Ministar pravde Bojan Božović poručio je da nije iznenađen današnjom oslobađajućom presudom u slučaju afere ''Koverta''.
- Ne iznenađuje današnja presuda u vezi sa aferom "Koverta", zasnovana na optužnici iz 2019. godine koju je sastavljalo tužilaštvo pod vođstvom osoba koje su u međuvremenu i same postale predmet krivičnih postupaka- kazao je Božović u objavi na Fejsbuku.
Ministar je istakao da ova presuda nije pravosnažna.
- Vjerujem u pravosudni sistem Crne Gore i uvjeren sam da će pravda biti zadovoljena i u ovom slučaju- istakao je Božović.&nbsp;
Poručio je kao predano rade na tome da sistem „konačno počne da daje jasan i efikasan odgovor na povrede prava – u interesu svih građana“.&nbsp;
- Institucije ostaju čvrsto posvećene borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava- zaključio je Božović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Božović: Oslobođajuća presuda u slučaju afere ''Koverta'' nije iznenađenje

Biznismen Duško Knežević oslobođen je optužbi da je u predmetu javnosti poznatnom &nbsp;kao slučaj „Koverta“ bio organizator kriminalne grupe, koja je, prema novodima Specijalnog državnog tužilaštva, prala novac.
Presudu u ovom predemetu donio je Nenad Vujanović.
Optužnice su oslobođeni i Branislav Todorović, Živko Šljivančanin, Tamara Krdžić, Goran Grujović, Tomica Knežević i bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljuba Stijepović.
Podsjetimo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je, u decembru 2019. godine, optužnicu protiv Kneževića kojom ga je označilo kao organizatora kriminalne grupe, koja je, navodno, prala novac.&nbsp;
Taj biznismen je nekoliko mjeseci ranije, u januaru 2019. godine, objavio video-snimak na kojem se vidi kako je bivšem gradonačelniku Podgorice, Slavoljubu-Migu Stijepoviću, uoči izbora 2016. predao kovertu, uz objašnjenje da je u njoj 97.500 eura za finansiranje kampanje DPS-a.
Uskoro opširnije.

Ivona Đokić

Biznismen Duško Knežević oslobođen optužbi da je u predmetu „Koverta“ bio organizator kriminalne grupe

Na današnjem suđenju Dušku Kneževiću i optuženima u slučaju koji je javnosti poznat kao ‘’afera Koverta’’, kontroverzni biznismen koji je pet godina bio u bjekstvu, prvi put je iznio odbranu i negirao sve što mu se optužnicom stavlja na teret.
Sudskim vijećem predsjedava sudija Nenad Vujanović, dok optužnicu SDT zastupa državna tužiteljka Tanja Čolan- Deretić.
Knežević se izjasnio da ne priznaje krivično djelo i da je ova optužnica čista izmišljotina.
- Smatram da je ovo protiv mene jedna nebuloza, ne smartam se krivim I smatram da je riječ o političkom progonu vladajuće većine. Ova optužnica je izmišljena zbog moje tuče sa vladajućim režimom, novac koji je sporan trebalo je da bude za potrebe izbornog štaba u Zeti. Kada se ovaj događaj desio, odnosno kada je uhapšeno šest vozača, tada me na informativni razgovor pozvao, sada moj kolega iz ćelije Milivoje Katnić. Đukanović me molio da mu dam 200.000 eura, to jeste da podržim izbore u Zeti. Tada sam rekao da kod sebe imam samo dolare i da ću poslati. Međutim, kada sam poslao novac vraćen mi je i rečeno mi je da niko ne želi da primi dolare pa sam predložio da uzmu šest vozača i da u bankama dolare razmjene u eure, zbog toga što do 15.000 eura ne traže dokaz o porijeklu novca - rekao je, između ostalog, Knežević.
Kneževiću je sporno i to što sud ne prihvata kao dokaz video snimak na kojem su on i bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović, upoređujući ga sa SKY ECC aplikacijom.&nbsp;
- Nije mi jasno zašto ne prihvatate snimak koji je autentičan, a vi danas pričate o SKY aplikaciji. Taj snimak je napravljen kao neko moje osiguranje zbog toga što sam primijetio drugačiji odnos prema meni, prijatelji su počeli da me izbjegavaju, osjetio sam I medijski pritsak 2017. godine - kazao je on.&nbsp;
Knežević se osvrnuo i na to da se nekada vozio privatnim avionom, a da se danas nalazi u istom zatvoru u kojem se nalaze pripadnici škaljarskog I kavačkog klana, a potom govorio o sebi:&nbsp;
- Ja mogu da se sada hvalim, ali mislim da dovoljno znate o meni ja sam jedno vrijeme bio najveći investitor u Crnoj Gori, sada se sve preokrenulo, ja ovdje nemam od čega da živim, imam samo od imovine u inostranstvu i od prodaje umjetničkih slika koje imam u Beogradu. Protiv Crne Gore pred Hagom sam pokrenuo postupak I tražio sam pola miliona odštete jer sva imovina mi je oduzeta. Ovdje mi se sudi za pranje para, a zapravo se radi o reketiranju proslavljenih ljudi. To je isto kao da dođe neka đevojka prijavi silovanje, a vi je optužite za prostituciju - uporedio je Knežević.
Optuženi biznismen tvrdi da je DPS finansirao 20 godina, i da je uvijek imao velike količine novca, kako zbog posla kojim se bavio, tako zbog prodaje nekretnina.
- Imao sam dosta novca, na Kipru, Dubajiu, čak sam prodao kuću u Vojvodini kineskoj ambasdi za 7 milion eura. Novac nisam mogao lično da zamijenim jer sam bio na ručku pa sam rekao nekome da ga zamijeni i da je novac za Mila i Miga, taj novac mi niko nikada nije vratio - kazao je Knežević.
Na pitanje kakvu je saradnju imao sa drugim optuženima u ovom predmetu, odgovorio je da je on bio na visokom nivou i nije imao vremena da se bavi ljudima koji su na nižem nivou od njega.
- Ovi ljudi koji se terete sa mnom radili su kao operativci, Migo je strahovao od Mila on je samo nosio novac - naveo je Knežević.
TVRDI DA NIJE BIO U BJEKSTVU
Kontroverzni biznismen pred sudom je ponovo ustvrdio da nije bio u bjekstvu.&nbsp;
- Pozvalo me obezbjeđenje i reklo mi je da ne mogu doći po mene jer im je SPO oduzeo dva automobila, a kako sam ja neko ko nije umio ni da pozove taksi, jer sam konstatno bio okružen poslugom, pozvao sam neke prijatelje, između ostalog neki od njih su se tokom ratnih dešavanja bavili bezbjednošću, i oni su me savjetovali da odem u Veliku Britaniju I da mi tamo ništa ne mogu. Ja nikada nisam bio u bjekstvu, samo se nisam odazivao na pozive Milivoja Katnića, granicu sam prešao legalno komercijalnim letom. Problem između Mila i mene nastaje kada sam odbio da se ‘’Ničija kuća’’ vodi na moje ime, njegov odnos prema meni se promijenio - ponovio je Knežević tvrdnje koje je iznosio u medijima dok je bio u bjekstvu.&nbsp;
Ostali optuženi u ovom postupku ostali su pri iskazu koji su dali u istrazi 2019. godine.. Nastavak suđenja biće održan 29. oktobra kada će sud salušati optužene Tomića i Stijepovića.
TRI PRSTA KAO POZDRAV
Nakon što je zatvorska policija optuženog Kneževića nekoliko minuta prije početka ročišta, iz UIKS-a, sprovodila u veliku sudnicu Višeg suda, on je svoju publiku pozdravio sa podignuta tri prsta.
Podsjetimo, osumnjičeni Duško Knežević saslušan je 30. aprila kod istražnog sudije podgoričkog Višeg suda. Knežević je na zahtjev Crne Gore, izručen iz Velike Britanije.
Crna Gora ga je potraživala radi vođenja više krivičnih postupaka, zbog sumnje da je počinio krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju putem podstrekavanja, zloupotreba ovlašćenja u privredi putem podstrekavanja, stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.
Viši sud je u martu 2021. godine potvrdio optužnicu protiv Kneževića, koji se tada nalazio u Velikoj Britaniji, kao i protiv još pet osoba Branislava Todorovića, Živka Šljivančanina, Tamare Krdžić, Gorana Grujovića i Tomice Kneževića, zbog istog krivičnog djela.
Afera “Koverta” dobila je sudski epilog nakon što je Duško Knežević 2019. godine objavio video snimak na kome se vidi kako predaje kovertu sa novcem bivšem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću, navodeći da je bio namijenjen za potrebe predizborne kampanje tada vladajuće Demokratske partije socijalista. Stijepović se tereti za pranje novca u saizvršilaštvu.
Stijepović je ranije kazao da protiv njega nije ponuđen nijedan dokaz za pranje novca i da je jasno da nije ni mogao učestvovati u izvršenju ovog krivičnog djela jer nije poznavao ostale okrivljene, osim Kneževića.

Duško Knežević: Nemam od čega da živim

Teško da može proći zamjena teza bilo gdje, a kod građanki i građana Bijelog Polja nikako - poručio je poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović u odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Abazu Dizdareviću koji je rekao da ne želi da bude predsjednik Opštine jer je Bošnjak, te ocijenio da se u politiku BS uvlači narativ njihovih koalicionih partnera.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdizdarevic-smailovicu-necu-da-budem-predsjednik-opstine-jer-sam-bosnjak-narativ-vasih-koalicionih-partnera-se-duboko-uvlaci-u-vasu-politiku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovdje, kaže Smailović, nije riječ o foteljama, nego o diskriminaciji na koju svako ima pravo da pristane u svoje ime.
- Ali nema u ime naroda i nema u ime građanske Crne Gore. Svi u Bijelom Polju znamo zašto je upravo ime Abaza Dizdarevića bilo prvo na listi za lokalne izbore i isto tako znamo zašto Abaz Dizdarević, ugledni i časni Bjelopoljac, nije postao predsjednik Opštine - naveo je Smailović.
U oba slučaja to je, kaže on, zbog nacionalne pripadnosti.
- U prvom da se dobiju bošnjački glasovi, a u drugom da Bošnjak ne bude predsjednik Opštine. U tome leži suštinska opasnost za građansko društvo, jer to nije ni vrijednost savremenog doba ni vrijednost građanskog društva. Ako smo oko toga saglasni, sve se ostalo samo kazuje - poručio je Smailović.

Smailović Dizdareviću: Nije riječ o fotelji, već o diskriminaciji

Ono što ljude uglavnom drži za selo jeste tradicija i inertnost - kazao je, u emisiji E-uživo, nekadašnji ministar poljoprivrede i poljoprivrednik Budimir Mugoša, koji je govorio o poziciji u kojoj se danas poljoprivrednici u Crnoj Gori nalaze.
On je ukazao da intertnost posla, ali i ljudi.
- Teško mi prelazimo na novo, pa i u tehnološkom smislu. To je loše... Ulažete godinama u neke sisteme, u mehanizaciju, u edukaciju, u tržište i onda odjednom dođete to toga da vrlo teško to možete da dovedete na neki veliki nivo, a vrlo teško to i gasite - kazao je Mugoša.
Sagovornik TV E se prisjetio ranijeg perioda, kada se od poljoprivrednog gazdinstva moglo živjeti.
- Govorili su da je jedna krava - inženjerska plata. Danas, vi od jedne krave ne možete zaraditi više od 150 eura mjesečno. E, sad ja vas pitam: 150 eura, 10 krava, recimo hipotetički, 1500 eura. Postoje standardi, kao u svemu: koliko struje po grlu, koliko vremena po grlu, koliko vode po grlu, koliko prostora i tako dalje, sve je to mjerljivo. Vi dolazite u poziciju da je vama satnica par eura. Da ne govorimo o tome da je kapital koji je uložen u svu tu priču stotine hiljada eura. Vi danas ne možete imati iole ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju ako nije uloženo 200 000 eura. Da ste te pare stavili na banku, da ih oročite, da ih, ne daj bože, date zelenašima - bili biste mnogo bogatiji čovjek - kazao je Mugoša.
Osim što se bavi poljoprivredom, Mugoša je svojevremeno bio i ministar poljoprivrede, a u emisiji je komentarisao i to što je u Crnoj Gori skoro pa rijetkost da resorima rukovode ljudi iz struke.
- Mislim da je Duško Radović rekao: oni koji ništa ne znaju - oni mogu da rade sve. Oni koji nešto znaju, oni znaju da rade samo ono što znaju. Mi u Zeti imamo fin izraz: malo pameti - blago Božije. Ne sjekirate se, ne znate za bolje i tako to funkcioniše. S druge strane, vidim ove mlade ljude koji se prihvataju raznih funkcija, ministarskih, državni sekretari, direktori direktorata, direktora velikih javnih preduzeća. Oni kažu: pa šta, naučićemo. Pa zaštto ne nađete nekog ko već zna? Nije to auto-škola pa da vas uči - kaže on.
To je, kaže, vrlo težak posao.
- Uvijek se poljoprivredom teško bilo baviti, bavili su se masovno ljudi pa se iz te masovnosti i velikog rada ostvarivala neka dobit. Danas je to došlo da je poljoprivreda postala biznis kao i svaki drugi, gdje vi morate da postignete vrhunske rezultate da biste mogli da opstanete - dodao je on.
On dodaje i da u Crnoj Gori nešto nije potaman u ovoj oblasti.
- Postoje neka mjerila kao u svemu. Ako jedan poljoprivrednik proizvede. hipotetički govorim, 30-ak tona krompira po hektaru, 25-30 tona breskve po hektaru, on je dobar poljoprivrednik. Ali, ako on od toga ne može dobro da živi, onda živi u lošem sistemu - zaključio je on.

Mugoša o funkcionerima: Oni koji ništa ne znaju - oni mogu da rade sve

U okviru projekta Evropske investicione banke (EIB Global) i UNOPS-a pod nazivom „Unapređenje školske infrastrukture u Crnoj Gori“, zvanično je počela sveobuhvatna procjena 813 predškolskih, osnovnih i srednjih školskih objekata u Crnoj Gori - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Eksperti su, kažu, započeli prve terenske posjete u Podgorici, označavajući početak sveobuhvatnog napora za provjeru kvaliteta, bezbjednosti i inkluzivnosti obrazovnih objekata, kako bi se osiguralo moderno okruženje za učenje za sve učenike i nastavnike širom zemlje.
- Finansiran od strane EIB Global sa 2,3 miliona eura u okviru Inicijative za ekonomsku otpornost, projekat sprovodi UNOPS, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija. Inicijativa „Bolje škole za sve“ nadovezuje se na dugogodišnju podršku EIB-a sektoru obrazovanja u Crnoj Gori kroz pristup „Tim Evropa“, uz preko 55 miliona eura mobilisanih do danas putem zajmova i grantova EU u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan - naveli su u MPNI.
Šef Predstavništva EIB-a u Crnoj Gori Davor Kunc poručio je da su snažne i moderne škole temelj otporne ekonomije zasnovane na znanju, kao i bolje budućnosti za građane i građanke Crne Gore.
- Ovim projektom pomažemo da se osigura da svako dijete u zemlji može učiti i napredovati u bezbjednom, modernom okruženju, koje ispunjava najviše obrazovne standarde - naveo je on.&nbsp;
U MPNI kažu da je procjena koju sprovodi tim od 25 inženjera i arhitekata ispitaće da li školske zgrade ispunjavaju nacionalne i međunarodne standarde u pogledu bezbjednosti, pristupačnosti, energetske efikasnosti, vodosnabdijevanja sanitacije i higijene, ventilacije, osvjetljenja, rodno osjetljivog dizajna i inkluzije djece sa invaliditetom. Takođe će, dodaju, biti pregledana urbanističko-tehnička dokumentacija i procijenjeni neiskorišćeni školski objekti, uz davanje preporuka za njihovu potencijalnu buduću upotrebu.
- Kvalitetno obrazovanje počinje sa bezbjednim, funkcionalnim i inkluzivnim školskim objektima. Ova procjena će nam pružiti pouzdane podatke i ukazati na jasne prioritete, omogućavajući pametnija ulaganja za bolje uslove učenja za svu djecu u Crnoj Gori. Kroz ovu inicijativu jačamo našu posvećenost dostupnom, ravnopravnom i kvalitetnom obrazovanju, i potvrđujemo dugoročnu viziju obrazovnog sistema zemlje - istakla je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Projekat, kažu u MPNI, ima za cilj jačanje nacionalnih kapaciteta za planiranje i investiranje u obrazovnu infrastrukturu na osnovu podataka.
- Ovaj projekat pretvara podatke u konkretne poteze koji jačaju institucionalne kapacitete za upravljanje obrazovnom infrastrukturom i osiguravaju da se kroz buduće aktivnosti ostvare bezbjednije škole, bolje okruženje za učenje i dugoročni uticaj - naglasila je Mikela Telatin, direktorica UNOPS za Jugoistočnu Evropu.
Prikupljeni podaci biće, navode oni, unijeti u Informacioni sistem obrazovanja Crne Gore, čime će se dodatno osnažiti sposobnost Ministarstva da analizira infrastrukturne potrebe, kako na nivou pojedinačnih škola, tako i na nivou cijelog sistema.
- Procjena će rezultirati preporukama na nivou škola, kao i strateškim izvještajem koji identifikuje kratkoročne, srednjoročne i dugoročne investicione prioritete. Pored toga, projekat će podržati Ministarstvo u pripremi tehničke dokumentacije za prioritetna ulaganja u škole, čime se povećava spremnost za buduće finansiranje - zaključili su u saopštenju.

Počela sveobuhvatna procjena 813 predškolskih, osnovnih i srednjih školskih objekata u Crnoj Gori

U dva odvojena napada na severozapadu Pakistana danas je ubijeno pet policajaca, saopštile su tamošnje vlasti.
Napadači su iz zasjede napali policijsko vozilo i ubili jednog policajca u Kohatu, okrugu u provinciji Hajber Pahtunhva.
Na policijsko pojačanje, koje je stiglo nekoliko minuta kasnije, izveli su još jedan napad i ubili još četiri policajca.
Za sada niko nije preuzeo odgovornost, ali se sumnja na pakistanske talibane.
Predsjednik Pakistana Asif Ali Zardari osudio je napade i uputio saučešće porodicama žrtava.

Tag: afera-koverta