U Crnoj Gori je na kraju marta bilo 1,35 miliona korisnika mobilne telefonije, 0,91 odsto manje u odnosu na februar.
Broj korisnika u martu odgovara penetraciji od 217,25 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
U odnosu na isti prošlogodišnji period, broj korisnika u martu veći je 5,24 odsto.
Udio postpejd korisnika iznosio je 60,95 odsto, a pripejd 39,05 odsto.
Od ukupnog broja korisnika, najviše je imao M:tel 569,28 hiljada ili 42,02 odsto, zatim Crnogorski Telekom 466,01 hiljadu ili 34,39 odsto i One 319,58 hiljada ili 23,59 odsto.
M:tel je imao 50,96 odsto od ukupnog broja pripejd korisnika, Crnogorski Telekom 26,69 odsto, a One 22,35 odsto.
Crnogorski Telekom je u martu imao 39,33 odsto postpejd korisnika, M:tel 36,29 odsto, a One 24,38 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na kraju marta 1,35 miliona korisnika mobilne telefonije

U Crnoj Gori je na kraju februara bilo skoro 1,37 miliona korisnika mobilne telefonije, 1,16 odsto manje u odnosu na januar.
Broj korisnika u februaru odgovara penetraciji od 219,26 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
U odnosu na isti prošlogodišnji period, broj korisnika u februaru veći je 5,7 odsto.
Udio postpejd korisnika iznosio je 60,24 odsto, a pripejd 39,76 odsto.
Od ukupnog broja korisnika, najviše je imao M:tel 568,87 hiljada ili 41,6 odsto, zatim Crnogorski Telekom 471,83 hiljade ili 34,51 odsto i One 326,65 hiljada ili 23,89 odsto.
M:tel je imao 49,9 odsto od ukupnog broja pripejd korisnika, Crnogorski Telekom 26,94 odsto, a One 23,16 odsto.
Crnogorski Telekom je u februaru imao 39,5 odsto postpejd korisnika, M:tel 36,13 odsto, a One 24,37 odsto.

Na kraju februara skoro 1,37 miliona korisnika mobilne telefonije

Operatori elektronskih komunikacija u Crnoj Gori su tokom prošle godine u razvoj elektronskih komunikacionih mreža i usluga uložili 80,87 miliona eura, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
Ostvarene investicije su 5,99 odsto veće u odnosu na 2023, kada je ostvareno 76,3 miliona eura ulaganja.
- Ovako visok nivo investicija doprinosi daljem povećanju dostupnosti savremenih elektronskih komunikacionih usluga visokog kvaliteta na cijeloj teritoriji Crne Gore - navodi se u saopštenju EKIP-a.
Elektronske komunikacije, kako su objasnili, spadaju u infrastrukturne privredne grane i ulaganja u telekomunikacionu i informacionu infrastrukturu su jedan su od glavnih pokretača ekonomskog napretka.
- Česte promjene i tehnološke inovacije na tržištu elektronskih komunikacija nameću potrebu stalnog ulaganja u istraživanje i razvoj, razvoj infrastrukture, uvođenje novih tehnologija i usluga. Operatori elektronskih komunikacija u Crnoj Gori su svjesni toga pa su u značajnoj mjeri posvećeni investicijama - rekli su iz EKIP-a.
Uvećane investicije u elektronske komunikacije imaju visok pozitivan uticaj i na efikasnost u drugim sektorima, što na kraju podstiče ukupan ekonomski rast.
Iz EKIP-a su najavili da se očekuju nova ulaganja operatora elektronskih komunikacija i nastavak trenda visokog investiranja u sektor elektronskih komunikacija.
- Operatori u sektoru elektronskih komunikacija u Crnoj Gori planiraju da u ovoj godini investiraju oko 63 miliona eura, preko 53 miliona u narednoj i oko 49 miliona eura u 2027 - precizirali su iz EKIP-a.
Predstavnici regulatora su podsjetili da je prethodnih deset godina prisutan trend značajnih investicija u razvoj elektronskih komunikacionih mreža i usluga.
- U prethodnih deset godina operatori elektronskih komunikacija u Crnoj Gori su investirali preko 775 miliona eura. Trend visokog nivoa investiranja posebno je prisutan od 2016. godine, koja je bila rekordna godina u pogledu investicija - dodali su iz EKIP-a.
Iz EKIP-a su zaključili da višegodišnji trend visokih investicija u sektoru elektronskih komunikacija potvrđuje činjenicu da u Crnoj Gori postoji stabilan i predvidiv pravni i regulatorni okvir, koji je stvorio jednake uslove za sve učesnike na tržištu.

Visok nivo investicija u sektoru elektronskih komunikacija

U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo 1,47 miliona korisnika mobilne telefonije, 4,77 odsto manje u odnosu na oktobar. 
 
Broj korisnika u novembru odgovara penetraciji od 236,51 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). 
 
U odnosu na isti period 2023. godine, broj korisnika u novembru veći je 7,51 odsto. 
 
Udio postpejd korisnika iznosio je 55,55 odsto, a pripejd 44,45 odsto. 
 
Od ukupnog broja korisnika, najviše je imao M:tel 596,88 hiljada ili 40,7 odsto, zatim Crnogorski Telekom 518,45 hiljada ili 35,35 odsto i One 351,12 hiljada ili 23,95 odsto. 
 
M:tel je imao 47,23 odsto od ukupnog broja pripejd korisnika, Crnogorski Telekom 29,56 odsto, a One 23,2 odsto. 
 
Crnogorski Telekom je u novembru imao 39,99 odsto postpejd korisnika, M:tel 35,48 odsto, a One 24,54 odsto.

Na kraju novembra 1,47 miliona korisnika mobilne telefonije

25.07.
22:20h
Pažljivo sam pročitao (zamislite kako je pažljivo čitati pacijenta) što je, obrazlažući iznova izrečeno o koleginici Vučinić u vezi predloga predsjednika Milatovića, kazao potpredsjednik Vlade Momo K.
I nikako da pohvatam izrečeno, skapiram poentu. Momo otprilike ovako razmišlja:
Ima ova Vučinić pravo da zastupa koga hoće, ali to zastupanje zbog prirode klijenta-mora da “plati”.
Odmah joj nedostaje nešto. Sumnjiva. Latentno nemoralna. I ne bi zbog tog fakta mogla da radi u MUP-u na izdavanju ličnih karata.
Ne smijem da razvijem misao o tome - šta se to čovjeku vrzma po glavi, koje su to misli, porivi, svjetonazori koji rađaju verbalnu dijarejičnu kašu o čemu god progovori.
I nije najgore sto čovjek targetira damu koja je puno starija od njega, i što o njoj ne zna ama bas ništa.&nbsp;
Nije najgore ni to što o švercerima duvana iz Bemaxa govori u množini, jer biće da mu Aco izgleda kao dvojica.
Nije najgore ni to što govoreći o zloupotrebama Bemaxa tupavo reskira da ga neko upita - o kojim zloupotrebama pričaš?
Reci jednu!
Reci jedan postupak koji se vodi protiv te firme zbog zloupotrebe nečega. Bilo čega.
Od pacijenta ne možeš da tražiš preciznost, normalnost, bistri tok misli, i gle čuda, što bi sam sebi rekao u bradu, ni verbalnu konzistentnost. Istinu.
Sad ste već nestrpljivi i pitate me - pa, šta je najgore, reci već!
Evo!&nbsp;
Tačno je da razmišljanje znači stimulans, ono istovremeno može da u procesu mišljenja predstavlja ne samo ometajući nego i degradirajući faktor.
P.S.1 znate li koja je razlika izmedju Moma K i glupana?
Momo ne vjeruje u ono što vidi, a glupan vjeruje i u ono što ne vidi.
P.S.2 a možda sam u P.S.1 zamjenio mjesta.
Provjerite umjesto mene.
Pa, javite Bemaxu.

Momo i glupan

Promet putnika na aerodromima u Bosni i Hercegovini (BiH) u junu je bio 21,8 odsto veći u odnosu na isti prošlogodišnji period i iznosio je 315,62 hiljade putnika, pokazuju podaci Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH.
Najprometniji aerodromi su sarajevski i banjalučki, na kojima je u junu opsluženo 230,77 hiljada, odnosno 44,89 hiljada putnika.
Broj putnika na Aerodromu Sarajevo u junu ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period, veći je 13,95 odsto, a na banjalučkom 19,73 odsto.
Kroz tuzlanski aerodrom u junu je prošlo 31,65 hiljada putnika, što je 131,14 odsto više u odnosu na isti mjesec lani.
Mostarski aerodrom bilježi saobraćaj 8,31 hiljade putnika, što je povećanje 53 odsto.

Promet putnika na aerodromima u BiH veći 21,8 odsto

Drago nam je što su određene ideje iz Koncepta zakona o lokalnim izborima konačno ugledale svjetlost dana — prije svega održavanje lokalnih izbora u jednom danu, profesionalizacija izbornih organa, ali i povećanje izbornih rodnih kvota, saopštio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
- Naš tim dao je značajan doprinos napretku kroz inicijative pred Skupštinom još prije dvije godine, kao i kroz Koncept zakona o lokalnim izborima. Pojedini predlozi prepoznati su i prihvaćeni od strane Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Skupštine CG, uprkos brojnim osporavanjima koja su u trenutku upućivanja Koncepta stizala na adresu - navodi Dukaj.
Ipak, kako kaže, šansa za sprovođenje suštinske sveobuhvatne reforme, koja bi omogućila punu demokratizaciju izbornog procesa, u skladu sa najboljim praksama, demokratskim standardima i poštovanjem ustavnog poretka nije iskorišćena u potrebnoj mjeri.
- Građani su ostali uskraćeni za ključna demokratska prava — da biraju svoje predstavnike putem otvorenih lista; da neposredno biraju predsjednika opštine i njegovog zamjenika; itd…Pored toga, reforma ne može biti kompletna bez temeljitog uređenja biračkog spiska, koji već godinama izaziva nepovjerenje među građanima i političkim akterima. Bez tog iskoraka, svaki izborni proces ostaje pod sjenkom osporavanja - navodi Dukaj.
Takođe, neophodno je, kaže, ugraditi i afirmativne mjere za manjinske narode, koje garantuju zastupljenost i ravnopravno političko učešće svih zajednica u demokratskom životu zemlje u skladu sa 🇪🇺 standardima.
- Podsjećamo na nužnost usvajanja novog, reformskog Zakona o lokalnoj samoupravi, koji je MJU već zavšio. Parcijalne izmjene nijesu dovoljne, i mi ćemo se zalagati za promjene temeljnih instituta lokalne vlasti. Naš cilj je suštinska decentralizacija opština, uz povjerenje građana u institucije. Ohrabruje najava da Odbor nastavlja svoj rad, kako bi ovaj ključan proces bio zaokružen na način koji odgovara potrebama građana i principima ustavne demokratije - zaključuje Dukaj.

Dukaj o usvojenom Zakonu: Nije iskorišćena šansa za sveobuhvatnu reformu

Libanski borac za slobodu Žorž Ibrahim Abdalah dao je svoju prvu javnu izjavu kao slobodan čovjek na međunarodnom aerodromu u Bejrutu, gdje ga je dočekala ogromna masa pristalica, zajedno sa više poslanika i političkih predstavnika.
Nakon 41 godine provedene u francuskim zatvorima, Abdalah je još jednom snažno potvrdio svoju nepokolebljivu podršku palestinskom otporu – ideji kojoj je ostao vjeran tokom cijelog zatočeništva.
- S otporom, put kući nikad nije izgubljen - poručio je Abdalah, obraćajući se okupljenima po dolasku u Liban.
Takođe je istakao da „danas, više nego ikad, svi moramo stati rame uz rame s otporom“, dodajući da je on „duboko ukorijenjen u ovoj zemlji i da ga se ne može iščupati“.
- Otpor nije slab – on stoji snažno, crpeći snagu iz krvi svojih šehida, koji su ovu borbu svojim životima učinili mogućom - rekao je. Odajući poštovanje poginulim borcima, Abdalah ih je nazvao „samim temeljima svih oslobodilačkih borbi - poručivši: „Sklanjamo glave pred šehidima otpora.“
Govoreći o zatvorenicima, istakao je da njihova snaga „iznutra zavisi od naše postojanosti spolja“, naglašavajući neraskidivu povezanost između zatvorenih boraca i onih koji ih podržavaju.
Abdalah se osvrnuo i na okupiranu Palestinu, ističući da se „otpor mora intenzivirati“ i da se „sukob sa neprijateljem mora nastaviti dok se ne postigne oslobođenje“. Naglasio je i da „Izrael upravo proživljava svoje posljednje poglavlje“.
- Sramota koja će ostati zabilježena u istoriji je to što Arapi samo posmatraju dok narod Palestine i Gaze pati - rekao je Abdalah, izražavajući žaljenje zbog toga što milioni ljudi ćute, dok palestinska djeca ginu pred njihovim očima.
Na kraju se direktno obratio egipatskom narodu, poručivši: „Mase Egipta imaju snagu da promijene situaciju u Gazi.“

Nakon 41 godine u zatvoru Žorž Abdalah u prvoj poruci poručio: S otporom, put kući nikad nije izgubljen

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Nepoželjni profesionalac Marjan Račić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;danas je u Višem sudu u nastavku odbrane kategorično odbacio navode optužnice da je njemu bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović &nbsp;naredio da ne pokreće krivični postupak protiv Novljanina Duška Roganovića, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za viskorangiranog člana kavačke kriminalne grupe. Katnić je naglasio da tužilac Miloš Šoškić obmanjuje, prikriva i falsifikuje dokaze.
- U spisima predmeta nema dokaza da je Lazović učestvovao sa mnom u sprovođenju ili ne sprovođenju bilo koje dokazne radnje posebno ne u odnosu na Roganovića- istako je Katnić.
On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji članovi su bili suspendovani tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar - suspendovani službenik policije.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Bivši glavni specijalni tužilac je, pred vijećem sudije Veljka Radovanovića, objasnio da Lazović nije imao zakonska ovlašćenja, ni obavezu, niti dužnost da može sam pokrenuti pretres i druge dokazne radnje pa ni da podnosi krivičnu prijavu protiv osoba za koje postoji osnov sumnje da su počinile neko krivično djelo.
<h2>NALOG</h2>
- Rukovodilac specijalnog tima je specijalni tužilac po čijem nalogu postupaju članovi Istražnog tima. Lazović nije bio član istražnog tima - kazao je Katnića. Ponavljajući da članovi istražnog tima ne podnose prijavu ukoliko im to ne naredi specijalni tužilac.
Prema riječima Katnića, Lazović i da je htio nije mogao da preduzima radnje koje mu tužilac stavlja na teret.
On je objasnio da je tražio dopunu izviđaja u slučaju Roganovića jer nije bilo osnovane sumnje da se bavi rasturanjem narkotika u Herceg Novom.
Vijeću je predočio iskaz načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižić koji je u svjedočkom iskazu naveo da nije bilo dovoljno dokaza da se procesuira Roganović pa su na zahtjev postupajućeg tužioca Saše Čađenovića ponovo uzeli izjavu od Milana Kankaraša.
<h2>O DOKAZIMA</h2>
- Nijesmo imali dovoljno dokaza da je Roganović počinio krivično djelo, zato je saslušan Kankaraš o članstvu u kriminalnoj organizaciji i prodaji narkotika. Tužilac Čađenović je dao smjernice da se prikupe obavještenja za Roganovića kako bi se pojačala sumnja - kazao je Katnić.
Čađenović i tim koji je radio na tom predmetu, kako je objasnio, nije mogao da odluči da li ima dovoljno dokaza za procesuiranje Roganovića i zato su došli kod njega.
- Moj stav se poklopio sa njihovim da nema osnovane sumnje da je Roganović počinio krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Dodao je da kada ih je pitao da li postoji neki dokaz osim subjektivnih osjećaja svjedoka i opštih tvrdnji da se porodica Roganović bavi rasturanjem narkotika, Čađenović a i Žižić su rekli da nemaju.
- Tada sam im rekao da nastave rad na tom predmetu a to je potvrdio i svjedok Žižić. Tužilac Čađenović je postupio po ovom nalogu, prikupio dokaze, i podigao optužnicu protiv više osoba među kojima je i Roganović. -Optužen je za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo - kazao je Katnić.
On je u nastavku odbrane negirao i navode da je Ljuba Milovića i Petra Lazovića štitio od krivičnog gonjenja.
U prilog tome naveo je da je protiv Milovića u tajnosti vođen ozbiljan izviđaj i da se radilo na njegovom procesuiranju još od 2017. godine.
-Nakon sprovedenog izviđaja, iskaza svjedoka analize materijala i Skaj komunikacija koje nam je dostavio Europol utvrđeno je da Lazović nije počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti -kazao je Katnić.
On je istako da je Petar Lazović radio svoj policijski posao - donosio operativne informacije na osnovu kojih su spriječena brojna krivična krivična djela i procesuirano na desetine osoba iz kavačke kriminalne grupe.
Katnić je predočio sudu 13 predmeta koji su realizovani zahvaljujući informacija Petra Lazovića i u tim slučajevima optužene su osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Osim toga ma osnovu informacije Petra Lazovića u dva navrata je spriječena likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Spriječena je i likvidacija Marka Miljkovića i Veljka Belivuka upravo na osnovu podataka koje je donio Petar Lazović &nbsp;- kazao je Katnić.
Katnić je rekao da ista odluka kao za Petra Lazovića donijeta je i za bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, nekadašnjeg pomoćnika direktora Dejana Kneževića i službenika policije Nikole Janičića.
- Nije bilo mjesta sumnji da su počinili krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Ponovio je da je protiv Milovića vodio izviđaj u tajnosti.
<h2>KONEKCIJE MILOVIĆA</h2>
On je rekao da je Milović u njegovom fokusu bio još od 2017/2018.
- Milović ima konekcije sa strukturama u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i u određenim djelovima BIA - e. On je kao član kavačke kriminalne grupe održavao poslovne veze između te kriminalne grupacije i struktura iz Srbije. Mojoj vezi - kontaktu izgledao je čudno u polovini 2019. i početkom 2020. godine - kazao je Katnić.
Dodao je da je tada došao do podataka da Milović ima konekcije sa djelovima BIA -e i policijskih struktura u Srbiji ali ne samo tamo nego i u Rusiji.
Milović je, prema riječima Katnića, učestvovao u kupovini banke, i u komunikacijama sa Zvicerom konstatuje " ostaje da vidimo hoće li Rusi kupit banku" " Legle su pare u Njemačkoj - 55 milona"
- Toliki novac nije bilo moguće da se izvuče iz Rusije a da to ne znaju bezbjednosne strukture te zemlje - kazao je Katnić.
On je ponovo optužio tužioca Šoškića da je sakrivanjem dokaza ugrozio njegovu i bezbjednost njegove porodice.
Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je njega i Lazovića nezakonito optužio za stvaranje kriminalne organizacije.
-Da bi se smatrala kriminalnom organizacijom mora imati najmanje tri člana. A ovdje smo optuženi samo Lazović i Katnić. Čađenović i Petar Lazović su obuhvaćeni optužnicama u drugom predmetu. Obnavljam prijedlog advokata Piperovića da Čađenović bude saslušan kao svjedok - rekao je Katnić.
Ukazujući da je advokat Piperović detaljno obrazložio zbog čega optužba za stvaranje kriminalne organizacije ne može da opstane.
Optuženi Katnić zatražio je od vijeća da se od Europola nabavi kompletna skaj komunikacija jer je tužilac Šoškić prikrivao brojne poruke, mijenjao sadržaj a sve sa ciljem da bi njega i Lazovića optužio.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Tag: agencija-za-elektronske-komunikacije-i-postansku-djelatnost