Petnaestominutni protest tridesetak barskih advokata, nezadovoljnih zbog situacije u pravosudnom sistemu Crne Gore, održan je danas ispred Osnovnog suda u tom gradu. U Baru je, prema riječima organizatora protesta, advokata Nikole Kneževića, angažovan samo treći dio od predviđenog broja sudija. - Okupili smo se kako bi izrazili nezadovoljstvo i ukazali na kritičnu situaciju u kojoj se nalazi naše pravosuđe. Konkretno, u ovom Sudu umjesto 11 sudija, koliko je predviđeno da postupa, postupa samo četvoro. Dakle, jedan sudija radi posao za trojicu, što je fizički nemoguće. Naravno, to utiče na dužinu trajanja i kvalitet postupka. Ne znam u kom pravcu sve ovo vodi i bojim se da će građani u narednom periodu morati da potraže pravdu na ulici, a to je neprihvatljivo. Danas je situacija takva da grad koji posjeduje Osnovni sud i zgradu, nema dovoljan broj sudija. Očekujemo da će nadležni, prije svega Ministarstvo pravde, da preduzme potrebne mjere kako bi se ovo riješilo što prije i adekvatnije, kako bi se pokazalo da je pravda pravo svakoga, a ne privilegija - istakao je Knežević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030712038_bbc68a9ba2315467279e2f29b351e98830e4e29056ec0c6ce56608dcad3e5d33.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030712038_bbc68a9ba2315467279e2f29b351e98830e4e29056ec0c6ce56608dcad3e5d33" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Sa protesta advokata u Baru"> <figcaption>Sa protesta advokata u Baru(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Sa ocjenom mlađeg kolege složio se i ugledni barski advokat Rifat Feratović, ističući da je “nezamislivo da se u ovom vijeku ostaje bez sudija”. - To je paradoksalna situacija. Želimo da alarmiramo nadležne da ovaj problem shvate, jer kada sam završio fakultet, a bio sam druga generacija u Podgorici, bila je čast raditi u sudu, i do tog posla se teško dolazilo. Danas, kada ima više fakulteta, činjenica je da nema dovoljno sudija. Problem je možda i u regulativi, jer su teži uslovi da postanete sudija. Mislim da to nije pravi način, jer smatram da bi trebalo da advokatura bude dovoljna. Drugo, mislim da se prema sudijama, prije svega javnost, ne odnosimo kako treba. Imamo situacije gdje se napada čovjek koji je izrekao oslobađajuću presudu. U to ne ulazim, mora se postupati po zakonu, a sudijsku odluku može da izmjeni Viši sud. Smatram da mladi ljudi u ovom vremenu ne doživljavaju kao čast da budu sudije, "bježe" od tog poziva - kategoričan je Feratović. I advokatica Dea Tršić se pridružila protest zbog “činjenice da je rad u sudu faktički onemogućen”. - Trećina sudija od postojećih jedanest, koliko je predviđeno u barskom Sudu radi. Mi nismo ovdje da bi protestvovali protiv sudija koji rade i koji su jako ažurni. Tu smo da se ovaj problem riješi, i da se uradi nešto za nas i naše stranke - kazala je za Radio Bar i Bar Info Tršić. U kratkom obraćanju kolegama, advokat Nikola Knežević je još jednom ukazao na važnost ove problematike i nužnost da se ona u što kraćem roku riješi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Protest advokata u Baru: Pravosuđe u kritičnom stanju

Više od sto advokata podržalo je neformalnu grupu studenata "Kamo Śutra" ističući da kao pravnici imaju odgovornost to da učine i ukažu na neodgovorno ponašanje pojedinih nosilaca izvršne vlasti, ocjenjujući da ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava, pravdu i budućnost svih građana Crne Gore.&nbsp;
Njihovo pismo podrške prenosimo u cjelosti:
"Tragični događaji u prijestonici Cetinje, Podgorici, Bijelom Polju, Tuzima, Baru i drugim gradovima, koji su rezultirali višenedjeljnim protestima neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ ukazuju na ozbiljne propuste u postupanju odgovornih lica izvršne vlasi, prije, tokom i nakon tih događaja.&nbsp;
Neadekvatna reakcija institucija i odgovornih lica izvršne vlasti opravdano je izazvala nezadovoljstvo građana, a naročito mladih (budućih tužilaca, advokata, sudija, ljekara, inženjera, profesora, učitelja, arhitekata, menadžera i preduzetnika. ..).&nbsp;
Imajući u vidu njihov značaj za budućnost Crne Gore, oni ne samo da imaju pravo, već i obavezu da izraze svoje stavove i zahtjeve, pozivajući nadležne nosioce javnih funkcija na odgovornost, ne samo moralnu, već i političku i zakonsku.&nbsp;
Kao pravnici, vođeni građanskom, moralnom i profesionalnom etikom, smatramo da imamo odgovornost i obavezu da damo svoje mišljenje, odnosno da podržimo studente i istovremeno ukažemo na neodgovorno ponašanje pojedinih nosilaca izvršne vlasti.&nbsp;
<h2>PRAVNA OSNOVA PODRŠKE&nbsp;</h2>
Kako bismo spriječili pogrešna tumačenja ove podrške, naročito od strane "kvazi pravnika" i političara koji se olako upuštaju u pogrešne pravne interpretacije pozitivnih propisa, podsjećamo da je još u prvom vijeku prije nove ere rimski pravnik, orator, filozof i državnik Ciceron (Marcus Tullius Cicero) isticao da pravo predstavlja temeljni stub države i da istinska pravda ne može postojati bez poštovanja zakona.&nbsp;
Takođe, francuski filozof Monteskje (Montesquieu) u svojim brojnim djelima ukazao je na ključnu ulogu advokata u pravno uređenim državama: „…Advokati, zajedno sa sudijama, doprinose očuvanju ravnoteže između vlasti i građana, sprečavaju zloupotrebu moći, štite vladavinu prava….“&nbsp;
Upravo na tim principima zasnovana je i naša profesionalna odgovornost da pružmo pravni stav i podršku studentima “Kamo śutra”.&nbsp;
<h2>DEMOKRATIJA I ODGOVORNOST VLASTI&nbsp;</h2>
Crna Gora je deklarativno i normativno ustojena kao demokratsko drušvo i usmjerena ka demokratskim vrijednostima. Ustavom Crna Gora je država svih njenih građana ,ne nacija ne religija ne partija .. !!!&nbsp;
Osnovni principi demokratije čine:&nbsp;
- Narodni suverenitet - vlast proizilazi iz naroda koji je nosilac suverenosti;&nbsp;
- Vladavinu prava - svi građani, uključujući i nosioce vlasti, jednako podliježu poštovanju u primjeni zakonima bez izuzetaka i selektivnosti;&nbsp;
- Podjelu vlasti - zakonodavna, izvršna i sudska vlast moraju biti strogo razdvojene kako bi se spriječila zloupotreba moći;&nbsp;
- Politički pluralizam - postojanje različitih političkih partija, ideologija i mišljenja omogućava slobodu izbora i debatu;&nbsp;
- Slobodu izražavanja i okupljanja - građani imaju pravo da iznesu mišljenje, kritikuju vlast i organizuju mirne proteste;&nbsp;
- Garancija i zaštita prava i slobode građana – koja, između ostalih, posebno uključuje pravo na život, pravo na ličnu i imovinsku sigurnost, pravo jednakost pred zakonom, pravo na slobodu govora i pravo protesta protiv odluka i postupaka organa vlasti sa pravom okupljanja;&nbsp;
- Odgovornost i transparentnost vlasti - političari i institucije moraju svoj rad obavljati transparentno pristupno svim građanima….&nbsp;
Saglasno navedenom organi vlasti dužni su da svoje funkcije obavljaju savjesno, zakonito i transparentno, uz preuzimanje subjektivne i objektivne odgovornosti za svoje odluke i postupke u resorima kojima rukovode. Nosioci javnih ovlašćenja su odgovorni građanima, bez obzira na to jesu li njihove odluke donesene s namjerom ili ne.&nbsp;
Objektivna odgovornost ima političku dimenziju, koja se najčešće manifestuje moralnim činom podnošenjem ostavke ili savjesnim postupanjem nadređenog lica smjenom odgovornih lica.&nbsp;
Stoga, svim kritičarima mirnih protesta studenata “Kamo śutra” poručujemo da demokratija nije puka vladavina većine, već sistem u kojem vlast proizilazi iz volje građana i funkcioniše u skladu sa Ustavom i zakonima.&nbsp;
Dakle, demokratija u pravnom smislu nije samo politički sistem, već skup normi koji uređuje način izbora vlasti, rad institucija, garantovanje i zaštita građanskih, ličnih i političkih prava prava.&nbsp;
Ustav je osnovni akt države koji definiše sve gore navedene oblasti sa kojim moraju biti usklađeni svi ostali propisi države. Demokratija podrazumijeva kombinaciju pravnih normi i političklih institucija koje obezbjeđuju suverenost građana, vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava.
Nažalost, navedeni principi su u konkretnim događajima ne samo zanemareni, već i svjesno ignorisani od strane pojedinih nosilaca javnih ovlaštenja, zbog čega ocjenjujemo da su okupljanja i javni protesti neformalne grupe studenata “Kamo śutra” u potpunosti opravdani.&nbsp;
Kao profesionalno odgovorna lica ukazujemo svim "kritičarima" mirnih protesta neformalne grupe "Kamo śutra“ da demokratija u pravno-političkom smislu ne znači odluku većine, kako nažalost pojedini politički poslenici na savremenoj sceni crnogorske zbilje tumače i percipiraju već demokratija, u pravno-političkom smislu znači oblik vladavine u kojem vlast proizilazi iz volje naroda i funkcioniše na osnovu poštovanja zakona, a time poštovanje političkih prava i sloboda građana .&nbsp;
<h2>PRAVO NA PROTEST KAO DEMOKRATSKO PRAVO</h2>
&nbsp;Podsjećamo sve one koji na razne načine negiraju navedene proteste da je pravo na mirno okupljanje i izražavanje nezadovoljstva građana osnovni demokratski mehanizam kontrole vlasti, zagarantovan kako domaćim tako i obavezujućim međunarodnim opštim aktima između ostalog:&nbsp;
- Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima UN (1948)&nbsp;
- Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima UN (1966)&nbsp;
- Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (1950), članovima 10 i 11.
Ustav Crne Gore u poglavlju „Politička prava i slobode", posebno u odredbama člana 52 stav 1, člana 53 stav 1, član 56 i član 57, jemči građanima slobodu okupljanja, pravo da izraze nezadovoljstvo prema vlastima putem protesta, pravo na odgovor vršilaca javnih funkcija.&nbsp;
Dakle, protesti su u pravno-političkom smislu legitimno sredstvo građana da ukažu na nezakonite, nepravedne ili neodgovorne postupke državnih organa. Država je dužna omogućiti građanima da izraze svoje stavove i dati im objektivan i adekvatan odgovor.&nbsp;
Politička funkcija nije privatna privilegija, već javna odgovornost.&nbsp;
Nažalost umjesto odgovornog izjašnjavanja i davanja objektivno činjičnog potkrijepljenog odgovora na studentske zahtjeve, prozvani nosioci javnih funkcija pribjegavaju očigledno u cilju izbjegavanja odgovornosti neprimjerenom etiketiranju i targetiranju studenata, stoga iste podsjećamo da su dužni u svojim javnim nastupima ovakvog karaktera da se drže osnovne pravosudne maksime: “da mihi facta, dabo tibi ius”, ad literam prevod: Daj mi činjenice, daću ti pravo. A posebno na Ustavnu i krivično pravnu maksimu "prezumpciju nevinosti" da se niko ne smije oglasiti krivim dok se to u zakonitom postupku pred zakonom nadležnim organom pravosnažno ne utvrdi.&nbsp;
Stoga, dok ne dokažu svoje tvrdnje pred nadležnim organima, pozivamo sve političke funkcionere i državne institucije i medije da se uzdrže od ovakvih i sličnih postupaka koji dodatno povećavaju stepen njihove odgovornosti .&nbsp;
Saglasno navedenom:&nbsp;
Stop ličnom iu kolektivnom targetiranju studenata!&nbsp;
Stop zastrašivanju studenata!&nbsp;
Stop kriminogenom svrstavanju studenata!&nbsp;
Stop etiketiranju i političkom svrstavanju studenata!&nbsp;
Naša podrška studentima!
Stoga samoinicijativno sa punom odgovornošću Vam poručujemo :&nbsp;
Dragi studenti, dok vi postojano stojite na braniku naše domovine mi, dolje potpisani advokati, obavezujemo se da ćemo vam pružiti ne samo moralnu, već i profesionalnu podršku, pro bono (besplatnu pravnu pomoć) u zaštiti vaših individualnih i kolektivnih prava pred domaćim i, ako bude potrebno međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava, sve dok isti imaju demokratski nenasilni i objektivno prihvatljiv karakter!!!&nbsp;
Takođe, pozivamo sve kolege advokate koji iz raznih okolnosti nijesu potpisnici ove podrške, sudije, tužioce i profesore prava i druge ugledne akademski obrazovane građane iz oblasti pravnih nauka da nam se pridruže u odbrani osnovnih demokratskih vrijednosti.&nbsp;
Ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava, pravdu i budućnost svih građana Crne Gore.&nbsp;
Ujedinjeni u ovom cilju izražavamo i solidarnost sa mladima i advokatima u Srbiji, koji se mjesecima bore za iste principe - demokratiju, pravdu i odgovornost vlasti.&nbsp;
Vladavina prava nema alternativu!".
Podršku su dali:
1. Nikola Marković, Tivat&nbsp;
2. Boris Marinović, Podgorica&nbsp;
3. Tijana Prelević, Podgorica&nbsp;
4. Smiljana Prelević, Podgorica&nbsp;
5. Dušan Lukšić, Podgorica&nbsp;
6. Miljan Knežević, Podgorica&nbsp;
7. Dunja Zeković Đonaj, Podgorica&nbsp;
8. Nikola Belada, Cetinje&nbsp;
9. Radojka Popović, Kotor&nbsp;
10. Nikša Miljanić, Tivat&nbsp;
11. Zoran Miljanić, Tivat&nbsp;
12. Tatjana Franović, Budva&nbsp;
13. Draško Dapčević, Budva&nbsp;
14. Slaven Šćepanović, Budva&nbsp;
15. Balša Polović, Budva&nbsp;
16. Veselin Radulović, Podgorica&nbsp;
17. Ivana Kovačević, Tivat&nbsp;
18. Irena Polović, Budva&nbsp;
19. Mirjana Počanić, Kotor&nbsp;
20. Josip Počanić, Kotor&nbsp;
21. Alma Karađuzović Đinđinović, Podgorica&nbsp;
22. Amra Ademović, Podgorica&nbsp;
23. Marija Živković, Podgorica&nbsp;
24. Sanja Radulović, Podgorica&nbsp;
25. Vukašin Šimrak, Herceg Novi&nbsp;
26. Bojana Franović Kovačević, Podgorica&nbsp;
27. Ksenija Franović, Podgorica&nbsp;
28. Nebojša Batrićević, Podgorica&nbsp;
29. Emir Bojadžić, Podgorica&nbsp;
30. Antonio Brajović, Podgorica&nbsp;
31. Aleksandra Miković ,Kotor&nbsp;
32. Mesuda Đečević, Podgorica&nbsp;
33. Ljiljana Đolević, Podgorica&nbsp;
34. Predrag Đolević, Podgorica&nbsp;
35. Petar Đukanović, Podgorica&nbsp;
36. Zorica Đukanović, Podgorica&nbsp;
37. Omer Mehmedović, Podgorica
38. Milja Đuranović, Podgorica&nbsp;
39. Vladimir Đurković, Podgorica&nbsp;
40. Vladan Đuranović, Podgorica&nbsp;
41. Fata Hodžić, Podgorica&nbsp;
42. Ismet Hodžić, Podgorica&nbsp;
43. Vuk Jaredić, Podgorica&nbsp;
44. Stefan Jovanović, Podgorica&nbsp;
45. Zoran Jovetić, Podgorica&nbsp;
46. Novica N. Jovović, Podgorica&nbsp;
47. Jadranka Kasalica, Podgorica&nbsp;
48. Marina Franeta, Kotor&nbsp;
49. Mihailo Volkov, Podgorica&nbsp;
50. Mehmed Markišić, Podgorica&nbsp;
51. Nela Marković, Podgorica&nbsp;
52. Orle Muratović, Podgorica&nbsp;
53. Zoran Piperović, Podgorica&nbsp;
54. Srđan Radović, Podgorica&nbsp;
55. Željko Damjanović, Cetinje&nbsp;
56. Vladimir Vujović, Cetinje&nbsp;
57. Vesna Čučković, Kotor&nbsp;
58. Čedo Dobrović, Podgorica&nbsp;
59. Ana Đukanović, Podgorica&nbsp;
60. Milivoje Raičević, Podgorica&nbsp;
61. Vesna Raičević, Podgorica&nbsp;
62. Žarko Pavličić, Podgorica&nbsp;
63. Senida Kojić, Podgorica&nbsp;
64. Stefan Prebiračević, Podgorica&nbsp;
65. Elma Kurtanović, Podgorica&nbsp;
66. Nikola K. Martinović, Podgorica&nbsp;
67. Dragoljub Đukanović, Podgorica&nbsp;
68. Aleksa Samardžić, Kotor&nbsp;
69. Zoran Samardžić, Kotor&nbsp;
70. Boško Grgurević, Kotor&nbsp;
71. Darko Radulović, Podgorica&nbsp;
72. Kosta Simanić, Podgorica&nbsp;
73. Rifat Feratović, Bar&nbsp;
74. Fahedin Feratović, Bar&nbsp;
75. Lana Vukmirović Mišić, Podgorica&nbsp;
76. Mirela Ćirković, Kotor&nbsp;
77. Duško Ćirković, Kotor&nbsp;
78. Bojana Đurović, Kotor&nbsp;
79. Radmila Muck Radičević, Kotor&nbsp;
80. Tatjana Jelić, Tivat&nbsp;
81. Batrić Marković, Berane&nbsp;
82. Radojica Lazović, Kotor&nbsp;
83. Irma Adrović, Berane&nbsp;
84. Marija Magdelinić, Berane&nbsp;
85. Almina-Minka Međedović, Berane&nbsp;
86. mr. Bećo Međedović, Berane&nbsp;
87. Filip Obradović, Berane&nbsp;
88. Marijana Radovanić, Berane&nbsp;
89. Vesna Đuričković, Kotor&nbsp;
90. Alija Sinanović, Bar&nbsp;
91. Izet Fetić, Bar&nbsp;
92. Anton Markić, Ulcinj&nbsp;
93. Nušo Kalač, Rožaje&nbsp;
94. Mersudin Dautović, Rožaje&nbsp;
95. Arben Hodžić, Ulcinj&nbsp;
96. Besmir Murati, Ulcinj&nbsp;
97. Jakup Murati, Ulcinj&nbsp;
98. Loro Markić, Ulcinj&nbsp;
99. Milena Iljazi, Cetinje&nbsp;
100. Vido Đakonović, Cetinje&nbsp;
101. Mesud Delagić, Podgorica&nbsp;
102. Milena Kašćelan, Kotor&nbsp;
103. Rusmir Nikočević, Podgorica&nbsp;
104. Milo N. Bulatović, Bar&nbsp;
105. Marta Šćepanović, Kolašin

500x500

1250x600

1084x550

Više od sto advokata podržalo studentsku grupu "Kamo Śutra": Ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava i pravdu

"Hulja se ljulja", zapjevali su advokati na protestu, u okviru generalnog štrajka, noseći poruke na kojima piše "hulja je Oskar" i "ponosno je biti rulja".
Advokati su stali uz narod, advokati su stali uz studente, rekao je Ivan Ninić, jedan od govornika na blokadi koju je Protestni odbor advokata organizovao kod Predsjedništva.
- Mi smo ovdje da oporavimo državu. Mi smo ovdje da reanimiramo institucije. Trebaju nam sudovi, treba nam Tužilaštvo, treba nam policija. Četrdeset pet hiljada ljudi plaćamo u policiji. Gdje su? Šta rade? Progone uzbunjivače, progone disidente. A šta je s njihovim kriminalcima? Šta je s njihovim nanogvicama? Gotovo je, svode se računi. Danas je ustala Kolubara. Svi su ustali, svako ko ima obraza i časti - rekao je on, prenosi N1.
Ninić je poručio da bi ljudi ustali i ranije, ali da je "on uništio sindikate".
- Mi smo ćutali i gledali. Prekardašilo je. Ne trebaju nam sindikati, treba nam narod. Desio se narod! Dragi prijatelji, poštovane kolege, nema nazad, ni korak nazad. Studenti, nema nazad - poručio je on, uz želju za nekom boljom Srbijom.
Advokat Aleksandar Olenik rekao je da je ovo u našoj modernoj istoriji prvi generalni štrajk, ali misli da će ih biti više, dok god sve ne stane.
- Studenti su sve počeli, oni mogu mnogo toga, ali ne mogu bez nas. Prosvjetari takođe. Ali ni jedni, ni drugi ne mogu bez nas advokata, a ni nas građana. A šta mi advokati radimo – protestujemo dan, pa napravimo pauzu, pa onda na dan, pa na tri, pa na sedam. Hoćemo li tako poručiti hulji da se ljulja? Ne, moramo da uradimo ono što je uradila Šabačka komora – totalna obustava rada do ispunjenja svih studentskih zahtjeva - rekao je Olenik.
Potpuna obustava rada advokata može najbrže i najefikasnije sve da paralizuje.
- To je ono što tražimo od naše komore, prevashodno od Beogradske komore, koja je najveća. Prvo moramo da uvedemo u red Beogradksu komoru, da ona traži obustavu rada. Ako oni koji je vode neće totalnu obustavu rada do ispunjenja svih zahtjeva, moramo da imamo novo rukovodstvo. Tek onda će glas advokata u Srbiji moći da se struje pravo, iskreno i tačno - rekao je on.
Obraćajući se kolegama, Olenik je rekao da je "sada trenutak da pokažu ko su i šta su", a da će to učiniti totalnom obustavom rada do ispunjenja zahtjeva studenata.
Advokat Luka Jovanović rekao je da je ovo prvi veliki korak u pravcu drugačijeg društva.
- Studenti su svjetlo koje nas vodi naprijed i dalje. Naše nastojanje kao advokata uvijek je bilo ostvarivanje svih prava naših sugrađana, koje im niko nije podario i niko im ih i ne može oduzeti. Ima onih koji misle da na ovom putu treba da stanemo, da ovo nije naša borba, da treba da ih pustimo da prođu dalje… Ne može! Studenti ne smiju da ostanu sami ni po koji cijenu. Moramo da ostanemo s njima - rekao je Jovanović.
Samo je jedan logičan kraj, dodao je – ispunjenje svih zahtjeva studenata, bez odlaganja, bez uslovljavanja, bez licitiranje i bez cenkanja.
- Kada budemo stručno procijenili da se ispunjavanje zahtjeva istinski sprovodi, moći ćemo da mislimo o nečem drugom. Do tada, ovdje smo sa svim kolegama i građanima Srbije - rekao je on.
<h2>Advokat Živković: Studenti predsjednika stavili u šah-mat poziciju</h2>
Govoreći za televiziju N1, adovkat Miroslav Živković rekao je da predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić mora da pazi na svoj rječnik i da vodi računa o dostojanstvu.
- Neko ko kaže da su navijači pametniji od studenata, ko poziva na nasilje nad studentima, poziva na gaženje demonstranata, djece i omladine, a suprotno tome brani neke kriminalce, narkodilere i osuđene policajke… Stvarno ne želimo da živimo u toj izvrnutoj realnosti. Studenti su ga doveli u šah-mat poziciju u svojoj dostojanstvenosti. Postavili su &nbsp;uslov koji on ne može ili neće da ispuni. On neće dostaviti kompletnu dokumentaciju, jer to će proizvesti uzročno-posljedičnu situaciju - rekao je Živković.
Govoreći o odnosu sa Ministarstvom pravde, Živković kaže da su dobri odnosi Ministarstva i Advokatske komore – spin.
- Ovaj režim je na čelo komora postavljao ljude sa dna advokatske kace, neke komorske glavešine, da ćute i klimaju glavom. A baš ovaj protest je bio iz tog razloga da se vidi prava protestna volja. Nemoguće da je Advokatska komora Beograda, poslije one velike skupštine, nije održala tri godine nijednu skupštinu. Imali smo skupštinu na kojoj je izglasana obustava rada, a onda je predsjednik advokate nazvao ruljom - naveo je on.
Ponovio je da su adovkati na strani studenata i istakao da se na protestu advokata okupio veliki broj ljudi.

Advokati održali protest na Andrićevom vencu: Desio se narod, hulja se ljulja!

Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Tramp nastavio je s biranjem svojih kandidata za ključna mjesta u svojoj budućoj administraciji, a pozicije su dobili i njegovi brojni advokati.
Tako je Džon Zaer dobio mjesto vrhovnog pravobranitelja SAD-a, koji zastupa vladu ove države pred Vrhovnim sudom.
Sauer je upravo pred ovim sudom dobio slučaj za Trampa koji se tiče predsjedničkog imuniteta.
Tod Blanš, koji je Trampa zastupao u brojnim slučajevima, je dobio mjesto zamjenika ministra pravde, dok je Emil Bov, Trampov advokat u slučaju u Njujorku, takođe dobio visokorangirano mjesto u ovom ministarstvu.
Podsjetimo, Tramp je za ministra pravde već izabrao Meta Gaeca, kontroverznog kongresmena iz Floride. Ipak, vrijedi istaći da je upitno da li će on biti potvrđen u Senatu, gdje mu je potrebna podrška najmanje 50 senatora.

Tramp svoje advokate "nagradio" visokorangiranim mjestima u Ministarstvu pravde SAD-a

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije, Kaja Kalas, započeće svoju prvu zvaničnu posjetu Zapadnom Balkanu boravkom u Crnoj Gori u ponedjeljak, 7. aprila 2025. godine, saopšteno je iz Evropske kuće.
- Tokom posjete, visoka predstavnica Kalas sastaće se sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem kako bi razgovarala o odnosima između EU i Crne Gore, strateškom pravcu zemlje i napretku u procesu pristupanja EU. Takođe će održati sastanak saambasadorima država članica EU, razgovarati sa predstavnicima civilnog društva i predstaviti podršku EU u oblasti odbrane i bezbjednosti- navodi se u saopštenju.
Kako je najavljeno, Spajić i &nbsp;Kalas održaće zajedničku konferenciju za medije u Vili Gorica. Nakon toga, Kalas će otputovati u Cetinje gdje će se sastati sa predsjednikom Milatovićem.
- Posjeta će se zaključiti na Vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“, gdje će visoka predstavnica Kalas predstaviti paket podrške Evropskog mirovnog fonda namijenjen Vojsci Crne Gore i prisustvovati prezentaciji vojne opreme zajedno sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem- zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Kaja Kalas u ponedjeljak u Podgorici

Evropski savez izražava punu podršku građanima Ulcinja i njihovim političkim predstavnicima, cijeneći da njihovi jasni i jedinstveni stavovi nijesu usmjereni samo na zaštitu lokalnih, već i na očuvanje temeljnih državnih interesa Crne Gore.&nbsp;
- Neozbiljnost, neprofesionalnost, površnost, užurbanost i netransparentnost koje prate predstavljanje ovog projekta neodoljivo pozivaju na oprez i bude ozbiljne razloge za sumnju. Tu sumnju dodatno produbljuje agresivna i neprimjerena diskvalifikacija svih koji se usude da izraze rezervu prema ovom, navodno „poslu vijeka“ - naveli su iz Evropskog saveza.&nbsp;
Odluke, kako kažu, koje imaju ovako dalekosežne posljedice po državu i društvo ne mogu i ne smiju se donositi preko noći, pod pritiskom, bez ozbiljnih analiza, bez multidisciplinarnog pristupa i bez uključivanja svih društvenih grupa koje će snositi posljedice takvih odluka.
- Najveću štetu ovom projektu nanio je upravo premijer, svojim neodgovornim, neozbiljnim i politikantskim pristupom. Svođenjem rasprave na prosto etiketiranje „za“ ili „protiv“ investicija i razvoja, svjesno se pokušava skrenuti pažnja sa suštine i, ispod radara, progurati rješenja koja dugoročno mogu imati pogubne posljedice - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Sporazum, kako navode, koji je premijer samovoljno potpisao precizno definiše obaveze države Crne Gore – da obezbijedi zemljište, izgradi infrastrukturu, prilagodi plansku dokumentaciju željama investitora, obezbijedi sve potrebne dozvole, pa čak i izmijeni zakonsku regulativu – dok su obaveze investitora, odnosno entiteta svedene na minimum, nejasne i teško provjerljive.&nbsp;
Jasno je, podvlače, šta sve dobija investitor, ali se u Sporazumu nigdje ne navodi šta to konkretno dobija država Crna Gora.
- Nesporno je da se investicije u luksuzne turističke kapacitete mogu tretirati kao strateški interes, ali je neprihvatljivo da se kroz ovaj sporazum, na perfidan način, pokušava i izgradnja nekretnina za prodaju – čitaj stanova – proglasiti za javni interes. Država preuzima ozbiljne finansijske obaveze otkupa zemljišta i izgradnje infrastrukture, a da nije jasno iz kojih sredstava će se to finansirati, niti postoji garancija bilo kakvog povrata za državu i građane - kazali su iz Evropskog saveza.
Posebno upozoravaju: Ulcinj nikada neće prihvatiti betonizaciju Velike plaže. Velika plaža pripada građanima, Crnoj Gori, njenoj prirodi i njenoj budućnosti – a ne privatnim interesima. Ulcinj nikada neće pristati da kompletan prostor Velike plaže ustupi bilo kome – bio on sa istoka, zapada ili sa bilo kojeg drugog kraja svijeta.
Građani Ulcinja, ističu, ne brane samo svoje pravo da odlučuju o budućnosti svog grada i djece – oni brane dostojanstvo Crne Gore, njen suverenitet i njen evropski put. Suprotstavljaju se neznanju, aroganciji i gramzivosti onih koji su privremeno zaposjeli državne funkcije i pokušavaju da pod plaštom „investicija“ uruše sve ono što je mukotrpno građeno decenijama.
- Evropski savez će i ubuduće stajati uz građane, istinom protiv manipulacija, principima protiv improvizacija - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

ES: Ulcinjani ne brane samo svoje pravo da odlučuju o budućnosti svog grada i djece – oni brane dostojanstvo Crne Gore

Uh, sav sam se potresao. Ivan Vuković mi prijeti Krivičnom prijavom. Još da mu je Vesna Medenica na čelu sudstva, Katnić tužilaštva, a partijski kolega Veljović direktor policije, sinoć bi mi (po specijalnoj SMS zamolnici) u betonjerci uveliko ,,pomjerali bubrege, kazao je poslanik Demokrata Momčilo Leković reagujući na najavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivana Vukovića da će podnijeti krivičnu prijavu protiv njega.&nbsp; Leković navodi i da je ovako, srećom, prošao, kako kaže, baš onako demokratski, samo sa krivičnom. Napad, dodaje, možda jeste najbolja odbrana, ali pred istinom se vrati kao bumerang. - Pitanja je mnogo i čekaju odgovore. Recimo, kako to da se u potpisanom ugovoru od 10. novembra 2020. godine u članu 2 gradonačelnici pozivaju na finansiranje asfaltiranja puta iz kapitalnog državnog budžeta namijenjenog Prijestonici, konkretno u okviru programa Razvojni projekti Prijestonice Cetinje, sa budžetske pozicije 4412, a da je ista ta Prijestonica dopisom broj 01- 400/20-1708 od 4. novembra 2020. godine, dakle 6 dana prije potpisivanja Ugovora, &nbsp;obavijestila Upravu javnih radova odnosno Ministarstvo finansija da neće realizovati taj dio budžeta na taj način, tražeći preusmjeravanje sredstava na druge projekte? I da je Vlada, u skladu s tim zahtjevom Prijestonice, ta sredstva preusmjerila na druge stavke i projekte, među kojima nije bilo asfaltiranja puta Barjamovica - Bandići - Komani? - kazao je Leković.&nbsp; Znači, dodaje, potpisuju ugovor u kojem se pozivaju da će radove platiti sa budžetske stavke sa koje su već prethodno ,,skinuli" sredstva. - Možemo li ovo smatrati još jednim u nizu dokaza da je ovaj ništav ugovor potpisan uz punu svijest da sredstva nikada neće biti isplaćena, ili je i ovo "napad na integritet i lični ugled"? - pitao je Leković.&nbsp; On je, kako navodi, ponovio da je ovo bio ad hok privatni posao. Podsjećamo, reakcija Vukovića uslijedila je nakon Lekovićevog saopštenja, u kojem je naveo da je glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dostavio informaciju o sumnji da je Vuković, dok je obavljao funkciju gradonačelnika Podgorice, učestvovao u zloupotrebama koje su navodno dovele do milionske štete po gradski budžet i preduzeće „Putevi“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405110428_69e7c2b2a2d7302c3eccb5b24ab0a9c7a74c41b04d642b8fa4cadbb361180b8f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405110428_69e7c2b2a2d7302c3eccb5b24ab0a9c7a74c41b04d642b8fa4cadbb361180b8f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Leković"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405110432_a72db4dd532f6a9e07533c243b585db303d2499a37fbd81fbbe6e09a168ea14e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405110432_a72db4dd532f6a9e07533c243b585db303d2499a37fbd81fbbe6e09a168ea14e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Leković"> </figure>

Leković: Baš sam se potresao, Vuković mi prijeti krivičnom prijavom

Poslanik Skupštine Crne Gore Ilir Čapuni je kazao da je Ulcinj dao podršku svim najvažnijim procesima istorije Crne Gore. &nbsp;&nbsp;
- Poznat je i po snažnom civilnom sektoru koji je podržao svaki građanski protest. Zato smo i zaslužili podršku civilnog sektora koji je danas sa nama u Ulcinju! &nbsp;Protest u Ulcinu govori svim jezicima slobodnih ljudi koji vole Ulcinj! - ističe Čapuni.
Podsjećamo, Ulcinjani će danas Dan oštine proslaviti velikim protestom na Maloj plaži s početkom u 12 sati. Na protest su ih pozvali predsjednik Opštine Genci NImanbegu i predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj niije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati.&nbsp;
Povod za protest sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji je potpisao 28. marta premijer Crne Gore Milojko Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FICapuni%2Fstatus%2F1908443933744476656&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čapuni: Ulcinj dao podršku svim najvažnijim procesima istorije

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: advokati