Inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o javnim parkiralištima na teritoriji Glavnog grada, koja propisuje korišćenje „kandži“ za blokadu vozila, Ustavnom sudu podnijeli su advokati Danilo Pejović, Nikola S. Kovačević, i Milica Đukanović.
Oni osporavaju član odluke koja propisuje da Parking servis ima ovlašćenje da zadrži vozilo vlasnika u slučaju da nije platio tri parking karte ili u slučaju da nije moguće identifikovati vozača odnosno vlasnika vozila preko evidencije nadležnog organa. Parking servis je od 1. septembra uveo „kandže" za blokadu nepropisno parkiranih vozila na parkiralištima kako bi naplatili potraživanja imao prema preduzeću.
Odgovarajući na inicijativu i Parking servis i Sekretarijat za saobraćaj smatraju da je preduzeće postupalo po ovlašćenjima i mjerama koje mu daje upravo ova odluka. Zbog toga je odbor za statut i propise Skupštine Glavnog grada juče odlučio da će izjašnjenja gradskog preduzeća i Sekretarijata uputiti Ustavnom sudu kako bi sudska instanca odlučila po njoj.
- Podnosioci inicijative smatraju da se radi o represivnim mjerama prema imovini korisnika javnih parkirališta kojim se ograničava pravo raspolaganja svojinom-motornim vozilom, ali ne samo to već i povreda kretanja, koja su zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Parking servis nezakonito vrši pravo retencije, odnosno zapljene motornog vozila radi naplate tri ili više parking karata. Dodatno, Parking servis na krajnje maliciozan način uslovljava korisnike javnih parkirališta da isplate i posebnu naknadu za skidanje uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila u iznosu koji je trenutno 30 eura kako bi bili u mogućnosti da ponovo koriste svoje vozilo - navode podnosioci inicijative.
Parking servis, prema njihovim riječima, osim što neustavno blokira imovinu, naplaćuje i dodatnu naknadu za svoju nezakonitu „uslugu", odnosno stavlja se u poziciju subjekta koji izriče sankcije, što je, cijene oni, neprihvatljivo.
Direktor Parking servisa Nikola Lazović saopštio je da je odluka donijeta 2019. godine te da su mehanizmi obezbjeđenja naplate potraživanja postoje od te godine.
- Do sada nije pokrenuta nijedna inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke, a podnosioci ove su imali priliku da se izjasne o njoj tokom javne rasprave, ukoliko su smatrali da postoji bilo kakva nejasnoća ili povreda odluke - saopštio je Lazović.
Predsjednik odbora za statut i propise Mitar Šušić saopštio je da se u dobrom dijelu slaže sa podnosiocima inicijative.
- Podnosioci komentarišu sam sadržaj odluke koji Parking servisu daje određene alate za naplatu potraživanja. Moje mišljenje jeste da to jeste naustavno, i da naravno, niste vi odgovorni za to. U odgovoru ste konstatovali da vi samo primjenjujete odluku i da nemate mogućnost da drugo radite. Međutim, saglasan sam sa tim da se na taj način ne mogu obezbjeđivati potraživanja koja Parking servis ima prema korisnicima javnih parkinga u Podgorici jer je naplata potraživanja definisana zakonima o izvršenju i obezbjeđenju, dakle u izvršnom postupku se može naplatiti sve što neko neće dobrovoljno da plati. Ne možemo posezati za blokadom imovine, za faktičkim oduzimanjem i uskraćivanja raspolaganja imovine da bi obezbijedili plaćanje - rekao je Šušić.
Odbor za planiranje i uređenje prostora, komunalno - stambenu djelatnost, saobraćaj i zaštitu životne sredine predložio je odbornicima da usvoje petogodišnji Program privremenih objekata. Pomoćnik sekretara za komunalne poslove Boban Durković saopštio je da dokument sadrži zone i smjernice sa urbanističko-tehničkim uslovima za postavljanje privremenih objekata, kao i vrste, dimenzije i oblik privremenih objekata.
- Donošenjem programa stvoriće se uslovi za veći nivo uređenosti u dijelu postavljanja privremenih objekata - naveo je Durković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Advokati pokrenuli inicijativu: Parking „kandže” na Ustavnom sudu

Petnaestominutni protest tridesetak barskih advokata, nezadovoljnih zbog situacije u pravosudnom sistemu Crne Gore, održan je danas ispred Osnovnog suda u tom gradu. U Baru je, prema riječima organizatora protesta, advokata Nikole Kneževića, angažovan samo treći dio od predviđenog broja sudija. - Okupili smo se kako bi izrazili nezadovoljstvo i ukazali na kritičnu situaciju u kojoj se nalazi naše pravosuđe. Konkretno, u ovom Sudu umjesto 11 sudija, koliko je predviđeno da postupa, postupa samo četvoro. Dakle, jedan sudija radi posao za trojicu, što je fizički nemoguće. Naravno, to utiče na dužinu trajanja i kvalitet postupka. Ne znam u kom pravcu sve ovo vodi i bojim se da će građani u narednom periodu morati da potraže pravdu na ulici, a to je neprihvatljivo. Danas je situacija takva da grad koji posjeduje Osnovni sud i zgradu, nema dovoljan broj sudija. Očekujemo da će nadležni, prije svega Ministarstvo pravde, da preduzme potrebne mjere kako bi se ovo riješilo što prije i adekvatnije, kako bi se pokazalo da je pravda pravo svakoga, a ne privilegija - istakao je Knežević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030712038_bbc68a9ba2315467279e2f29b351e98830e4e29056ec0c6ce56608dcad3e5d33.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030712038_bbc68a9ba2315467279e2f29b351e98830e4e29056ec0c6ce56608dcad3e5d33" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Sa protesta advokata u Baru"> <figcaption>Sa protesta advokata u Baru(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Sa ocjenom mlađeg kolege složio se i ugledni barski advokat Rifat Feratović, ističući da je “nezamislivo da se u ovom vijeku ostaje bez sudija”. - To je paradoksalna situacija. Želimo da alarmiramo nadležne da ovaj problem shvate, jer kada sam završio fakultet, a bio sam druga generacija u Podgorici, bila je čast raditi u sudu, i do tog posla se teško dolazilo. Danas, kada ima više fakulteta, činjenica je da nema dovoljno sudija. Problem je možda i u regulativi, jer su teži uslovi da postanete sudija. Mislim da to nije pravi način, jer smatram da bi trebalo da advokatura bude dovoljna. Drugo, mislim da se prema sudijama, prije svega javnost, ne odnosimo kako treba. Imamo situacije gdje se napada čovjek koji je izrekao oslobađajuću presudu. U to ne ulazim, mora se postupati po zakonu, a sudijsku odluku može da izmjeni Viši sud. Smatram da mladi ljudi u ovom vremenu ne doživljavaju kao čast da budu sudije, "bježe" od tog poziva - kategoričan je Feratović. I advokatica Dea Tršić se pridružila protest zbog “činjenice da je rad u sudu faktički onemogućen”. - Trećina sudija od postojećih jedanest, koliko je predviđeno u barskom Sudu radi. Mi nismo ovdje da bi protestvovali protiv sudija koji rade i koji su jako ažurni. Tu smo da se ovaj problem riješi, i da se uradi nešto za nas i naše stranke - kazala je za Radio Bar i Bar Info Tršić. U kratkom obraćanju kolegama, advokat Nikola Knežević je još jednom ukazao na važnost ove problematike i nužnost da se ona u što kraćem roku riješi.

Protest advokata u Baru: Pravosuđe u kritičnom stanju

Više od sto advokata podržalo je neformalnu grupu studenata "Kamo Śutra" ističući da kao pravnici imaju odgovornost to da učine i ukažu na neodgovorno ponašanje pojedinih nosilaca izvršne vlasti, ocjenjujući da ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava, pravdu i budućnost svih građana Crne Gore.&nbsp;
Njihovo pismo podrške prenosimo u cjelosti:
"Tragični događaji u prijestonici Cetinje, Podgorici, Bijelom Polju, Tuzima, Baru i drugim gradovima, koji su rezultirali višenedjeljnim protestima neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ ukazuju na ozbiljne propuste u postupanju odgovornih lica izvršne vlasi, prije, tokom i nakon tih događaja.&nbsp;
Neadekvatna reakcija institucija i odgovornih lica izvršne vlasti opravdano je izazvala nezadovoljstvo građana, a naročito mladih (budućih tužilaca, advokata, sudija, ljekara, inženjera, profesora, učitelja, arhitekata, menadžera i preduzetnika. ..).&nbsp;
Imajući u vidu njihov značaj za budućnost Crne Gore, oni ne samo da imaju pravo, već i obavezu da izraze svoje stavove i zahtjeve, pozivajući nadležne nosioce javnih funkcija na odgovornost, ne samo moralnu, već i političku i zakonsku.&nbsp;
Kao pravnici, vođeni građanskom, moralnom i profesionalnom etikom, smatramo da imamo odgovornost i obavezu da damo svoje mišljenje, odnosno da podržimo studente i istovremeno ukažemo na neodgovorno ponašanje pojedinih nosilaca izvršne vlasti.&nbsp;
<h2>PRAVNA OSNOVA PODRŠKE&nbsp;</h2>
Kako bismo spriječili pogrešna tumačenja ove podrške, naročito od strane "kvazi pravnika" i političara koji se olako upuštaju u pogrešne pravne interpretacije pozitivnih propisa, podsjećamo da je još u prvom vijeku prije nove ere rimski pravnik, orator, filozof i državnik Ciceron (Marcus Tullius Cicero) isticao da pravo predstavlja temeljni stub države i da istinska pravda ne može postojati bez poštovanja zakona.&nbsp;
Takođe, francuski filozof Monteskje (Montesquieu) u svojim brojnim djelima ukazao je na ključnu ulogu advokata u pravno uređenim državama: „…Advokati, zajedno sa sudijama, doprinose očuvanju ravnoteže između vlasti i građana, sprečavaju zloupotrebu moći, štite vladavinu prava….“&nbsp;
Upravo na tim principima zasnovana je i naša profesionalna odgovornost da pružmo pravni stav i podršku studentima “Kamo śutra”.&nbsp;
<h2>DEMOKRATIJA I ODGOVORNOST VLASTI&nbsp;</h2>
Crna Gora je deklarativno i normativno ustojena kao demokratsko drušvo i usmjerena ka demokratskim vrijednostima. Ustavom Crna Gora je država svih njenih građana ,ne nacija ne religija ne partija .. !!!&nbsp;
Osnovni principi demokratije čine:&nbsp;
- Narodni suverenitet - vlast proizilazi iz naroda koji je nosilac suverenosti;&nbsp;
- Vladavinu prava - svi građani, uključujući i nosioce vlasti, jednako podliježu poštovanju u primjeni zakonima bez izuzetaka i selektivnosti;&nbsp;
- Podjelu vlasti - zakonodavna, izvršna i sudska vlast moraju biti strogo razdvojene kako bi se spriječila zloupotreba moći;&nbsp;
- Politički pluralizam - postojanje različitih političkih partija, ideologija i mišljenja omogućava slobodu izbora i debatu;&nbsp;
- Slobodu izražavanja i okupljanja - građani imaju pravo da iznesu mišljenje, kritikuju vlast i organizuju mirne proteste;&nbsp;
- Garancija i zaštita prava i slobode građana – koja, između ostalih, posebno uključuje pravo na život, pravo na ličnu i imovinsku sigurnost, pravo jednakost pred zakonom, pravo na slobodu govora i pravo protesta protiv odluka i postupaka organa vlasti sa pravom okupljanja;&nbsp;
- Odgovornost i transparentnost vlasti - političari i institucije moraju svoj rad obavljati transparentno pristupno svim građanima….&nbsp;
Saglasno navedenom organi vlasti dužni su da svoje funkcije obavljaju savjesno, zakonito i transparentno, uz preuzimanje subjektivne i objektivne odgovornosti za svoje odluke i postupke u resorima kojima rukovode. Nosioci javnih ovlašćenja su odgovorni građanima, bez obzira na to jesu li njihove odluke donesene s namjerom ili ne.&nbsp;
Objektivna odgovornost ima političku dimenziju, koja se najčešće manifestuje moralnim činom podnošenjem ostavke ili savjesnim postupanjem nadređenog lica smjenom odgovornih lica.&nbsp;
Stoga, svim kritičarima mirnih protesta studenata “Kamo śutra” poručujemo da demokratija nije puka vladavina većine, već sistem u kojem vlast proizilazi iz volje građana i funkcioniše u skladu sa Ustavom i zakonima.&nbsp;
Dakle, demokratija u pravnom smislu nije samo politički sistem, već skup normi koji uređuje način izbora vlasti, rad institucija, garantovanje i zaštita građanskih, ličnih i političkih prava prava.&nbsp;
Ustav je osnovni akt države koji definiše sve gore navedene oblasti sa kojim moraju biti usklađeni svi ostali propisi države. Demokratija podrazumijeva kombinaciju pravnih normi i političklih institucija koje obezbjeđuju suverenost građana, vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava.
Nažalost, navedeni principi su u konkretnim događajima ne samo zanemareni, već i svjesno ignorisani od strane pojedinih nosilaca javnih ovlaštenja, zbog čega ocjenjujemo da su okupljanja i javni protesti neformalne grupe studenata “Kamo śutra” u potpunosti opravdani.&nbsp;
Kao profesionalno odgovorna lica ukazujemo svim "kritičarima" mirnih protesta neformalne grupe "Kamo śutra“ da demokratija u pravno-političkom smislu ne znači odluku većine, kako nažalost pojedini politički poslenici na savremenoj sceni crnogorske zbilje tumače i percipiraju već demokratija, u pravno-političkom smislu znači oblik vladavine u kojem vlast proizilazi iz volje naroda i funkcioniše na osnovu poštovanja zakona, a time poštovanje političkih prava i sloboda građana .&nbsp;
<h2>PRAVO NA PROTEST KAO DEMOKRATSKO PRAVO</h2>
&nbsp;Podsjećamo sve one koji na razne načine negiraju navedene proteste da je pravo na mirno okupljanje i izražavanje nezadovoljstva građana osnovni demokratski mehanizam kontrole vlasti, zagarantovan kako domaćim tako i obavezujućim međunarodnim opštim aktima između ostalog:&nbsp;
- Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima UN (1948)&nbsp;
- Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima UN (1966)&nbsp;
- Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (1950), članovima 10 i 11.
Ustav Crne Gore u poglavlju „Politička prava i slobode", posebno u odredbama člana 52 stav 1, člana 53 stav 1, član 56 i član 57, jemči građanima slobodu okupljanja, pravo da izraze nezadovoljstvo prema vlastima putem protesta, pravo na odgovor vršilaca javnih funkcija.&nbsp;
Dakle, protesti su u pravno-političkom smislu legitimno sredstvo građana da ukažu na nezakonite, nepravedne ili neodgovorne postupke državnih organa. Država je dužna omogućiti građanima da izraze svoje stavove i dati im objektivan i adekvatan odgovor.&nbsp;
Politička funkcija nije privatna privilegija, već javna odgovornost.&nbsp;
Nažalost umjesto odgovornog izjašnjavanja i davanja objektivno činjičnog potkrijepljenog odgovora na studentske zahtjeve, prozvani nosioci javnih funkcija pribjegavaju očigledno u cilju izbjegavanja odgovornosti neprimjerenom etiketiranju i targetiranju studenata, stoga iste podsjećamo da su dužni u svojim javnim nastupima ovakvog karaktera da se drže osnovne pravosudne maksime: “da mihi facta, dabo tibi ius”, ad literam prevod: Daj mi činjenice, daću ti pravo. A posebno na Ustavnu i krivično pravnu maksimu "prezumpciju nevinosti" da se niko ne smije oglasiti krivim dok se to u zakonitom postupku pred zakonom nadležnim organom pravosnažno ne utvrdi.&nbsp;
Stoga, dok ne dokažu svoje tvrdnje pred nadležnim organima, pozivamo sve političke funkcionere i državne institucije i medije da se uzdrže od ovakvih i sličnih postupaka koji dodatno povećavaju stepen njihove odgovornosti .&nbsp;
Saglasno navedenom:&nbsp;
Stop ličnom iu kolektivnom targetiranju studenata!&nbsp;
Stop zastrašivanju studenata!&nbsp;
Stop kriminogenom svrstavanju studenata!&nbsp;
Stop etiketiranju i političkom svrstavanju studenata!&nbsp;
Naša podrška studentima!
Stoga samoinicijativno sa punom odgovornošću Vam poručujemo :&nbsp;
Dragi studenti, dok vi postojano stojite na braniku naše domovine mi, dolje potpisani advokati, obavezujemo se da ćemo vam pružiti ne samo moralnu, već i profesionalnu podršku, pro bono (besplatnu pravnu pomoć) u zaštiti vaših individualnih i kolektivnih prava pred domaćim i, ako bude potrebno međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava, sve dok isti imaju demokratski nenasilni i objektivno prihvatljiv karakter!!!&nbsp;
Takođe, pozivamo sve kolege advokate koji iz raznih okolnosti nijesu potpisnici ove podrške, sudije, tužioce i profesore prava i druge ugledne akademski obrazovane građane iz oblasti pravnih nauka da nam se pridruže u odbrani osnovnih demokratskih vrijednosti.&nbsp;
Ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava, pravdu i budućnost svih građana Crne Gore.&nbsp;
Ujedinjeni u ovom cilju izražavamo i solidarnost sa mladima i advokatima u Srbiji, koji se mjesecima bore za iste principe - demokratiju, pravdu i odgovornost vlasti.&nbsp;
Vladavina prava nema alternativu!".
Podršku su dali:
1. Nikola Marković, Tivat&nbsp;
2. Boris Marinović, Podgorica&nbsp;
3. Tijana Prelević, Podgorica&nbsp;
4. Smiljana Prelević, Podgorica&nbsp;
5. Dušan Lukšić, Podgorica&nbsp;
6. Miljan Knežević, Podgorica&nbsp;
7. Dunja Zeković Đonaj, Podgorica&nbsp;
8. Nikola Belada, Cetinje&nbsp;
9. Radojka Popović, Kotor&nbsp;
10. Nikša Miljanić, Tivat&nbsp;
11. Zoran Miljanić, Tivat&nbsp;
12. Tatjana Franović, Budva&nbsp;
13. Draško Dapčević, Budva&nbsp;
14. Slaven Šćepanović, Budva&nbsp;
15. Balša Polović, Budva&nbsp;
16. Veselin Radulović, Podgorica&nbsp;
17. Ivana Kovačević, Tivat&nbsp;
18. Irena Polović, Budva&nbsp;
19. Mirjana Počanić, Kotor&nbsp;
20. Josip Počanić, Kotor&nbsp;
21. Alma Karađuzović Đinđinović, Podgorica&nbsp;
22. Amra Ademović, Podgorica&nbsp;
23. Marija Živković, Podgorica&nbsp;
24. Sanja Radulović, Podgorica&nbsp;
25. Vukašin Šimrak, Herceg Novi&nbsp;
26. Bojana Franović Kovačević, Podgorica&nbsp;
27. Ksenija Franović, Podgorica&nbsp;
28. Nebojša Batrićević, Podgorica&nbsp;
29. Emir Bojadžić, Podgorica&nbsp;
30. Antonio Brajović, Podgorica&nbsp;
31. Aleksandra Miković ,Kotor&nbsp;
32. Mesuda Đečević, Podgorica&nbsp;
33. Ljiljana Đolević, Podgorica&nbsp;
34. Predrag Đolević, Podgorica&nbsp;
35. Petar Đukanović, Podgorica&nbsp;
36. Zorica Đukanović, Podgorica&nbsp;
37. Omer Mehmedović, Podgorica
38. Milja Đuranović, Podgorica&nbsp;
39. Vladimir Đurković, Podgorica&nbsp;
40. Vladan Đuranović, Podgorica&nbsp;
41. Fata Hodžić, Podgorica&nbsp;
42. Ismet Hodžić, Podgorica&nbsp;
43. Vuk Jaredić, Podgorica&nbsp;
44. Stefan Jovanović, Podgorica&nbsp;
45. Zoran Jovetić, Podgorica&nbsp;
46. Novica N. Jovović, Podgorica&nbsp;
47. Jadranka Kasalica, Podgorica&nbsp;
48. Marina Franeta, Kotor&nbsp;
49. Mihailo Volkov, Podgorica&nbsp;
50. Mehmed Markišić, Podgorica&nbsp;
51. Nela Marković, Podgorica&nbsp;
52. Orle Muratović, Podgorica&nbsp;
53. Zoran Piperović, Podgorica&nbsp;
54. Srđan Radović, Podgorica&nbsp;
55. Željko Damjanović, Cetinje&nbsp;
56. Vladimir Vujović, Cetinje&nbsp;
57. Vesna Čučković, Kotor&nbsp;
58. Čedo Dobrović, Podgorica&nbsp;
59. Ana Đukanović, Podgorica&nbsp;
60. Milivoje Raičević, Podgorica&nbsp;
61. Vesna Raičević, Podgorica&nbsp;
62. Žarko Pavličić, Podgorica&nbsp;
63. Senida Kojić, Podgorica&nbsp;
64. Stefan Prebiračević, Podgorica&nbsp;
65. Elma Kurtanović, Podgorica&nbsp;
66. Nikola K. Martinović, Podgorica&nbsp;
67. Dragoljub Đukanović, Podgorica&nbsp;
68. Aleksa Samardžić, Kotor&nbsp;
69. Zoran Samardžić, Kotor&nbsp;
70. Boško Grgurević, Kotor&nbsp;
71. Darko Radulović, Podgorica&nbsp;
72. Kosta Simanić, Podgorica&nbsp;
73. Rifat Feratović, Bar&nbsp;
74. Fahedin Feratović, Bar&nbsp;
75. Lana Vukmirović Mišić, Podgorica&nbsp;
76. Mirela Ćirković, Kotor&nbsp;
77. Duško Ćirković, Kotor&nbsp;
78. Bojana Đurović, Kotor&nbsp;
79. Radmila Muck Radičević, Kotor&nbsp;
80. Tatjana Jelić, Tivat&nbsp;
81. Batrić Marković, Berane&nbsp;
82. Radojica Lazović, Kotor&nbsp;
83. Irma Adrović, Berane&nbsp;
84. Marija Magdelinić, Berane&nbsp;
85. Almina-Minka Međedović, Berane&nbsp;
86. mr. Bećo Međedović, Berane&nbsp;
87. Filip Obradović, Berane&nbsp;
88. Marijana Radovanić, Berane&nbsp;
89. Vesna Đuričković, Kotor&nbsp;
90. Alija Sinanović, Bar&nbsp;
91. Izet Fetić, Bar&nbsp;
92. Anton Markić, Ulcinj&nbsp;
93. Nušo Kalač, Rožaje&nbsp;
94. Mersudin Dautović, Rožaje&nbsp;
95. Arben Hodžić, Ulcinj&nbsp;
96. Besmir Murati, Ulcinj&nbsp;
97. Jakup Murati, Ulcinj&nbsp;
98. Loro Markić, Ulcinj&nbsp;
99. Milena Iljazi, Cetinje&nbsp;
100. Vido Đakonović, Cetinje&nbsp;
101. Mesud Delagić, Podgorica&nbsp;
102. Milena Kašćelan, Kotor&nbsp;
103. Rusmir Nikočević, Podgorica&nbsp;
104. Milo N. Bulatović, Bar&nbsp;
105. Marta Šćepanović, Kolašin

1250x600

1084x550

Više od sto advokata podržalo studentsku grupu "Kamo Śutra": Ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava i pravdu

"Hulja se ljulja", zapjevali su advokati na protestu, u okviru generalnog štrajka, noseći poruke na kojima piše "hulja je Oskar" i "ponosno je biti rulja".
Advokati su stali uz narod, advokati su stali uz studente, rekao je Ivan Ninić, jedan od govornika na blokadi koju je Protestni odbor advokata organizovao kod Predsjedništva.
- Mi smo ovdje da oporavimo državu. Mi smo ovdje da reanimiramo institucije. Trebaju nam sudovi, treba nam Tužilaštvo, treba nam policija. Četrdeset pet hiljada ljudi plaćamo u policiji. Gdje su? Šta rade? Progone uzbunjivače, progone disidente. A šta je s njihovim kriminalcima? Šta je s njihovim nanogvicama? Gotovo je, svode se računi. Danas je ustala Kolubara. Svi su ustali, svako ko ima obraza i časti - rekao je on, prenosi N1.
Ninić je poručio da bi ljudi ustali i ranije, ali da je "on uništio sindikate".
- Mi smo ćutali i gledali. Prekardašilo je. Ne trebaju nam sindikati, treba nam narod. Desio se narod! Dragi prijatelji, poštovane kolege, nema nazad, ni korak nazad. Studenti, nema nazad - poručio je on, uz želju za nekom boljom Srbijom.
Advokat Aleksandar Olenik rekao je da je ovo u našoj modernoj istoriji prvi generalni štrajk, ali misli da će ih biti više, dok god sve ne stane.
- Studenti su sve počeli, oni mogu mnogo toga, ali ne mogu bez nas. Prosvjetari takođe. Ali ni jedni, ni drugi ne mogu bez nas advokata, a ni nas građana. A šta mi advokati radimo – protestujemo dan, pa napravimo pauzu, pa onda na dan, pa na tri, pa na sedam. Hoćemo li tako poručiti hulji da se ljulja? Ne, moramo da uradimo ono što je uradila Šabačka komora – totalna obustava rada do ispunjenja svih studentskih zahtjeva - rekao je Olenik.
Potpuna obustava rada advokata može najbrže i najefikasnije sve da paralizuje.
- To je ono što tražimo od naše komore, prevashodno od Beogradske komore, koja je najveća. Prvo moramo da uvedemo u red Beogradksu komoru, da ona traži obustavu rada. Ako oni koji je vode neće totalnu obustavu rada do ispunjenja svih zahtjeva, moramo da imamo novo rukovodstvo. Tek onda će glas advokata u Srbiji moći da se struje pravo, iskreno i tačno - rekao je on.
Obraćajući se kolegama, Olenik je rekao da je "sada trenutak da pokažu ko su i šta su", a da će to učiniti totalnom obustavom rada do ispunjenja zahtjeva studenata.
Advokat Luka Jovanović rekao je da je ovo prvi veliki korak u pravcu drugačijeg društva.
- Studenti su svjetlo koje nas vodi naprijed i dalje. Naše nastojanje kao advokata uvijek je bilo ostvarivanje svih prava naših sugrađana, koje im niko nije podario i niko im ih i ne može oduzeti. Ima onih koji misle da na ovom putu treba da stanemo, da ovo nije naša borba, da treba da ih pustimo da prođu dalje… Ne može! Studenti ne smiju da ostanu sami ni po koji cijenu. Moramo da ostanemo s njima - rekao je Jovanović.
Samo je jedan logičan kraj, dodao je – ispunjenje svih zahtjeva studenata, bez odlaganja, bez uslovljavanja, bez licitiranje i bez cenkanja.
- Kada budemo stručno procijenili da se ispunjavanje zahtjeva istinski sprovodi, moći ćemo da mislimo o nečem drugom. Do tada, ovdje smo sa svim kolegama i građanima Srbije - rekao je on.
<h2>Advokat Živković: Studenti predsjednika stavili u šah-mat poziciju</h2>
Govoreći za televiziju N1, adovkat Miroslav Živković rekao je da predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić mora da pazi na svoj rječnik i da vodi računa o dostojanstvu.
- Neko ko kaže da su navijači pametniji od studenata, ko poziva na nasilje nad studentima, poziva na gaženje demonstranata, djece i omladine, a suprotno tome brani neke kriminalce, narkodilere i osuđene policajke… Stvarno ne želimo da živimo u toj izvrnutoj realnosti. Studenti su ga doveli u šah-mat poziciju u svojoj dostojanstvenosti. Postavili su &nbsp;uslov koji on ne može ili neće da ispuni. On neće dostaviti kompletnu dokumentaciju, jer to će proizvesti uzročno-posljedičnu situaciju - rekao je Živković.
Govoreći o odnosu sa Ministarstvom pravde, Živković kaže da su dobri odnosi Ministarstva i Advokatske komore – spin.
- Ovaj režim je na čelo komora postavljao ljude sa dna advokatske kace, neke komorske glavešine, da ćute i klimaju glavom. A baš ovaj protest je bio iz tog razloga da se vidi prava protestna volja. Nemoguće da je Advokatska komora Beograda, poslije one velike skupštine, nije održala tri godine nijednu skupštinu. Imali smo skupštinu na kojoj je izglasana obustava rada, a onda je predsjednik advokate nazvao ruljom - naveo je on.
Ponovio je da su adovkati na strani studenata i istakao da se na protestu advokata okupio veliki broj ljudi.

Advokati održali protest na Andrićevom vencu: Desio se narod, hulja se ljulja!

Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Tramp nastavio je s biranjem svojih kandidata za ključna mjesta u svojoj budućoj administraciji, a pozicije su dobili i njegovi brojni advokati.
Tako je Džon Zaer dobio mjesto vrhovnog pravobranitelja SAD-a, koji zastupa vladu ove države pred Vrhovnim sudom.
Sauer je upravo pred ovim sudom dobio slučaj za Trampa koji se tiče predsjedničkog imuniteta.
Tod Blanš, koji je Trampa zastupao u brojnim slučajevima, je dobio mjesto zamjenika ministra pravde, dok je Emil Bov, Trampov advokat u slučaju u Njujorku, takođe dobio visokorangirano mjesto u ovom ministarstvu.
Podsjetimo, Tramp je za ministra pravde već izabrao Meta Gaeca, kontroverznog kongresmena iz Floride. Ipak, vrijedi istaći da je upitno da li će on biti potvrđen u Senatu, gdje mu je potrebna podrška najmanje 50 senatora.

Tramp svoje advokate "nagradio" visokorangiranim mjestima u Ministarstvu pravde SAD-a

Primarna odgovornost za lociranje Miloša Medenice leži na Upravi policije i sistemu bezbjednosti, koji su trebali locirati bjegunca i sprovesti presudu, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić u specijalnoj emisiji „Akcenti“ na Prvom programu TVCG.
- Postoji odgovornost Uprave policije i sistema bezbjednosti da lociraju bjegunca Miloša i da tu presudu, nakon duže od tri godine, sprovedu. Primarna odgovornost je da se to lice locira i na to moramo fokus usmjeriti - rekao je Čarapić.
Kako kaže, još nije jasno kako smo dospjeli u ovu situaciju.
- Mora se sve posmatrati – on je bio jedno vrijeme u pritvoru, i onda je presuda sprovedena kada je bio u kućnom pritvoru. Nesporno je da je OB Podgorica trebao da obezbijedi Medenicu, a treba da budemo svjesni činjenice da je rizik od bjekstva bio veliki, već je bježao i strategija mu jeste bila bjekstvo. Obaveza suda je bila da dosnese presudu ranije, tri godine je trebalo da se presuda donese, ali sad imamo ovu situaciju - naveo je Čarapić.
On je rekao da je zakonodavni okvir takođe problem, jer nije prošao na Skupštini zakon koji je predlagan.
- Da je prošao zakon kojim bi se pritvor produžio sa tri na pet godina, on bi danas bio u pritvoru, osuđen. Nije prošao taj zakon, a drugo, mjere nadzora je sprovodila Uprava policije. Pitanje je kako se obezbjeđivao taj pritvor i na to se treba odgovoriti u budućem periodu - naveo je Čarapić.
Naglasio je da Uprava policije sigurno nije namjerno pustila bjegunca ali da su bili nadležni da ga čuvaju.
- On je iskoristio priliku da pobjegne. Imamo situaciju da mora da bude fokus na hvatanju, a onda da vidimo ko će snositi odgovornost zbog toga - istakao je Čarapić.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović, kaže da odgovornost mora da se utvrdi da bi se snosila.
- Ja bih se vodio i uzorocima, a odgovornost mora da postoji ona može biti na nekome, i to iz suda iz policije i ANB-a - kazao je on.
Kako je naveo, sud je bio u obavezi da donese presudu u roku od tri godine, a to nije učinjeno i to je, navodi, odgovornost suda.
Smatra da je neko iz suda dojavljivao informacije Milošu Medenici.
- On je tvrdio da je nevin i trebalo je da čeka oslobađajuću presudu po tome. Njemu je bilo u interesu da sjedi kući, a imao je informaciju da će se kazniti preko tri godine i ko je mogao da mu da tu informaciju? Samo neko iz suda - tvrdi Stjepović.
Policija, podsjeća, ne može po zakonu nikoga da čuva 24 sata.
- Evo je trista lica pod mjerama nadzora i i ne možete da očekujete da ga neko čuva svo vrijeme. Nije policija ta koja će da ga drži za ruku. Zna se kako se prate ljudi, policajac dođe kod Medenice, provjeri da li je tu i to je to. Nema policija mogućnost da je cijelo vrijeme sa njim. Jedino ko ga tajno može posmatrati je ANB - navodi on.
Ivan Radulović iz Građanske alijanse kaže da sudovi nijesu bili efikasni.
- Postoji lanac odgovornosti. Vidjeli smo da je bilo sijaset izjava, pa prepucavanja na relaciji Viši sud i Uprava polciije i tu su i građani zbunjeni, a ni ljudi koji se bave ovom tematikom ne mogu da shvate čija je dogovornost. a odgovornost je svih - naveo je Radulović.
Ćarapić vjeruje da je Medenica očekivao osuđujuću presudu i da njegovo bjekstvo prouzrokovano time.
- Jako je važno da ne treba zbunjivati građane šta je čija nadležnosti. Uloga ANB-a je takva kakva jeste, i oni nemaju prevelike nadležnosti u krivičnom postupku. Uprava policije je do momenta bjekstva bila efikasna, oni su ga obezbjeđivali i imali su dokaze da je on bio tu. Imaju izvještaje da je on bio tu - navodi Čarapić.
Kako je kazao, nanogica je efikasno sredstvo praćenja tih lica ali zbog obima krivičnih postupaka ih je ponestalo.

Čarapić: Odgovornost za lociranje Miloša Medenice je na Upravi policije i sistemu bezbjednosti

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je zamolio ruskog predsjednika Vladimira Putina da „sedam dana ne gađa Kijev i druge gradove Ukrajine“ usljed ekstremno hladnog vremena, te da je Putin na to pristao.
„Nikada nijesu iskusili takvu hladnoću. I lično sam zamolio predsjednika Putina da sedam dana ne puca po Kijevu i drugim gradovima. On je na to pristao“, rekao je Tramp.
Kako je dodao, mnogi su mu govorili da ne zove Putina jer će to biti uzaludno.
- Rekli su mi: ‘Ništa nećeš dobiti’. Ipak, to sam učinio - kazao je Tramp na sjednici kabineta u Bijeloj kući 29. januara.
Iako iz Kremlja nije stigla zvanična potvrda o sedmodnevnoj obustavi napada na Kijev ili druge gradove, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je Trampovu izjavu, naglasivši da Kijev cijeni napore koji doprinose „zaštiti života“.
Zelenski je dodao da je ovo pitanje razmatrano tokom trilateralnih razgovora o okončanju četvorogodišnjeg rata, u kojima su učestvovali američki pregovarači, a koji su prošlog vikenda održani u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Hvala vam, predsjedniče Tramp! Naši timovi razgovarali su o ovome u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da se dogovori sprovedu. Koraci ka deeskalaciji doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - napisao je Zelenski na platformi X.
Temperature širom Ukrajine tokom januara padale su i do minus 20 stepeni Celzijusa, čineći zimu nepodnošljivom za milione građana koji se suočavaju s do sada neviđenim nestancima električne energije, izazvanim ruskim vazdušnim napadima koji su teško oštetili infrastrukturu za grijanje i snabdijevanje strujom.
Ukrajinska Služba za vanredne situacije upozorila je da će od 1. februara uslijediti dodatno zahlađenje koje će zahvatiti gotovo sve regione zemlje, uz blago poboljšanje tek oko 4. februara.
Vlasti u Kijevu saopštile su 29. januara da je više od 400 stambenih zgrada i dalje bez grijanja, dok komunalne službe i energetski radnici rade „danonoćno“ kako bi stanovnicima ponovo obezbijedili toplotu.
Nestanci struje zabilježeni su i u velikim ukrajinskim oblastima Dnjepropetrovsk, Donjeck i Zaporožje. U međuvremenu, Rusija je 29. januara izvela više napada u kojima je širom Ukrajine poginulo najmanje šest osoba, uključujući i veće gradove poput Hersona i Krivog Roga.
U ratom pogođenoj Donječkoj oblasti, koja je djelimično pod ruskom okupacijom, radnik gasne službe poginuo je u napadu dronom dok je „bio na putu da obnovi snabdijevanje gasom stanovništva“, napisao je ukrajinski ministar energetike Denis Šmihal na Telegramu.
Vlasti u drugim ukrajinskim regionima upozorile su građane da bi ruske snage mogle nastaviti napade na infrastrukturu, uprkos navodnim pregovorima o obustavi udara na energetske objekte.
- Naš neprijatelj je takav da bi mogao iskoristiti ovu situaciju i pokušati da napadne kritičnu infrastrukturu naših gradova -napisao je gradonačelnik Lavova, Andrij Sadovij, na Telegramu 29. januara.
Nova runda razgovora između ukrajinskih i ruskih pregovarača trebalo bi da počne 1. februara u Abu Dabiju, prenijela je ruska novinska agencija Interfaks, pozivajući se na Kremlj.
Tokom protekle sedmice nije bilo naznaka smirivanja borbi na linijama fronta, niti signala da Moskva odustaje od svojih dugogodišnjih maksimalističkih zahtjeva.
Upitan o pregovorima 29. januara, pomoćnik ruskog predsjednika za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je da teritorijalno pitanje nije jedini faktor koji koči potencijalni dogovor o okončanju najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Tramp: Putin pristao da ne napada Ukrajinu sedam dana nakon što sam ga nazvao i zamolio

Sutkinja koja je vodila postupak komunicirala je sa mnom i stavio sam joj sve uslove koji bi doveli do okončanja krivičnog postupka... Nije bilo ništa precizno ni određeno, rekao je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović na pitanje da li je bio upozoren da se može Miloš Medenica dati u bjekstvo.&nbsp;
On je ovo saopštio u emisiji "Načisto" na Televiziji "Vijesti".&nbsp;
Na pitanje da li je neko iz Višeg suda, direktno vezan za ovaj postupak, upozorio direktno njega po okončanju postupka da postoji rizik da se Miloš Medenica da u bjekstvo, Šćepanović odgovara:
"Niko direktora Uprave policije nije zvanično obavijestio o bilo kakvom riziku".
Na dopunu pitanja da li ga je neko u nezvaničnom razgovoru obavijestio, Šćepanović priznaje da je bilo komunikacije.
- U nezvaničnoj komunikaciji s jednom osobom, koja je sprovodila određene aktivnosti, direktor Uprave policije stavio je sve raspoložive kapacitete. Osoba koja je vodila čitav postupak - rekao je prvi policajac države.&nbsp;
Na pitanje da li to znači da ga je sutkinja koja je vodila postupak, Vesna Kovačević, upozorila, Šćepanović odgovara da nije bilo ništa precizno. &nbsp;
- Nije tačno da me upozorila na taj način, nego je komunicirala i stavio sam joj sve uslove koji bi doveli do okončanja krivičnog postupka... Nije bilo ništa precizno ni određeno - dodao je on.

Da li je sutkinja upozorila da postoji rizik od bjekstva Medenice; Šćepanović: Nije bilo precizno

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očekuje sprovođenje sporazuma prema kojem Rusija neće gađati Kijev i druge gradove tokom sedam dana zbog zimskih vremenskih uslova.
To je ranije najavio američki predsjednik Donald Tramp.
- Naši timovi su o ovome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da se dogovori sprovedu - napisao je Zelenski na platformi Iks.&nbsp;
Zahvalio je predsjedniku SAD Donaldu Trampu.
Istakao je da „koraci ka deeskalaciji doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2016950745761742903%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016950745761742903%7Ctwgr%5E20cffabafc63a00dba6b31c2a2e3050a653a6df3%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: advokati