<p>Oni koji su blokirali državu sad drakonskim zakonskim mjerama namjeravaju odblokirati saobraćajnice. Ne može se reći da je iznenađujuća namjera vlasti o, kako su izvijestili mediji, oštrim kaznama koje su suštinski usmjerene prema Cetinjanima i drugim građanima koji mjesecima traže pravdu za svoje ranjene i ubijene.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcetinjani-necete-nas-posenuti-sa-krusevog-zdrijela-visinom-kazni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>To je još jedna poruka prvoga pendreka Crne Gore, i to ovoga puta prijeteća, da se vratimo „normalnome životu“. Životu u kojem je normalno da vlast ćuti pred brojnim pitanjima koja im je uputila javnost povodom nerasvijetljenih masovnih ubistava na Cetinju.</p>
<p>Vlast koja je zatvorila sve saobraćajnice, izbrisala Crnu Goru s turističke mape svijeta, koja je zatvorila i nebo iznad Crne Gore, koja je bagerima razgrtala put kojim je nasilno trebalo da prođe crkveni poglavar tuđe države itd. - takva vlast sad želi visokim novčanim kaznama oćerati s ulice one koji pravdu traže baš tu, na ulici, jer u institucijama pravde za Crnogorce nema.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgp-ko-ima-pravo-da-porodici-zrtava-zabrani-da-trazi-odgovornost-i-misli-da-cemo-pognuti-glavu-dok-se-uvodi-policijska-drzava-kroz-izmjene-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Pozivamo vlast da se dozove pameti i da najavljenim mjerama ne demonstrira silu, jer novčanim kaznama ne mogu zastrašiti one koji su izgubili svoje najdraže. Ne okupljaju se građani na Kruševu ždrijelu iz hobija, ni da bi posmatrali zalazak sunca dok kolone automobila čekaju. Oni su tu da pošalju poruku da se neće vratiti normalnome životu koji nam nudi ova vlast.</p>
<p>Pozivamo i opoziciju da se konačno suoči s brutalnošću kojom vlast uništava sve što je bilo vrijedno u ovoj zemlji i da toj brutalnosti pruži odgovor kakav se od njih već punih pet godina očekuje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-predlozene-izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima-korak-ka-policijskoj-drzavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kako režim trenira strogoću

<p>Nakon nebrojenih paskvila koje se godinama crnogorskoj javnosti na gomile podastiru protiv crnogorskoga jezika i protiv Fakulteta za crnogorski jezik i književnost juče su podlo i mučki anonimni službenici vlasti pokušali ugasiti FCJK.</p>
<p>Odmah po osnivanju FCJK prije 10-ak godina iz skupštinskih klupa javnost je obmanjivala poslanica Branka Bošnjak kako nemamo osnovne uslove za rad, kako nemamo prostorije ni neophodni kadar. Kad je inspekcijski nadzor pokazao da su te optužbe lažne, niko se naravno nije izvinio. Uslijedila je nakon toga – za mrzitelje Crne Gore sasvim neočekivana – sjajna upisna godina! Popunjena su sva studentska mjesta na velju žalost i nesreću crnogorskih političkih četnika.</p>
<p>Malo nakon toga, od pseudomontenegristkinje Rajke Glušice – funkcionerke nikšićke Ure, bivše predśednice Upravnoga odbora Univerziteta Crne Gore, osobe koja je dva puta lažirala podatke za izbor u zvanje i birala se na osnovu knjiga koje nikad nije napisala (a o čemu tužilaštvo godinama ćuti) – vođena je hajka protiv navodnih cetinjskih arhaizatora i nacionalista s FCJK. Opet su nam bili talični jer FCJK je opet popunio sva prazna mjesta za novu generaciju brucoša.</p>
<p>Opet su se nizale razne inspekcije, javnost dezinformisana kako ne ispunjavamo ni minimum uslova za rad, oduzeta zaštitarska služba zgradi koja je zaštićena kao kulturno dobro, ukinute finansije, bivša ministrica nauke iz Ure (kojoj se više niko ni imena ne śeća) mimo zakona i bez obrazloženja odbila je potpisati licencu za naučno-istraživački rad, Danilović prijetio gašenjem i tako dalje. I opet je FCJK dobio licencu, a Danilović na svoju sramotu ipak potpisao reakreditaciju FCJK jer mu ni stručnjaci za odlaganje otpada ni podmladak četničke lingvistike koji je angažovao nije mogao pomoći pred neumoljivim činjenicama da FCJK ispunjava sve zakonske uslove za rad. Nižu se godine uspješnih upisa studenata. I to uprkos tome što je u cijelome regionu zainteresovanost za filološke studije u konstantnome padu.</p>
<p>Izgleda da je naša politička elita suviše tupava da nauči da joj nije talično ulaziti u klinč s onima koji svoj posao ne doživljavaju kao radno mjesto koje im omogućava da doma prvoga u mjesecu donesu platu, no kao misiju započetu davno prije našega rođenja, misiju koju su nam u nasljeđe predali oni koji su živote podredili afirmaciji crnogorskoga jezika, crnogorske književnosti, crnogorske kulture. Ne shvataju birokrate, klerikalci i plaćeni beogradski agenti da bismo se mi ovim istim poslom bavili i da smo u penziji, na birou rada ili u kakvome kazamatu namijenjenu za one što se usuđuju javno iznositi mišljenje, kritikovati vlast ili stajati kao prepreka na putu uništenja Crne Gore, nacionalnih Crnogoraca i svega onoga bez čega bi postojanje Crne Gore izgubilo svaki smisao.</p>
<p>Pred nama je novi upisni rok. Zahvaljujući beogradskim poltronima, vele Budu Aleksiću prije svega, nema sumnje da smo dobili još jednu besplatnu reklamu za upis studenata. I to ne kakvu drago, no onakvu od koje se Crna Gora juče tresla kao aprila 1979. Samo što ovoga puta nijesu stradale kuće i ograde ni putna infrastruktura, no politički obraz Demokrata, SNP-a, potpredśednika Vlade Filipa Ivanovića i ministra Šimuna.</p>
<p>Za razliku od stranaka koje i u imenu imaju velikosrpski predznak, dakle anticrnogorski, koje ne kriju da je za njih država Crna Gora tek srpska teritorija, Demokrate, SNP i PES predstavljaju se kao profesionalci, evropejci, zagovornici demokratije i prava, afirmatori ustavnih vrijednosti itd. Dok je zbilja, zahvaljujući dijelu ministara PES-a i manjinskih stranaka, Vlada juče pod pritiskom javnosti ispravila prethodnu skandaloznu odluku da ugasi jedinu ustanovu na kojoj se u Crnoj Gori može studirati crnogorski kao službeni jezik, Demokrate i SNP su opet ogoljene kao prirepak bivšega DF-a i partija koja sprovodi agendu SPC koja od početka negira sve crnogorske nacionalne atribute a u potonje vrijeme i javno afirmiše četnički kolaboracionistički pokret i etničko čišćenje svih nesrba na teritoriji zamišljene Velike Srbije.</p>
<p>Što tome ideološkome miljeu pripada i potpredśednik crnogorske Vlade za spoljnu politiku i njezin ministar zdravlja, oba iz PES-a, pitanje je za tu partiju i njene zabluđele glasače. Njih dvojica zajedno s Demokratama potvrdili su još jednom da dijele ideologiju koju promoviše rusko-srpska medijska trovačnica In4S, koja je juče poranila da seiri što Vlada gasi FCJK, a danas podvijena repa oplakuje sopstveni neuspjeh.</p>
<p>FCJK ne čini tridesetak zapošljenih niti stotinjak studenata i još toliko alumnista. FCJK čine svi oni građani koji su juče javno branili našu misiju, koji su bili spremni za protest ispred Vlade, svi intelektualci i građanski aktivisti, naši domaći i naša dijaspora. Upravo je svijest o tome odlučila da Vlada povuče protivzakonitu staljinističku odluku o faktičkome gašenju FCJK. Zahvalni smo zato svima koji su nam juče pružili podršku.</p>
<p>Ne manje smo zahvalni i svima koji su ćutali jer je njihova ćutnja opet pokazala koliko je neophodno sačuvati FCJK kao jedinu ustanovu koju nijedna vlast nije uspjela ućutkati ni disciplinovati. Ni ona prva čije smo trule kompromise koji su prije pet godina došli na naplatu kritikovali, ni ova nova, litijaška, koja sve teže skriva da joj je konačni cilj nestanak Crne Gore i Crnogoraca.</p>
<p>Na kraju poruka i budućim brucošima. Studiraj crnogorski! Dakle, studiraj na FCJK. Jer nije to samo jedino mjesto đe u Crnoj Gori možeš studirati crnogorski jezik i crnogorsku književnost. To je jedino mjesto u Crnoj Gori đe možeš studirati kako kritički misliti i slobodno iznositi vlastite stavove. To je mjesto đe ćeš naučiti da sve su sile mrtve i ništave za onoga koji pravo misli.</p>

Što je pokazala jučerašnja hajka?

<p>Vlada Crne Gore nije danas usvojila odluku o upisu brucoša o trošku države na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju za akademsku 2025/2026. godinu.&nbsp;</p> <p><b>Adnan Čirgić</b>, prodekan za nastavu na FCJK, za Portal ETV poručuje da je ova odluka jasan pokazatelj stava aktuelne vlasti prema Fakultetu, ali i prema svima koji kritikuju aktuelnu politiku koju u suštini kontrolišu četnički vojvoda<b> Andrija Mandić</b> i Srpska pravoslavna crkva, poznata po negiranju crnogorskog jezika.</p> <p>- Ovo nije slučajnost, već unaprijed smišljen plan, što se jasno vidi u dnevnom redu današnje sjednice Vlade – dok je prijedlog o upisu na FCJK predmet detaljne rasprave, prijedlog za ostale fakultete usvaja se bez rasprave - ističe Čirgić.</p> <p>On upozorava da je Mandić, koji praktično vodi Vladu, odlučio da nastavi politiku bivše ministarke Bratić, jer zabrana upisa studenata predstavlja prvi korak ka gašenju Fakulteta.&nbsp;</p> <p>- Ovdje nije riječ samo o gašenju visokoškolske ustanove, već o zabrani kritičke misli i pokušaju ućutkivanja jedine institucije u Crnoj Gori koja se suprotstavlja fašizmu i ideologiji negacije crnogorskog identiteta - kaže Čirgić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250619140640_b65498731ced048e2b3a954872c1691270ab66510d9b526cfa4bd1bcbcd9ce0a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250619140640_b65498731ced048e2b3a954872c1691270ab66510d9b526cfa4bd1bcbcd9ce0a" data-rendition-name="original" width="919" height="1228" loading="lazy" alt="fcjk "> </figure>  <p>Bez obzira na pritiske vlasti i pokušaje da se Crna Gora klerikalizuje i srbizuje, ova odluka je pogrešan potez koji neće proći nezapaženo. Akademska zajednica u Crnoj Gori, regionu i Evropi, kao i međunarodni posmatrači, neće tolerisati gušenje slobode i zastrašivanje.</p> <p>- Vlast će brzo shvatiti da zastrašivanje i ućutkivanje neće uspjeti. Montenegristika je decenijama gradila svoj put, od 1968. do danas, i neće lako pokleknuti pred političkim pritiscima koji kratkoročno kroje sudbinu Crne Gore - poručuje Čirgić.</p>

Miraš Dušević

Čirgić: Zastrašivanje i ućutkivanje vam neće uspjeti

<p>Prethodnih mjeseci crnogorska je javnost svjedočila jednome u nizu revizionističkih procesa kojim se nastojala SPC prikazati kao promoter međuvjerskoga sklada, kojim se litija koju je Amfilohije nametnuo Podgorici želi prikazati kao obnova stare tradicije prekinute u socijalističko doba te zadržavanje te litije na Draču kod kuće Đečevića kao potvrda bratskoga, samarićanskoga susreta Srpske crkve i podgoričkih muslimana.</p>
<p>Slušali smo od gradskih vlasti maltene kako kultnim treba proglasiti mjesto đe je dočekivana litija ispred kuće Đečevića, kako je to mjesto bratskoga susreta podgoričkih hrišćana i muslimana. I tako dalje. I taman nakon nedavnoga markovdanskog slavlja u predahu litije gotovo povjerovasmo slici i riječi gradskih i crkovnih vlasti te savremenim podgoričkim kolaborantima, taman da gotovo povjerovasmo u hrišćansku misiju ljudi koji vode SPC u Crnoj Gori, mediji su izvijestili o proslavi u jednome zbilja kultnome mjestu podgoričkom - restoranu "Radovče". A onđe se, u srcu Podgorice, klicalo Pavlu Đurišiću.</p>
<p>I to ne slučajno njemu. Nije se klicalo recimo Jakovu Jovoviću, Blažu Đukanoviću ili kojemu drugom četničkom prvaku u Crnoj Gori. Klicalo se upravo onome koji je u sprovođenju ciljeva Velike Srbije, istih onih ciljeva za koje se bori ovdašnja mirska i duhovna vlast, ostvario najbolje rezultate.</p>
<p>Ti se rezultati mjere hiljadama civilnih žrtava pobijenih i poklanih pod komandom Đurišića kao najvećega zlikovca kojega je Crna Gora dala. Mjere se etničkim čišćenjem muslimana na teritorijama koje je Đurišić uspio osvojiti. Mjere se i žrtvama nemuslimana, poput strijeljanja bjelopavlićke omladine na Lazinama, koji nijesu pristajali na ropstvo pod velikosrpskim šovinizmom i njemačkim nacizmom. Mjere se te žrtve i hiljadama nesrećnika koje je Đurišić potkraj 1944. zaveo na zli put bez povratka.</p>
<p>Takav Pavle Đurišić, baš zato što je takav, zamiritao je javnu beatifikaciju aktuelne crkvene i političke vlasti u Crnoj Gori. On je za njih heroj - zato što je izdajnik crnogorske borbe za obnovu i slobodu, zato što se dokazao u borbi protiv crnogorskih patriota iz Drugoga svjetskog rata i zato što je izvršio etničko čišćenje muslimana đe god mu se ukazala prilika.</p>
<p>Stoga niko od onih koji veličaju Pavla Đurišića ili kojima to veličanje ne smeta, a jednoj ili drugoj kategoriji pripada kompletna crnogorska državna i crkvena vlast, ne može biti prijatelj onima koje je ubijao krvolok Pavle Đurišić.</p>
<p>Na kraju i jedna digresija. Da ne znamo o čemu je riječ, začuđujuće bi izgledao podatak da upravo oni koji izvan konteksta govore o tzv. petrovićkoj pohari Kuča kao zločinačkome činu tretirajući vojvodu Mirka i knjaza Danila kao neviđene zlikovce zbog zločina koje je ta kaznena ekspedicija izvršila nad civilima kao heroja doživljavaju upravo onoga koji je Hitlerov gvozdeni krst zaradio mučenjem i ubijanjem civila - žena, đece i staraca. Ili kako to da tima istima kojima je Đurišić heroj smeta aktuelna crnogorska himna jer ju je bajagi sastavio Sekula Drljević, onaj isti s kojim je Đurišić potpisao sporazum prilikom bježanije iz Crne Gore te svoju "vojsku" stavio pod njegovu komandu?</p>
<p>Teško će se jednom, nakon sigurnoga pada neofašizma koji živimo, moći pravdati iko da mu nije bilo jasno o čemu se radilo. Jasno je da jasnije ne može biti. Postoji samo jedna vrsta poželjnih hrišćana - oni koji baštine svetosavlje. I dvije vrste poželjnih ostalih - jedni kojima je stan u grobovima, i drugi koji se hrane na četničkome kazanu. Klicanje Pavlu Đurišiću jasna je poruka da ostali ovđe nemaju što da traže ako svojom obavezom ne smatraju da se pobune i ustanu protiv šovinizma, protiv povampirenoga četništva, protiv revizije istine na kojoj počiva ne samo obnovljena Crna Gora no i civilizovani svijet.</p>

Zašto kliču Pavlu Đurišiću, a ne Jakovu Jovoviću

<p>Nakon što je nedavno mitropolit Joanikije proslavio Pavla Đurišića, četničkoga koljača na čijoj duši leži više od deset hiljada zvjerski pobijenih civila, poglavito muslimana ali i drugih koji nijesu htjeli prigrliti četničku ideologiju, i ko zna koliko onih koje je u zimu 1944. naveo na zli put bez povratka iz Crne Gore, pažnju je na sebe skrenuo pop<b> Gojko Perović </b>neuspjelim pokušajem relativizacije Joanikijeva čina.</p>
<p>Kao da ima ikoga kome nije jasno da je<b> Jovan Mićović</b> ime Joanikije odabrao baš u spomen na svoga prethodnika, osuđenoga kolaboranta nacističkoga i fašističkoga okupatora iz Drugoga svjetskog rata. I kao da je slučajno današnji Joanikije svoj pomen Pavlu Đurišiću održao baš onđe đe je prije 30 godina dovršeno ono što je Đurišić započeo prije 80 godina.</p>
<p>Nije ovđe riječ ni o mitropolitu Joanikiju ni o popu Gojku. Nije riječ ni o Pavlu Đurišiću. Djelatnost svakojega od njih odveć je poznata da bi se što novo o tome moglo reći.</p>
<p>Riječ je ovđe o izmišljanju tradicije i lažiranju istorije, i to ne neke daleke, dukljanske recimo, no one koja još uvijek ima žive svjedoke.</p>
<p>Nedavno je u Podgorici održana "dijaloška tribina" u organizaciji SPC, đe su učestvovali <b>Kemal Đečević</b>, predstavljen kao "predstavnik stare podgoričke porodice", predśednica Skupštine Glavnoga grada<b> Jelena Borovinić-Bojović</b>, arhijerejski namjesnik podgoričko-danilovgradski pop <b>Predrag Šćepanović</b>, uz moderaciju popa Gojka Perovića.</p>
<p>Sudeći po onome što je saopštio Kemal Đečević, bratstvo Đečevića dogovorno je i jednodušno obnovilo Markovdansku litiju zajedno s ondašnjim mitropolitom Amfilohijem, kojega je Halit Đečević s nestrpljenjem ispred kuće čekao punih pedeset godina!</p>
<p>"Nije bilo lako", veli Kemo Đečević, "1992. godine obnoviti litije, ni nama, ni Mitropoliji. Ono što sam zapamtio je da je nakon toga naboj u gradu nestao. Desilo se jedno druženje, susret, obnova tradicije koja, nema dileme, da tako bude i u buduće." S njim je saglasan i sveštenik Šćepanović koji, podśećajući da je otac Kemala Đečevića Amfilohija dočekao kosovskim božurima, veli: "Podgorica je disala jednim duhom."</p>
<p>I jest istina. Podgorica je disala tada jednim duhom. Duhom velikosrpstva.</p>
<p>Ne ulazeći u to je li bratstvo Đečevića doista jednoglasno odlučilo da zajedno s Amfilohijem obnovi tradiciju koja je, kako Kemo Đečević veli, nepobitno postojala između dva svjetska rata, ovđe bi, možda i bez očekivanja odgovora, trebalo postaviti pitanje i "predstavnicima" drugih starih podgoričkih porodica śećaju li se i oni zbilja kako se tada opučio susret, nastalo druženje, netragom nestao naboj?! Ili možda i dalje pamte kako se tada stvarno obnovila tradicija, ona koja je uspostavljena odmah nakon Prvoga svjetskoga rata i trajala sve do kraja Drugoga svjetskoga rata?</p>
<p>Ne pitam ih za pljačku iz 1918. Možda su propuštili da o tome čuju opljačkane. Možda se nijesu upoznali s rođacima koji su u doba kad je zaživjela tradicija koju Kemo Đečević obnavlja odselili u Skadar, u Sarajevo, ili još dalje, da se više nikad ne vrate. Ne pitam ih, dakle, o tome.</p>
<p>Pitam ih śećaju li se pjesničkoga repertoara koji se opučio nakon obnove tradicije kojoj ovih dana dižemo spomenik. A pjevalo se tada, sve u duhu koji priziva sveštenik Šćepanović "da se volimo, da život kratko traje" ovako nekako: "Ko će drugi, ja ću prvi, da pijemo turske krvi" ili "Muslimani crni vrani, crni su vi došli dani" ili "Leleču turci, kukaju bule" ili "Od Mostara do Jordana neće biti muslimana" i tako redom, sve u duhu zajedništva, bratstva i obnove tradicije.</p>
<p>Današnji Podgoričani stoje pred izborom: vjerovati sopstvenim očima ili Kemu Đečeviću. Mogu se, istina, odlučiti ni za jedno ni za drugo i izguglati ponešto o tradiciji koju nam obnavlja SPC i Kemo Đečević. Guglajući naići će na Arkana, na Amfilohijeve propovijedi o lažnim ljudima lažne vjere koja sije duhovnu smrt. I tako dalje.</p>
<p>Oni pak iz staropodgoričkih muslimanskih porodica koji pristanu na serviranu laž uprkos sopstvenim varljivim očima postupiće sramno i stidno prema svojim prijateljima i komšijama koji su ih, kao ubjedljiva i hrabra manjina, krili i 1918. i 1998, koji su im čuvali kuće, imovinu a nerijetko i život, ne pristajući na tradiciju koju ovih dana za račun aktuelne vlasti i SPC promoviše Kemo Đečević.</p>
<p>To je sramno i stidno i pred sopstvenim precima koji su oslobađali Podgoricu u Drugome svjetskom ratu od izdajnika i četnika koje SPC danas promoviše.</p>

Vjerovati Kemu Đečeviću ili sopstvenim očima?

<p>Među brojnim falsifikatima koji se potonjih godina u Crnoj Gori uspostavljaju kao obnavljanje narodne tradicije nakon 70-godišnjega ropstva pod mrskim antifašizmom, uspostavljena je tobožnja razlika između Vaskrsa (najčešće s neistorijskim dugim a - bilo kao â bilo kao á) i Uskrsa. Onaj prvi navodno je pravoslavni termin, ovaj drugi navodno je katolička odlika. Na stranu to što se ovaj drugi (koji se nameće maltene kao strani) mogao uspostaviti još i prije hrišćanskoga raskola, što ga kao narodni oblik i oblik koji je korišćen u religijskome životu u Crnoj Gori potvrđuje nebrojena literatura o ovome prostoru, današnji zadrti tradicionalisti u Crnoj Gori - kao i u ostalome - i u ovome slučaju biraju netradicijski i nenarodni termin Vaskrs umjesto Uskrs.</p> <p>A između oblikâ Uskrs i Vaskrs razlika je jednaka kao između recimo uvući i vavući, ugađanje i vagađanje, ugnijezditi i vagnijezditi, ugodnik i vagodnik, uzbuditi i vazbuditi, uzdahnuti i vazdahnuti, uzglavnica i vazglavnica, uzlećeti i vazlećeti, uliti i valiti, unijeti i vanijeti, uspomena i vaspomena i tako redom.</p> <p>Ako vam ovi prvi zbilja djeluju kao odlika katolika a ovi drugi kao odlika pravoslavaca, ne čitajte dalje. Ako ste pak čuli koga i mimo katolika da kaže uznijeti umjesto vaznijeti, onda preispitajte koliko je naziv Vaskrs zbilja tradicionalan u Crnoj Gori, i to onoj pravoslavnoj, proruskoj, tradicionalnoj, petrovićevskoj, njegoševskoj. Ako je vjerovati našim neznavenim političarima, &nbsp;pravoslavne su vladike iz dinastije Petrović-Njegoš slavile katolički Uskrs jer ćete recimo baš kod Njegoša, i to u Gorskom vijencu, naći: "i šarajte uskrsova jaja" ili "uskrsnuli s kosovske grobnice". A onda se ta katolička njegoševska tradicija nastavila i nakon odvajanja svjetovne i duhovne vlasti, pa ćete u kalendaru "Orlić" za 1865. naći i Pashu i Uskrs, ali Vaskrs čak ni tu nećete naći.</p> <p>Ako pak pamtite da vam je baba posti zvala uskršnjima, da je mastila/šarala/farbala uskršnja jaja, da vam je za Vaskrs govorila: "Srećan Uskrs", onda je to sve rezultat uticaja bogoboračke antifašističke ideologije koja na crnogorskome tlu eto ne traje ni 75 godina, kako veli aktuelna vlast, no kontinuirano punih deset vjekova.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422110424_dfa242fe77a70e92c2ed4e0b5a546b56ca44af3dd5e01422ce4b48e806eb1e3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422110424_dfa242fe77a70e92c2ed4e0b5a546b56ca44af3dd5e01422ce4b48e806eb1e3a" data-rendition-name="original" width="1163" height="2048" loading="lazy" alt="uskrs"> </figure>

Je li Njegoš bio katolik?

<p>U crnogorsku je politiku <b>Milojko Spajić</b> ušao kao ministar finansija koji je prvoga dana svog mandata državu zadužio 900 miliona eura.</p>
<p>Potom je uspio da prevari građane tobožnjim povećanjima plata i penzija koje su samo dio trika presipanja iz šupljeg u prazno a čiju ćemo cijenu skupo plaćati decenijama koje dolaze - inflacijom, raspadom zdravstvenog sistema, gašenjem Fonda PIO, bijedom i zaostalošću.</p>
<p>Kao i svaki kockar - a ovome su ulog naši životi - nakon faze skupih zaduživanja Spajić sad prelazi na novi nivo - krčmljenje imovine.</p>
<p>Otud ova hitna i mutna akcija kojom pokušava najvredniji resurs Ulcinja, ali i Crne Gore, Veliku plažu, otuđiti i od Ulcinja i od Crne Gore.</p>
<p>Kao što nas je i navikao - muljajući i obmanjujući.</p>
<p>Na našu sramotu i nesreću Milojko Spajić je formalni premijer Crne Gore.</p>
<p>Premda njime gazduje četnički vojvoda <b>Andrija Mandić,</b> čiji je gazda, pak, beogradski autokrata Vučić. No, Milojko Spajić a ni Andrija Mandić - nijesu Crna Gora!</p>
<p>Zato je danas važno dići glas protiv još jedne prevare Milojka Spajića i podržati građane Ulcinja jer se u Ulcinju, baš kako to reče Meto Zenka, zaista brani ono što Vučićeve marionete tako strasno razgrađuju - građanska Crna Gora!</p>

1250x600

Zaštita interesa Ulcinja zaštita je interesa Crne Gore

<p>U organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Crnogorskog PEN centra i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje sinoć je održana promocija knjige "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori: rezultati terenskog istraživanja" autora <b>Slobodana Čukića</b>. Promocija je upriličena u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje, a o knjizi su govorili <b>Adnan Čirgić</b>, <b>Aleksandar Radoman</b> i autor.</p> <p>Moderatorka programa bila je <b>Irena Delja</b>.</p> <p>Adnan Čirgić je istakao da knjiga daleko nadilazi tematiku označenu naslovom.&nbsp;</p> <p>- Na preko 300 stranica, bogato ilustrovana fotografijama s autorovih terenskih istraživanja, knjiga istražuje značaj zmije u tradicijskoj kulturi, kult zmije kod Ilira te specifičnu pojavu zmijskih prikaza na nadgrobnim spomenicima širom Crne Gore - naveo je Čirgić.&nbsp;</p> <p>On je apostrofirao da je Čukić obišao 450 grobalja i registrovao 36 lokaliteta sa zmijskim predstavama na nadgrobnim spomenicima, čime je značajno dopunio postojeće etnološke i antropološke studije.&nbsp;</p> <p>Istakao je da knjiga nudi dublji uvid u simbole i vjerovanja koja su stoljećima oblikovala duhovni i kulturni pejzaž ovog prostora.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314100320_810f09441b2416952d979531b60b884be0a4240061cecfdc93effc4c507408ad.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314100320_810f09441b2416952d979531b60b884be0a4240061cecfdc93effc4c507408ad" data-rendition-name="original" width="1293" height="1084" loading="lazy" alt="Adnan Čirgić i Slobodan Čukić"> </figure>  <p>- Ovo je knjiga nastala na osnovu terenskoga istraživanja koje je obuhvatilo teritoriju cijele Crne Gore, terenskoga istraživanja čijim se obimom malo koji istraživač prije Čukića može pohvaliti. To je knjiga entuzijaste koji možda ni na kraju, nakon pripreme knjige za štampu, kao ni na početku istraživanja, nije bio svjestan značaja rezultata do kojih je došao. A oni su po svemu takvi da bi mogli služiti na čast i timu stručnjaka koje bi okupila specijalizovana institucija, onako kako one to kod nas nikad ne rade niti su radile - naglasio je Čirgić.</p> <p><b>Aleksandar Radoman </b>je knjigu ocijenio kao izuzetan istraživački poduhvat koji rasvjetljava nepoznati segment crnogorske pogrebne običajnosti. Kazao je da se knjiga temelji na iscrpnom terenskom radu i analizi dostupne etnološke i etnografske građe, pri čemu autor donosi nove primjere i spoznaje koje potvrđuju, proširuju ili koriguju ranija saznanja.&nbsp;</p> <p>Takođe je istakao interdisciplinarni pristup autora, koji je spojio etnologiju, antropologiju i istoriju kako bi pružio cjelovitu sliku ovog fenomena.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314100324_60833a560908682727d71a0eab1aff7dcfec771dbe04bf6523a23dd9e0af939c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314100324_60833a560908682727d71a0eab1aff7dcfec771dbe04bf6523a23dd9e0af939c" data-rendition-name="original" width="1293" height="1084" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> </figure>  <p>- Čukićeva knjiga nije dragocjena samo zbog prezentacije nalaza vrijednih terenskih istraživanja. Manirom rijetkoga erudite Čukić je u ovoj knjizi ponudio i širi kontekst istraživane pojave, upućujući na poziciju zmije u tradicijskoj kulturi Crnogoraca, ulogu zmijara i magijsko-iscjeliteljskih praksi, starinu kulta zmije na Zapadnome Balkanu i brojne druge fenomene koji uokviruju centralni istraživački problem – prikaz apotropejskih zmija na nadgrobnim spomenicima u Crnoj Gori - zaključio je Radoman.</p> <p>Autor <b>Slobodan Čukić </b>govorio je o svojoj višegodišnjoj istraživačkoj potrazi i metodologiji koju je koristio u analizi zmijskih prikaza na nadgrobnim spomenicima. Posebno je ukazao na kulturni kontinuitet između ilirskih vjerovanja i kasnijih pogrebnih praksi u Crnoj Gori, kao i na institucionalnu nezainteresovanost za očuvanje ove vrste materijalne baštine.&nbsp;</p> <p>Napomenuo je da su mnogi od ovih spomenika danas zapušteni ili ugroženi, te da je neophodno preduzeti konkretne korake u njihovoj zaštiti i dokumentovanju.</p> <p>Izdavač knjige "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori" koja predstavlja značajan doprinos crnogorskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji je Pobjeda.</p>

Na Cetinju promovisana knjiga Slobodana Čukića "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori"

<p>Potpredsjednik Skupštine<b> Nikola Camaj</b> dio je političkog establišmenta koji predvodi četnički vojvoda <b>Andrija Mandić </b>- ustvrdio je prodekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost <b>Adnan Čigrić </b>u izjavi za Antenu M. U tom kontekstu, kako je ocijenio, bi trebalo posmatrati i izjavu Camaja koji je za Radio Crne Gore poručio da Crnoj Gori ne bi štetilo da ima više službenih jezika kao što i ne šteti Švajcarskoj koja ima tri službena jezika.</p>
<p>- Poređenje Crne Gore sa Švajcarskom motivisano je demagogijom Nikole Camaja koji očito nastoji prikriti stvarne motive Andrije Mandića. Cilj je jasan - obesmisliti Crnu Goru najprije kao građansku državu, u čemu je vladajuća elita već postigla krupne korake, a onda je obesmisliti i kao državu kroz etno-nacionalistička čerečenja. Etnofederalizacija Crne Gore zapravo je samo instrument za nestanak Crne Gore i Crnogoraca. Što se tiče jezika koji se u Crnoj Gori izvorno govore, nauka poznaje samo dva. To su crnogorski jezik, kojim faktički govori većina stanovništva u Crnoj Gori - bez obzira na to kako ga imenuju jer nacionalni samoiskaz ovđe nema odraza u jeziku, i albanski jezik kao jezik albanske autohtone manjine u Crnoj Gori. Što se tiče ustavne definicije jezika, ona je u Crnoj Gori fleksibilnija od ijedne druge države na Balkanu i nije zasnovana na naučnim no na političkim faktima - kazao je profesor na FCJK.</p>
<p>Čirgić podsjeća da službeni status u Crnoj Gori pored crnogorskog imaju i albanski, bosanski, hrvatski i srpski jezik. Ističe da je definicija srpskog jezika u Ustavu Crne Gore ista kao u Ustavu Srbije - to je jezik u službenoj upotrebi.</p>
<p>- Ne vjerujem da ima više ikog ko je nesvjestan deplasiranosti Mandićeve tobožnje argumentacije o podređenom položaju srpskog jezika u Crnoj Gori. I ne samo Mandićeve no i Mandićevih političkih partnera koji su zaboravili krvavu baštinu Mandićeve politike iza koje stoje etnička čišćenja onih čija nacionalna prava danas tobože zastupa Nikola Camaj, Ervin Ibrahimović i njima slični - navodi Čirgić.</p>
<p>Na pitanje kakav bi bio status crnogorskog u slučaju uvođenja više službenih jezika, Čirgić odgovara da crnogorski jezik više ne bi bio državni jezik Crne Gore, nego samo jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine u Crnoj Gori jer bi Crnogorci to i postali usvajanjem najavljenih dvojnih državljanstava.</p>
<p>- Tome na ruku idu i zahtjevi bošnjačkih nacionalnih predstavnika u Crnoj Gori koji bosanski jezik, kao jezik bosanske države kojim suštinski govore stanovnici Bosne - bez obzira na različito nacionalno deklarisanje, žele tumačiti kao bošnjački jezik, što je dio velikosrpske strategije još od momenta kad je s početka 90-ih godina taj jezik standardizovan i taj naziv (bosanski) vraćen u opticaj. Glavni politički cilj Andrije Mandića jeste obnova onoga što su njegovi ideološki preci bili postigli 1918. Zato je svaka njegova inicijativa s tim ciljem skopčana. To ne može zamagliti ni činjenica da se ovoga puta taj cilj sprovodi uz asistenciju dijela albanskih i bošnjačkih političara u Crnoj Gori - kazao je Čirgić.&nbsp;</p>

Čirgić: Camaj dio Mandićevog političkog establišmenta, crnogorski bi postao jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine

<p>Nije da se već duže vrijeme nijesmo libili osvrta na uređivačku politiku CdM-a, posebno osvrta na neke kolumn(ist)e na tome portalu. Namjerno velimo "neke" jer nijesu ni svi kolumnisti ni sve kolumne za (negativni) osvrt.</p>
<p>Nije potrebno filološko obrazovanje da se kod nekih CdM kolumnista uoči jasna razlika između kolumni đe sami biraju pristup i temu i kolumni koje su razrada zadate teme i pristupa.</p>
<p>Kad jednom ovo zlo prođe, ili kad CdM promijeni uređivačku politiku, nema sumnje da se u knjigama - zbirkama njihovih eseja neće naći nijedna kolumna koju su izradili na zadatu temu. Stideći se tuđe sramote i ne želeći da učestvujemo u njihovoj akciji srozavanja sopstvenoga ugleda, ne samo da smo javnost šteđeli osvrta no nijesmo odgovarali ni na vrlo česte upite zbunjenih čitalaca koji su navikli na usklađenost stavova i težnji nas nekolicine komentatora i kritičara javnoga života u Crnoj Gori.</p>
<p>Jedan CdM-ov kolumnist, čije tekstove publika može pratiti svakoga radnog dana od 7.50, veli jutros ovako: "Tokom litija i do izbora 2020. godina vrlo malo ljudi u javnom prostoru je direktno i javno kritikovalo SPC i istupalo protiv srpskog nacionalizma. Sve se mijenja 2020. godine kada mnogi gube sinekure i pozicije i kad im se daje radni zadatak." Na prvoj rečenici odista mu se ne bi moglo zamjeriti, dok bi se o drugoj moglo diskutovati jer nije mali broj onih koji su se i nakon 2020. prišutali a očekivalo bi se da se glasnu.</p>
<p>No ovđe nije riječ o tome. Riječ je o nedostatku skrupula kolumniste koji u opisani kontekst smješta Đorđa Šćepovića za kojega veli da je "neki pjesnik Šćepović za koga niko nikad nije čuo, na čije su me tekstove isto uputili juče. Taj je momak dokaz toga da DPS nikad nije bio dobar u pronalasku talenata. Prvo su ga, koliko vidim sad, uhljebili u Gradskoj, đe je vodio neku bizarnu emisiju.&nbsp;</p>
<p>Sada piše tekstove sa radnog mjesta u nekoj od biblioteka đe ga je isto uhljebio DPS i đe mu ne smeta da śedi sa kolegama četničkim mimerima koje su uhljebili ovi drugi. Sve dok je državnih para i ugovora za stalno, dotle će uhljebnička kamaraderija carovati međuljudskim odnosima u Crnoj Gori."</p>
<p>Da vidimo sad koliko je kolumnisti stalo do činjenica.</p>
<p>Pjesnik Đorđe Šćepović, autor nekoliko knjiga poezije, pripovjedaka i kolumni, do 2020. godine, tj. dokle je DPS bio glavni konstituent vlasti u Crnoj Gori, svoje sinekure i uhljebljenja sticao je kao zapošljeni u jednoj podgoričkoj kladionici.</p>
<p>Kao kulturni stvaralac kojemu nije bila po ukusu ondašnja kulturna politika nije polučio nijednu književnu niti kakvu drugu državnu nagradu u Crnoj Goru. Kao profesor crnogorskoga jezika i književnosti taj sinekurist i uhljeb nije na konkursu u podgoričkoj gimnaziji mogao parirati ni jednome Radomanu Čečoviću, a riječ je o avgustu 2020, dakle prije trijumfa litijaške kontrarevolucije.</p>
<p>Kad je postao novinar Gradske TV, u njegovim "bizarnim emisijama" učestvovali su uglavnom oni koji su se glaskali i protiv vlasti i protiv litija i prije avgusta 2020. godine, a među njima i potpisnici ovoga teksta. Kad je nakon smjene vlasti u Podgorici, izvršena političko-ideološka čistka, taj uhljeb Šćepović sklonjen je iz Gradske TV. Nije dakle prigrlio sinekuru. Vratio se svojem primarnom radnom mjestu u podgoričkoj biblioteci, kojom upravlja Slavica Ilinčić, koaliciona partnerica PES vlasti na svim nivoima.</p>
<p>Bilo bi pristojno da kolumnist, ako zbilja misli da nastavi kako je započeo, pojasni javnosti sve slučajeve Šćepovićeve kolaboracije s današnjom vlašću koja se na CdM-u promoviše te ilustruje kako je to Šćepović uhljeb ove vlasti. Tako što prima platu od države s čijom institucijom ima sklopljen ugovor o radu? Tako što prima platu iz državnoga budžeta radeći u javnoj ustanovi? Onda nema zapošljenoga u javnome sektoru niti penzionera koji nije sinekurist, kolaborant, uhljeb.</p>
<p>Šćepovićevi su tekstovi javno dostupni, makar oni na Anteni M.</p>
<p>Oni s Gradske TV uredno su izbrisani s portala, ali ih CdM-ov kolumnist može naći u Šćepovićevoj zbirci eseja "Vrijeme Juda". Neće se naravno iznenaditi ako onđe nađe tekstove u kojima se kritikuje ne samo nekadašnja DPS vlast no i doskorašnje DPS opoziciono djelovanje.</p>
<p>Neće se iznenaditi jer ih neće tražiti budući da mu cilj kolumne nije bio doći do istine no ispuniti propagandistički zadatak da zbunjivanjem javnosti diskredituje jučerašnju Šćepovićevu kritiku kolaboracije CdM-a s aktuelnom vlašću u Crnoj Gori. Jer kad radiš za Milojka, radiš i za Mandića s kojim Milojkov PES dijeli vlast na svim nivoima.</p>
<p>Pravdanja jednoga drugog kolumniste poput onih da nedavni intervju s Mujovićem nije intervju s funkcionerom PES vlasti no s gradonačelnikom samo su jeftina demagogija. Što onda ne bi uradili intervju i s Dariom Vranešom i Markom Kovačevićem i Milom Božovićem i Stevanom Katićem? I oni su gradonačelnici, a nijesu grđi od svježe okupanoga Mujovića. Još je jeftinije pominjanje kolumni Dušana Pajovića u kojima se kritikuje i PES i DPS jer te kolumne najčešće imaju ulogu smokvina lista preko sve vidnije sramote CdM-a.</p>
<p>Da se razumijemo. Legitimno je biti reklamna platforma vlasti Mikija Spajića. Premda, kako rekosmo, nijesmo toliko naivni - reklama Spajiću reklama je Mandiću. Ali nemojmo se sprdati i jeftinu propagandistiku odijevati plaštom etike i profesionalizma, uz hinjenu ogorčenost. Jer jutrošnji napad na pisca Đorđa Šćepovića nije ni etički ni profesionalan. Uprkos tome što će kolumnist i u ovome viđeti dokaz za udruženu zavjeru DPS-a, nacionalista i zlih duhova što su se ustremili na pravo njegova medija da postojano služi režimu.</p>
<p>Ne bi začudilo da uslijedi i kakav hakerski napad na njegov portal ili kakva anonimna prijetnja njemu lično. Sve to ide kao dio simulakruma koji kolumnist konstruiše ne bi li i samoga sebe uvjerio da je vječita žrtva. Ali ne žrtva blagorodnoga čuvstva no opozicije.</p>
<p>A Crna Gora je valjda jedino mjesto na svijetu đe si uhljeb, poltron i sinekurist kad podržavaš opoziciju, a nezavisni intelektualac, ekspert i stručnjak kad služiš vlasti.</p>
<p>Žaleći što smo se morali upuštiti u ovaj dugo izbjegavani osvrt na koji nas je obavezivala solidarnost s beskurupulozno opanjkanim kolegom i prijateljem Đorđem Šćepovićem, nadamo se da će se kolumnisti CdM-a śetiti da i đaci u osnovnoj školi imaju mogućnost izbora temâ pri izradi pismenih zadataka. Bilo bi dobro i za njih i za cjelokupnu javnost da od gazde zahtijevaju pravo na izbor i time sačuvaju ugled koji sami sebi ugrožavaju.&nbsp;</p>

Milojkovi CdM propagandisti

<p>Takmičari džudo kluba "Ippon" iz Nikšića ovog vikenda učestvovaće na jednom od najjačih judo turnira u regionu – Kupu Jadrana 2025, koji se održava 28. i 29. juna u Splitu. Turnir će okupiti veliki broj učesnika iz zemalja regiona i Evrope, a borbe će se odvijati u poznatoj splitskoj dvorani “Gripe”.</p>
<p>Organizatori su najavili bogat takmičarski program, ali i ukupan nagradni fond od 10.000 eura, koji će biti raspodijeljen najuspješnijim ekipama, što dodatno pojačava značaj ovog sportskog događaja.</p>
<p>Iz nikšićkog kluba ističu da spremni dočekuju jedno od najvažnijih takmičenja u sezoni.</p>
<p>– Naši borci su spremni i motivisani, a iza njih su sedmice napornih priprema i predanog rada sa trenerima Predragom Stanjevićem, Milanom i Goranom Kodžulovićem, koji će ih i predvoditi u Splitu - navode iz kluba.</p>
<p>Polusezona je, kako ističu, bila izuzetno uspješna.</p>
<p>– U ovoj polusezoni naš klub je dobio seniorskog prvaka države, veliki broj kadetskih i pionirskih šampiona Crne Gore, kao i šampione Balkana i osvajače najjačih međunarodnih turnira u regionu. Kup Jadrana je naš posljednji turnir u ovoj sezoni i očekivanja su na najvišem nivou - &nbsp;poručuju iz "Ippona".</p>
<p>Predsjednik kluba <b>Srđan Mrvaljević</b> ističe da tokom ljeta neće biti odmora.</p>
<p>– Džudo klub Ippon neće praviti pauzu tokom ljeta, treninzi će se održavati redovno, jer vjerujemo da je kontinuitet ključ napretka i razvoja mladih sportista - kazao je Mrvaljević.</p>
<p>On je naglasio da Ippon ima jasnu viziju i ambiciju:</p>
<p>– Svjesni smo da se džudom u svijetu bavi više desetina miliona ljudi i da je, uz atletiku, najmasovniji sport sa vjerovatno najvećom konkurencijom. Ako želimo da naša djeca iz male Crne Gore budu uspješna u takvoj konkurenciji, nemamo vremena za pauze. Naprotiv – moramo raditi mnogo više i jače od ostalih kako bismo ostvarili ono čemu stremimo - zaključio je Mrvaljević.</p>

Džudo klub "Ippon" na prestižnom Kupu Jadrana u Splitu

<p><b>Aleksandar Saša Zeković</b>, član Građanske inicijative “21. maj” i aktivista sjećanja, kazao je da je sada rukovodstvo Skupštine konačno pluralističko i čine ga sve strukture crnogorskog društva sa političkim legitimitetom.&nbsp;</p>
<p>On je to kazao u čestitki poslaniku <b>Nikoli Rakočeviću</b> na izboru za potpredsjednika i pozdravio odluku koja je Skupštinu Crne Gore učinila potpunom u demokratskom smislu.</p>
<p>- Snažna i organizovana opozicija u parlamentu nužna je za demokratiju i povjerenje u Crnoj Gori i ključna za rješavanje i prevazilaženje svih naših razlika, mirnim putem i u tolerantnom okruženju - dodao je Zeković u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Izborom Rakočevića za potpredsjednika, uvjeren je, dodaje, osnažiće se nadzorna uloga parlamenta kako bi konstantno, odgovorno i konstruktivno bile provjeravane sve politike i prakse Vlade Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- To je važno i za dalje definisanje pouzdane političke i demokratske alternative. Posebno sam apelovao na Rakočevića da sa pozicije potpredsjednika Skupštine Crne Gore bude aktivan i odgovoran podržavalac suočavanja s prošlošću - naveo je Zeković.&nbsp;</p>
<p>Taj proces, dodaje, u odnosu na nasljeđe iz 90-tih prošlog vijeka je posebno važan za našu evropsku budućnost i stabilizaciju i dalje unaprjeđenje odnosa sa svim susjednim državama.&nbsp;</p>
<p>- To je proces koji je važan i potreban i na unutrašnjem, domaćem, planu jer doprinosi boljem razumijevanju, prihvatanju činjenica, prevazilaženju brojnih linija podjela i sveukupnom nacionalnom pomirenju odnosno jedinstvu i slozi u Crnoj Gori - ističe Zeković.&nbsp;</p>
<p>Ozdravljenje našeg društva, naglašava Zeković, i međusobnih odnosa u njemu podrazumijeva i pravedan odnos prema svim ozbiljnim kršenjima ljudskih prava u prošlosti.&nbsp;</p>
<p>Posebno su zanemarena prava, zbog ideoloških i klasnih razlika, podvlačim nevinih, civilnih, žrtava Drugog svjetskog rata i poratnog perioda koje i danas čekaju pravo na trajan grob i ime na njemu. Okruženje je ispolitizovano, brojne su revizionističke i nacionalističke manipulacije, kao i ideološki otpori rasvjetljavanju kršenja ljudskih prava. Kroz humanistički pristup i prihvatanje nespornih stradanja nedužnih žrtava odlučno se zaustavlja svaka funkcionalizacija žrtava, istorijski revizionizam i nametanje zamjenskog narativa - zaključuje Zeković.&nbsp;</p>

Saša Zeković čestitao Rakočeviću: Rukovodstvo Skupštine konačno pluralističko

<p>Crna Gora želi da ulaže više napora u održivi razvoj - kroz jačanje institucija, prilagođavanje stvarnim potrebama građana i saradnju sa međunarodnim partnerima, kako bi se zajednički gradila bolja i održivija budućnost - poručio je predsjednik Jakov Milatović.</p>
<p>On je upriličio radni doručak povodom predstojećeg učešća na međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija „Finansiranje za razvoj“ u Sevilji, koju zajednički organizuju premijer Kraljevine Španije Pedro Sančez i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutjereš.</p>
<p>Doručak je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, bio prilika za otvoren dijalog između Milatovića, predstavnika relevantnih institucija i međunarodnih partnera o dosadašnjim rezultatima Crne Gore u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, kao i o narednim koracima za ubrzanje realizacije Agende 2030.</p>
<p>- Predsjednik Milatović istakao je da tema konferencije, u svjetlu brojnih globalnih izazova, zahtijeva sveobuhvatan i usklađen pristup kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Ocijenio je da konferencija u Sevilji dolazi u pravom trenutku, jer vraća fokus na održivi razvoj - temu kojoj Crna Gora mora posvetiti još veću pažnju u periodu koji slijedi - kazali su u njegovom kabinetu.</p>
<p>Sagovornici su, prema njihovim riječima, istakli da je učešće predsjednika Milatovića na predstojećoj konferenciji važna šansa da Crna Gora pokaže da je pouzdan i ozbiljan partner, ali i da predstavi izazove i potrebe koje ima kao mala ekonomija sa velikim potencijalima za razvoj.</p>
<p>Doručku koji je organizovao predsjednik Milatović prisustvovali su: ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, državna sekretarka u Ministarstvu finansija Milica Adžić, guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović, savjetnica u Centralnoj banci Crne Gore Biljana Gligorić, rezidentni koordinator UN misije u Crnoj Gori Dijego Sorilja, šef kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Mihele Servadeji, šefica kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, direktorica UNOPS kancelarije za Crnu Goru Mihaela Telatin, predstavnik Svjetske banke Denis Mesihović, predstavnice GIZ-a Olivera Dimić i Jasna Sekulović, predstavnik Ambasade Španije Horhe Urbiola i predstavnik KfW banke Željko Uljarević.</p>

Milatović: Crna Gora mora graditi budućnost na održivom razvoju

<p>Još jedna u nizu izjava poslanika i funkcionera vladajuće koalicije Borisa Bogdanovića, u kojoj je bez ikakvih dokaza i elementarne odgovornosti danas optužio Portal Analitika, Televiziju E i M portal da su „na platnom spisku kavačkog i škaljarskog klana“ predstavlja drastičan primjer brutalnog targetiranja medija i novinara, koji ozbiljno ugrožava našu bezbjednost i profesionalni integritet.</p>
<p>Ne moramo podsjećati javnost da javne optužbe izrečene u Skupštini, i to bez ijednog iznesenog dokaza, grubo krše osnovna pravila demokratskog društva i slobode medija. Ove izjave nijesu samo klevetničke, već su prije svega opasne, jer dolaze iz usta javnog funkcionera sa imunitetom, koji koristi skupštinsku klupu da diskredituje i kriminalizuje novinare, bez ikakve pravne ili moralne odgovornosti.</p>
<p>Takva vrsta neargumentovanog etiketiranja, bazirana na, najblaže rečeno, političkoj paranoji, predstavlja najprizemniji oblik propagande i pokušaj da se novinari pretvore u mete, a profesionalni mediji u neprijatelje države.</p>
<p>Izmišljanjem brojki, navodnih relacija nepodobnih medija i kriminala, "šefova" i motivacija, Bogdanović je svjesno posegnuo za mehanizmima verbalnog linča, u nadi da će zaplašiti spriječiti novinare da njima postavljaju “nezgodna” pitanja ili da se bave istraživačkim novinarstvom koje očigledno smeta Demokratama.</p>
<p>Podsjećamo javnost da nije prvi put da predstavnici vlasti pokušavaju da uguše kritičku riječ naših novinara i profesionalno izvještavanje fabrikovanjem skandala i etiketiranjem neistomišljenika. Međutim, kada se novinari proglašavaju kriminalcima, a mediji predstavljaju kao produžena ruka mafije, bez ijednog materijalnog dokaza, tada više nije riječ samo o prepoznatljivom političkom folkloru, već o direktnoj prijetnji koja može imati ozbiljne posljedice po bezbjednost redakcija i novinara koji čine te redakcije.</p>
<p>Kompletna redakcija Analitike, uredništvo i menadžment portala, odbacuju i ove lažne tvrdnje koje je danas Bogdanović iznio, a da trepnuo nije. Naš rad je, podsjećamo još jednom one koji bi da nas unize, utemeljen na profesionalnim standardima, snažnoj novinarskoj etici i javnom interesu.</p>
<p>Svaki pokušaj da se novinarstvo izjednači sa kriminalom, a nezavisni mediji predstave kao "prepreka oporavku države", pokazuje duboko nerazumijevanje osnovnih postulata slobodnog demokratskog društva i ukazuje na autoritarne impulse onih koji bi da vladaju bez kontrole i odgovornosti.</p>
<p>Pozivamo sve domaće i međunarodne organizacije za zaštitu novinara i slobodu medija, diplomatski kor i građansku javnost da osude ovakvu vrstu diskreditacije medija i da zaštite ono što je suština svakog demokratskog poretka, a to je pravo novinara da slobodno i bez straha pišu.</p>
<p>Očekujemo da se oglasi i ministarka za kulturu i medije Tamara Vujović, kojoj smo ovim povodom uputili i zvanična pitanja, tražeći da se jasno izjasni šta misli o ovakvim neutemeljenim optužbama partijskog kolege na račun medija i novinara.&nbsp;</p>
<p>Dok čekamo odgovore, da ne bude da ga nijesmo ohrabrili - ako gospodin Bogdanović posjeduje bilo kakav dokaz za svoje tvrdnje, neka ga dostavi nadležnim institucijama. Ako ne, jedini minimum političke i ljudske odgovornosti bio bi da javno uputi izvinjenje zbog gnusnih laži izrečenih s mjesta koje bi trebalo da bude simbol pravde i zakonitosti, a ne mržnje i progona.</p>
<p>U suprotnom, zbog svega navedenog, iskoristićemo sve raspoložive pravne mehanizme kako bismo zaštitili sebe, naše novinare i redakciju od ovakvih opasnih napada, a od gospodina Bogdanovića zahtijevaćemo da za svaku izgovorenu neistinu snosi odgovornost pred nadležnim institucijama.</p>

Ne bavi se Bogdanović samo klevetanjem: Zaplašiti nas nećete, ali ćete optužbe morati da dokažete

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: adnan-cirgic