Analiza emisije „Ljudi i događaji“ ukazuje da je tokom 2025. godine došlo do određenih unapređenja kvaliteta sadržaja u odnosu na prethodnu godinu. Evidentno je odstupanje od prošlogodišnjih revizionističkih, ideoloških i politički pristrasnih narativa, posvećena je veća urednička pažnja i uravnoteženija je selekcija informacija. Uprkos napretku, emisija i dalje u potpunosti ne ispunjava standarde naučno-obrazovnog programa RTCG-a.&nbsp;
To se navodi u publikaciji “<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/09/emisija-ljudi-i-dogadjaji-na-rtcg-u-pod-lupom-iskorak-sa-prazninama/" target="_blank">Emisija Ljudi i događaji – analiza (ne)ispunjenih standarda javnog servisa RTCG za 2025. godinu</a>”, autora dr Adnana Prekića, pripremljenoj u okviru projekta Centra za građansko obrazovanje (CGO) “Mediji za demokratiju – jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore”, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Primjetne su, kako se ističe, greške u datumima, nedostatak istorijskog konteksta i selektivno predstavljanje ključnih događaja.
- Komparativna analiza sadržaja emisije „Ljudi i događaji“ pokazuje vidljiva i mjerljiva unapređenja u odnosu na emisije koje je RTCG emitovala tokom 2024. godine. Ovaj napredak dijelom pripisujemo i efektu prethodne analize objavljene u okviru istog projekta, koja je, vjerujemo, doprinijela kvalitetnijem pristupu i većoj uredničkoj pažnji. Međutim, analizirani materijal i dalje ne ispunjava u potpunosti standarde naučno-obrazovnog programa, koji zahtijeva objavljivanje tačnih, naučno potvrđenih i nepristrasnih sadržaja - ističe dr Prekić.
Analiza je obuhvatila 2.536 objava emitovanih od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine, kako bi bile provjerene njihove edukativne vrijednosti i usklađenosti sa standardima naučno-obrazovnog programa, posebno kada se radi o tačnosti, provjerljivosti i nepristrasnosti. Primijenjeni su kvalitativni i kvantitativni pristupi koji su omogućili identifikovanje dominantnih narativa, čestih koncepcijskih nedostataka i tema koje su zanemarene. Rezultati su sistematizovani u tri cjeline: &nbsp;zastupljeni i zanemareni, nejasne granice istine i traume i mitologija.
Za razliku od prošlogodišnje prakse, u ovogodišnjem ciklusu, kako se dodaje, izostaje potpuna marginalizacija crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.&nbsp;
- Udio informacija o Crnoj Gori povećan je sa 21 na 30 odsto. Time je otklonjen dio ranijih sistemskih propusta, iako i dalje nedostaju jasni kriterijumi selekcije informacija i širi istorijski kontekst. To posebno važi za brojne objave iz oblasti univerzalne istorije, kojih je više od 50%, što umanjuje edukativni karakter programa. Uočljiva su višestruka ponavljanja istih informacija o pojedinim ličnostima tokom godine, kao i nedosljedna i zastarjela terminologija - navodi se u publikaciji.
Veliki broj informacija zasniva se na pogrešnim datumima, a što, prema riječima autora, predstavlja “jedan od najozbiljnijih metodoloških nedostataka“, jer dovodi u pitanje kredibilitet naučno-obrazovnog sadržaja.&nbsp;
- Ove greške uglavnom se javljaju u informacijama iz istorije Crne Gore prije 1919. godine, kada je zvanično korišten Julijanski kalendar. Značajan broj događaja u kalendaru je pogrešno datiran po Julijanskom kalendaru, što dovodi do zabune i ne osigurava tačne i provjerljive informacije - primjećuje Prekić.
Najosjetljiviji segment i dalje se odnosi na prikaz ratova 90-ih. Naime, ključne teme - poput opsade Dubrovnika, deportacije bosanskih izbjeglica, logora Morinj, zločina u Bukovici i Kaluđerskom lazu, te bombardovanja Murine uopšte nijesu obrađene, uprkos njihovom istorijskom i društvenom značaju. Pojedine objave, uključujući i one o genocidu u Srebrenici i akciji Oluja, predstavljene su parcijalno, bez jasnog navođenja sudskih presuda i neophodnog istorijskog konteksta, što ostavlja prostor za relativizaciju.
- Na primjer, u objavi od 9. jula navedeno je da je Skupština Crne Gore usvojila deklaraciju kojom se osuđuje „masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995. godine“. No, izostavljeno je jasno navođenje da se radi o genocidu, kao i kontekst događaja - navodi autor analize.
Zaključak analize je da i pored napretka neophodno sistemski urediti metodologiju selekcije, provjere i prezentacije sadržaja. Emisija bi trebalo da koristi isključivo pouzdane, naučno potvrđene izvore, uz obavezno navođenje literature i dostupnih arhivskih jedinica na osnovu kojih je pripremljena informacija. Time bi se smanjile faktografske greške i izbjegao subjektivni izbor koji dovodi do iskrivljenih interpretacija.
Dodatno, autor je stava da savremena istorija, ratovi 90-ih, Drugi svjetski rat i teme koje nose visok potencijal revizionističkih interpretacija zahtijevaju posebne uredničke standarde, uključujući detaljnu kontekstualizaciju i konsultacije sa stručnjacima iz oblasti, kako bi se spriječilo ponavljanje parcijalnih i pojednostavljenih prikaza.
Analiza nudi i niz saržajnih preporuka kako bi ova emisija ispunila naučno-obrazovnu svrhu na javnom servisu i doprinosila razvoju kritičkog mišljenja. Konkretne preporuke uključuju i smanjenje broja dnevnih objava, jasnije definisanje kriterijuma izbora sadržaja, veći fokus na crnogorski istorijski i kulturni prostor i uvođenje stručne i nezavisne recenzije materijala prije emitovanja.&nbsp;
Takođe se navodi da bi trebalo uspostaviti praksu jedinstvenog datuma za ličnosti koje se pojavljuju više puta, uz jedinstvenu i cjelovitu biografsku obradu, ali i u potpunosti izbjegavati nepreciznu, religijski obojenu i zastarjelu terminologiju, zamjenjujući je naučno validnim terminima. Konačno, neophodno je uvesti i nezavisne i stručne recenzije sadržaja planiranih za emitovanje, kao dodatni mehanizam za osiguranje nepristrasnosti, objektivnosti i većeg nivoa kvaliteta sadržaja ovom segmentu programa.
Autor analize zaključuje da bi “primjenom ovih smjernica, program &nbsp;znatno unaprijedio svoj naučno-obrazovni karakter, omogućio gledaocima precizno, cjelovito i kontekstualno praćenje sadržaja, osnažio kritičko razmišljanje publike, te doprinio očuvanju, razumijevanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.”

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Emisija „Ljudi i događaji“ na RTCG-u pod lupom: Iskorak u prazninama

Odnos prema spomenicima zapravo je odnos prema prošlim generacijama i vrijednostima koje su te generacije baštinile - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, istoričar Adnan Prekić.
Skrnavljenje spomenika kulture, iscijepane zastave i nemaran odnos prema kulturno istorijskom naslijeđu Crne Gore ne isključuju političke poruke i , kaže Prekić, najčešće je riječ o vandalizmu.
- To je suština odnosa i nekih novih generacija prema onome što je memoralizacija i odnos prema kulturnom naslijeđu, između ostalog i naslijeđe prema nekoj spomeničkoj kulturi koja je zamišljena kao jedna vrsta veze između nekih prošlih vremena, nekih prošlih generacija, naslijeđe tih generacija i onoga što bi poruke tih generacija trebalo da znače ovim generacijama koje danas žive. Takav odnos, čini mi se, da dovoljno govori o tome da mi nemamo tu svijest i da ne razumijemo te poruke koje u suštini svaki spomenik treba da nosi sa sobom- rekao je Prekić.
Smatra da bi odnos prema spomenicima trebao da bude odnos jednog društva prema prošlosti i vrijednostima koje su prošle generacije živjele.
- Nijesam siguran da mi imamo taj odnos, jer do skoro smo imali uzročno posljedičan odnos prema spomeničkom naslijeđu - svaka generacija je rušila spomenike prethodne generacije. Tako je bilo sa prvim spomenikom koji je podignut na Cetinju 1861. godine. To je inače spomenik koji je podignut u znak sjećanja na Vasojeviće koji su krenuli u Srbiju da se bore za interese Crne Gore i za oslobođenje Srbije i na taj način knjaz Nikola je htio da pokaže i odnos prema Vasojevićima, ali i odnos prema tom djelu. Međutim, taj isti spomenik je srušen kasnije iz potpuno drugih razloga, zato što je tada na vlasti prilikom tog spomenika bila dinastija Obrenović, kasnije su došli Karađorđevići i prilikom srpskog kralja Karađorđevića Cetinju taj spomenik je srušen. Nešto kasnije istom Aleksandru Karađorđeviću nakon njegove smrti je podignut spomenik na Cetinju koji je srušen početkom Drugog svjetskog rata. U centru Podgorice imamo primjere spomenika velikom vojvodi Mirku i crnogorskim ratnicima koji je bio srušen neposredno nakon Podgoričke skupštine i upravo su to ovi dani kada referiramo na te događaje- istakao je Prekić.

Prekić: Odnos prema spomenicima predstavlja odnos jednog društva prema prošlosti i vrijednostima koje su baštinile prošle generacije

U posljednjem izvještaju Evropske komisije Crna Gora ocijenjena je najbolje od svih kandidata za članstvo u Evropsku uniju (EU). Istovremeno, antizapadne snage u našoj zemlji jače su nego ikada u 21. vijeku i širenju njihovog uticaja za sada ne nazire kraj.
U razogovoru za Analitiku, istoričar Adnan Prekić ističe kako je konačan cilj ovih desničarskih i klerikalnih politika izmjena Ustava i pretvaranje Crne Gore iz građansku u državu naroda.
- Za tu temu i model etno-federalizacije crnogorskog društva, siguran sam naći ćete sagovornike u većini nacionalnih zajednica koje žive u Crnoj Gori. Oni vjeruju da je dovoljno zaštititi sopstveni identitet i živjeti izolovan od drugih. Naravno da je to pogrešan pristup i da savremena Crna Gora može biti održiva samo kao građansko i interkulturno društvo spremno da prihvati vrijednosti savremene zapadne civilizacije - poručio je Prekić.
<h2>Desničarske i klerikalne strukture nemaju odgovore na savremene izazove</h2>
Upozorava i kako ne treba sumnjati da će desničarske i klerikalne strukture crnogorskog društva i dalje istrajno raditi na tom zadatku ali se, prema njegovim riječima, u mnogim istorijskim periodima, pa i proteklih nekoliko godina pokazalo da su dometi tih politika jako ograničeni.&nbsp;
- I pored savršenih geopolitičkih okolnosti koje su im išle na ruku, neiscrpnih materijalnih i medijskih resursa, oni nijesu uspjeli da etabliraju skoro nijednu temeljnu ideju njihovog programa. Naprotiv, da bi se dokopali vlasti i privilegija pristali su na konvertitstvo, odrekli se političkih i vrijednosnih stavova za koje su se zalagali, samo da bi došli na vlast - podsjeća Prekić.&nbsp;
Niko ozbiljan, kaže, nema dilemu o njihovim stvarnim i krajnjim namjerama, ali dodaje da njihovo prihvatanje ideološkog i političkog konvertitstva ukazuje da nemaju program i ideje koje mogu pružiti odgovore na savremene izazove crnogorskog društva.&nbsp;
- To u konačnom potvrđuju i posljednje poruke iz Brisela, da EU ne želi da vidi ruske trojanske konje u novim članicama. Takav stav slikovito objašnjava suštinu problema, ali istovremeno i ukazuje na jednu vrstu cinizma i simplifikacije cijelog procesa od strane EU, koja upravo sa takvim akterima aktivno sarađuje, podržava ih i normalizuje njihove političke ideje - ističe Prekić.
<h2>Aktuelni pristup Evropske unije Balkanu više puta doživio propast</h2>
Zemlje EU, navodi sagovornik Analitike, imaju legitimno pravo da same procjenjuju ko su njihovi partneri i što je najbolje za interese Unije ali ih, kaže, uvijek treba podsjećati da je takva politika na Balkanu više puta doživjela propast.&nbsp;
- Tako je bilo krajem 80-ih i u prvoj polovini 90-ih kada je Slobodan Milošević bio ključni partner međunarodne zajednice, a posljednjih 15 godina ta uloga namijenjena je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Međutim, u oba slučaja takva politika našla se u ćorsokaku jer kao što je nemoguće od vuka napraviti vegetarijanca, nemoguće je od desničara i nacionaliste napraviti konstruktivnog partnera, spremnog da prihvati vrijednosti zapadne civilizacije - smatra Prekić.&nbsp;
Čini mu se, kako dodaje, da se i u Crnoj Gori pravi ista greška kroz pokušaje stvaranja lažnih asimetrija između boraca protiv korupcije i organizovanog kriminala, s jedne strane, i onih koji to navodno podržavaju, s druge. Asimetrija je, navodi naš sagovornik, između umjerenih političara okrenutih budućnosti i nacionalista za koje se tvrdi da prave podjele među građanima.&nbsp;
- Tako smo došli u paradoksalnu situaciju da se oni koji su se od 90-ih zalagali za vrijednosti savremene evropske civilizacije, demokratiju, ljudske slobode i pluralizam, optužuju za radikalizam i antievropske stavove, dok su promoteri nacionalističkih politika, borci protiv EU i NATO-a, podržavaoci politike ratnih zločina i genocida – danas najveći zagovornici evropskih vrijednosti. Ponavljam, naši međunarodni partneri imaju pravo na svoje izbore, kao i na svoje interese, ali je naša obaveza da ih podsjećamo da je takav pristup doživio propast 90-ih, i da takav pristup i danas neminovno vodi istom ishodu - poručuje Prekić.
<h2>Prozapadna orijentacija Crne Gore incident, a ne pravilo</h2>
Sagovornik Analitike naglašava i da je u istorijskom razvoju Crne Gore prozapadna orijentacija incident, a nikako pravilo.
- Nije mi jasno zašto ta teza izaziva nelagodu u dijelu crnogorske javnosti, jer se ona može potvrditi čak i kroz površnu istorijsku analizu koja bi mogla započeti od podjele Rimskog carstva na Istočno i Zapadno, te nastaviti kroz nasljeđe Vizantijskog, a zatim i Osmanskog carstva - kaže Prekić.
Dodaje kako još od srednjeg vijeka možemo tražiti argumente koji afirmišu tezu da je prozapadna orijentacija Crne Gore – incident, a ne pravilo.&nbsp;
- Konačno, oslobodilački pokret protiv Osmanskog carstva razvijao se uz podršku Rusije, koja je predano i uz podršku lokalnih državnih i političkih elita Crne Gore u korijenu uništavala svaki pokušaj Crne Gore da se okrene prema nekom savezniku sa Zapada. Guvernadurska porodica Radonjić tragično je završila sudbinu pokušavajući da Crnu Goru okrene nekom međunarodnom savezniku sa zapada, a sličnu sudbinu je doživio i knjaz Danilo koji je nakon Krimskog rata, na Pariskoj mirovnoj konferenciji pokušao da međunarodno-pravni status Crne Gore riješi uz podršku Francuske - podsjeća Prekić.
Ističe kako je najveći zatočenik tih ideja bez sumnje knjaz Nikola koji je, napominje on, nakon posjete Petrovgradu 1869. godine postao ključni ruski saveznik na Balkanu.&nbsp;
- Knjaz je povjerovao u obećanja ruskog dvora da će postati obnovitelj Dušanovog carstva (tokom posjete na poklon je od ruskog cara Aleksandra II dobio lažnu sablju srpskog kralja Milutina) i kompletan politički i državni rad stavio je u funkciju ruskih geopolitičkih interesa. Kada je shvatio da od ruskih obećanja neće biti ništa, bilo je kasno, a nakon potpisivanja Vojne konvencije 1910, bio je samo posmatrač već unaprijed dogovorenih procesa - navodi Prekić.&nbsp;
Slične stvari su se, kaže, dešavale i u 20. vijeku.&nbsp;
- Tokom jugoslovenskog sukoba sa SSSR-om 1948. godine, najveći broj pristalica rigidnih staljinističkih ideja dolazilo je iz Crne Gore - napominje Prekić.
Ukazuje da smo pet decenija kasnije ponovo pokazali potpunu nezainteresovanost za vrijednosti zapadne civilizacije.&nbsp;
- U vrijeme rušenja hladnoratovske ideološke paradigme umjesto demokratije, političkog pluralizma i ljudskih sloboda, birali smo: autokratiju, rat i nacionalizam. Prvi ozbiljniji otklon od tog nasljeđa, uz razumijevanje i prihvatanje vrijednosti zapadne civilizacije desio se nakon sukoba sa Miloševićem 1998, kada su definisane ključne vrijednosne koordinate savremene Crne Gore koje su bile ugaoni kamen u procesu obnove državnosti. Čak i ovako površna istorijska retrospektiva mislim da potvrđuje početnu tezu da je prozapadna orijentacija Crne Gore ipak incident, a ne pravilo - stava je Prekić.
<h2>Savremene Crne Gore nema bez njenih antifašističkih tradicija</h2>
U nedavnom intervjuu povodom izlaska knjige „Bolesni od prošlosti“ u izdanju Analitike, Prekić je, između ostalog, kazao je da su „činjenice irelevantne, bitna je interpretacija“. U tom kontekstu zanimalo nas je kako antifašistička Crna Gora da nametne pravu interpretaciju prošlosti kada s druge strane ima suparnika sa znatno većim resursima, ljudskim i finansijskim?&nbsp;
- Nijesam siguran da bi bilo koji pristup koji polazi od teze „nametanja“ nekog mišljenja mogao biti uspješan. Dekonstrukcija i relativizacija antifašističkog nasljeđa je smišljen, koordinisan i usmjeravan proces, zbog čega se u javnosti sa razlogom stiče utisak da taj narativ postaje dominantan - ocijenio je Prekić.&nbsp;
Međutim, ističe kako desničarski i klerikalni narativ koji nam se nudi kao zamjena za antifašističke vrijednosti nema nijedan odgovor na savremene izazove ovog društva.&nbsp;
- Model komunikacije koji konstruisane narative i interpretacije postavlja iznad istine i činjenica ne može biti održiv jer će prije ili kasnije urušiti pouzdanost sopstvenog javnog diskursa. Bilo bi pogubno koristititi iste te metode u pokušaju afirmisanja antifašističkog nasljeđa. Naprotiv, potrebno je samo jasno artikulisati te ideje i objasniti mladim ljudima njihovu univerzalnu vrijednost i sadržaj čime bi se stvorili uslovi da se mladi mogu identifikovati sa tim idejama, razumjeti ih i u konačnom usvojiti - objašnjava Prekić.
Navodi da su nedavni događaji sa izborom novog gradonačelnika Njujorka najbolji primjer kako se treba boriti protiv konzervativnih i desničarskih ideja.&nbsp;
- Potrebno je samo uspostaviti jasne, razumljive i prilagođene modele komunikacije sa mladima i nemam nikakvu sumnju da će oni te poruke razumjeti jer savremene Crne Gore nema bez njenih antifašističkih tradicija i bez onoga što antifašizam predstavlja u savremenom društvu - kaže on.&nbsp;
<h2>Desničarski potencijal nije imanentan samo jednoj nacionalnoj ili vjerskoj zajednici</h2>
Osvrnuvši se na nedavne proteste u Podgorici tokom kojih su se čule ksenofobne poruke upućene državljanima Turske, Prekić je ocijenio kako ova okupljanja i parole, nažalost, predstavljaju većinsku Crnu Goru.
- Već sam govorio o istorijskom nasljeđu ovog prostora, koji je u značajnoj mjeri oblikovao te procese. Dodatni problem generiše potreba ogromnog broja ljudi da budu lojalni prošlosti. Oni je gotovo po pravilu, promišljaju iz perspektive onih istorijskih procesa u kojima je započeto neprijateljstvo prema njihovom identitetu - objašnjava sagovornik Analitike.
Da ne bude dileme, dodaje on, desničarski potencijal o kome govori, nije imanentan samo jednoj nacionalnoj ili vjerskoj zajednici.&nbsp;
- Naprotiv, ti vrijednosni modeli duboko su ukorijenjeni u svim segmentima društva i kao takvi mnogo su dublji i složeniji. Zbog toga konstantna posvećenost afirmisanju savremenih, demokratskih vrijednosti treba da bude zadatak cijelog društva. Ključna uloga u tom procesu pripada obrazovanju, ali ništa manju odgovornost nemaju ni akademska zajednica, civilno društvo i mediji. Ipak, prvi korak u tom pravcu je razumijevanje dubine problema, a ne ukrivanje iza parola i samoobmanjivanje - zaključio je Prekić.&nbsp;

Prekić: EU u regionu ponavlja greške iz 90-ih, nemoguće je od desničara i nacionaliste napraviti konstruktivnog partnera

Nova knjiga crnogorskog istoričara Adnana Prekića, pod naslovom “Bolesni od prošlosti”, predstavljena je večeras pred brojnom publikom u sali DODEST KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici.
O knjizi objavljenoj u izdanju Portala Analitika, ali i o njenom značaju za savremeno razumijevanje crnogorske istorije, sa autorom je razgovarala novinarka Zvezdana Kovač.
<h2>Poziv na dublje promišljanje odnosa društva prema sopstvenoj prošlosti&nbsp;</h2>
Autor se posjetiocima promocije obratio riječima o suštinskoj poruci knjige, ističući da “Bolesni od prošlosti” nije samo zbirka eseja o istoriji, već poziv na dublje promišljanje odnosa društva prema sopstvenoj prošlosti.
On je poručio da suština njegovog pristupa nije u lojalnosti naciji ili ideologiji, već u dosljednosti naučnoj istini i kritičkom promišljanju istorijskih činjenica.
- Volio bih da me ljudi prepoznaju kao nekoga ko nije lojalan naciji niti ideološkim kontekstima, jer lojalnost često vodi u destrukciju. Uvijek sam se trudio da izbjegavam tu vrstu pripadnosti, već da se vodim onim što je naučna istina i metodologija - kazao je Prekić.
Prošlost se, kako je naglasio, ne može promijeniti, a oni koji misle da mogu, ukazuje da u suštini stvaraju istoriju revizionizma za generacije koje dolaze.
- Nažalost, naše društvo, kao i mnoga druga, i dalje je suviše lojalno prošlosti, vjerujući da će izgubiti ravnotežu ako se od nje odmakne. Duboko sam uvjeren da to nije tako — istorija ne treba da bude izraz lojalnosti prema prošlosti, već prostor u kojem se razvija kritička misao i odgovoran odnos prema onome što je bilo - poručio je, između ostalog, Prekić.
<h2>Tekstovi iz knjige danas aktuelniji nego u trenutku kada su nastajali</h2>
Govoreći o nastanku knjige, pojasnio da su tekstovi nastali kao reakcija na pojavu istorijskog revizionizma u Crnoj Gori, te da je prvi tekst objavljen u aprilu 2018, povodom događaja u Budvi koji je, kako je istakao, po prvi put dobio institucionalnu podršku lokalnih vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FP8QlgM84TcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- I sama knjiga je nastala kao reakcija na istorijski revizionizam. Povod za prvi tekst bila je proslava tzv. oslobođenja Budve 2018. godine, koju je podržala opština Budva. Vjerovao sam da će suočavanje s činjenicama navesti ljude da naprave korak unazad, ali se pokazalo suprotno – da smo taj revizionistički narativ dodatno unaprijedili. Danas su, paradoksalno, tekstovi iz ove knjige možda aktuelniji nego u trenutku kada su nastajali - primijetio je Prekić.
<h2>Preskočene lekcije vraćaju se kao bumerang</h2>
Upozorio je i da su preskočene lekcije iz prošlosti ono što društva, prije ili kasnije, sustiže kao svojevrsni istorijski bumerang.
- Naš odnos prema prošlosti podsjeća na priču o Njemcima šezdesetih godina — mogli su da ostanu na formalnim izvinjenjima, ali bi im se to kad-tad vratilo. Mislim da i mi danas proživljavamo sličan proces - naglasio je on.&nbsp;
Kako je dodao, crnogorski otklon od nacionalističke i šovinističke politike devedesetih godina bio je više formalne nego suštinske prirode.
- Isti ljudi koji su tada podržavali ratove i agresiju, ubrzo su postali zagovornici evropskih vrijednosti. To pokazuje koliko su površne promjene kada nisu praćene stvarnim suočavanjem s prošlošću - ukazao je Prekić.
I kroz večerašnju promociju knjige “Bolesni od prošlosti” još jednom je potvrđeno da promišljanje prošlosti nije pitanje nostalgije, već zrelosti jednog društva da se suoči sa sobom.

Prekić: Prošlost se ne može promijeniti, oni koji misle da mogu stvaraju istoriju revizionizma za generacije koje dolaze

Aktuelna dešavanja u Crnoj Gori udžbenički su primjer islamofobije - ocijenio je istoričar i univerzitetski profesor Adnan Prekić poslije incidenta na Zabjelu u kojem je jedan Podgoričanin povrijeđen, turski državljani privedeni, a nakon što su uslijedila ksenofobična okupljanja ulicama Podgorice u kojima se poziva na ubijanje i protjerivanje Turaka.
Prekić je, gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M, poručio da niko ne bi ni trebalo da ima dileme kuda to vodi.
- Mislim da je ovo moglo da iznenadi samo nekoga ko nije želio da vidi istinu. O tome sam često i ranije govorio. Mislim da su one slike koje smo gledali na ulicama u suštini većinska Crna Gora i da je to ono što mi sebi ne želimo da priznamo - smatra istoričar.
<h2>ZABLUDA</h2>
Često, kaže, govori da su ljudi, zamišljeni u neke romantičarske demokratske ideje, sami sebe, a onda i one oko sebe, ubijedili da je Crna Gora demokratska, prozapadna, pluralistička zemlja.
- Mislim da je to jedna velika zabluda, zato što je u istorijskom razvoju Crne Gore prozapadna orjentacija incident, a nikako pravilo - istakao je Prekić.
Prozapadna orjentacija Crne Gore nije, cijeni on, urađena sistemski - već je sve bazirano na parolama.
- Mislim da tu odgovornost snose političke elite. Prije svega one koje su bile na vlasti prije 2020. godine, zato što se stvari nijesu rješavale suštinski. Emancipacija i demokratizacija društva nije bila suštinska i stvarna nego je više bila na nivou forme i parole. Druga strana političkog spektra je ono što se dešavalo nakon 2020. godine, kada imamo dolazak na vlast desničara i konzervativaca, od kojih se ove stvari mogu očekivati. Treća kategorija su oni koji su normalizovali ovo - objašnjava Prekić.
<h2>ODGOVORNOST PARTIJA MANJE BROJNIH NARODA I EU PARTNERA</h2>
On odgovornost vidi i kod partija manje brojnih naroda.
- Zato što su oni posljednji koji su imali pravo da normalizuju ono što je desničarski narativ. Međutim, i tu imamo problem. Problem klerikalnog, desničarskog potencijala u Crnoj Gori ne možemo samo vezati za jednu nacionalnu grupu, kako se često postavlja problem. To su nam i ove posljednje demonstracije pokazale - naveo je Prekić.
U ovim izlivima fašizma smo, ukazuje on, u prvim redovima imali i likove koji su nosili majice Krsta Zrnova Popovića.
- Tu vi vidite da je taj desničarski potencijal jednako jak i u dijelu srpskog nacionalnog korpusa, i crnogorskog, i bošnjačkog i albanskog. Tako da mislim da je taj problem mnogo veći i opasniji. Ono što smo vidjeli na ulicama je po mom dubokom uvjerenju većinska Crna Gora - rekao je Prekić.
Nije mala odgovornost, podvlači Prekić, ni evropskih partnera.
- Naši međunarodni partneri uporno pokušavaju od vuka da naprave vegetarijanca. To je nemoguće. I dok ne budu insistirali na onome što su vrijednosti, ove stvari će ići u ovom pravcu i meni tu nema ništa nepoznato ni nejasno, nego je to samo posljedica onoga što smo gledali u prethodnom periodu - jasan je istoričar.
Crnogorsko društvo bi trebalo, poručuje, da prizna da boluje od prošlosti, ali je, smatra on, problem što mi to još ne želimo da priznamo.
- Kreiranje društvene platforme, zasnovane na obrazovanju, nauci i zdravom sistemu vrijednosti, uz prihvatanje problema i suočavanje sa prošlošću je jedini put do ozdravljenja crnogorskog društva - stava je istoričar.
<h2>SPORNA NAGRADA KARADŽIĆU TREBALO DA OSTANE KAO PEČAT JEDNOG VREMENA</h2>
Osvrnuvši se i na oduzimanje književne nagrade presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, Prekić je rekao da mu je nije trebalo oduzeti jer bi ona trebalo da ostane kao pečat jednog vremena.
- Isto kao što će ova odluka predsjednika (Jakova) Milatovića da dodijeli orden Amfilohiju ostati pečat jednog vremena i istorijska činjenica, koja će pokazati karakter, namjere i suštinu političkih elita na vlasti. Jer ono što revizionisti ne razumiju je da, ono što je prošlost, oni ne mogu izmijeniti. Ali će svojim djelovanjem ostaviti dovoljno materijala nekim budućim istoričarima da svjedoče i da pišu o vremenu u kojem smo mi živjeli. Sve to jeste teško i mučno, ali je djelotvorno - naglasio je Prekić.
Dobro je, dodaje on, što se sve ovo dešava - jer su konačno maske pale.
Siguran je da ove retrogradne ideje i njihovi propagatori nikada ne mogu pobijediti, ali je problem, ističe on, što će štetu koju one prave, morati da plate građani.

Prekić: Aktuelna dešavanja su udžbenički primjer islamofobije

Nova knjiga crnogorskog istoričara Adnana Prekića pod naslovom “Bolesni od prošlosti” biće predstavljena u ponedjeljak, 3. novembra, u 19 sati, u sali DODEST, KIC-a "Budo Tomović" u Podgorici.&nbsp;
O knjizi objavljenoj u izdanju Portala Analitika, ali i temama koje su obrađene u njoj, sa autorom će razgovarati Zvezdana Kovač.
Knjiga “Bolesni od prošlosti” zbirka je od 35 istorijskih eseja, koja donosi promišljanja o savremenim tumačenjima prošlosti i načinu na koji istorija oblikuje društvenu i političku stvarnost Crne Gore.&nbsp;
Naziv knjige simbolično ukazuje na opsesivnost i upornost onih koji pokušavaju da istoriju podrede ideološkim i političkim ciljevima, a kako autor u predgovoru navodi, osnovna funkcija ove zbirke istorijskih eseja je da objasni potrebu za nenaučnom revizijom istorije.&nbsp;
Autor podsjeća da svako društvo ima potrebu da bude lojalno svojoj prošlosti i da joj pridaje i ona blistava značenja koja ona unistinu nema, ali oni koji se profesionalno bave istorijom uglavnom su u stanju da razlikuju političku mitologiju od nauke, i politizovanu istorijsku konstrukciju od istine, a da se u Crnoj Gori takve razlike teško uočavaju.

Promocija knjige Adnana Prekića u Dodestu: "Bolesni od prošlosti" 3. novembra pred podgoričkom publikom

Ne postoji zakon, niti zakonska norma koja može promijeniti ono što su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine. Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma.
To je za Pobjedu kazao Adnan Prekić, profesor na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, komentarišući višednevnu polemiku povodom najavljenih izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš koji su stigli pred poslanike Skupštine Crne Gore.
<h2>PRIJEDLOZI</h2>
Premijer Milojka Spajića najavio je da će dinastija Petrović-Njegoš, odnosno njeni nasljednici, do kraja godine u potpunosti biti rehabilitovana kroz izmjene zakonskog akta kojim se reguliše odnos države prema toj vladarskoj porodici.
No, nakon što su u skupštinsku proceduru stigli prijedlozi za izmjenu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, usvojenog 2011. godine ali nikada do kraja sprovedenog, otvorila su se i pitanja političke pozadine takvih poteza. Poslanici PES-a Gordan Stojović i Miloša Pižurice pokušali su da ospore karakter aneksije Crne Gore 1918. godine predloživši da se pojam „nasilna“ izbaci iz člana zakona u kome se opisuju istorijske činjenice prisajedinjenja i detronizovanja dinastije Petrović-Njegoš. To pravdaju potrebom da se „smire strasti i pronađu novi kompromisi“, barem je tako rečeno princu Nikoli...
<h2>ČINJENICE</h2>
Prekić ističe kako je apsolutno siguran da su ova, kao i sve prethodne vlasti koje su nastojale zakonima propisati i oblikovati istorijsku istinu, krenule pogrešnim putem.
- Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma – istakao je on.
Takođe smatra smiješnim iznijete teze da se radi o jezičkim usaglašavanjima, jer je njih demantovao i sam nasljednik dinastije Petrović-Njegoš.
- Princ Nikola je kazao da je termin „nasilna aneksija“ još 2011. godine izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika. Po toj logici, cilj princa Nikole je da ovaj zakon dobije apsolutnu podršku svih poslaničkih grupa. Zbog toga ostaje nejasno zašto je princ pristao na brisanje stava o „nasilnoj aneksiji“, jer je očigledno da upravo zbog toga neće biti saglasnosti poslanika o ovom zakonu – ukazao je Prekić.
Sagovornik Pobjede je rekao i da „razumije potrebu kraljevske porodice da ima rezidenciju“, jer je to „obaveza ove države prema njima“.
- Međutim, ne razumijem spremnost da se zbog toga prave neprincipijelni kompromisi i ulazi u otvoren proces istorijskog
revizionizma. Kao što sam i kazao na početku, nema tog zakona, niti političkog dogovora koji će promijeniti ono što su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine – zaključio je Prekić za naš list.
<h2>STAV RADONJIĆA</h2>
Da je to samo vrh „ledenog brijega“ problema ukazao je u svom tekstu-komentaru objavljenom u Pobjedi i naš eminentni istoričar Radovan Radonjić, koji smatra da bi premijer Spajić mogao naići na brojne prepreke pri „realizaciji svog obećanja povodom vraćanja sjaja i ugleda“ crnogorskoj dinastiji.
On je podsjetio da je politička grupacija, kojoj pripada i Spajić, na vlasti od parlamentarnih izbora 30. septembra 2020. godine, označavajući to pobjedom „petrovićke Crne Gore“.
- Ako će da afirmiše nešto „autentično petrovićko“, ne može, jer ga vladajuća većina već uveliko živi, čak ga je u ponečemu i nadišla. Ako će da mijenja nešto u svom „petrovićkom biću i bitku“, ne može ni to, jer tada njihova Crna Gora ne bi bila „petrovićka“ nego neka ili nečija drugo i pokazalo bi se da oni nijesu „petrovićki“, nego neki drugi – naglasio je Radonjić u tekstu.
Promišljajući dalje, smatra da ne bi bilo mudro ako premijer pokuša da budu „i vuk sit i ovce na broju“, jer „Bog ne dozvoljava mogućnost da se sjedi na dvije stolice“.
- Posvađati se s Bogom i crkvom, ne ide ni to, jer ko bi vam onda bio kadrovik, politički i etički uzor kome obavezno ljubite ruke i u koga biste se kleli i imali svaki oslonac – dodao je Radonjić.
On zato ukazuje da „u društvu gdje se ima puna međusobna saglasnost, podrška i udružena djelatnost države i crkve, posebno strane crkve kakav je slučaj u Crnoj Gori danas, ne postoji uragan koji može da razbije žabokrečinu pod kojom ona umire“.
Da aktuelna vladajuća koalicija, najavljenim izmjenama, daje novi doprinos urušavanju države i državotvorne politike, moglo zaključiti i iz komentara pojedinih opozicionih poslanika i aktivista na uklanjanje pojma „nasilan“ iz termina „nasilna aneksija“.
Ali, nijesu svi bili „na tom fonu“, jer i među njima ima onih koji, poput predlagača izmjena zakona, smatraju da aneksija ne može biti ništa drugo do nasilna, ali izostavljajući opštepoznati primjer Bosne i Hercegovine koju je Austrougarska mirno anektirala 1909. godine na osnovu sporazuma koji je tada potpisala sa Otomanskom imperijom.
Princ Nikola je, očigledno, smatrao moralnom i društvenom obavezom da javnost upozna sa svojom stranom priče, pa je u jučerašnjem obraćanju iznio mnogo toga što mu „leži na srcu“ vezano za njegov 35-godišnji angažman za mir i ljudska prava na prostoru nekadašnje Jugoslavije, a zatim i za priznanje nezavisne Crne Gore.
- Sukobi i politička rivalstva, koji razdiru našu dragu Crnu Goru, obilježili su sve to vrijeme, i ponovo konstatujem da je teško izbjeći njihov uticaj – naveo je on, podsjećajući kako se sedam godina radilo na aktuelnom tekstu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, „čiji je najbitniji rezultat bio moralna i istorijska rehabilitacija naše dinastije“.
No, kako je dodao, bilo mu je najvažnije da je „pravda ukazana dinastiji koja je branila slobodu, čast i nezavisnost Crne Gore“.
- Već tada je termin „nasilna“ izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika... Za mene, tada kao i danas, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mapa i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Što se ostalog tiče, prepuštam istoričarima da raspravljaju o događajima koji su se desili prije skoro 127 godina – napisao je on u obraćanju javnosti.
Ipak, ukazuje da se izmjenama zakona predviđa brisanje riječi „nasilna“, a zadržava termin „aneksija“, koji, „to već sam po sebi podrazumijeva“.
- Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom. Imati
u svojoj zemlji svoj dom, onaj koji je pripadao mom đedu Mirku, a u kojem je rođen moj otac Mihajlo, za mene i moju porodicu predstavlja jedno pravedno poštovanje odredbi zakona iz 2011. godine, koje nijesu bile sprovedene evo već 15 godina – dodao je on, uz komentar da su „međusobne rane teško premostive“.
I pored toga, nada se da će aktuelna polemika o izmjenama zakona, „konačno započeti konstruktivni dijalozi“.
- Svom snagom i ubjeđenjem pozivam glasove koji će tražiti ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja. Lično, mnogo više brinem o budućnosti Crne Gore nego o njenoj bolnoj prošlosti, koju, nažalost, ne možemo promijeniti – istakao je on, te zaključio da „ime Petrović-Njegoš treba da ujedinjuje Crnogorce, a ne da ih razdvaja“.
Stavove princa Nikole javno je podržao i jedan od predlagača izmjena zakona Gordan Stojović, koji smatra da nasljednik dinastije Petrović-Njegoš „pozdravlja zakon koji ispravlja nepravdu“.
- Njegove riječi podsjećaju sve nas da je revizija ovog zakona postala neophodna, jer prethodne vlasti nikada nijesu ispunile ono što su potpisale. Najvažnija obaveza, dodjeljivanje rezidencije porodici Petrović-Njegoš, ostala je mrtvo slovo na papiru više od decenije – kazao je on.
Ambasador i vanjskopolitički komentator Pobjede Miodrag Vlahović, sa druge stane, izjavu princa Nikole vidi kao nerelevantnu u odnosu na ono što se dešavalo prije 107 godina.
- Princ treba (odavno) da ima rezidenciju. Ali, to ne može biti ni izgovor, ni cijena za istorijski revizionizam koji treba da eliminiše sjećanje na tragične događaje iz prošlosti – naveo je on, te zaključio da je Nikola II „posljednji čovjek koji može zagovarati budućnost izgrađenu na lažnoj i izbrisanoj istoriji“.
<h2>Predviđene izmjene</h2>
Aktuelni zakon kojim se uređuju pitanja od značaja za potomke dinastije Petrović-Njegoš donesen je 12. jula 2011. godine „radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović-Njegoš, koja je detronizovana aktom nasilne aneksije Kraljevine Crne Gore iz 1918. godine. Njima je utvrđeno da „tradiciju dinastije nastavljaju potomci kralja Nikole I po muškoj liniji i njihove supruge“, konkretno Nikola II Mihailov Petrović-Njegoš.
Takođe, ovlašćenjem od strane predsjednika države, Skupštine ili Vlade mogu obavljati pojedine protokolarne i nepolitičke poslove, potomci mogu steći crnogorsko državljanstvo bez obaveze otpusta iz državljanstva druge države i obratno. Za prvih sedam godina rada Fondacije Petrović-Njegoš predviđen je ukupan budžet od 4,3 miliona eura, dok „predstavnik dinastije ima pravo na mjesečna primanja u visini mjesečne bruto zarade predsjednika Crne Gore“.
Potomcima se daje na korišćenje kuća kralja Nikole u Njegušima, izgradiće im se i dati u svojinu kuća na Cetinju i stan u Podgorici. Za potrebe obavljanja poslova, imaće isključivo pravo korišćenja prvog sprata Dvorca na Kruševcu u Podgorici, a za protokolarne potrebe i prizemlja.
Izmijenjenim odredbama, tradiciju može da nastavi i najstarije žensko dijete. Za rad Fondacije predviđena je godišnja apanaža od 100.000 eura, počevši od 2027. godine. Ali, zato će Dvorac na Kruševcu u glavnom gradu u potpunosti pripasti dinastiji sa kompletnim pripadajućim zemljištem, dok će rekonstrukciju i opremanje finansirati država od naredne godine. Stan u Podgorici takođe će ostati naslednicima, dok će najavljeni plac i kuća na Cetinju ponovo biti državno vlasništvo.

Prekić: Nejasno zašto je princ Nikola pristao na brisanje termina "nasilna aneksija"

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Uglješa Urošević reagovao je na saopštenje Adnana Prekića, člana Glavnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS), poručivši da Prekić „očigledno pokušava da pobjegne od realnosti“.
- Iako je cjelokupna javnost upoznata sa karakterom bivšeg režima, Prekić vjerovatno nije registrovao dokaze koji ukazuju da su za vrijeme vlasti DPS-a bezbjednosne službe pisale grafite kojima se vrijeđaju i zastrašuju manjinski narodi, a istovremeno te poruke podmetale drugima - naveo je Urošević.
On je dodao da Prekić „kao što nije vidio te objelodanjene činjenice, vjerovatno do danas nije saznao ni da je Putin bio saveznik DPS-a i Mila Đukanovića u ‘teškim vremenima’“.
- A ko zna šta će se još dodatno otkriti - zaključio je Urošević.

Urošević: Prekić pokušava da pobjegne od realnosti

Negatori genocida, čuvari tradicije zločina, sljedbenici Vladimira Putina, promoteri revizionizma i grobari istine, u koordinisanoj medijskoj telenoveli brane ambasadorku U.S.A. od Darka Šukovića i Antene M, napisao je na mreži X istoričar i profesor na Univerzitetu Crne Gore, Adnan Prekić.
- Savršen okvir za sve paradokse savremene Crne Gore- naveo je on.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdnanPrekic%2Fstatus%2F1977000740045701506%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1977000740045701506%7Ctwgr%5E150f039a594c050d151d888220c05075e379efec%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Prekić: Negatori genocida, čuvari tradicije zločina, sljedbenici Putina i grobari istine brane ambasadorku USA od Darka Šukovića i Antene M

Prvom i Drugom svjetskom ratu prethodio je niz manjih sukoba, pa se čini da se nijesu izvukle pouke iz istorije, rekao je istoričar Adnan Prekić, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, povodom Međunarodnog dana mira. Ujedinjene nacije su zagovarale koncept multilateralizma i bile brana takvim sukobima, ali sada, kako kaže Prekić, svjedočimo eroziji povjerenja u tu instituciju.
- Dvadeseti vijek je vijek ratova i to je opšteprihvaćena činjenica. Tu su dva svjetska rata, Hladni rat, mnogi drugi ratovi. Međutim, činjenica je da danas živimo u doba preko 60 aktivnih sukoba, sve posmatramo preko medija, što znači da se ta činjenica normalizovala. Nažalost, imamo četiri ili pet regionalnih sukoba u kojima svakog dana gine na hiljade ljudi. Živimo u društvu u kojem jedna informacija smjenjuje drugu i čini se da to što svakog dana gine na desetine djece ili ljudi neće biti u prvom planu, jer na drugom mjestu postoji neki sličan sukob. U tom smislu, čini mi se da smo normalizovali te stvari – da kao zajednica ne samo da nemamo empatiju, nego nemamo nikakav odnos prema tome koliko su ti sukobi opasni i koliko nas vode prema crvenim linijama - &nbsp;rekao je Prekić.
On podsjeća da su i Prvom i Drugom svjetskom ratu prethodili manji sukobi koji su nagovještavali kuda svijet ide, pa se, kako kaže, istorija i generisanje sukoba koji dolaze ne razumiju dovoljno.
- Mi ne razumijemo šta iz prošlosti treba da učimo, nego to bagatelišemo i ne koristimo - istakao je Prekić.
Prema njegovim riječima, problem je u ljudima – jer su informacije svima dostupne, što u 20. vijeku nije bio slučaj, pa tada nije bilo moguće sagledati širi kontekst događaja. „Danas je neinformisanost loš izgovor“, naglašava Prekić.
- Tu ima odgovornosti za sve, a ja volim da se pođe od samog sebe i da svako od nas traži odgovornost u svom ličnom doprinosu zajednici. Mi tu pravimo grešku i kada razmišljamo o demokratiji i vrijednostima savremenog svijeta. Razmišljamo samo o našim pravima, a mnogo manje o onome što je dio odgovornosti - naglasio je Prekić.
On smatra da se svijet polako odriče koncepta multilateralizma i vraća srednjovjekovnom modelu, u kojem se dvije države dogovaraju isključivo o svojim odnosima.
- Posljednjih petnaestak godina svjedočimo potpunoj eroziji povjerenja u međunarodne institucije i njihovoj marginalizaciji. Upravo sada u Njujorku traje godišnje zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koje bi trebalo da bude najznačajniji događaj u tom kontekstu, međutim nijesam siguran da je to tako - zaključio je Prekić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtIh5Um9-ank&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Prekić: Mi razmišljamo samo o našim pravima, a mnogo manje o onome što je dio odgovornosti

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Iz Eurofonda reagovali su na jučerašnje saopštenje ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i ministra finansija Novice Vukovića, da je dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom.
Reagovanje prenosimo integralno:
Najava formiranja preduzeća koje bi upravljalo Parkom prirode „Ulcinjska solana“ pa zvuči kao još jedna populistička vijest. Svi želimo da Solana bude zaštićena, obnovljena, adekvatno valorizovana i sačuvana za buduće generacije. Međutim, dobra namjera ne može biti izgovor za kršenje zakona i ignorisanje sudskih presuda.
Prije svega, važno je da javnost podsjetimo po ko zna koji put na jednu ključnu činjenicu: Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko mjeseci donio pravosnažnu presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva finansija iz 2022. godine i država je izbrisana iz lista nepokretnosti Ulcinjske solane. Sud je jasno rekao da se država ne može upisati kao vlasnik zemljišta bez vođenja odgovarajućeg sudskog ili upravnog postupka i bez dokaza o pravu svojine.
U obrazloženju presude sud je izričit, citiramo:
„Da bi država stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, morala je pokrenuti odgovarajući pravni postupak i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.“
Drugim riječima – država danas nije vlasnik zemljišta Solane. To nije politički stav, već sudska činjenica.
Zato se s pravom postavlja jednostavno pitanje: kako se može osnovati preduzeće koje će upravljati nečijom imovinom? Da li bi gradonačelnik Ulcinja dozvolio da treće lice osnuje firmu, ulaže novac i donosi odluke u njegovoj kući ili stanu?
Isto pitanje važi i za najavljena ulaganja od 15 miliona eura. Kako se može investirati javni ponavljamo JAVNi novac u imovinu koja je u stečaju i još niste vlasnik istog. Takav pristup ne samo da je nezakonit, već otvara ozbiljna pitanja odgovornosti onih koji takve odluke donose.
Zakon o zaštiti životne sredine ne daje blanko ovlašćenje državi ili opštini da: preuzmu upravljanje privatnom ili stečajnom imovinom, ignorišu imovinsko-pravne odnose, niti da ulažu javna sredstva u imovinu nad kojom nemaju pravo raspolaganja.
Zaštita prirode se može sprovoditi kroz zakonit model, uz rješavanje vlasničkih odnosa ili kroz poseban zakonski postupak (eksproprijaciju, sporazum, sudsku odluku) — a ne političkim dogovorima.
Dakle, veoma je Važno naglasiti i sljedeće: Zakon o zaštiti životne sredine ne dozvoljava da se zaštita prirode sprovodi kršenjem imovinskih prava dakle jedino je moguće uz poštovanje sudova, vlasništva i procedura.
Ukoliko se nastavi sa pokušajima da se mimo zakona formira preduzeće za upravljanje Ulcinjskom solanom, biće pokrenuti odgovarajući pravni postupci protiv svih učesnika i to Ne zato što neko od nas želi sudske postupke , već zato što je poštovanje zakona temelj svake ozbiljne demokratske države.
Ulcinjska solana zaslužuje zaštitu, ali zaslužuje i pravdu, zakonitost i poštovanje sudskih odluka. Samo tako može imati održivu i sigurnu budućnost.

Eurofond: Pokušaji nelegalnog formiranja preduzeća za Solanu završiće pravnim postupcima protiv svih učesnika

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Na raskrsnici u blizini Trgovinske škole u Podgorici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je oboren motociklista, potvrđeno je Portalu ETV iz OKC Uprave policije.
Povrijeđeni motociklista je vozilom Hitne pomoći prevezen u bolnicu radi ukazivanja ljekarske pomoći. Policija je izašla na lice mjesta i u toku je uviđaj kojim će biti utvrđene okolnosti pod kojima je došlo do nezgode.
Stepen povreda za sada nije poznat.

Podgorica: Povrijeđen motociklista

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: adnan-prekic