Grupa vojnika pojavila se u nedjelju na državnoj televiziji Benina i objavila raspuštanje Vlade, smjenu predsjednika i svih državnih institucija, označivši početak još jednog vojnog udara u zapadnoj Africi, regiji koja se već godinama suočava s talasom pučeva.
Vojnici, koji su se predstavili kao Vojni komitet za obnovu, saopštili su da je na čelo komiteta imenovan potpukovnik Paskal Tigri, koji preuzima upravljanje zemljom nakon uklanjanja dosadašnje političke vlasti.
Reporter AFP-a iz Benina javlja da vojnici i dalje blokiraju ulaz u predsjedništvo i zgradu državne televizije, kao i nekoliko važnih administrativnih zona u Kotonuu, uključujući luksuzni hotel Sofitel i kvartove u kojima se nalaze međunarodne institucije.
Istovremeno, svjedoci navode da su se u djelovima grada čuli pucnji, dok u ostatku prijestonice vlada relativan mir, bez vidljivog prisustva vojske na aerodromu. Uprkos blokadama, građani se uglavnom kreću i obavljaju svakodnevne obaveze.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DO4QC_LvbBkU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Benin je, nakon sticanja nezavisnosti od Francuske 1960, decenijama bio pogođen nizom pučeva. Stabilnost je postignuta tek 1991, nakon dvodecenijske vladavine Matjea Kerekua, koji je zemlju vodio pod ideologijom marksizma-lenjinizma i preimenovao u Narodnu Republiku Benin.
Aktuelni predsjednik Patris Talon, poznat kao "kralj pamuka iz Kotonoa", vlada od 2016. godine i nalazio se pred istekom svog drugog mandata, od vlasti je trebalo da se oprosti u aprilu naredne godine.
Njegov kandidat za nasljednika, bivši ministar finansija Romuald Vadanji, slovio je za glavnog favorita na predsjedničkim izborima, dok je vodeći opozicionar Renaud Agbođo diskvalifikovan od strane izborne komisije uz obrazloženje da nema dovoljno sponzora za kandidaturu.
Prije svega mjesec, parlament Benina izglasao je produženje predsjedničkog mandata s pet na sedam godina, uz zadržavanje limita od dva mandata, potez koji je odmah izazvao burne reakcije opozicije i civilnog sektora.
Ovaj puč je najnoviji u nizu udara koji su u posljednjim godinama pogodili Zapadnu Afriku. Samo prošle sedmice u Gvineji Bisao vojska je svrgnula predsjednika Umaroa Sisoka Embaloa nakon spornih izbora u kojima su i on i protivkandidat proglasili pobjedu.
Saopštenje beninskih vojnika, međutim, još ne otkriva planove komiteta, niti dalji politički pravac. Neizvjesnost je velika, a međunarodna zajednica prati stanje s oprezom, strahujući od novog destabilizacijskog domino-efekta u regiji.
U Beninu se čeka i prvo zvanično oglašavanje svrgnutog predsjednika Talona, dok vojska nastavlja da drži ključne institucije pod kontrolom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vojni udar u srcu Afrike: Vojnici upali u program državne televizije, objavili preuzimanje vlasti

Turska vojna kompanija Akdas Silah saopštila je kako je prvi turski bacač granata, koji ima cijev kalibra 40 milimetara, uvršten u takozvani inventar i opremu bezbjednosnih snaga ove zemlje.
Ovaj bacač bio je dostupan osam zemalja prije nego što je uopšte ušao u inventar bezbjednosnih snaga.
Domaća i originalna rješenja za bacače granata razvijena unutar turske odbrambene industrije postižu značajan uspjeh u izvozu.
Kompanija Akdas Silah predstavila je svoje proizvode i mogućnosti na sajmu Bamako Expo (BAMEX'25), koji je organizovala kompanija The Peak Defense u Bamaku, glavnom gradu Malija, a na kojem su ove godine prvi put učestvovale samo turske kompanije.
Kompanija, koja proizvodi i za civilno i za vojno tržište i izvozi u više od 40 zemalja, privlači pažnju svojim nedavno razvijenim domaćim rješenjima za bacače granata. Proizvod je do sada izveden u više od 10 zemalja, uključujući evropske i afričke zemlje.
Menadžer prodaje Ali Dikaja izjavio je kako su odnose s afričkim zemljama ojačali nakon prošlogodišnih demonstracija u Maliju.
Dikaja je izjavio da su prije otprilike osam godina dizajnirali, razvili i proizveli prvi domaći bacač granata kalibra 40 milimetara pod cijev u Turskoj, te da su oduvijek zadovoljavali potrebe turskih oružanih snaga u ovoj oblasti.
- Ovom nacionalnom snagom ispunili smo potrebe zapadnih zemalja i dodali proizvod visoke dodane vrijednosti Oružanim snagama Turske i zalihama evropskih i afričkih zemalja - rekao je Dikaja, naglašavajući da nastavljaju zadovoljavati potrebe u ovom području novim isporukama Kopnenim snagama prošle sedmice.

500x500

Turska kompanija se pohvalila uspjesima u Africi: Sve više zemalja zainteresovano za njihov bacač granata

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Afriku, Masad Bulos, izjavio je danas da je rat u Sudanu izazvao najveću humanitarnu krizu na svijetu i ocijenio da su u toj zemlji počinjeni „neprihvatljivi zločini“.
U Sudanu, vojska, koju predvodi general Abdel Fatah el Burhan, upravlja sjevernim, centralnim i istočnim dijelom zemlje, dok paravojne snage Snaga za brzu podršku, kojima komanduje general Mohamed Daglo, kontrolišu zapad i djelove juga sa svojim saveznicima. Dvije strane su u ratu od aprila 2023. godine i obje su optužene za zločine.
Paravojne snage su krajem oktobra zauzele El Fašer poslije opsade od 18 mjeseci i tako preuzele potpunu kontrolu nad ogromnim regionom Darfur na zapadu Sudana. Zauzimanje grada pratili su izvještaji o brojnim zločinima nad civilima.
- Sukob u Sudanu, iz humanitarne perspektive, trenutno je najveća humanitarna kriza na svijetu i najveća humanitarna katastrofa na svijetu. Posebno ono što se dogodilo u El Fašeru u posljednje dvije ili tri sedmice - rekao je Bulos za AFP u intervjuu u Dohi.
Svi smo, kako dodaje, vidheli video snimke i izvještaje.&nbsp;
- Ta zvjerstva su apsolutno neprihvatljiva. To mora veoma brzo da prestane - istakao je Bulos.
Dodaje da SAD i njihovi posrednički partneri pozivaju obje strane da se dogovore o „tromjesečnom humanitarnom primirju“.
- Pozivamo ih da prihvate ovaj prijedlog i odmah ga sprovedu - rekao je Bulos.

1250x600

1084x550

Trampov izaslanik za Afriku ocijenio da su u Sudanu počinjeni neprihvatljivi zločini

Miradi Čekpo živi u Beninu, radi u jednoj kineskoj trgovinskoj firmi kao tumač i prevodilac za kineski jezik.&nbsp;
- U srednjoj školi sam gledala kineske TV kanale i sanjala o tome da putujem u Kinu i upoznam njihovu kulturu - rekla je za Dojče vele.
Poslije mature je tri godine studirala kineski jezik na univerzitetu u Abomej-Kalaviju na tamošnjem Konfučijevom institutu.
- Želim da ostvarim svoj san o međunarodnoj trgovini tako što ću izvoziti tropske proizvode iz Benina u Kinu i uvoziti kineske proizvode u Benin, ili još bolje u čitavu Afriku. Kada se uči neki jezik, to je zato da bi se sarađivalo sa tom zemljom - objašnjava Čekpo.
Međutim, ono što je postigla Maradi Čekpo uspijeva samo malom broju afričkih studenata koji uče mandarinski - standardni kineski jezik kojim govori većina stanovništva u Kini.
<h2>Uče kineski, ali su male šanse za posao u Kini&nbsp;</h2>
Konfučijev institut je državni jezički i kulturni institut osnovan 2004. godine, pod okriljem kineskog Ministarstva obrazovanja. Kineska Vlada snažno ulaže u njihovo širenje po svijetu - samo u Africi desetine tih instituta nude kurseve kineskog.
Kina doduše velikodušno dodjeljuje stipendije studentima, ali se na kraju u samoj Kini za njih gotovo i ne otvaraju mogućnosti za karijeru, kaže Simbaraše Gukurume, sociolog na Univerzitetu Sol Platje u Kimberliju, u Južnoj Africi.
Razlog je taj što kinesko stanovništvo, u poređenju sa afričkim, znatno bolje govori strane jezike. S druge strane, Kina je poznata po tome da za većinu svojih infrastrukturnih projekata na kontinentu – poput luka, puteva ili aerodroma – angažuje sopstvenu radnu snagu.
Nakon studija kineskog jezika vrlo mali broj ljudi može da napravi karijeru, naglašava ovaj naučnik porijeklom iz Zimbabvea.
- Gotovo čitav kadar fakulteta i osoblje Konfučijevog instituta na Univerzitetu u Zimbabveu čine naši ljudi koji su dobili određenu finansijsku podršku za studije u Kini i koji sad predaju mandarinski - kaže Gukurume za Dojče vele.
Dodaje da Kina ima koristi od ovakvog razvoja situacije, jer se većina ovih instituta, kao i drugih kulturnih razmjena, obično zasniva na bilateralnim sporazumima između vlada i ponekad ide ruku pod ruku sa neograničenim pristupom Kine afričkim resursima.
Kulturne aktivnosti i kineska vodeća uloga u eksploataciji litijuma i kobalta u Africi – za njega su to dve strane iste medalje.
<h2>Istovremeno prenošenje jezika i politike</h2>
Mnoge zemlje imaju institucije koje u inostranstvu promovišu sopstveni jezik i kulturu. Međutim, za razliku od njemačkih Gete instituta koji imaju sopstvene prostore, Konfučijevi instituti su često povezani sa univerzitetima.
Uticaj Komunističke partije Kine izazvao je kritike, posebno u zapadnim zemljama. Jer, ovi instituti ne prenose samo kineski jezik i kulturu, već i politički sistem, naglašava Gukurume.
&nbsp;- Mladi ljudi koji se upoznaju sa ovim političkim sistemom usvajaju nedemokratske principe - kaže ovaj sociolog.
U tome on vidi i objašnjenje zašto su zatvoreni neki Konfučijevi instituti u Evropi i Sjedinjenim Državama.
- Zato što ugrožavaju akademsku slobodu na univerzitetima, ali i zato što indoktriniraju studente kineskim politički sistemom, koji bi mogao biti shvaćen kao autoritarni ili nedemokratski - dodaje Gukurume.
U Africi, međutim, broj ovih kulturnih instituta naglo raste. Južna Afrika se sa deset instituta smatra jednim od centara za mandarinski jezik.
Ali Kina sve više ulaže i u pozorišta, muzeje, filmsku, muzičku i medijsku industriju, kao i u biblioteke na afričkom kontinentu.
<h2>Odsustvo granica i pravila za uticaj Kine u Africi</h2>
U studiji „Institucionalizovano kulturno prisustvo Kine u Africi“, koju je 2023. objavio njemački Institut za međunarodne odnose u Štutgartu, Avril Džofe, šefica Odjeljenja za kulturnu politiku i menadžment na umjetničkoj školi Univerziteta Vitvotersrand u Johanesburgu, bavi se time kako afrički akteri doživljavaju ove kineske kulturne programe i šta to znači za lokalnu kulturu.
Prema njenim riječima, kineski interes za Afriku prevazilazi ekonomske i bezbjednosne motive i uključuje izgradnju „meke moći“. Zato, dodaje ona, ne čudi što je broj afričkih studenata na kineskim univerzitetima sa manje od 2000 u 2003. godini petnaest godina kasnije 2018. porastao na više od 81.500.
Kineska rastuća ulaganja u kulturnu infrastrukturu afričkih zemalja nisu samo simboličan gest. Džofe kritikuje odsustvo granica i pravila za uticaj Kine u Africi.
&nbsp;- Da bi se ublažili potencijalno negativni efekti ovakvog institucionalizovanog kulturnog prisustva, potrebno je davati mnogo konkretnije preporuke – posebno civilnom društvu, umjetnicima, kreativcima, filmskim stvaraocima, muzičarima, kao i samim vladama - rekla je Džofe za Dojče vele.
Ali, ona priznaje da još nemaju jasnu predstavu o tome da li kineska antidemokratska ideologija ulazi u ove investicije.&nbsp;
- Ove korektivne mjere su neophodne da bi se osiguralo da se to ne dogodi - ističe Džofe.
<h2>Bolje podržati i finansirati lokalnu kulturu</h2>
Jedan od načina bio bi da se obezbijedi da Afrička unija i druga regionalna tijela zaista uključe afričke institucije u svoje pregovore o kineskim investicijama.
- Potrebna je jedinstvena kulturna politika koja bi svakom afričkom zemlji omogućila da ojača svoju pregovaračku poziciju i maksimalno iskoristi pozitivne efekte kineskih ulaganja - smatra Džofe.
Pored toga, afričke zemlje bi morale da poštuju potrebe umjetnika i kulturnih radnika kako bi investicije zaista odgovarale njihovim interesima. Ona izražava zabrinutost za identitet afričkih umjetnika ako sadržaj bude uglavnom oblikovan pod uticajem iz Kine.
Džofe se zalaže i za povećanje nacionalnog finansiranja.
- Time bi se obezbijedile i stipendije i programi za umjetnost i kulturu, a istovremeno bi se smanjio finansijski monopol koji možda ima Kina - ističe Džofe.
Takođe, mladi ljudi koji su studirali u Kini trebalo bi u svojim matičnim zemljama da dobiju bolje mogućnosti za zapošljavanje ili dodatne obuke.

Kineski - jezik budućnosti u Africi?

Pretraživač Gugl (Google) predstavio je program vrijedan 37 miliona dolara za ubrzanje razvoja vještačke inteligencije (AI) u Africi, sa investicijama koje se kreću od lokalnih istraživanja do projekata praćenja poljoprivrednih usjeva i prilagođavanja tehnologija afričkim jezicima.
- Afrika je dom nekih od najvažnijih i najinspirativnijih radova u oblasti vještačke inteligencije danas - rekao je potpredsjednik Gugl-a Džejms Manjika na predstavljanju zajedničkog centra za vještačku inteligenciju u Akri, glavnom gradu Gane.
Centar će služiti kao centar za obuku, saradnju i eksperimentisanje.
Među predstavljenim vodećim inicijativama je i saradnja za bezbjednost hrane u oblasti vještačke inteligencije, mreža koja okuplja istraživače i neprofitne organizacije kako bi razvili alate koji poboljšavaju rano otkrivanje gladi, otpornost usjeva i donošenje odluka za male poljoprivrednike.
Cilj je pomoći afričkim prehrambenim sistemima da bolje izdrže klimatske i ekonomske šokove.
Kompanija se takođe priprema za pokretanje platforme za finansiranje kako bi podržala startapove vođene vještačkom inteligencijom u sektorima poljoprivrede, zdravstva i obrazovanja.
Preko svoje filantropske grane, grupa obećava sedam miliona dolara za proširenje inicijativa za obrazovanje o vještačkoj inteligenciji u Nigeriji, Keniji, Južnoj Africi i Gani.
Gugl je najavio finansiranje od tri miliona dolara za kolektiv "Masakhane" koji razvija alate za vještačku inteligenciju na više od 40 afričkih jezika.

Gugl će uložiti 37 miliona dolara u razvoj vještačke inteligencije u Africi

Najmanje 30 putnika, uključujući nekoliko studenata, poginulo je, a mnogi se još vode kao nestali kada je čamac potonuo na sjeverozapadu Konga zbog ekstremnih vremenskih uslova, saopštili su danas stanovnici i lokalni mediji.
Čamac je prevozio seljane i robu duž jezera Tumba na teritoriji Bikoro kada je potonuo u srijedu kasno. Trideset tijela je pronađeno do sada.
Rijeke Konga su glavno prevozno sredstvo za više od 100 miliona stanovnika, posebno u udaljenim područjima gdje je infrastruktura loša ili uopšte ne postoji.
Smrtonosne brodske nesreće su česte, zbog lošeg održavanja, preopterećenja i ekstremnih vremenskih uslova.

Najmanje 30 poginulih u potonuću čamca na sjeverozapadu Konga

U poplavama koje su pogodile nigerijski grad Mokva poginula je 151 osoba, saopštila je lokalna služba za vanredne situacije.
Portparol lokalne službe za vanredne situacije Ibrahim Audu Huseini kazao je da je 11 ljudi povrijeđeno, a više od tri hiljade raseljeno, prenosi AP.
Najmanje 500 domaćinstava u tri zajednice pogođeno je iznenadnim i snažnim poplavama, koje su se brzo razvile u roku od oko pet sati.
Huseini je rekao da je voda odnijela dva puta, kao i da su se srušila dva mosta.
Predsjednik Nigerije Bola Tinubu u petak veče je izrazio saučešće i naveo da je naložio aktivaciju hitnog odgovora na poplave, kako bi se pružila podrška žrtvama.

U poplavama u Nigeriji poginula 151 osoba

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) koji veliki dio finansija dobija od SAD, zatvara regionalnu kancelariju na jugu Afrike. Odluka je saopštena osoblju širom svijeta u mejlu koji je u petak proslijedila izvršna direktora programa Sindi Mekejn.
- Donijeli smo tešku odluku da zatvorimo regionalni biro za južnu Afriku u Johanesburgu - pisalo je u mejlu, prenosi Blumberg.
To je Rojtersu potvrdio zvaničnik Svjetskog programa za hranu za odnose sa javnošću, ali nije odgovorio na pitanja zbog čega i da li ima veze sa oštrim rezovima američke strane pomoći koje je naredio predsjednik Donald Tramp.
Južna Afrika se i dalje suočava sa najvećom sušom u posljednjih nekoliko godina, zbog čega su zemlje uključujući Malavi, Zambiju, Zimbabve i Namibiju proglasile nacionalnu katastrofu, prenosi Rojters.
Svjetski program za hranu je pružao pomoć u hrani i novcu pogođenima i imao je za cilj da dođe do više od 7,2 miliona ljudi do ovog mjeseca, navodi se na njihovom sajtu.

Svjetski program za hranu UN zatvara regionalnu kancelariju na jugu Afrike

Nepoznata bolest usmrtila je više od 50 ljudi na sjeverozapadu Konga, saopštili su u ponedjeljak ljekari na terenu i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), javlja danas AP.
Interval između pojave simptoma i smrti je u većini slučajeva bio 48 sati, i „to je ono što je zaista zabrinjavajuće“, rekao je za Asošijeted pres Serž Ngalebato, medicinski direktor bolnice Bikoro, regionalnog centra za praćenje.
Najnovija epidemija bolesti u Demokratskoj Republici Kongo počela je 21. januara, a zabilježeno je 419 slučajeva, uključujući 53 smrtna ishoda.
Prema afričkoj kancelariji SZO, prva epidemija u gradu Boloko počela je nakon što je troje djece pojelo slijepog miša i umrlo u roku od 48 sati nakon simptoma hemoragične groznice.
Već dugo postoji zabrinutost da bolesti prelaze sa životinja na ljude na mjestima gdje se meso divljih životinja koristi u ishrani. Broj takvih epidemija u Africi porastao je za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji, saopštila je SZO 2022. godine.
Nakon što je druga epidemija trenutne misteriozne bolesti počela u gradu Bomate 9. februara, uzorci iz 13 slučajeva poslati su na testiranje u Nacionalni institut za biomedicinska istraživanja u glavnom gradu Konga, Kinšasi, saopštila je SZO.
Svi uzorci su bili negativni na ebolu ili druge uobičajene bolesti hemoragične groznice kao što je Marburg, a neki su bili pozitivni na malariju.
Prošle godine je utvrđeno da je još jedna misteriozna bolest slična gripu koja je ubila desetine ljudi u drugom dijelu Konga vjerovatno malarija, navodi AP.

SZO: Nepoznata bolest usmrtila više od 50 ljudi u Kongu, umirali za 48 sati od prvih simptoma

Interpol je danas saopštio da je u međunarodnoj akciji na istoku Afrike uhapšeno 37 osoba osumnjičenih da su teroristi.
Hapšenja su izvršena u osam zemalja, navodeno je u saopštenju.
U Keniji je uhapšeno 17 osoba, od kojih se za dvije sumnja da su pripadnici organizacije Islamska država.
Šest osoba je uhapšeno u Kongu, gdje su zaplijenjene rakete i protivtenkovsko oružje.
U Somaliji su uhapšene tri osobe, a dvije u Tanzaniji, saopštio je Interpol.

Na istoku Afrike uhapšeno 37 osoba zbog sumnje da su teroristi

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 14 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je jedna osoba zadobila teže, a šest lakše tjelesne povrede.
U Podgorici je evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, Baru, Kotoru i Budvi po dvije.
U Tivtu, Ulcinju i Rožajama evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdat je 401 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Švajcarska narodna banka (SNB) zadržala je ključnu kamatu na nula odsto, uz ocjenu da trenutna stopa podržava ekonomski rast i istovremeno održava inflaciju u zemlji na stabilno niskom nivou u rasponu između nula i dva odsto.
Banka na osnovu aktuelnih podataka očekuje da će prosječna godišnja inflacija u Švajcarskoj iznositi 0,2 odsto u ovoj godini i neznatno porasti na 0,3 odsto u narednoj godini i na 0,6 odsto u 2027. godini.
"Globalni ekonomski rast je bio snažniji nego što se očekivalo u trećem kvartalu. Američke carine i neizvjesnost trgovinske politike su opterećivale globalnu ekonomiju, ali ekonomski razvoj u mnogim zemljama je do sada ostao otporniji nego što se pretpostavljalo. Inflacija je ostala povišena u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je u eurozoni bila blizu ciljnih vrednosti", navela je banka.
Ekonomski izgledi za Švajcarsku su se blago poboljšali u odnosu na prethodnu prognozu zbog nižih američkih carina i nešto boljeg razvoja na globalnom nivou, prenosi B92.
Sjedinjene Američke Države i Švajcarska su u novembru postigle dogovor kojim se smanjuju američke uvozne carine na švajcarsku robu sa prvobitnih 39 odsto na 15 odsto.
Za cijelu godinu, banka očekuje rast švajcarskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za nešto manje od 1,5 odsto, koji će usporiti na jedan odsto u narednoj godini, uz blagi rast nezaposlenosti.
Švajcarska narodna banka u objavi na svojoj veb stranici upozorila je da glavni rizik za tamošnju ekonomiju i dalje predstavlja razvoj globalne ekonomske situacije.

Švajcarska zadržala kamatnu stopu na nula odsto

Thyssenkrupp Steel objavio je da će privremeno zaustaviti proizvodnju elektrotehničkog čelika u dva pogona, u Francuskoj i u matičnoj Njemačkoj, navodeći kao razlog nekontrolisani skok jeftinog uvoza.
"Čeličane u Gelzenkirhenu i Isberguesu neće raditi od sredine decembra do kraja godine", saopštio je najveći njemački proizvođač čelika. Pogon u Isberguesu radiće sa samo polovinom kapaciteta najmanje četiri mjeseca zbog naglog rasta jeftinog uvoza, posebno iz Azije, naveli su iz kompanije Thyssenkrupp Steel.
Ti pogoni proizvode zrnati elektrotehnički čelik koji se koristi u energetskoj industriji za prenos električne energije, u transformatorima trafostanica i u vjetroturbinama, prenose Nezavisne novine.
Thyssenkrupp je, prema navodima kompanije, jedan od samo dva preostala proizvođača elektrotehničkog čelika u Evropi.
"Evropsko tržište zrnatog elektrotehničkog čelika trenutno je pod snažnim pritiskom zbog naglog rasta uvoza po cijenama znatno ispod prosječnih proizvodnih troškova u EU", navodi se u saopštenju.
Uvoz se od 2022. godine utrostručio, dok je samo tokom ove godine porastao dodatnih 50 odsto, ističu u kompaniji.
"U takvim okolnostima narudžbe su naglo pale, iskorištenost pogona je sve manja, a hitne mjere su neophodne kako bi se poslovanje ekonomski stabilizovalo", poručili su iz Thyssenkruppa.
Prema njihovim procjenama, ugroženo je oko 1,2 hiljade radnih mjesta u Njemačkoj i Francuskoj.
"Zrnati elektrotehnički čelik je nezamjenjiv element evropske energetske infrastrukture i energetske tranzicije", saopštila je glavna izvršna direktorica Marie Jaroni, naglasivši da Thyssenkrupp želi sačuvati proizvodnju u Evropi i da trenutno rade na efikasnoj zaštiti tržišta.

Najveći njemački proizvođač čelika zaustavlja proizvodnju

Izgradnja i opremanje objekta Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici koštaće 313 miliona eura i finansiraće se iz kreditnog zaduženja, saopštio je Bojan Paunović, generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija, na juče održanoj sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine CG.
On je ovaj podatak iznio obrazlažući Predlog budžeta za 2026.godinu u oblasti zdravstva, ali nije precizirao kada će početi realizacija tog kapitalnog projekta.
Odbor je juče prihvatio predlog budžeta za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Predstavnici potrošačkih jedinica nijesu imali primjedbe na planiranim budžet, zbog čega je reagovao poslanik Boris Mugoša.
– Meni je nenormalno da su predstavnici Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva zadovoljni ovakvim iznosima. Ali, valjda živimo u takvim vremenima da fali hrabrosti da se kažu neke stvari kako bi rezultati bili bolji. Ova sredstva nijesu dovoljna za zadovoljenje potreba na način na koji bi trebalo da se zadovolje. Opet kažem, ako ste zadovoljni, nemojte sljedeće godine da se žalite da nemate dovoljno sredstava. Prezadovoljni ste, super, sve ste dobili i onda se ponašajte u skladu s tim. A ja znam da neće biti dovoljno sredstava – kazao je Mugoša.
Paunović je kazao da je za zdravstvo planirano 10,6 miliona eura, a za Fond zdravstva 487,1 miliona.
– Kapitalni budžet, namjenska kreditna sredstava koja su potpisana u dosadašnjem periodu ili se predviđaju novi kreditni aranžmani, a tiču se implementacije projekta unapređenja zdravstvene infrastrukture, energetske efikasnosti u bolnicama i za potrebe projekta opremanja zdravstvenih ustanova, iznosi 32 miliona eura, kao i za potrebe projekta izgradnje i opremanja univerzitetskog kliničkog centra od 313 miliona eura, koliko je procijenjena vrijednost ovog projekta – rekao je Paunović.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Slađana Perišić kazala je da je planirani budžet za zdravstvo od 10,6 miliona, uvećan za 1,4 miliona ili 15,84 odsto u odnosu na 2025. godinu. Uvećanje se, između ostalog, odnosi odnosi na projekat digitalizacije zdravstvenog sistema, održavanje softvera 170.000, izdatke za opremu...
– Što se tiče projekata koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta, trenutno se u budžetu nalazi 40 kapitalnih projekata, od čega je šest novih, i to su nabavka medicinske opreme za sve zdravstvene ustanove kroz kreditni aranžman, dogradnja aneksa KBC Kotor, rekonstrukcija i nabavka hiperbarične komore za KBC Berane, rekonstrukcija porodilišta OB Nikšić, rekonstrukcija Klinike za ortopediju KCCG, uz formiranje operacionog bloka i apaptaciju fizikalne terapije Doma zdravlja Budva. Procijenjena vrijednost novih projekata je preko 45 miliona eura – rekla je Perišić.
Ona je dodala da je trenutno u fazi realizacija 20 projekata, dok je još 10 upućeno Ministarstvu javnih radova za raspisivanje tendera. U ovoj godini raspisani su tenderi ukupne vrijednosti oko 17 miliona eura, a u narednom periodu planirani su dodatni projekti, vrijedni preko 20 miliona.
– Ova ulaganja potvrđuju posvećenost Vlade Crne Gore sistemskoj modernizaciji bolničkih kapaciteta, obnovi domova zdravlja, unapređenju opreme i pružanju savremenih uslova u svim zdravstvenim ustanovama – istakla je Perišić.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović kazao je da su "nešto uvećana" sredstva koja su tražili, a tiču se stavke za plate i ostalih ličnih primanja.
– Prošle godine uveli smo dopunski rad za zdravstvene radnike i na tom polju smo postigli odlične rezultate. Što se tiče 2023. i 2024. godine, nivo pruženih dopunskih usluga bio je 44.000, a ove godine u oktobra pružili smo75.000, što znači da očekujemo da ćemo duplirati broj dopunskih zdravstvenih usluga kroz dopunski rad u KCCG. Zbirno gledano, sredstva koja su opredijeljena za zarade nijesu probila budžet, što znači da smo racionalno iskoristili budžet i podigli efikasnost rada. Ove godine su malo povećana sredstva za plate, za ostala lična primanja takođe, ali smo imali stavku gdje je cijena odvojenog života za naše ljekare sa 330 povećana na 660 eura mjesečno, što može doprinijeti tome da nam budžet za lična primanja bude nedovoljan da održimo dopunski rad. Zbirno gledamo, mislim da ćemo i u 2026. godini imati dovoljno sredstava da održimo rast pružanja usluga, čak mislim da ćemo uspjeti da budemo i efikasniji – kazao je Radović.
On je istakao da su za 2026. godinu tražili više sredstava za potrošni medicinski materijal, jer planiraju otvaranje novih jedinica, koje će prouzrokovati povećan obim posla i nabavku medicinskog materijala.
Radović je napomenuo da su zahvaljujući donacijama od oko milion eura i uz sopstveno učešće uspjeli da izvedu radove na adaptaciji i uređenju KCCG.

Univerzitetski klinički centar koštaće 313 miliona

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: afrika