<p>Analiza emisije “Ljudi i događaji” ukazuje na ozbiljne koncepcijske i uredničke propuste – umjesto naučno-obrazovne uloge, emisiju obilježava politička i ideološka pristrasnost, selektivna prezentacija informacija, afirmisanje revizionističkih tumačenja i marginalizacija crnogorskog identiteta, što dovodi u pitanje sposobnost javnog servisa da objektivno informiše i obrazuje javnost, dio je nalaza publikacije “Emisija „Ljudi i događaji“ - analiza (ne)ispunjenih standarda javnog servisa RTCG”, autora dr <b>Adnana Prekića</b>,&nbsp;</p>
<p>Analiza je, kako navode u saopštenju iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) urađena u okviru njihovog projekta projekta „Mediji za demokratiju – Jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“ uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.</p>
<p>Imala je za cilj, kako navode, procjenu edukativne vrijednosti sadržaja i usklađenosti sa standardima naučno-obrazovnog programa ove emisije, uključujući prisutnost politizacije, senzacionalizma i mitologije.&nbsp;</p>
<p>Kako su saopštili iz CGO, istraživanje je obuhvatilo 2431 objavu, fokusiranu na istorijske događaje, ličnosti i teme iz kulture, nauke i sporta.&nbsp;</p>
<p>Korišćeni su kvalitativni i kvantitativni pristupi kako bi se identifikovali dominantni narativi, naglašene ili zanemarene teme i prateće interpretacije. Rezultati su klasifikovani u pet tematskih cjelina.</p>
<p>Posebno brine, ističu, marginalizacija crnogorskog istorijskog i kulturnog identiteta - od ukupno 2431 objave, tokom 2024. godine, svega 21 odsto se odnosi na teme koje su direktno povezane sa Crnom Gorom.&nbsp;</p>
<p>Izostavljeni su, kako kažu, &nbsp;neki od ključnih događaja iz crnogorske istorije, poput proglašenja Crne Gore za Kraljevinu, bitke na Carevom lazu, Krusima, Vučijem dolu i Fundini informacije o Božićnom ustanku 1919. godine i referendumu o državno – pravnom statusu Crne Gore 1992. godine, uloge zvanične Crne Gore u procesu raspada SFRJ početkom 90-ih, ali i informacije o nasljeđu Dukljansko – barske nadbiskupije.</p>
<p>- Dodatni problem u prezentaciji i interpretaciji je i izbor objavljenih sadržaja, koji je često zasnovan na poluinformacijama i selektivnom prikazu činjenica, što stvara iskrivljenu slika istorijskih događaja. Na primjer, informacije o najznačajnijim crnogorskim vladarima su uglavnom nepotpune, fokusirane na trivijalne i irelevantne detalje iz njihove biografije, čime se onemogućava široko i kontekstualizovano sagledavanje njihove istorijske uloge i značaja za crnogorsku tradiciju, kulturu i istoriju... Selektivan odnos prema formativnim događajima crnogorske istorije, nasljeđa i tradicije, ostaje ključni nedostatak sadržaja emisije - ocjenjuje Prekić.</p>
<p>Konstatuje se, ističu iz CGO, i pristup identitetskog i kulturnog skrivanja crnogorskog nasljeđa koje se odnosi na prisvajanje ličnosti iz crnogorske istorije i njihovo pozicioniranje u kontekstu srpskog nacionalnog i kulturnog prostora.</p>
<p>- Ništa manje kontroverzno nije ni tretiranje antifašističkog nasljeđa Crne Gore. Trinaestojulski ustanak i formiranje ZAVNO Crne Gore i Boke, kao istorijske prekretnice koje simbolizuju otpor fašizmu i temelje državnosti Crne Gore u savremenom obliku, predstavljeni su marginalno, površno ili su izostavljeni, čime se doprinosi trendu potiskivanja antifašizma kao temelja crnogorske moderne istorije – kazali su kiz Centra za građansko obrazovanje.&nbsp;</p>
<p>Kad je riječ o 90-ih godinama, dodaju, umjesto pružanja cjelovitog i istorijski odgovornog prikaza događaja koji su oblikovali države bivše Jugoslavije, kroz revizionistički pristup se relativizuju ratni zločini.</p>
<p>- U sadržaju ove emisije nijesu adekvatno objašnjeni najnačajniji događaji vezani za naslijeđe 90-ih, a izostavljeni su i centralni događaji tog perioda na prostoru Crne Gore. To je problematičan izbor, jer suočavanje sa prošlošću je ključni mehanizam za izgradnju i unaprjeđenje multikulturnog društva, a ignorisanje tih tema spriječava razumijevanje istorijskih trauma i ometa proces pomirenja. Nepojmivo je da u informacijama o naslijeđu 90-ih nema nijedne riječ o deportaciji bosanskih izbjeglica iz Herceg Novog, logoru Morinj, blokadi Pljevalja od strane paravojnih formacija u avgustu 1992. godine, zločinu u Bukovici i Kaluđerskom lazu. Jedina informacija iz ove cjeline je ona o otmici u Štrpcima, ali je i ona nepotpuna - nema informacije ko je zaustavio voz u stanici Štrpci, pod čijom komandom su bile snage koje su izvršile zločin, kako su okončale svoje živote žrtve i šta je rezultat sudskog procesa za zločin u Štrpcima - pojašnjava Prekić.</p>
<p>Iz CGO smatraju da su snažan politički i ideološki uticaj na informacije koje se plasiraju kroz ovu emisiju evidentne i u odnosu sa susjedima.&nbsp;</p>
<p>Kako navode, u informaciji o proglašenju nezavisnosti Kosova se ne koristi zvaničan naziv ove države - Republika Kosovo, pod kojim je priznata i od države Crne Gore, već termin “pokrajina Kosovo i Metohija”, a svaka peta informacija o Hrvatskoj referira na nasljeđe Nezavisne države Hrvatske (NDH).</p>
<p>Istovremeno, naglašavaju da se, od ukupno 2431 objave, nijedna ne odnosi na problematizaciju zločina četničkog pokreta tokom Drugog svjetskog rata.</p>
<p>- Kod informacija vezanih za Ukrajinu afirmiše se proruska imperijalistička propaganda. “U informaciji od 18. marta govori se o navodnom “prisajedinjenju” Krima Rusiji, bez objašnjenja da je taj čin učinjen mimo svih međunarodnih pravila i da se radi o agresiji na jednu suverenu državu. Nema informacija o ruskoj agresiji na Ukrajinu iz 2022. godine, ali su autori emisije otvoreno propagirali prorusku kampanju koja dehumanizuje Ukrajinu i njeno stanovništvo. Na primjer, u informaciji od 2. maja je navedeno da su “pripadnici ukrajinskih radikalnih desničarskih organizacija” izazvali požar u Odesi u kome je poginulo “48 proruskih demonstranata dok je više od 200 ranjeno”. Politička pristrasnost u ovoj informaciji naslanja se na rusku propagandu koja Ukrajince predstavlja kao desničare i fašiste koji napadaju mirne demonstrante. Aneksija Krima se prikazuje kao legitiman čin povratka teritorija, “koje je Hruščov 1954. predao Ukrajini”, dok se ukrajinska strana označava kao agresivna i ekstremna, a Rusi se opisuju kao žrtve - navodi Prekić.</p>
<p>U analizi emisije „Ljudi i događaji“ kako su saopštili iz CGO, niz je primjera neobjektivnosti i izostanka šireg konteksta pri obradi istorijski i politički osjetljivih tema što iskrivljuje percepciju prošlosti.&nbsp;</p>
<p>Uz to, dodaju, zapostavljeni su sadržaji koji se tiču crnogorske istorije, kulture i antifašističkog nasljeđa, a posebno brinu politizovane i revizionističke interpretacije događaja iz 90-ih u bivšoj Jugoslaviji, kao i agresije Rusije na Ukrajinu.&nbsp;</p>
<p>- Stoga, ova emisija ne ispunjava osnovne standarde naučno – obrazovnog programa, koji zahtijevaju tačnost, uravnoteženost i odgovornost prema gledaocima – ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Analiza nudi i niz konstruktivnih preporuka kako bi emisija "Ljudi i događaji" na RTCG-u ispunila svoju naučno-obrazovnu svrhu i doprinosila razvoju kritičkog mišljenja. To uključuje mehanizme stručne i programske kontrole, uz obaveznu recenziju sadržaja radi osiguranja objektivnosti i kvaliteta.&nbsp;</p>
<p>- Takođe, RTCG mora obezbijediti veću zastupljenost crnogorske istorije i kulture, profesionalnu i kontekstualizovanu selekciju informacija, te principijelan pristup antifašističkom nasljeđu i događajima iz 90-ih kako bi služio javnom interesu, a ne reprodukciji ideološki motivisanih konstrukcija – ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO: Analiza emisije “Ljudi i događaji” -analiza (ne)ispunjenih standarda RTCG-a

<p>Aktuelna vlast u više prilika je potvrdila da baštini, njeguje i afirmiše političke ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu, ocijejnio je za Antenu M istoričar <b>Adnan Prekić</b>.</p>
<p>Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske <b>Gordan Grlić Radman </b>kazao je nedavno da je agresija na Dubrovnik izvršena sa crnogorske strane, pa bi rezolucija kojom se osuđuju ona i svi počinjeni zločini – bila dobar gest prema Hrvatskoj.</p>
<p>Prekić za Antenu M komentarisao je da li bi Crna Gora trebalo da usvoji rezoluciju o Dubrovniku.</p>
<p>- Nijesam siguran da aktuelna parlamentarna većina ima svijest o potrebi suočavanja sa prošlošću i kritičkim odnosom prema jednoj od najmračnijih stranica savremene crnogorske istorije - kazao je Prekić.</p>
<p>On je isključuje mogućnost da možda pod međunarodnim, ili nekom drugom vrstom pritiska dođemo do rezolucije koja bi bila predstavljena kao uslov daljeg napretka na evropskom putu.</p>
<p>- Stoga mislim da je realnija opcija, da ukoliko dođemo do te situacije, da usvojimo jednu takvu rezoluciju koja bi bila jedna vrsta trgovine ili političkog kompromisa, a ne suštinske potrebe crnogorskog društva da se kritički odnosi prema epizodama iz prošlosti, naročito onim najtamnijim kao što je sigurno učešće Crne Gore u operacijama na Dubrovniku - ocjenjuje Prekić.</p>

Prekić: Aktuelna vlast afirmiše ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu

<p>Mnoga su pitanja koja traže odgovornost nakon tragedije na Cetinju, od činjenice da se za ubicom tragalo pet, šest sati, a on više puta kolima išao sa jednog na drugi kraj grada, do broja policijskih službenika… Logično je što se traži odgovornost, pogotovo što ovo nije situacija koje se dešava prvi put. Međutim, reakcija nadležnih i onih koji su odgovorni, proizvela je jednu vrstu bunta. Pokušaj zastrašivanja, prebacivanja priče i bježanje od apsolutne odgovornosti, mnogo je više homogenizovalo nezadovoljne ljude. Zbog toga studneti koji traže odgovornost imaju toliku podršku - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, istoričar i profesor na Filozofskom fakultetu <b>Adnan Prekić</b>.</p>
<p>Profesor Adnan Prekić jedan je od mnogih koji je podržao neformalnu grupu studenata "Kamo śutra" koja traži odgovornost zbog dva masovna ubistva, koja su se za dvije i po godine dogodila u Prijestonici. Smatra da je dužnost profesora da studnete podrže.</p>
<p>- Situacija je jako specifična, zato što dugo živimo u društvu u kojem je konstantan narativ - ćuti, ne možeš ništa promijeniti, gledaj svoja posla, nemoj da se ističeš, nemoj da iskazuješ svoje mišljenje… Ta vrsta mimikrije postala je dio opšte kulture. Mislim da je veoma važan glas studenata, odnosno, glas mladih. Zato što im pruža mogućnost, daje im snagu i pokazuje da zaista mogu da promjene stvari, da narativi da ništa ne zavisi od njih, da oni ništa ne mogu da promjene - nijesu tačni. Mislim da je podrška studentima veoma važna. Ništa manje važan je dio priče oko njihovih konkretnih zahtjeva - istakao je Prekić.</p>
<h2><b>Studentski protesti bez sumnje važan događaj</b></h2>
<p>Studentski protesti, objašnjava Prekić, bez sumnje su važni jer mladi imaju priliku da svojim aktivizmom mijenjaju stvari.</p>
<p>- Nije prvi put da govorimo o studentskom aktivizmu. Studentski aktivizam u Crnoj Gori postoji još od 1968. godine i čuvenih studentskih demonstracija. Ne treba zaboraviti da su studenti, krajem ‘88. i početkom ‘89. godine, za vrijeme AB revolucije, bili pokretačka snaga, koja je nosila promjene. U tom smislu ne bi mogli da govorimo o nekom istorijskom fenomenu, a da li će aktuelni studentski protesti imati istorijsku konotaciju mislim da treba ostaviti vremenu pred nama - ocijenio je Prekić.</p>
<h2><b>Prijetnje studentima sa pozicija moći</b></h2>
<p>Govoreći o sve većim pritiscima, prijetnjama, optužbama sa kojima se studenti koji organizuju proteste suočavaju, Prekić smatra da je riječ, zapravo, o karakteru vlasti.</p>
<p>- Ne znam kako jednom studentu može da bude jednostavno kad potpredsjednik Vlade, ministar policije, ili neko sa takve pozicije moći, etiketira njegove kolege, ukazuje da su pripadnici narko klanova, predstavnici političkih partija, da su plaćenici... i razne druge bljuvotine koje smo mogli da čujemo. Sve to stiže sa pozicija moći. Nažalost, mislim da ljudi koji se tako ponašaju nijesu svjesni šta čine, nijesu svjesni težine svojih djela. Takvim ponašanjem izazvali su kontra reakciju. Poslednjih nekoliko dana prestali su sa etiketiranjem, pokušavaju da se prave mrtvi, kao da se ništa ne dešava. Mislim da su razumjeli da takva vrsta radikalizacije i etiketiranja ne može nikome ništa dobro donijeti - rekao je Prekić.</p>
<p>Smatra da je najveći potencijal studentskih protesta to što se prvi put ističe zahtjev odgovornosti, što se traži odgovornost za postupke političara.</p>
<p>- Nažalost, u našem političkom životu, decenijama iza nas, odgovornost i političara i građana koji ih biraju, bila je potpuno strana. Nijesmo imali osjećaj da ljudi koji su na najznačajnijim funkcijama imaju odgovornost ne samo prema političkoj stranci i onima koji su ih birali, nego i prema građanima. Mislim da u tome leži najveći potencijal ovih protesta. Može se otvoriti nova perspektiva crnogorskog društva, jedno novo poglavlje u kojem će se za konkretne stvari tražiti konkretna odgovornost - zaključio je Prekić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNX4toGDVmNE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prekić: Studenti imaju priliku da aktivizom mijenjaju stvari

<p>Konzervativizam, tradicionalizam i patrijarhalnost našeg društva jedan od osnovnih uzroka etničke distance, ali i višestruke diskriminacije - ocijenio je predsjednik i jedan od osnivača pokreta Preokret <b>Srđan Perić </b>na javnoj tribini o interkulturalnom razvoju u različitim opštinama u Crnoj Gori, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Biblioteci “Radosav Ljumović” u Podgorici.</p>
<p>Nije, prema njegovim riječima, sporno to što je neko nacionalno osviješćen i ima svijest o nacionalnom identitetu.&nbsp;</p>
<p>- U onom trenutku kada vi dolazite do postavke o ugroženosti, o tome da ste vi iznad drugih, kreira se problem. Kada imate ambijent da u maloj zajednici tako snažni impulsi suštinski dijele i razaraju zajednicu, tada je društvo otvoreno za trajnu podjelu i neku vrstu utaborenosti. Posljedica te razgrađene zajednice se upravo dešava – da se mi ne miješamo jedni s drugima - ističe Perić.</p>
<p>Dodaje da neiskrenost političke elite dovodi do toga da pojedinci, prije svega, ne razumiju sebe, a potom i ni svijet oko sebe.</p>
<p>- A bez razumijevanja unutrašnjeg i spoljnjeg u drugome se ne vidi sagovornik, već neprijatelj - ocijenio je Perić.</p>
<p>Istoričar i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore <b>Adnan Prekić </b>istakao je da crnogorsko društvo ima značajnu tradiciju multikulturnog života, ali da je model homogenizacije sopstvenog biračkog tijela koji se uvijek zasniva na modelu “mi ili oni” kod donosioca političkih odluka ključan u narušavanju, između ostalog, i ove tradicije.&nbsp;</p>
<p>- Odrastao sam u sredini koja je bila multikulturna i multikonfesionalna. Nikada nas niko nije učio da treba da poštujemo nekog ko je druge vjere, te stvari su se podrazumijevale. U tom odnosu, mislim da ne postoji momenat da otvorite taj proces i da učite ljude da žive jedni pored drugih i jedni sa drugima, već jednostavno da svojim primjerom i onim što treba da radite, postavite model koji će to omogućiti - naglasio je Prekić.</p>
<p>Savjetnica predsjednice Skupštine Glavnog grada<b> Sara Nikčević</b>, kako se navodi u saopštenju CGO,<b> </b>ocijenila je da je multikuluralizam izuzetno važna društvena kategorija koja se suočava sa izazovima, jer živimo u jednom specifičnom društvenom kontekstu sa različitim dinamikama i procesima.&nbsp;</p>
<p>- Multikulturalnost vidim kao vrijednost i pretpostavku za usaglašeno djelovanje institucija, što nije lako kod nas postići, ali smatram da može biti ostvarivo - rekla je Nikčević u osvrtu na to pozicioniranje multikulturalizma danas u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Mladi su, prema njenim riječima, najočiglednija ciljna grupa za rad i nedovoljno iskorišten potencijal, te da je neophodno da se u okviru obrazovnih ustanova sprovedu programi koji će fokusirati ovu temu.</p>
<p>Tribina je, kako je precizirano u saopštenju, okupila oko 30 učesnika/ca iz različitih sektora, s ciljem jačanja dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građana/ki, a kako bi se osvrnuli na ključne izazove i potreba u razvoju interkulturalizma u svojoj zajednici.</p>
<p>Tribina je dio projekta “Harmonija u raznolikosti” koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>

Perić: Konzervativizam, tradicionalizam i patrijarhalnost uzrokuju etničke distance

<p>Tek 1928. na IV Kongresu KPJ se definiše Crna Gora kao jedna od posebnih jedinica federalističkog sistema. Tada se konstatuje i opasnost od velikosrpskog hegemonizma koji je bilo moguće primijeniti u Crnoj Gori, kazao je istoričar <b>Adnan Prekić</b> sa Filozofskog fakulteta u okviru pratećeg programa festivala „Bookiranje“ na panel-diskusiji na temu „Sve boje nacionalizma“, prenosi Fokalizator.</p>
<p>Na pitanje koje je faze prošao crnogorski identitet za vrijeme Jugoslavije, a posebno u periodu pred referendum, Prekić je kazao od državotvorne ideje koja je bila aktuelna u prvoj polovini 19. vijeka.</p>
<p>- I kao prva državotvorna ideja koja se pojavljuje na ovom prostoru, ona se pojavljuje za vrijeme Petra II i knjaza Danila i to je ta ideja o obnavljanju Ivanbegovine. Tu se misli na državu Ivana Crnojevića i to je ta neka prva ideja o obnavljanju nekog teritorijalnog integriteta i neke državnosti - rekao je Prekić, te objasnio da je smrt Danilova dokaz dometa te ideje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxGPGY_HSA7M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>1918. godina je, prema njegovim riječima bila posebno razočaravajuća, a zatim je došao komunizam koji je imao jako utemeljenje u Crnoj Gori. Tek 1928. na IV Kongresu KPJ se definiše Crna Gora kao jedna od posebnih jedinica federalističkog sistema. Tada se konstatuje i opasnost od velikosrpskog hegemonizma koji je bilo moguće primijeniti u Crnoj Gori.</p>
<p>- Dolazimo do maja 1945. godine i do onog čuvenog teksta u Borbi Milovana Đilasa gdje on pokušava da definiše šta je to crnogorska nacija i crnogorska nacionalna zajednica. Tu imamo definisanje tog nekog koncepta dualnosti. U pojednostavljenoj verziji Đilas kaže da crnogorski i srpski narod pripadaju istoj etničkoj zajednici, ali da je kroz istorijske procese cg narod izgradio svoju nacionalnu samobitnost i da samim tim ima pravo na svoju naciju - istakao je Prekić.</p>
<p>Kad govorimo o nacionalnim identitetima u Jugoslavijama treba krenuti od toga odakle narodi i nacije dolaze u tu Jugoslaviju, istakao je profesor <b>Hrvoje Klasić</b> sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prema njegovim riječima, Jugoslavija nije imala šanse prije nego što je nastala jer nije bila ono što se smatralo da će biti.</p>
<p>- Nakon Austrougarske, nakon Osmanskog carstva to će biti prostor za južnoslavensku braću u kojoj ćemo biti ravnopravni, u kojoj ćemo imati jednake mogućnosti razvoja, jednake mogućnosti kadrovskih rješenja, jednake mogućnosti vjerskih obilježavanja i vjerovanja… To se nije dogodilo od 1918. godine. 1945. je pokušala to na drugi način riješiti, no vidjeli smo kako je to završilo. Niti insistiranje na bratsvu i jedinstvu, niti silna borba protiv nacionalizma nije uspjela, nego je u principu gurala pod tepih neke stvari koje su se nakupljale i osamdesetih godina eksplodirale - rekao je Klasić.</p>
<p>Direktorica Centra za građansko obrazovanje <b>Daliborka Uljarević</b> osvrnula se na ulogu identiteskih pitanja kroz procese političkih previranja.</p>
<p>- Mislim da su osjetljiva, intimna identitetska pitanja svih ovih godina bila predmet teških zloupotreba od strane političkih aktera i nastavljaju to da budu i danas. Naravno, tome se prilazilo na različite načine. Osvrnuću se na period od obnove nezavisnosti. Mi smo u tom periodu propustili priliku kao društvo, a cijenim da tu najveću odgovornost nose i donosioci odluka, da ulože i ono što je bio njihov potencijal, i njihovi resursi u osnaživanje identiteta, u zaokruživanje svih identitetskih i osnova i okvira, i izgradnju institucija. Cijenu plaćamo danas, jer društvo koje nije tu vrstu stabilnosti uspostavilo vrlo lako je prodrmati, vrlo je lako je izazivati ovu vrstu zemljotresa kojoj svjedočimo - rekla je Uljarević.</p>
<p>Ona je dodala da nas je neko prije pet ili deset godina jesmo li mi religijsko društvo ili ne, to ne bismo mogli da stavimo u crnogorski kontekst.</p>
<p>- U međuvremenu smo dobili nešto što je najbliže nekom estradnom izrazu religije. On zapravo najopasnije zloupotrebljava ta identitetska osjećanja - smatra Uljarević.</p>

Prekić: Opasnost od velikosrpskog hegemonizma u Crnoj Gori konstatovana 1928. godine

<p>Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore, na inicijativu poslanika Demokrata <b>Dušana Stijepovića</b>, održaće sjednicu na kojoj će se raspravlajti o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o zaštiti i spašavanju.</p>
<p>Odbor će održati sjednicu u Crvenom salonu, sa početkom u 10 časova.</p>

Odbor za bezbjednost i odbranu danas raspravlja o izmjenama Zakona o zaštiti i spašavanju

<p>Za danas je zakazan kraj sudjenja grupi osoba koji i dalje djeluju kao Savjet RTCG, a koji su nezakonito, 1.juna 2023, po drugi put izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG . Ako se nezakonitosti koje proizvode osobe delegirane za čuvanje javnog interesa utvrđuju godinama i pored neospornih sudskih presuda, onda postoji opravdana zabrinutost kako dokazati kriminalne procese sa višemilionskom štetom koji su uobičajeno pod velom tajnovitosti. Tim više što je pomenuta grupa osoba od nezakonitog čina dva puta usvajala budžet od 20 miliona eura koji crnogorski građani izdvajaju za RTCG i usmjeravaju ga, pokazalo se, nelegalnom direktoru.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Svijest, savjest, Zakon</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Različita su mišljenja o samoj svrsishodnosti i moralnosti komentarisanja sudskih procesa koji su u toku. Ipak, docent Drljević, osoba koja predsjedava Savjetom koji ne poznaje zakone po kojima djeluje, rekao je da mu presuda Višeg suda nije bila dovoljno uvjerljiva, te je samim tim unio u našu pravosudnu praksu novi institut- neuvjerljive pravosnažne presude. Otud ovaj gradjansko odgovorni pokušaj da se iznošenjem argumenata proces koji je u toku napravi kredibilnim .</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Drljevićeva je ,dakle, namjera bila da mu neko prepriča pravosnažnu odluku na način koji mu omogućava da on sprovede u djelo - ponovni izbor Raonića. Zato je članovima Savjeta ponudio niz nedoumica koje su napravile pravni i logički galimatijas. Da bi predstava izgledala uvjerljivija Drljević se poštapa pravnim ekspertima. Koji za istu situaciju imaju različita mišljenja, ali uvijek u korist onog koji ih honoriše.Namece se zaključak da se nedoumice Savjeta uvijek rješavaju - izborom Raonića.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Mada, Drljeviceva oslanjanja na tudje mišljenje u pitanjima od javnog značaja jesu opravdana, jer se on ne može sjetiti ni detalja o sopstvenom doktoratu. Koji je, usput budi rečeno, na čitanju kod tužioca, već više od 10 mjeseci.Drljevic se ne sjeća , niti je ikad demantovao, kako je podizao honorare saradnika u dnevnoj novini u kojoj je radio. Ovo su usmeni propusti, dok u prijavi ASK nema pismenih objašnjenja od koje institucije docent Drljević prima osnovnu platu. I kako tamo tretiraju njegov učinak, jer on svakodnevno izgara u RTCG na rješavanju nedoumica. Istina, neuspješno.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Optimizmom zadojeni advokati nemaju sumnje da će njihovi klijenti biti oslobođeni, navodeći svijest i savjest i slobodu glasanja.Slučaj predstavljaju kao agoniju, ali ne pominju da je u parnicama donešena bjelodana odluka – Raonić je dva puta nezakonito izabran. Iz toga slijedi da su članovi Savjeta kršili zakon. TO JEST, da nijesu imali svijest o suštini zakona. Ili nijesu imali savjest. Jedno i drugo ne može zajedno.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Dakle, da bi stvari bile jasne, ne smijemo se osloniti na samosokoljenje advokata optuženih. Osim retoričke tehnike neuvjerljivog nastupa u pokušaju prikazivanja nekrivice sopstvenih klijenata treba malo vidjeti i što kaže logika.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Znakovite činjenice</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>RAONIĆ je i 1.juna 2023.nelegalno izabran jer u tom momentu nije imao 10 godina radnog iskustva koje je propisivao Zakon o nacionalnom javnom emiteru. Konkurs iz juna 2021, reaktiviran od Savjeta , ne može da barata sa činjenicom iz 2023. da on više nije u konfliktu interesa zbog članstva u Savjetu AEM.Sve i da je tako i dalje nema10 godina iskustva jer je Pravni fakultet završio 2018. poslije 25 godina studiranja. Ova činjenica na neki način daje na važnosti profesorima Pravnog fakulteta koji su vidjeli da RAONIĆ odista nije spreman i talentovan za aktivnosti dje se zakoni poštuju -čemu smo svjedoci već najmanje 4 godine , a s druge strane možda i njemu treba odati priznanje jer je jedan od rijetkih koji je ovako briljantno skenirao -da li rupe u zakonu ili rupe u sistemu koji ga sprovodi -to je već pitanje.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Nevjerovatno &nbsp;je da niko od onih što ih Drljević zove pravnim ekspertima, tokom sjednica Savjeta, nije naveo članove zakona kojim se razrješava generalni direktor. To je namjerno prećutano jer član 53 Zakona o nacionalnom javnom emiteru predvidja proceduru za razrješenje generalnog direktora ukoliko se ne poštuje zakon. A to jedino može da utvrdi sud, što je odlukom Višeg suda iz maja 2023. &nbsp;urađeno. U tom članu piše i da razriješeni kandidat ne može da učestvuje na novom konkursu .</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Zato se žurilo i Raonicu i Drljevicu. U Odluci o ponistenju odluke o imenovanju gendir. na portalu piše da je to Odluka o razrješenju generalnog direktora. Što znači da u junu 2023. razrješeni RAONIĆ nije mogao da učestvuje na konkursu uz jula 2024.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Mogući ishodi&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Razumljiva je i zabrinutost Drljevica da može doći do promjene optužnog predloga iz novembra 2024. U medjuvremenu je jedan od kandidata priznao da je ubacio nevažeći listić . Valjalo bi da članovi Savjeta objasne zašto su prije ovog čina ćutanjem kod tužioca branili svoj izbor, svijest i savjest. Bivši rektor očigledno nije kršio zakon, ali se nije ni potrudio da ga čuva na primjeren način.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Pravosnažna, a neizvršena &nbsp;presuda Višeg suda iz septembra 2024, jasno govori da je prekršen zakon. Pitanje je samo da li su to uradili četvorica članova Savjeta u odsustvu svijesti ili savjesti. I jedna i druga situacija ne abolira ih u odnosu na činjenicu da nijesu poštovali Sud, ne u smislu instrukcija za biranje pojedinih kandidata, već na zakonu zasnovanog izbora. Ovako je RTCG zarobljenik njihovih nedoumica i ,, pravne nepismenosti ,, kako je priznao organizator vajarskih radova Zorić.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>To što su u svojim odlukama najvjerovatnije imali podršku političkih krugova koji su pažljivo, ali i prozirno naivno, uz najave nekih ministara i lero poslanika, spremali lex Raonić, sa poraznim efektima, ne bi trebalo da ih ohrabri u daljim ponavljanjima grešaka.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Jer , u redu kod tužilaca čeka još par krivičnih prijava čiji sadržaj koji ukazuje na moguće djelovanje OKG uvijek može biti proširen I NA NEODGOVORNE POLITIČARE, koji su uvijek gladni sticanja ekonomske, medijske i finansijske moći - svim sredstvima.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Kad već imamo presedane možda ovaj bude – agonija sa happy endom.</p>

Sudjenje članovima Savjeta RTCG: Depresivni optimizam odvjetnika

<p>U većem dijelu Crne Gore saobraća se uz umjerenu, a tokom dana pojačanu frekvenciju vozila, kazali su iz Auto moto saveza i savjetovali vozačima da prave češće pauze tokom dužih putovanja.<br/>
<br/>
Iz AMSCG su rekli da se dodatan oprez savjetuje na dionicama gdje su u toku radovi.<br/>
<br/>
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.<br/>
<br/>
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.<br/>
<br/>
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane, saobraća se jednom trakom naizmjenično.<br/>
<br/>
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.<br/>
<br/>
Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.<br/>
<br/>
Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.<br/>
<br/>
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.<br/>
<br/>
Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.<br/>
<br/>
I na magistralnom putu M-3, dionica Šćepan Polje – Danilovgrad, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, zbog asfaltiranja.<br/>
<br/>
Na regionalnom putu R-23 dionica Bogetići – Glava Zete, zbog alsfaltiranja se saobraća jednom trakom naizmjenično.<br/>
<br/>
Režim saobraćaja promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog postavljanja dilatacije na mostovima na magistralnom putu M-7 Nikšić-Ilino Brdo, dionica Nikšić-Kuside.<br/>
<br/>
Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.</p>

AMSCG: Tokom dana pojačana frekvencija vozila, oprez na dionicama gdje su u toku radovi

<p>Vrijeme je da crnogorski mediji, civilni sektor i intelektualci izađu iz matriksa u koji ih uvodi velikosrpska propaganda, gdje stalno moramo da dokazujemo da postojimo. U pitanju je klasični spin i jedna vrsta već viđenog i prevaziđenog narativa koji plasira Mandić upravo kako bi bacao prašinu u oči crnogorskoj javnosti – prokomentarisao je politički analitičar <b>Danilo Kalezić</b> poruke predsjednika Skupštine A<b>ndrije Mandića</b> na obilježavanju godišnjice Nevesinjskog ustanka, gdje je, između ostalog, poručio da „moramo vaspitavati mlade na primjerima hercegovačkih, crnogorskih i drugih srpskih junaka“.</p>
<p>Mandić i mitropolit Joanikije imali su sličan narativ i juče, na proslavi 150 godina od Nevesinjske puške juče u Nevesinju. <b>Joanikije </b>je kazao da su „ratovali zajedno Crnogorci i Hercegovci, jer je to jedan srpski narod, jedna vjera, jedna nada“.</p>
<p>Komentarišući iste poruke Mandića i Joanikija, Kalezić je rekao da oni imaju istog poslodavca, a to je Beograd.</p>
<p>- Sve institucije velikosrpske infrastrukture u Crnoj Gori su njima date na raspolaganje, a oni su izvođači radova. To što oni pričaju nije novo. To je ista priča koju je puno inteligentnije saopštavao mitropolit Amfilohije. Ovo što sad gledamo je već viđeno, u političkom smislu i dosadno. Apelujem na istoričare da se ispita da li su Srbi „fikcija“ – kazao je Kalezić.</p>
<p>Istakao je da je „možda vrijeme da okrenemo 'igricu' pa da angažujemo grupe istoričara, politikologa, pravnika da provjerimo da li Srbi postoje ili je to fikcija“.</p>
<p>- Drugi način ne postoji, osim da tom vrstom banalizacije da prekinemo začarani krug u kome se svakodnevno iscrpljujemo u dokazivanju nečega što je već na priču na koju je Slavko Perović još 1992. u duelu sa Zoranom Đinđićem - kad je rekao da je postojanje Crnogoraca neupitno, stavio tačku – kazao je Kalezić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, „moramo da ignorišemo te stvari, jer je to bacanje prašine u oči“.</p>
<p>Komentarišući to što se i sajt Skupštine koristi da se prenesu te poruke, Kalezić kaže da je to „mehanizam propagandnog rada koji je već više puta oproban i koji se po pravilu dešava u trenutku kada oni u pozadini pripremaju i sprovode akcije poput one o kriminalizaciji Crne Gore ili napad na bezbjednosni sektor ili afera sa Mandićevim sinovcem“.</p>
<p>- Crnogorska javnost mora da prekine i izađe iz tog inferiornog modela u kome smo konstantno isprovocirani od njih da dokazujemo postojanje – rekao je Kalezić.</p>

Kalezić: Klasični spin i prevaziđeni narativ Mandića

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: adnan-prekic