Turska vojna kompanija Akdas Silah saopštila je kako je prvi turski bacač granata, koji ima cijev kalibra 40 milimetara, uvršten u takozvani inventar i opremu bezbjednosnih snaga ove zemlje.
Ovaj bacač bio je dostupan osam zemalja prije nego što je uopšte ušao u inventar bezbjednosnih snaga.
Domaća i originalna rješenja za bacače granata razvijena unutar turske odbrambene industrije postižu značajan uspjeh u izvozu.
Kompanija Akdas Silah predstavila je svoje proizvode i mogućnosti na sajmu Bamako Expo (BAMEX'25), koji je organizovala kompanija The Peak Defense u Bamaku, glavnom gradu Malija, a na kojem su ove godine prvi put učestvovale samo turske kompanije.
Kompanija, koja proizvodi i za civilno i za vojno tržište i izvozi u više od 40 zemalja, privlači pažnju svojim nedavno razvijenim domaćim rješenjima za bacače granata. Proizvod je do sada izveden u više od 10 zemalja, uključujući evropske i afričke zemlje.
Menadžer prodaje Ali Dikaja izjavio je kako su odnose s afričkim zemljama ojačali nakon prošlogodišnih demonstracija u Maliju.
Dikaja je izjavio da su prije otprilike osam godina dizajnirali, razvili i proizveli prvi domaći bacač granata kalibra 40 milimetara pod cijev u Turskoj, te da su oduvijek zadovoljavali potrebe turskih oružanih snaga u ovoj oblasti.
- Ovom nacionalnom snagom ispunili smo potrebe zapadnih zemalja i dodali proizvod visoke dodane vrijednosti Oružanim snagama Turske i zalihama evropskih i afričkih zemalja - rekao je Dikaja, naglašavajući da nastavljaju zadovoljavati potrebe u ovom području novim isporukama Kopnenim snagama prošle sedmice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Turska kompanija se pohvalila uspjesima u Africi: Sve više zemalja zainteresovano za njihov bacač granata

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Afriku, Masad Bulos, izjavio je danas da je rat u Sudanu izazvao najveću humanitarnu krizu na svijetu i ocijenio da su u toj zemlji počinjeni „neprihvatljivi zločini“.
U Sudanu, vojska, koju predvodi general Abdel Fatah el Burhan, upravlja sjevernim, centralnim i istočnim dijelom zemlje, dok paravojne snage Snaga za brzu podršku, kojima komanduje general Mohamed Daglo, kontrolišu zapad i djelove juga sa svojim saveznicima. Dvije strane su u ratu od aprila 2023. godine i obje su optužene za zločine.
Paravojne snage su krajem oktobra zauzele El Fašer poslije opsade od 18 mjeseci i tako preuzele potpunu kontrolu nad ogromnim regionom Darfur na zapadu Sudana. Zauzimanje grada pratili su izvještaji o brojnim zločinima nad civilima.
- Sukob u Sudanu, iz humanitarne perspektive, trenutno je najveća humanitarna kriza na svijetu i najveća humanitarna katastrofa na svijetu. Posebno ono što se dogodilo u El Fašeru u posljednje dvije ili tri sedmice - rekao je Bulos za AFP u intervjuu u Dohi.
Svi smo, kako dodaje, vidheli video snimke i izvještaje.&nbsp;
- Ta zvjerstva su apsolutno neprihvatljiva. To mora veoma brzo da prestane - istakao je Bulos.
Dodaje da SAD i njihovi posrednički partneri pozivaju obje strane da se dogovore o „tromjesečnom humanitarnom primirju“.
- Pozivamo ih da prihvate ovaj prijedlog i odmah ga sprovedu - rekao je Bulos.

1250x600

1084x550

Trampov izaslanik za Afriku ocijenio da su u Sudanu počinjeni neprihvatljivi zločini

Miradi Čekpo živi u Beninu, radi u jednoj kineskoj trgovinskoj firmi kao tumač i prevodilac za kineski jezik.&nbsp;
- U srednjoj školi sam gledala kineske TV kanale i sanjala o tome da putujem u Kinu i upoznam njihovu kulturu - rekla je za Dojče vele.
Poslije mature je tri godine studirala kineski jezik na univerzitetu u Abomej-Kalaviju na tamošnjem Konfučijevom institutu.
- Želim da ostvarim svoj san o međunarodnoj trgovini tako što ću izvoziti tropske proizvode iz Benina u Kinu i uvoziti kineske proizvode u Benin, ili još bolje u čitavu Afriku. Kada se uči neki jezik, to je zato da bi se sarađivalo sa tom zemljom - objašnjava Čekpo.
Međutim, ono što je postigla Maradi Čekpo uspijeva samo malom broju afričkih studenata koji uče mandarinski - standardni kineski jezik kojim govori većina stanovništva u Kini.
<h2>Uče kineski, ali su male šanse za posao u Kini&nbsp;</h2>
Konfučijev institut je državni jezički i kulturni institut osnovan 2004. godine, pod okriljem kineskog Ministarstva obrazovanja. Kineska Vlada snažno ulaže u njihovo širenje po svijetu - samo u Africi desetine tih instituta nude kurseve kineskog.
Kina doduše velikodušno dodjeljuje stipendije studentima, ali se na kraju u samoj Kini za njih gotovo i ne otvaraju mogućnosti za karijeru, kaže Simbaraše Gukurume, sociolog na Univerzitetu Sol Platje u Kimberliju, u Južnoj Africi.
Razlog je taj što kinesko stanovništvo, u poređenju sa afričkim, znatno bolje govori strane jezike. S druge strane, Kina je poznata po tome da za većinu svojih infrastrukturnih projekata na kontinentu – poput luka, puteva ili aerodroma – angažuje sopstvenu radnu snagu.
Nakon studija kineskog jezika vrlo mali broj ljudi može da napravi karijeru, naglašava ovaj naučnik porijeklom iz Zimbabvea.
- Gotovo čitav kadar fakulteta i osoblje Konfučijevog instituta na Univerzitetu u Zimbabveu čine naši ljudi koji su dobili određenu finansijsku podršku za studije u Kini i koji sad predaju mandarinski - kaže Gukurume za Dojče vele.
Dodaje da Kina ima koristi od ovakvog razvoja situacije, jer se većina ovih instituta, kao i drugih kulturnih razmjena, obično zasniva na bilateralnim sporazumima između vlada i ponekad ide ruku pod ruku sa neograničenim pristupom Kine afričkim resursima.
Kulturne aktivnosti i kineska vodeća uloga u eksploataciji litijuma i kobalta u Africi – za njega su to dve strane iste medalje.
<h2>Istovremeno prenošenje jezika i politike</h2>
Mnoge zemlje imaju institucije koje u inostranstvu promovišu sopstveni jezik i kulturu. Međutim, za razliku od njemačkih Gete instituta koji imaju sopstvene prostore, Konfučijevi instituti su često povezani sa univerzitetima.
Uticaj Komunističke partije Kine izazvao je kritike, posebno u zapadnim zemljama. Jer, ovi instituti ne prenose samo kineski jezik i kulturu, već i politički sistem, naglašava Gukurume.
&nbsp;- Mladi ljudi koji se upoznaju sa ovim političkim sistemom usvajaju nedemokratske principe - kaže ovaj sociolog.
U tome on vidi i objašnjenje zašto su zatvoreni neki Konfučijevi instituti u Evropi i Sjedinjenim Državama.
- Zato što ugrožavaju akademsku slobodu na univerzitetima, ali i zato što indoktriniraju studente kineskim politički sistemom, koji bi mogao biti shvaćen kao autoritarni ili nedemokratski - dodaje Gukurume.
U Africi, međutim, broj ovih kulturnih instituta naglo raste. Južna Afrika se sa deset instituta smatra jednim od centara za mandarinski jezik.
Ali Kina sve više ulaže i u pozorišta, muzeje, filmsku, muzičku i medijsku industriju, kao i u biblioteke na afričkom kontinentu.
<h2>Odsustvo granica i pravila za uticaj Kine u Africi</h2>
U studiji „Institucionalizovano kulturno prisustvo Kine u Africi“, koju je 2023. objavio njemački Institut za međunarodne odnose u Štutgartu, Avril Džofe, šefica Odjeljenja za kulturnu politiku i menadžment na umjetničkoj školi Univerziteta Vitvotersrand u Johanesburgu, bavi se time kako afrički akteri doživljavaju ove kineske kulturne programe i šta to znači za lokalnu kulturu.
Prema njenim riječima, kineski interes za Afriku prevazilazi ekonomske i bezbjednosne motive i uključuje izgradnju „meke moći“. Zato, dodaje ona, ne čudi što je broj afričkih studenata na kineskim univerzitetima sa manje od 2000 u 2003. godini petnaest godina kasnije 2018. porastao na više od 81.500.
Kineska rastuća ulaganja u kulturnu infrastrukturu afričkih zemalja nisu samo simboličan gest. Džofe kritikuje odsustvo granica i pravila za uticaj Kine u Africi.
&nbsp;- Da bi se ublažili potencijalno negativni efekti ovakvog institucionalizovanog kulturnog prisustva, potrebno je davati mnogo konkretnije preporuke – posebno civilnom društvu, umjetnicima, kreativcima, filmskim stvaraocima, muzičarima, kao i samim vladama - rekla je Džofe za Dojče vele.
Ali, ona priznaje da još nemaju jasnu predstavu o tome da li kineska antidemokratska ideologija ulazi u ove investicije.&nbsp;
- Ove korektivne mjere su neophodne da bi se osiguralo da se to ne dogodi - ističe Džofe.
<h2>Bolje podržati i finansirati lokalnu kulturu</h2>
Jedan od načina bio bi da se obezbijedi da Afrička unija i druga regionalna tijela zaista uključe afričke institucije u svoje pregovore o kineskim investicijama.
- Potrebna je jedinstvena kulturna politika koja bi svakom afričkom zemlji omogućila da ojača svoju pregovaračku poziciju i maksimalno iskoristi pozitivne efekte kineskih ulaganja - smatra Džofe.
Pored toga, afričke zemlje bi morale da poštuju potrebe umjetnika i kulturnih radnika kako bi investicije zaista odgovarale njihovim interesima. Ona izražava zabrinutost za identitet afričkih umjetnika ako sadržaj bude uglavnom oblikovan pod uticajem iz Kine.
Džofe se zalaže i za povećanje nacionalnog finansiranja.
- Time bi se obezbijedile i stipendije i programi za umjetnost i kulturu, a istovremeno bi se smanjio finansijski monopol koji možda ima Kina - ističe Džofe.
Takođe, mladi ljudi koji su studirali u Kini trebalo bi u svojim matičnim zemljama da dobiju bolje mogućnosti za zapošljavanje ili dodatne obuke.

Kineski - jezik budućnosti u Africi?

Pretraživač Gugl (Google) predstavio je program vrijedan 37 miliona dolara za ubrzanje razvoja vještačke inteligencije (AI) u Africi, sa investicijama koje se kreću od lokalnih istraživanja do projekata praćenja poljoprivrednih usjeva i prilagođavanja tehnologija afričkim jezicima.
- Afrika je dom nekih od najvažnijih i najinspirativnijih radova u oblasti vještačke inteligencije danas - rekao je potpredsjednik Gugl-a Džejms Manjika na predstavljanju zajedničkog centra za vještačku inteligenciju u Akri, glavnom gradu Gane.
Centar će služiti kao centar za obuku, saradnju i eksperimentisanje.
Među predstavljenim vodećim inicijativama je i saradnja za bezbjednost hrane u oblasti vještačke inteligencije, mreža koja okuplja istraživače i neprofitne organizacije kako bi razvili alate koji poboljšavaju rano otkrivanje gladi, otpornost usjeva i donošenje odluka za male poljoprivrednike.
Cilj je pomoći afričkim prehrambenim sistemima da bolje izdrže klimatske i ekonomske šokove.
Kompanija se takođe priprema za pokretanje platforme za finansiranje kako bi podržala startapove vođene vještačkom inteligencijom u sektorima poljoprivrede, zdravstva i obrazovanja.
Preko svoje filantropske grane, grupa obećava sedam miliona dolara za proširenje inicijativa za obrazovanje o vještačkoj inteligenciji u Nigeriji, Keniji, Južnoj Africi i Gani.
Gugl je najavio finansiranje od tri miliona dolara za kolektiv "Masakhane" koji razvija alate za vještačku inteligenciju na više od 40 afričkih jezika.

Gugl će uložiti 37 miliona dolara u razvoj vještačke inteligencije u Africi

Najmanje 30 putnika, uključujući nekoliko studenata, poginulo je, a mnogi se još vode kao nestali kada je čamac potonuo na sjeverozapadu Konga zbog ekstremnih vremenskih uslova, saopštili su danas stanovnici i lokalni mediji.
Čamac je prevozio seljane i robu duž jezera Tumba na teritoriji Bikoro kada je potonuo u srijedu kasno. Trideset tijela je pronađeno do sada.
Rijeke Konga su glavno prevozno sredstvo za više od 100 miliona stanovnika, posebno u udaljenim područjima gdje je infrastruktura loša ili uopšte ne postoji.
Smrtonosne brodske nesreće su česte, zbog lošeg održavanja, preopterećenja i ekstremnih vremenskih uslova.

Najmanje 30 poginulih u potonuću čamca na sjeverozapadu Konga

U poplavama koje su pogodile nigerijski grad Mokva poginula je 151 osoba, saopštila je lokalna služba za vanredne situacije.
Portparol lokalne službe za vanredne situacije Ibrahim Audu Huseini kazao je da je 11 ljudi povrijeđeno, a više od tri hiljade raseljeno, prenosi AP.
Najmanje 500 domaćinstava u tri zajednice pogođeno je iznenadnim i snažnim poplavama, koje su se brzo razvile u roku od oko pet sati.
Huseini je rekao da je voda odnijela dva puta, kao i da su se srušila dva mosta.
Predsjednik Nigerije Bola Tinubu u petak veče je izrazio saučešće i naveo da je naložio aktivaciju hitnog odgovora na poplave, kako bi se pružila podrška žrtvama.

U poplavama u Nigeriji poginula 151 osoba

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) koji veliki dio finansija dobija od SAD, zatvara regionalnu kancelariju na jugu Afrike. Odluka je saopštena osoblju širom svijeta u mejlu koji je u petak proslijedila izvršna direktora programa Sindi Mekejn.
- Donijeli smo tešku odluku da zatvorimo regionalni biro za južnu Afriku u Johanesburgu - pisalo je u mejlu, prenosi Blumberg.
To je Rojtersu potvrdio zvaničnik Svjetskog programa za hranu za odnose sa javnošću, ali nije odgovorio na pitanja zbog čega i da li ima veze sa oštrim rezovima američke strane pomoći koje je naredio predsjednik Donald Tramp.
Južna Afrika se i dalje suočava sa najvećom sušom u posljednjih nekoliko godina, zbog čega su zemlje uključujući Malavi, Zambiju, Zimbabve i Namibiju proglasile nacionalnu katastrofu, prenosi Rojters.
Svjetski program za hranu je pružao pomoć u hrani i novcu pogođenima i imao je za cilj da dođe do više od 7,2 miliona ljudi do ovog mjeseca, navodi se na njihovom sajtu.

Svjetski program za hranu UN zatvara regionalnu kancelariju na jugu Afrike

Nepoznata bolest usmrtila je više od 50 ljudi na sjeverozapadu Konga, saopštili su u ponedjeljak ljekari na terenu i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), javlja danas AP.
Interval između pojave simptoma i smrti je u većini slučajeva bio 48 sati, i „to je ono što je zaista zabrinjavajuće“, rekao je za Asošijeted pres Serž Ngalebato, medicinski direktor bolnice Bikoro, regionalnog centra za praćenje.
Najnovija epidemija bolesti u Demokratskoj Republici Kongo počela je 21. januara, a zabilježeno je 419 slučajeva, uključujući 53 smrtna ishoda.
Prema afričkoj kancelariji SZO, prva epidemija u gradu Boloko počela je nakon što je troje djece pojelo slijepog miša i umrlo u roku od 48 sati nakon simptoma hemoragične groznice.
Već dugo postoji zabrinutost da bolesti prelaze sa životinja na ljude na mjestima gdje se meso divljih životinja koristi u ishrani. Broj takvih epidemija u Africi porastao je za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji, saopštila je SZO 2022. godine.
Nakon što je druga epidemija trenutne misteriozne bolesti počela u gradu Bomate 9. februara, uzorci iz 13 slučajeva poslati su na testiranje u Nacionalni institut za biomedicinska istraživanja u glavnom gradu Konga, Kinšasi, saopštila je SZO.
Svi uzorci su bili negativni na ebolu ili druge uobičajene bolesti hemoragične groznice kao što je Marburg, a neki su bili pozitivni na malariju.
Prošle godine je utvrđeno da je još jedna misteriozna bolest slična gripu koja je ubila desetine ljudi u drugom dijelu Konga vjerovatno malarija, navodi AP.

SZO: Nepoznata bolest usmrtila više od 50 ljudi u Kongu, umirali za 48 sati od prvih simptoma

Interpol je danas saopštio da je u međunarodnoj akciji na istoku Afrike uhapšeno 37 osoba osumnjičenih da su teroristi.
Hapšenja su izvršena u osam zemalja, navodeno je u saopštenju.
U Keniji je uhapšeno 17 osoba, od kojih se za dvije sumnja da su pripadnici organizacije Islamska država.
Šest osoba je uhapšeno u Kongu, gdje su zaplijenjene rakete i protivtenkovsko oružje.
U Somaliji su uhapšene tri osobe, a dvije u Tanzaniji, saopštio je Interpol.

Na istoku Afrike uhapšeno 37 osoba zbog sumnje da su teroristi

Borci koje podržava Ruanda približili su se u nedjelju Gomi, najvećem gradu u istočnom Kongu, primoravši hiljade civila da pobjegnu i prizemljili letove sa lokalnog aerodroma dok se vladine snage bore da spriječe pobunjenike da zauzmu grad.
Pobunjenički pokret M23 je ovog mjeseca brzo napredovao u istočnim pograničnim područjima Demokratske Republike Kongo, bogatim mineralima, ali sukobima, što izaziva strah da bi se borbe mogle preliti u regionalni rat.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija trebalo je da se sastane dan ranije nego što je planirano u nedjelju kako bi razgovarali o krizi, rekle su diplomate nakon što su ubijena tri mirovnjaka UN – dva Južnoafrikanca i jedan Urugvajac.
Sedam drugih južnoafričkih vojnika i tri iz Malavija koji su služili u odvojenoj južnoafričkoj misiji takođe su ubijeni ove nedjelje, saopštile su južnoafričke vlasti i vlasti UN.
Tri godine nakon svoje trenutne pobune, pobunjenici, za koje Ujedinjene nacije kažu da dobijaju podršku od susjedne Ruande, sada kontrolišu više teritorije Konga nego ikada ranije.
Kigali poriče da podržava grupu.
Borci M23 počeli su ranije ove nedjelje da se kreću na Gomu, glavni grad provincije Sjeverni Kivu i dom za oko milion ljudi, i obećali su da će zauzeti grad.
Pucnjava i artiljerijska vatra se mogla čuti na periferiji grada u nedjelju, što je dovelo do panike u nekim oblastima, rekli su stanovnici.
Do sredine popodneva, pobunjenici su se približavali aerodromu Goma, rekla su dva vladina vojnika.
- Mi smo na aerodromu Goma i čekamo napadače koji su udaljeni dva ili tri kilometra odavde - rekao je jedan od vojnika Rojtersu.
Drugi vojni izvor iz Konga, koji je tražio da ostane neimenovan, rekao je da se vladine snage "čvrsto drže".
Zvaničnici na aerodromu rekli su da letovi više ne rade. UN su u nedjelju poručile osoblju u Gomi da ne idu na aerodrom i da ostanu zaštićene.
<h2>Humanitarna kriza</h2>
Istočni Kongo je i dalje zgarište pobunjeničkih zona i milicijskih feuda nakon dva uzastopna regionalna rata proistekla iz genocida u Ruandi 1994. godine.
Dobro obučeni i profesionalno naoružani, vojnici grupe M23 – najnovijeg u dugom nizu pobunjeničkih pokreta predvođenih Tutsima – kažu da žele da zaštite etničku populaciju Tutsija u Kongu.
Vlada Konga, međutim, kaže da su pobunjenici zastupnici ekspanzionističkih ambicija Kigalija u regionu, što je optužba koju vlada Ruande poriče.
Kongo je prekinuo sve diplomatske odnose sa Ruandom usred ovonedjeljne pobunjeničke ofanzive.
Vojska Konga saopštila je u subotu da su snajperisti Ruande odgovorni za ubistvo vojnog guvernera Sjevernog Kivua na liniji fronta dan ranije.
Portparol vlade Ruande nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Humanitarne agencije su zabrinute zbog uticaja sukoba na civile, upozoravajući da će borbe produbiti ono što je već jedna od najgorih humanitarnih kriza na svijetu.
Nekoliko stotina hiljada ljudi bilo je prinuđeno da pobjegne iz više zona borbi otkako je najnovija ofanziva M23 počela oko Gome 23. januara, navodi se u saopštenju kancelarije humanitarnog koordinatora UN.
- Nekoliko lokacija na periferiji Gome, u kojima se nalazilo više od 300.000 raseljenih, potpuno je ispražnjeno u roku od nekoliko sati - navodi se u saopštenju.
Eskalacija nasilja primorala je Svjetski program za hranu da privremeno zaustavi operacije u vanrednim situacijama, rekao je izvršni direktor u objavi na društvenim mrežama u nedjelju.

Pobunjenici u Kongu u ofanzivi na istoku zemlje, hiljade civila u izbjeglištvu

Predsjednica Skupštine opštine Nikšić Milica Lalatović Žižić, posjetila je Mitropoliju crnogorsko-primorsku, i tom prilikom razgovarala sa visokopreosveštenim mitropolitom Joanikijem, saopšteno je iz SO Nikšić.
Sagovornici su ocijenili da odnosi države i Crkve, nakon minulih turbulentnih godina, idu uzlaznom putanjom, te da su plodovi dobre saradnje i uzajamnog poštovanja vidljivi na svakom planu, i na korist svih građana Nikšića i Crne Gore.
- Vaše nepokolebljivo opredjeljenje da služite Hristu, da ispovijedate istinu i ljubav, vodilo je Nikšićane u teškim vremenima i pomagalo nam da donesemo dobre odluke, od opšteg interesa. I, iskreno Vam hvala na tome. A, posebno Vam se zahvaljujem što ste i dalje sa nama i što, zajedno sa mitropolitom budimljansko-nikšićkim Metodijem, nastavljate da pomažete i našem gradu i državi, naročito u oblastima kulture, zdravstvene zaštite, ekologije i unapređenja socijalnog položaja naših građana - istakla je Lalatović Žižić.
Predsjednica SO je mitropolita upoznala sa projektom Nikšić Evropska prestonica kulture 2030, konceptom „Otvoreni grad“, kao i inicijativom da Nikšić dobije Institut za ljekovito bilje.
Mitropolit je, kako je saopšteno, zahvalio Lalatović Žižić na posjeti i jasnom prepoznavanju važne uloge Crkve u izgradnji naprednog i pravednog društva. Naglasio je da je uspjeh moguć jedino na temeljima istine, zajedništva, bratske sloge i ljubav, te da će Crkva, kroz brojne društvene aktivnosti, nastaviti da svjedoči iskrenu privrženost svim ovim vrijednostima. Iskazao je i radost zbog činjenice da će Nikšić, kroz projekat EPK 2030 dobiti velike mogućnosti za dalji napredak. Posebno interesovanje iskazao je za Institut za ljekovito bilje i obećao svesrdnu podršku Mitropolije u realizaciji tog projekta.

Lalatović Žižić i Joanikije ocijenili: Odnosi države i Crkve idu uzlaznom putanjom

Cetinjani, braća I.D. i I.Đ. zadržani su zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Oni se sumnjiče da su se, 3. decembra oko 23 sati, u porodičnoj kući u Cetinju, fizički obračunali i tom prilikom zadobili tjelesne povrede.
Tokom tuče korišćena je i drvena palica. 
Zadržani su evidentirani kao osuđivana lica i počinioci krivičnih djela sa elementima nasilja.

Cetinje: Braća zadržana zbog tuče, i ranije osuđivani

Moldavska policija sprovela je više od 50 pretresa širom zemlje u okviru akcije protiv organizovane grupe koja je navodno planirala destabilizaciju i masovne nerede u Moldaviji, a prethodno je obučavana u Srbiji.
Nakon prikupljenih dokaza, sprovedeni su pretresi koji su obuhvatili više od 35 osoba, starosti između 21 i 54 godine, a akciju su sproveli pripadnici Inspektorata za borbu protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju moldavske policije.
Zaplijenjeni su mobilni telefoni sa relevantnim informacijama za istragu, SIM kartice, bankarske kartice (neke izdate od finansijskih institucija Rusije), strane valute (uključujući 3.350 dinara), više od 20 biometrijskih pasoša sa pečatima za prelaz granice sa Srbijom, radio stanice, daljinski prsten, puška, meci različitih kalibara, kao i drugi relevantni dokazi za slučaj, dodali su.
Moldavska policija tvrdi da je njihov cilj bio da izazovu društvenu napetost, što bi dovelo do nasilnih protesta, prijeteći time javnom redu i sigurnosti građana Moldavije, navodi se u saopštenju i dodaje da su obuke grupe sprovedene pod nadzorom stranih instruktora u kampu u Banji Koviljači, u Srbiji.
Prema informacijama iz istrage, od jula ove godine organizovana grupa djelovala je s namjerom da, u zamjenu za finansijsku naknadu, sprovede ilegalne aktivnosti velikih razmjera.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je 26. septembra da je policija u saradnji s Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA) i nadležnim tužilaštvima, uhapsila dvije osobe zbog sumnje da su u blizini Loznice obučavale grupu od oko 150 do 170 državljana Rumunije i Moldavije za pružanje fizičkog otpora moldavskoj policiji u slučaju nereda tokom izbora u toj zemlji.
Po navodima Ministarstva, borbeno-taktička obuka grupe državljana Rumunije i Moldavije sprovedena je od 16. jula do 12. septembra.

U Moldaviji policija pretresa članove grupe obučavane u Srbiji da pravi nerede u toj zemlji

Građanska inicijativa „21. maj“ oštro je reagovala na, kako navode, primitivne i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša upućene direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, nakon njene javne kritike njegovih stavova o istorijskim temama.
Iz ove inicijative saopštavaju da je riječ o „mizogenim i revizionističkim istupima koji predstavljaju sliku politike koju promovišu aktuelni politički savezi“.
– Ovdje nije samo riječ o odsustvu lične i političke kulture, već o djelovanju koje je suprotno evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva – navode iz GI „21. maj“.
Ističu da antifašistički i građanski orijentisani dio društva ne smije ostati nijem na ovakve napade, bez obzira na, kako navode, manjak reakcije nadležnih institucija.
– Na ovakve ispade mora se odgovoriti jasno i odlučno, jer oni predstavljaju dio šire kampanje koja ugrožava multietnički karakter Crne Gore – poručuju.
U saopštenju dodaju da je politička izolacija „velikosrpskih koncepata i diskriminatorne retorike ključna za dalji napredak Crne Gore ka EU“.
– Sveobuhvatan poraz takvih politika postaje uslov oporavka i napretka države – zaključuje se u reagovanju GI „21. maj“.

GI „21. maj“: Nedopustivi mizogini napadi, antifašistički dio društva mora reagovati

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: afrika