti Sava, NVO Kulturna scena, S-Mediji, Srpsko narodno vijeće Crne Gore, NVO Bisernica, Srpska književna zadruga i Konferencija srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona. - Iako organizacije djeluju kao odvojeni subjekti, njima u stvarnosti upravljaju ili ih kontrolišu iste osobe, čime se umnožava pristup resursima bez suštinske razlike u ciljevima i projektima koje realizuju - naglasili su iz DFC-a. Sve ove organizacije, pokazala je njihova analiza, djeluju u okviru Srpske kuće. - Grupa ljudi koji su osnivači pomenutih organizacija su Momčilo Vuksanović, Tatijana Raspopović, Ivana Kruščić, Đorđe Grujić, Ljubomir Peković, Božidar Leovac i Predrag Milačić. Značajnu podršku pomenutim organizacijama pruža i Srpska pravoslavna crkva i njeno sveštenstvo u Crnoj Gori – naveli su iz DFC-a. Istovremeno, istakli su oni, te organizacije su 2024. godine aplicirale kod Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, gdje su im dodijeljena novčana sredstva u iznosu od 2.600.000 dinara (više od 22.000 eura) za projekte sa sličnom tematikom. Finansiranje nevladinih organizacija sa srpskim predznakom u Crnoj Gori, kako od crnogorskih tako i srpskih institucija, upućuje, prema ocjeni DFC-a, na koordinisanu strategiju promovisanja narativa koji podržavaju srpski nacionalizam, unitarizam i ideju „srpskog svijeta“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216221244_52fc773b28874a2461292ed58ddc420408dfc8a3857d07896de36dcb8c68bc7b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241216221244_52fc773b28874a2461292ed58ddc420408dfc8a3857d07896de36dcb8c68bc7b" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Odluke Upravnog odbora"></figure>  - Analizirana praksa finansiranja ne samo da narušava principe transparentnosti, već ima i šire geopolitičke implikacije, jer predstavlja instrument širenja uticaja režima u Beogradu i posredno Rusije na društveno-političke prilike u Crnoj Gori. Stoga je nužno preispitati kriterijume dodjele sredstava, pojačati kontrolu realizacije projekata i osigurati da oni zaista doprinose očuvanju multikulturalnog i građanskog društva u Crnoj Gori - zaključili su iz DFC-a. Više učesnika konkursa zahtijevalo je da se on poništi i novac vrati u Budžet države, ali i da se uključi tužilaštvo i istraži potencijalne zloupotrebe u Komisiji koja je odlučivala o raspodjeli. Na konkurs je stiglo 385 projektnih prijava, od kojih je 292. ispunilo uslove konkursa, dok 93 nijesu. Komisija je podržala 221 projekat kojima je podijeljeno ukupno 1.591.125 eura.

1250x600

Ko hoće da se žali, sljedeća adresa Upravni sud

Raspodjela novca Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava organizacijama i pojedincima za finansiranje projekata značajnih „za očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica“ i ove godine izazvala je buru i mnogi najavljuju žalbe, a neki zahtijevaju da se konkurs poništi. Grupa nevladinih organizacija i pojedinačnih aplikanata iz Ulcinja tvrde da su diskriminisani. <h2>Oštre poruke iz Ulcinja</h2> - Nevladine organizacije iz Ulcinja su krajnje ogorčene neobjektivnim, nekorektnim, neprofesionalnim i tendencioznim ocjenjivanjem njihovih projekata na javnom konkursu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2024. godinu – istakli su oni u reagovanju. Kako tvrde, „ovo nije prvi put da se ovako nešto događa, jer je diskriminacija projekata nevladinih organizacija i pojedinaca iz Ulcinja, ali i projekata Albanaca uopšte, postala uobičajena praksa Fonda za manjine, ali ovoga puta to je učinjeno na najdrastičniji način, prevazilazeći svaku granicu“. Objašnjavaju da su podržana samo tri projekta iz Ulcinja, i to, kako kažu, s minornim iznosima, neki ni s 20 odsto od traženog iznosa, što te projekte čini a priori neostvarivim. Ukazuju i da je 21 projekat (od toga devet nevladinih udruženja) eliminisan iz tehničkih razloga, uz obrazloženje - „zbog nedostatka dokumentacije“. Tvrde „da je u pojedinim njihovim projektima komisija za ocjenu projekata utvrdila nepostojeće nepravilnosti, samo da bi našla povod (izgovor) za njihovo eliminisanje“. Prema njihovim riječima, dodatnu sumnju pobuđuje činjenica „ekspresno ocjenjivanje“ Komisije - nepunih deset dana, „jer prijedlozi projekata aplikanata, posebno oni na albanskom jeziku, nijesu mogli biti prevedeni niti pročitani u tako kratkom intervalu“. - Favorizovanje projekata nekih pojedinaca i NVO svjedoči o dvostrukim standardima ocjenjivanja i izaziva sumnju u zloupotrebe. Ovo postaje još opasnije kada, kako pokazuju rezultati poslednjeg konkursa, poprimi u neku ruku oblik nacionalne, jezičke i regionalne diskriminacije – upozoravaju oni. Oni traže od direktora i Upravnog odbora Fonda za manjine da ponište konkurs za 2024. godinu, a od poslanika iz Ulcinja, albanskih i drugih poslanika u Skupštini Crne Gore da pokrenu pitanje funkcionisanja Fonda za manjine, sa posebnim akcentom na posljednji konkurs. Od Skupštine Crne Gore zahtijevaju da razriješi članove Komisije za vrjednovanje projekata „zbog evidentnih kršenja prilikom ocjenjivanja projekata, koje se dešavaju kontinuirano“. Od tužilaštva traže da inicira istragu javnih konkura Fonda za manjine, a zahtjevaju i hitan sastanak sa direktorom Fonda za manjine, kao i sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Albanaca. Zahtijevaju i izmjenu Pravilnika o ocjenjivanju projekata, koja bi predvidjela mogućnost dopune dokumentacije u zadatom roku, što je, ističu oni, predviđeno Zakonom o upravnom postupku i koje sprovode sve druge državne institucije. Žalbe su najavile ili podnijele još neke nevladine organizacije i pojedinci koji su aplicirali za finansijsku podršku Fonda. <h2>Obrazloženje Fonda</h2> Mjerila za projekte, kako su saopštili iz Fonda u obrazloženju odluke, bila su: očuvanje i razvoj nacionalnog, vjerskog, jezičkog i etničkog identiteta svakog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice; kompatibilnost projekta sa strateškim dokumentima Vlade; doprinos koji projekat daje međukulturalnoj saradnji i smanjenju etničke distance; promocija duha tolerancije, interkulturalnog dijaloga i međusobnog poštovanja i razumijevanja; transparentnost i mogućnost kontrole realizacije projekta; i stručni i tehnički kapaciteti podnosioca projekta. Komisija za vrjednovanje projekata konstatovala je da je od 385 blagovremenih projektnih prijava, njih 292 ispunilo uslove konkursa, dok 93 nijesu. Od 292 prijave Komisija je podršku dala za 221 projekat, dok, kako su obrazložili, „71. projektna prijava nije podržana s obzirom na broj dodijeljenih bodova“. Za odobrenih 221 projekat izdvojeno je 1.591.125 eura. Prijave je ocjenjivala Komisija za vrjednovanje projekata, tako što je svaki član ovog tijela ocjenjivao svaki projekat koji je ispunjavao ulsove, a onda se konačan skor dobijao sabiranjem ocjena i dijeljenjem sa brojem članova Komisije. V. d. direktora Fonda Agron Ibrahimi donio je 20. novembra Odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2024. godinu. On je Portalu ETV obećao odgovore na pitanja o odluci koju je potpisao i tužbama na nju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Agron Ibrahimi"><figcaption>Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Srpska „manjina“ prošla najbolje</h2> I na ovaj konkurs, kao i na sve prethodne, od osnivanja Fonda 2008. godine prijavio se znatan broj organizacija i pojedinaca koji se zalažu za velikosrpski projekat „srpski svijet“ i ne smatraju da su nacionalna manjina u Crnoj Gori, ali, kada je novac u pitanju, redovni su aplikanti Fonda za manjine. I tako građanke i građani Crne Gore godinama finansiraju njihove projekte falsifikovanja istorije naše zemlje, njenog identiteta, kulture, činjenica o našoj kulturnoj i sakralnoj baštini... I ove godine njihove organizacije pojedinačno su dobile najviše novca. Odnosno, najveći iznos pripao je NVO Građanska alijansa, čiji je osnivač i na čijem je čelu bio Boris Raonić, koji je, nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske političko-društvene elite imenovan za direktora RTCG. Dobili su za svoj projekat 23.500 eura, a poslije njih ubjedljivo najviši novčani iznosi pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. Izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila je čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“?! Isto toliko novca pripalo je Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004" data-rendition-name="original" width="1080" height="2194" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Znatan iznos pripao je i izvjesnoj Goradni Zečević za projekat „Prava Srba u Crnoj Gori: Analiza i perspektive“, za koji joj je odobreno čak 9.100 eura. Još jedan, projekat, moglo bi se tumačiti i prijetećeg naziva u odnosu na ostale nacije u našoj zemlji, finansiraće građanke i građani Crne Gore - „Promocija srpske baštine u Bijelom Polju kao preduslov zajedničkog suživota, demokratizacije i razvoja cjelokupnog društva“... Izvjesnom Dragu Zekoviću za ovo je odobreno 2.450 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura i NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. Još dvije organizacije uspjele su da dobiju iznose blizu 15.000 eura - NVU „Savremene inicijative za bolje sjutra“, kojoj je pripalo 14.100 eura za projekat „Obrazovanje mladih kroz koncept interkulture“ i NVU „Asocijacija za međukulturno djelovanje“, koja je za projekat „Dijalog sa povodom o identitetu“ dobila 14.400 eura. Nevladinom udruženju „Pogled“, za projekat „Zajedno u različitosti“ dodijeljeno je 13.500 eura. Sadržaj projekata koje će finansirati Fond za manjine nije dostupan na sajtu ove institucije.

Srpskim organizacijama pojedinačno najviše novca

Za vršioca dužnosti direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava izabran je doktor Agron Ibrahimi. Za njega je glasalo sedam članova Upravnog odbora, a četiri su bila uzdržana. To je u izjavi za Portal RTCG rekao član Upravnog odbora Đorđe Brujić.
Ibrahimijev izbor su, između ostalih, podržali predstavnici srpskog, muslimanskog, bošnjačkog i albanskog nacionalnog vijeća. Predstavnik hrvatske manjine bio je opravdano odsutan.
Prethodno je šest zaposlenih u Fondu, koji su imali zakonsko pravo i uslove za kandidaturu pred članovima Odbora potpisalo pisanu izjavu da ne prihvataju kandidaturu.
- Sjednici je prisustvovalo šest zaposlenih koji su ispunjavali uslove za v.d. direktora Fonda, i svi su odbili da prihvate kandidaturu. Uslove je pored šest prisutnih zaposlenih ispunjavala i jedna zaposlena, koja je na trudničkom odsustvu. Lično sam tražio da nam pravna služba dostavi imena svih zaposlenih u Fondu koji ispunjavaju uslove na ovo mjesto. Svaki zaposleni je svojeručno, pred svim članovima UO potpisao pisanu izjavu da ne želi da prihvati kandidaturu - kaže Brujić.
Prema njegovim riječima, Ibrahimija je predložio predstavnik Albanske nacionalne zajednice. Ibrahimi je, kako kaže, doktor nauka koji predaje na tri univerziteta, sa impresivnom biografijom.
Dio članova UO tražio je da se o ovom pitanju raspravlja naknadno.
- Za izbor Ibrahimija je glasalo sedam članova, a niko od onih koji su tokom rasprave iznosili argumente protiv njegovog imenovanja nije glasao protiv, već su svi bili uzrdžani - kaže Brujić.

Portal ETV

Ibrahimi v.d. direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava

Predsjednik Skupštine opštine Budva Petar Odžić sazvao je za danas u 11 sati hitnu sjednicu loklanog parlamenta, a odbornici će razmatrati građansku inicijativu za stavljanje van snage detaljnih urbanističkih planova „Budva centar“ i „Budva centar – izmjene i dopune“.
Inače, 11. sjednica SO Budva, po hitnom postupku, prvobitno je bila sazvana za 17. januara 2026. godine, ali je odložena iz razloga što se nisu stekli poslovnikom propisani uslovi za održavanje iste, zbog nedostatka kvoruma na sjednicama nadležnih stalnih radnih tijela.
Predstavnik „Građanske akcije“ Božidar Vujičić predao je 23.decembra 2025. godine predsjedniku Skupštine opštine Budva inicijativu potpisanu od strane 474 građana, kojom se traži hitno stavljanje van snage detaljnih urbanističkih planova „Budva Centar“ i „Budva Centar izmjene i dopune“. Cilj inicijative je zaustavljanje gradnje na preostalim zelenim površinama, prije svega u zoni Slovenske plaže. Vujičića tvrdi da je DUP „Budva centar“ nezakonit i nevažeći više od decenije
Iz Skupštine opštine Budva je saopšteno da će na sjednici odbornici razmatrati pitanja vezana za plansku dokumentaciju u užem gradskom jezgru.
Za ovu sjednicu predložen je sljedeći dnevni red:Predlog odluke o stavljanju van snage Odluke o donošenju DUP-a „Budva – centar“ i Predlog odluke o stavljanju van snage Odluke o donošenju izmjena i dopuna DUP-a „Budva – centar“.
Vujičić je u decembru naglasio da se radi o planovima koji su ne samo štetni, već i pravno nevalidni. Prema njegovim riječima, gradnja se trenutno odvija na osnovu isteklih i nezakonitih planova koji su usvojeni suprotno planovima višeg reda.
- Moramo onemogućiti dalju realizaciju planova koji su već stigli do same Slovenske plaže, a planiraju se i na prostoru sadašnjeg fudbalskog terena. Ove višespratnice će stvoriti životni problem mještanima koji žive od izdavanja smještaja, jer im se nameće nelojalna konkurencija kojoj neće moći da pariraju - upozorio je Vujičić.
<h2>Za održavanje sjednice neophodno je prisustvo 17 odbornika</h2>
On je napomenuo da je ranije postojao sličan pokušaj, ali da je tada skupštinska većina povukla samo plan za Petrovac, dok su Budva i Bečići ostali nezaštićeni.
Ukoliko Skupština opštine ne pokaže volju da izađe u susret građanima ili se ne obezbijedi kvorum, Vujičić najavljuje radikalizaciju građanske borbe kroz referendum.
- Ako Skupština ne postupi po našoj inicijativi, nastavićemo sa prikupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma na nivou opštine. Građani treba neposredno da se izjasne jesu li za to da se na osnovu nelegalnih planova i dalje uništava budućnost ovog grada - zaključio je Vujičić na današnjem presu. 
Uvid u materijal za sjednicu moguć je na zvaničnom sajtu Opštine Budva, u dijelu koji se odnosi na rad Skupštine.

Danas hitna sjednica SO: Odbornici o stavljanju van snage „Budva centar“ i „Budva centar-izmjene i dopune“

Potpredsjednica odbora Socijalističke narodne partije (SNP) Glavnog grada Ljiljana Lutovac poručila je da afera Možura nije politička konstrukcija, već ozbiljna sumnja da je državni interes Crne Gore u energetskom sektoru bio podređen privatnim i koruptivnim aranžmanima.
- Pred nama nije pitanje političkog prestiža, već pitanje elementarne odgovornosti, jer postoje javno dostupne informacije o sumnjivim transferima vlasništva, netransparentnim ugovorima i milionskim iznosima koji su godinama kružili mimo očiju javnosti - istakla je Lutovac.
Ona je istakla da se istrage u vezi sa ovim slučajem vode u drugim državama, dok se u Crnoj Gori predugo ćutalo, naglašavajući posebnu težinu činjenice da se afera Možura dovodi u vezu sa radom i tragičnom sudbinom istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije.
- Ako je Evropa našla razlog da se ovim poslom ozbiljno bavi, nemamo pravo da mi okrećemo glavu - poručila je Lutovac.
Ona je poručila da SNP ostaje dosljedan stavu da nema zaštićenih i da niko, bez obzira na funkciju, ne može biti iznad zakona.
- Parlamentarna istraga nije presuda, ali jeste obaveza Skupštine kada postoje ozbiljne indicije da su institucije zloupotrijebljene, a građani oštećeni. Istina nije prijetnja državi – korupcija jeste - zaključila je Lutovac.

Lutovac o slučaju Možura: Istina nije prijetnja državi, korupcija jeste

Centar za građansko obrazovanje (CGO) konstatuje da se u rukovodstvu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) razvija svijest o potrebi veće transparentnosti, ali ukazuje da bi takva obraćanja bila znatno učinkovitija kada bi bila usmjerena ka građanima i građankama, a ne prema vještačkoj inteligenciji, kako je nedavno učinio predsjednik CANU Ljubiša Stanković i objavio na svom Facebook profilu.&nbsp; U CGO-u kažu da je Stanković, umjesto argumentovanih odgovora na pitanja o ulozi, rezultatima i opravdanosti sve većih javnih ulaganja u CANU, za sagovornika izabrao AI, što djeluje, kako kažu, kao izbjegavanje suštine i zamjena stvarnog dijaloga simulacijom autoriteta. - Stanković je pitao Gemini 3 šta znači to što je CANU „na vrhu Google pretrage“, a potom javno podijelio AI pohvale u kojima se navodi da je to „snažan indikator digitalnog autoriteta i relevantnosti“. Lijepo je znati da je CANU relevantna, pa makar i algoritmima - kažu u CGO-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012909018_3cd86c475fbe169b19c0e6d97bc57282b0727268ade54e21946825a557a2cca9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012909018_3cd86c475fbe169b19c0e6d97bc57282b0727268ade54e21946825a557a2cca9" data-rendition-name="original" width="857" height="722" loading="lazy" alt="Stankovićeva objava"> <figcaption>Stankovićeva objava(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  CGO, ipak, insistira da se o autoritetu i značaju CANU razgovara sa stvarnim ljudima koji finansiraju njen rad, i to svake godine sve više. Među njima su, navode u toj organizaciji, i građani koji ne koriste AI, ali uredno plaćaju poreze.&nbsp; - CANU postoji zbog njih, a ne da akademici o sopstvenoj relevantnosti vode konsultacije sa vještačkom inteligencijom - ističu u CGO-u. U toj organizaciji očekuju da CANU pokaže spremnost za otvoren dijalog sa akterima u Crnoj Gori i da se ova institucija snažnije posveti realnim društvenim problemima, nudeći stručnost u njihovom rješavanju.&nbsp; - Naime, koliko god AI bila napredna, ona ne plaća poreze niti živi posljedice odluka u ovom društvu, a upravo tu CANU može i treba da ima važnu ulogu - poručuju u CGO-u. U CGO-u napominju da je Stanković <a href="https://www.facebook.com/ljubisa.stankovic.10/posts/pfbid02ux9d3qCiu2prAmCQLjGNE3qAvsSiwC1bsmdHeU8HuzjYgfJb4Xv3YybUDhhkdiFLl">nakon objave posta na Fejsbuku</a> ukinuo mogućnost komentarisanja.

CGO: Stanković se konsultuje sa AI o vrijednosti CANU koju građani plaćaju

Vijest da policija traga za Milošem Medenicom, iako mu je juče izrečena višegodišnja zatvorska kazna i iako je bio u kućnom pritvoru, predstavlja neviđeni skandal i krah neozbiljnog sistema, pred očima javnosti, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Pobjegla je, ističe Milatović, osoba koja je osuđena u jednom od najtežih predmeta za organizovani kriminal i korupciju u Crnoj Gori.&nbsp;
- U ovom slučaju nema slučajnosti, jer su odgovorni naivni i zato nema izgovora - smatra Milatović.
Zato ovdje ne postavlja pitanje odgovornosti. Ona, kako je rekao, već postoji i počinje na vrhu izvršne vlasti.&nbsp;
- Premijer (Milojko Spajić) je taj koji je dužan da obezbijedi da sistem funkcioniše, a ne da se raspada kad je najvažnije. Ako je država na dan presude izgubila osuđenog za organizovani kriminal onda premijer nema kontrolu nad sopstvenom Vladom - naglasio je Milatović.
Prema njegovim riječima, nije dovoljno da sada gledamo kako se jedni pravdaju, a drugi prebacuju krivicu.&nbsp;
- Nije dovoljno ni da neko “ponudi ostavku” kada mu to politički odgovara. Građani ne traže predstavu. Građani traže rezultat - istakao je predsjednik države.
Zato je, poručuje zahtjev jasan: "premijer mora odmah da smijeni sve odgovorne za ovaj propust u lancu odgovornosti, od rukovođenja do operativnog nivoa".&nbsp;
- Bez odlaganja. Bez izgovora. Bez taktiziranja. Ako premijer to ne uradi, znaćemo da je za njega i njegovu Vladu normalno da ne zna gdje mu je osuđeni za organizovani kriminal na dan izricanja presude. To znači samo jedno: neozbiljnost, naivnost i nedoraslost obavezama koje je preuzeo - istakao je Milatović.
Dok građani poštuju pravila, rade i plaćaju račune, država ne smije, napominje Milatović, da bude nemoćna pred sopstvenim obavezama.&nbsp;
- Ako na dan presude ne znate gdje vam je osuđeni za organizovani kriminal, onda se ne borite protiv organizovanog kriminala, nego organizovani kriminal kontroliše sistem - kazao je on.
Ovo je, dodaje, slika slabosti institucija koja se godinama hranila partijskim kadriranjem, šemama i vezama, "baš onim nasljeđem koje je DPS ostavio u temeljima države".&nbsp;
- Ova vlada nije imala znanja, volje, ni hrabrosti da to promijeni. Zato danas gledamo ono što smo mislili da smo pobijedili: naivnost, nezainteresovanost i neodgovornost - naveo je on.
Ipak, kako napominje, sada neće moći da prođe bez posljedica. Zahtijeva da se odmah objavi ko je bio zadužen za mjere nadzora, ko je potpisivao, ko je kontrolisao i da li su mjere bile stvarne ili je sve bila gluma. Sve mora biti dostupno javnosti.
- Pravda bez odgovornosti nije pravda. Država bez odgovornosti nije država. Red u državi se ne uvodi pričom, ni čarobnim štapićem, već odgovornošću i radom svakoga dana. Premijer to danas mora da pokaže. Ili da smijeni odgovorne ili da sam preuzme odgovornost - zaključio je Milatović.

Tag: agron-ibrahimi