Još 2022. godine, tadašnji premijer Dritan Abazović najavio je izgradnju mosta na rijeci Bojani – projekta vrijednog 20 miliona eura koji bi spojio Ulcinj i albansku Velipoju. Udaljenost između dva turistička mjesta, koja danas iznosi 73 kilometra, trebala je biti smanjena na samo kilometar. Najave su bile velike, a obećanja još veća. No, tri godine kasnije – ni traga od mosta. U januaru 2023. potpisan je i međudržavni sporazum između Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta. I to je bio posljednji konkretan korak. Danas, gradilišta nema, početak radova nije ni najavljen, a iz Albanije stižu informacije, kako to pišu pojedini tamošnji mediji, da projekat više nije među prioritetima njihove vlade. Crnogorsko Ministarstvo saobraćaja za Portal ETV tvrdi da zvanično nisu dobili obavještenje o obustavi projekta: - Nismo od strane Albanije zvanično obaviješteni da odustaju od projekta. Svakako ćemo od albanske strane zatražiti informaciju - kažu u Ministarstvu.&nbsp; Ipak, politički i institucionalni temelji projekta izgledaju sve klimavije. Most na Bojani bio je promovisan kao simbol saradnje u okviru inicijative Otvoreni Balkan, koju su zajedno tada podržavali Abazović i albanski premijer Edi Rama. Ta regionalna inicijativa koju je najviše zagovarala Srbija sa Aleksandrom Vučićem na čelu, je doživjela fijasko i propala, a uz nju je u tišini nestala i ideja o mostu. Sa ove distance se čini da je most služio kao svojevrsni popitički PR tadašnjem premijeru u tehničkom mandatu Abazoviću i da je to bio projekat za "pokušaj podizanja slabog političkog rejtinga". Abazović je na poziciji premijera u tehničkom mandatu "potrajao" do jeseni 2023.&nbsp; Abazović je 2022. godine javnosti predstavio i konkretne tehničke detalje mosta:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250104090112_18abb733c39f9a4272bdf3e1772e09b128365c27aae47cf50542035110616181.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250104090112_18abb733c39f9a4272bdf3e1772e09b128365c27aae47cf50542035110616181" data-rendition-name="original" width="4032" height="2268" loading="lazy" alt="Dritan Abazović"> <figcaption>Dritan Abazović(Photo: Portal ETV/D.M.)Portal ETV/D.M.</figcaption> </figure>  „Most će biti dug 310 metara, sa rasponom između nosećih stubova od 139 metara. Biće širok 17 metara – dvije saobraćajne trake po 3,75 m, trotoari po 2 m i biciklističke staze po 1,25 m.“ Prema tadašnjim procjenama, most bi spojio 34 kilometra pješčanih plaža koje godišnje posjeti oko 530.000 turista, a planirani rok završetka bio je avgust 2024. godine. - Spajamo ljude, jačamo privredu, gradimo Crnu Goru - govorio je Abazović. Danas, jedino što je ostalo od tog entuzijazma jesu prazna obećanja i muk.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Niđe Abazovića, ni njegovog mosta na Bojani od 20 miliona - od vizije do iluzije

Na Adi Bojani otkriveno je prvo gnijezdo glavate morske kornjače na ovom području, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora Crne Gore.
Direktor Instituta Mirko Đurović je rekao da je to vrlo važan nalaz u praćenju i zaštiti ove zaštićene morske vrste na ovoj obali.
Iz Instituta su naveli da su tragovi izlaska kornjače na plažu i samo gnijezdo zabilježeni rano jutros.
Lokacija je potvrđena i jasno obilježena vidljivom oznakom.
Vrijeme inkubacije jaja je u prosjeku oko 60 dana i zavisi od temperature pijeska i drugih uslova sredine, a izlijeganje prvih jedinki se očekuje krajem avgusta.
Iz Instituta su naveli da su kornjače i njihova gnijezda strogo zaštićeni prema nacionalnim propisima i međunarodnim konvencijama, te apelovali na turiste da im ne prilaze.

Portal ETV

Na Adi Bojani otkriveno gnijezdo glavate kornjače

Cilj novog režima naplate ulaza na Adu Bojanu je evidentiranje broja posjetilaca, fiskalizacija, unapređenje ponude i transparentnost u radu, poručeno je iz Hotelsko-turističkog preduzeća "Ulcinjska rivijera".
Od 1. jula do 15. septembra cijena ulaza na Adu Bojanu do 18 sati iznosiće dva eura po satu, a od 18 do sedam sati ujutro biti jedan euro po satu.
- Morate biti svjesni činjenice da ulaz u nudističko naselje mora biti filtriran. Rampa je samo tačna evidencija, da bude sve transparentno i za Ulcinjsku rivijeru, radnike i širu javnost. Ako ćemo da obogatimo ponudu i nudimo nešto što je, za razliku od prošlih godina dosta bolje, smatramo da to treba uraditi na korektan način - kazao je za TV E izvršni direktor HTP "Ulcinjska rivijera" Armend Mila.
On je podsjetio da se prošle godine ulaz naplaćivao sedam eura ako bi posjetilac samo želio da popije kafu.&nbsp;
- Vi ste popili kafu za sat vremena i morali ste platiti sedam eura. To nije fer, fer je da se plaća jedan euro po satu. Samim tim privući ćemo veći broj gostiju, koji će ručati i popiti nešto u našim restoranima. Tako da je ovo sve u cilju transparentnosti - poručio je Mila.
T.K.

Mila: Naplata ulaska na Adu Bojanu radi transparentnosti i unapređenja ponude

Pet sati na državnoj granici između Crne Gore i Albanije, po veoma lošim vremenskim uslovima i talasima do četiri metra trajala je akcija spašavanja dvojice stranih državljana, saopštila je Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Prema nezvaničnim informacijama, kako pišu mediji, spašeni su poznati hrvatski sportista skijaš Ivica Kostelić i jedan francuski državljanin, a koji su se bavili kajakingom.
Kako navodi Uprava pomorske sigurnosti sinoć nakon što su operateri na Pomorsko operativnom centru primili poziv za pomoć od osobe sa obale na delti rijeke Bojane hitno je započeta veoma složena akcija traganja i spašavanja dvoje stranih državljana, koja je trajala punih pet sati na državnoj granici između Crne Gore i Albanije, po veoma nepovoljnim vremenskim uslovima i visini talasa do četiri metra.
- Operateri na Pomorsko operativnom centru Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama su u okviru poziva za pomoć dobili informaciju da su tri osobe upravljale kajacima od Skadra do ušća rijeke Bojane u Jadransko more, i da je zbog složenih i loših vremenskih uslova došlo do prevrtanja jednog kajaka, nakon čega su jake struje odnijele na pučinu dvije osobe, jedno hrvatske i drugo francuske nacionalnosti - navodi se u saopštenju.
U skladu sa vremenskim uslovima i prognozama koje su najavljivali udare južnog vjetra i do 40 čvorova, pokrenuta je koordinisana akcija traganja i spašavanja u skladu sa Nacionalnim planom traganja i spašavanja.
- Spasilački čamac SAR-1 Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama je odmah isplovio sa posadom i pripadnikom Sektora granične policije iz Bara, uz koordinaciju granične policije na rijeci Bojani. Zbog pogoršanja vremenskih uslova, morali su se hitno uključiti svi raspoloživi državni resursi te je Pomorsko operativni centar preko Direktorata za zaštitu i spašavanje (OKC 112), po proceduri zahtjevao angažovanje helikoptera Vojske Crne Gore sa upotrebom termovizijske kamere kako bi pretraga za nestalim licima na moru bila efikasnija - navodi se u saopštenju.
I patrolni čamac Mornarice Vojske Crne upućen je na teren, gdje je u otežanim uslovima i plitkoj vodi zajedno sa čamcem SAR-1 pretraživao oblast od ušća rijeke Bojane duž granice sa Albanijom ulazivši uz odobrenje u unutrašnje morske vode za potrebe traganja i spašavanja.
- Nakon upornog traganja i spašavanja lica, po izuzetno lošim vremenskim uslovima u akciju se uključio i vojni helikoter, koji je iz Podgorice, došao u SAR ( Search and rescue) rejon i upotrebom optičkog termalnog senzora nakon sat vremena locirao dvije osobe na kajaku koje su bile udaljene nekih 1.7 nautičkih milja od delte rijeke Bojane - saopštila je Uprava pomorske sigurnosti.
Tada su, kako navode, spasilački čamci UPSUL i MVCG prišli samoj lokaciji ugroženih i ukrcali ih na čamac MVCG, te se uputili u Luku Bar, gdje ih je čekalo vozilo Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, koje ih transportovalo u opštu bolnicu Bar na dalji tretman i ukazivanje pomoći.
- Ovako složena koordinisana akcija svih državnih organa u Crnoj Gori, zajedno sa kolegama iz RCC Tirana, je uspješno realizovana, a znajući da se desila na veoma zahtjevnom području uliva rijeke Bojane u Jadransko more, koje je odnijelo nemali broj ljudskih života - saopšteno je iz Uprave pomorske sigurnosti.
Ova složena akcija traganja i spašavanja na moru je, kako kažu, pokazala spremnost države i svih učesnika u akcijama traganja i spašavanja da odgovore veoma zahtjevnim kriznim situacijama na moru, uz efikasno korištenje opreme i plovnih sredstava.
- Posebno priznanje i zahvalnost treba dati spasiocima koji su neposredno učestvovali u ovoj složenoj akciji i rizikovali svoje živote na moru - zaključuje se u saopštenju Uprave pomorske sigurnosti.

1250x600

1084x550

Spašavanje na moru trajalo pet sati: Kostelić i Francuz prebačeni u bolnicu

Jedno javno kupalište za aktivan odmor (kite/wind surfing) koje ima 10.000 metara kvadratnih, a koje je za dio plaže plaćalo 4.700 eura, novim tenderom bi, samo po osnovu zakupa plaže, plaćalo 25.000 eura.
Na to su, u saopštenju medijima, ukazali u Udruženju zakupaca plaža, Udruženju „Ada Bojana“ i udruženja restorana Ada Bojana.
- Osim ove stavke, u zavisnosti od veličine objekta, mora plaćati nadoknadu od 9.000 eura za bavljenje kite ili wind surfingom, 1.000 eura za konzervator za sladoled (što većina plaža u tom dijelu i nemaju zbog činjenice da nemaju napajanje električnom energijom). Takođe, treba dodati iznos za ugostiteljski objekat koji za objekte do 30 metara kvadratnih iznosi 5.500, i za svaki metar kvadratni preko 30 metara kvadratnih se obračunava iznos od 72 eura, kao i nadoknadu za metar kvadratni terase koja iznosi 60 eura po metru kvadratnom – istakli su u tri udruženja.
 
<h2>Armenko da govori u svoje ime</h2>
U Udruženju zakupaca kupališta na Velikoj plaži demantovali su navode njihovog budvanskog kolege Ilije Armenka da su zakupci zadovoljni novim cijenama i istakli da jedna od stavki novog cjenovnika, koja ima najveći rast, jeste zakup same površine plaže - od 250 do 435 odsto.
- Zakupci kupališta na Velikoj Plaži se ne slažu sa izjavom njihovog kolege iz Budve, gospodina Ilije Armenka, koji je gostujući u istoj emisiji „Okvir“ na RTCG naveo da su zakupci zadovoljni sa novim cijenama. Zakupci nijesu zadovoljni sa cijenama, a gospodin Armenko može da priča u svoje ime - ne i u ime svih zakupaca, pogotovo ne u ime zakupaca sa teritorije Opštine Ulcinj - poručili su oni dodajući da ga Udruženje zakupaca uopšte nije delegiralo za ovakvu izjavu.
U reagovanju se ističe da po novom cjenovniku zakup površine plaža iznosi 2.5 eura po metru kvadratnom.
- A 2019. je iznosila od 0.47 eura do 0.85 eura po metru kvadratnom - što predstavlja rast od 250 do 435 odsto - ukazali su oni.
<h2>Ada Bojana bila podijeljena u četiri zone - a sad svrstana u jednu kategoriju</h2>
Oni su ustvrdili daje Velika plaža bila odvojena posebnim cijenovnikom zbog svoje specifičnosti i veličine površina, bila podijeljena na četiri zone, a da je novim svrstana u jednu kategoriju.
- Time je došlo do drastičnog uvećanja cijena zakupa po više osnova. Takođe, najveći namet je na cijenu terasa ugostiteljskih objekata koja je u nekim zonama Velike plaže kao i za ugostiteljske objekte na rijeci Bojani poskupjela 230 odsto - tj. sa 18 eura na 60 eura po metru kvadratnom - ukazali su u tri udruženja.
Na Velikoj plaži je, dodaju oni, ukupno predviđeno 49 kupališta - od kojih su tri hotelska, 31 javno-porodično, 12 javnih kupališta za aktivan odmor (kite/wind surfing), i po jedno javno bez plažnog mobilijara, javno kupalište za pse i javno-romantično.
- Većina plaža na Velikoj plaži imaju preko 10.000 metara kvadratnih, a ima nekoliko plaža koje imaju i blizu 20.000. Većina ovih kupališta, koriste samo 50 odsto površina, a nekoliko plaža, kao što je primjer javnih-kupališta za aktivan odmor (kite/wind surfing) koriste samo 30 odsto kupališta - pojasnili su oni.
Zakupci plaža smatraju da je način bodovanja nepravedan.&nbsp;
- Oni nemaju jednako bodova kao i drugi zakupci privremenih objekata u zoni Morskog Dobra. Jedan privremeni ugostiteljski objekat može dobiti najviše 25 bodova po osnovu referenci, a zakupci kupališta samo 12.5 bodova po istom osnovu. Drugi dio od 12.5 bodova u slučaju zakupaca kupališta se odnosi na posjedovanje plave zastavice, koju je prošle godine imalo samo 34 kupališta na crnogorskom primorju. Veliki broj kupališta ne može dobiti plavu zastavicu, kao što je slučaj sa kupalištima u Boki Kotorskoj i u drugim djelovima crnogorskog primorja - naveli su u tri udruženja.
<h2>Velika plaža ne može biti jednaka sa mnogima</h2>
U cijenovniku Javnog preduzeća Morsko Dobro piše, kako ističu oni, da su kategorije kupališta podjeljene na osnovu stepena uređenosti, atraktivnosti i infrastrukturnoj opremljenosti.
- U konkretnom slučaju Ulcinjska Velika plaža, koja je svrstana u drugu kategoriju, ne može biti jednaka sa mnogim drugim lokacijama šitom Crne Gore po stepenu infrastrukturne opremljenosti. U većini gore navedenih elemenata, zakupci su godinama ulagali sami, i smatraju da bi trebali biti zaštićeni na neki način ili da se njihova ulaganja u infrastrukturu priznaju - naveli su u reagovanju.&nbsp;
Većina zakupaca je, ukazuju, sama ulagala velika sredstva za obezbjeđenje napajanja električnom energijom, prilaznih puteva, kultivisanje javnih površina, postavljanju javne rasvjete kako bi u najmanju ruku podigli nivo turističke usluge.
- Ovo nije atak na zakupce plaža nego direktno na turizam u Crnoj Gori. Pitamo, da li je u interesu povećanje profita Javnog Preduzeća Morsko Dobro ili unapredjenje turizma i turističke ponude u Crnoj Gori? Sa Novim cijenovnikom, ni po jednoj logici ne vidimo poboljšanje i unapredjenje turizma nego naprotiv njegovo uništavanje - zaključili su u reagovanju.

Novim tenderom bi cijena koja je za kupalište 2019. sa PDV-om bila 12.000 skočila na 54.500 eura

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu poručio je premijeru Milojku Spajiću da će posljedice primjene neočekivane i skrivene odluke o drastičnom podizanju cijena zakupa kupališta i objekata biti nezamislive, te da je smatra najtežim činom prema Ulcinjanima - još od zemljotresa 1979. godine.
U Udruženjima „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana danas su pozvali sve građane da im se sjutra u 10 sati pridruže ispred prostorija Morskog dobra - gdje će mirno protestovati zbog ovako štetne odluke Vlade Crne Gore. Oni su ukazali da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fispred-morskog-dobra-sjutra-u-10-sati-protest-zbog-odluke-vlade-da-podigne-cijene-zakupa-kupalista-i-objekata-do-300-odsto&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore - podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“. Oni su poručili da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su kazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju - što će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu.
Takvog stava je i Nimanbegu koji je saopštio da će sjutra biti prvi na protestu za zaštitu teritorije Opštine Ulcinj koja se, kako je rekao, i dalje pljačka centralističkom i antigrađanskom politikom.
- Kao gradonačelnik Opštine Ulcinj, ovu zabrinutost ću iznijeti i pred diplomatskim predstavništvima u Crnoj Gori, smatrajući da je ova odluka suprotna volji lokalnog stanovništva - poručio je on.
<h2>UGROŽENA EKONOMSKA BUDUĆNOST</h2>
Kazao je i da je neočekivana i skrivena odluka Vlade o Planu privremenih objekata na području Morskog dobra, za koju nemaju saglasnost primorskih opština, u suprotnosti sa njihovim zalaganjima u Skupštini, da lokalne samouprave same upravljaju svojom imovinom i gradom.
- Samo podizanje cijena zakupa javnih površina na primorskom području, učiniće nas skupom i nekonkurentnom destinacijom, stavljajući lokalnu privredu pred izuzetan izazov. Sve primorske opštine su inicirale sastanak sa vama i očekujemo hitan susret kako bi razjasnili situaciju. Ovoga puta Vaši politički partneri su Vam nametnuli odluku koja ugrožava našu ekonomsku budućnost i koja će ubrzati iseljavanje naših mladih iz ove Opštine - naveo je Nimanbegu.
Podvukao je i da je ovakvo postupanje u suprotnosti sa koalicionim sporazumom.
- Kao rezultat vaših postupaka, bez konsultacija sa nama, a koji su u suprotnosti sa koalicionom sporazumom, još više me uvjerava da vas obavijestim da će naš poslanik obustaviti sve dalje aktivnosti i radnje dok se ovaj problem ne riješi - istakao je Nimanbegu.
Zaštita Valdanosa, održiva valorizacija Velike plaže i unapređenje turističke ponude prioriteti su, poručuje on, Opštine Ulcinj.
- Legitimno pravo da teritorijom upravljaju opštine je kamen temeljac lokalne samouprave, koju ste u ovom slučaju majstorski zaobišli.
Odlučan sam da svim sredstvima, u okviru svojih institucionalnih i građanskih ovlašćenja, štitim interese našeg naroda i svih građana Opštine Ulcinj - zaključio je Nimanbegu.
U ova tri udruženja zahtijevaju hitno povlačenje odluke o raspisivanju tendera pod ovim uslovima i vraćanje sistema zakupa u realne okvire, zaštitu turističke privrede Ulcinja i drugih primorskih gradova od nerealnih poskupljenja, da se odluke o Morskom dobru donose u saradnji sa lokalnim samoupravama i privrednicima - a ne jednostranim odlukama Vlade, ali i transparentan i pošten sisetm zakupa, koji neće favorizovati kriminalne strukture i dovoditi u pitanje sigurnost turističkog sektora.
Nakon okupljanja učesnici protesta će se mirnom šetnjom od prostorija Morskog dobra uputiti do zgrade Opštine Ulcinj kako bi zajednički izrazili nezadovoljstvo nelegitimnim odlukama Vlade i Morskog dobra. 
<h2>POTENCIJALNO GAŠENJE ADE BOJANE</h2>
Iz Udruženja „Ada Bojana“ su saopštili da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore – podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“.
Oni smatraju da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su ukazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju.
- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
Decidni su da povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke destinacije.
- Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore - istakli su u ovom udruženju.
<h2>ISTORIJSKI UDAR NA ULCINJ</h2>
Članovi Udruženja „Ada Bojana“, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj istoriji.
- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od turizma - dodali su oni.
Oni su naglasili i da je Upravni odbor Morskog dobra iz tendera izopštio odredbu kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.
- Na taj način se otvara prostor za učešće lica iz kriminalnih struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost turističkog sektora Crne Gore - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
<h2>KRIMINALU OTVORENA VRATA</h2>
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je na jučerašnjoj pres konferenciji pokušao da opravda odluku Vlade tvrdnjom da je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender način da se uvede red, ali u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je istina sasvim suprotna.
- Ovakvim odlukama, bez presedana, faktički su otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i sudskim postupcima - ukazali su oni.
Oni su pozivali premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i destruktivnu odluku jer, kako su kazali, ona ne šteti samo građanima Ulcinja - već i cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Apelovali su i na JP Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata - naročito ekonomskog i turističkog.
<h2>NEUTEMELJENE OPTUŽBE</h2>
Radunović je juče izjavio i da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“. U Udruženju „Ada Bojana“ cijene da je ova izjava krajnje uvrjedljiva za sve one koji su decenijama ulagali sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i generisali prihode za državu i lokalne zajednice.
Oni smatraju da su neosnovane i tvrdnje Radunovića da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za plaže koje su imale duplo više kvadrata“.
- Ako postoje dokazi o bilo kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava nepromišljenim poskupljenjem zakupa - istakli su oni.
Neutemeljena je, dodaju oni, i tvrdnja resornog ministra da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura prihoda. 
- Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim toga, povećanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu Crne Gore - jer će turisti tražiti jeftinije destinacije u okruženju – ukazali su oni dodajući da Vlada pokazuje nekompetenciju u upravljanju turizmom.
Dodatno, Radunović cijeni da bi vraćanje Morskog Dobra pod ingerenciju opština bilo „katastrofalno“ - a u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je katastrofalno što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.
<h2>UDRUŽENJA NEĆE SJEDITI SKRŠTENIH RUKU</h2>
Udruženje „Ada Bojana“, zajedno sa Udruženjima zakupaca plaža i Udruženjem restorana, su poručili da neće pasivno posmatrati kako se donose ovakve štetne odluke. 
- Djelovaćemo u okviru zakona i preduzeti sve potrebne korake kako bismo ukazali na neustavnost ovih ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovacemo proteste u svim primorskim opštinama Crne Gore kako bismo izrazili nezadovoljstvo ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i privredu - naveli su oni.

Nimanbegu: Sjutra ću biti prvi na protestu za zaštitu Ulcinja, ovakvu odluku Vlade smatram najtežim činom od zemljotresa 1979.

Udruženja „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana pozvali su sve građane da im se sjutra u 10 sati pridruže ispred prostorija Morskog dobra - gdje će mirno protestovati zbog ishitrene i štetne odluke Vlade Crne Gore da raspiše tender za do čak 300 odsto skuplji zakup kupališta i objekata u zoni Morskog dobra, ali i činjenice da je sada izopštena odredba kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.
Ova odluka Vlade je uslijedila bez ikakve konsultacije i protivljenju lokalnih samouprava i privrednika, ali i zanemarujući činjenicu da time ugrožavaju opstanak turizma u našoj zemlji, Adu Bojanu kao turističku destinaciju i egzistenciju svih građana koji od turizma žive.
U ova tri udruženja zahtijevaju hitno povlačenje odluke o raspisivanju tendera pod ovim uslovima i vraćanje sistema zakupa u realne okvire, zaštitu turističke privrede Ulcinja i drugih primorskih gradova od nerealnih poskupljenja, da se odluke o Morskom dobru donose u saradnji sa lokalnim samoupravama i privrednicima - a ne jednostranim odlukama Vlade, ali i transparentan i pošten sisetm zakupa, koji neće favorizovati kriminalne strukture i dovoditi u pitanje sigurnost turističkog sektora.
Nakon okupljanja učesnici protesta će se mirnom šetnjom od prostorija Morskog dobra uputiti do zgrade Opštine Ulcinj kako bi zajednički izrazili nezadovoljstvo nelegitimnim odlukama Vlade i Morskog dobra.&nbsp;
<h2>POTENCIJALNO GAŠENJE ADE BOJANE</h2>
Iz Udruženja „Ada Bojana“ su saopštili da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore – podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“.
Oni smatraju da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su ukazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju.
- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
Decidni su da povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke destinacije.
- Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore - istakli su u ovom udruženju.
<h2>ISTORIJSKI UDAR NA ULCINJ</h2>
Članovi Udruženja „Ada Bojana“, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj istoriji.
- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od turizma - dodali su oni.
Oni su naglasili i da je Upravni odbor Morskog dobra iz tendera izopštio odredbu kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.
- Na taj način se otvara prostor za učešće lica iz kriminalnih struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost turističkog sektora Crne Gore - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
<h2>KRIMINALU OTVORENA VRATA</h2>
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je na jučerašnjoj pres konferenciji pokušao da opravda odluku Vlade tvrdnjom da je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender način da se uvede red, ali u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je istina sasvim suprotna.
- Ovakvim odlukama, bez presedana, faktički su otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i sudskim postupcima - ukazali su oni.
Oni su pozivali premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i destruktivnu odluku jer, kako su kazali, ona ne šteti samo građanima Ulcinja - već i cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Apelovali su i na JP Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata - naročito ekonomskog i turističkog.
<h2>NEUTEMELJENE OPTUŽBE</h2>
Radunović je juče izjavio i da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“. U Udruženju „Ada Bojana“ cijene da je ova izjava krajnje uvrjedljiva za sve one koji su decenijama ulagali sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i generisali prihode za državu i lokalne zajednice.
Oni smatraju da su neosnovane i tvrdnje Radunovića da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za plaže koje su imale duplo više kvadrata“.
- Ako postoje dokazi o bilo kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava nepromišljenim poskupljenjem zakupa - istakli su oni.
Neutemeljena je, dodaju oni, i tvrdnja resornog ministra da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura prihoda.&nbsp;
- Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim toga, povećanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu Crne Gore - jer će turisti tražiti jeftinije destinacije u okruženju – ukazali su oni dodajući da Vlada pokazuje nekompetenciju u upravljanju turizmom.
Dodatno, Radunović cijeni da bi vraćanje Morskog Dobra pod ingerenciju opština bilo „katastrofalno“ - a u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je katastrofalno što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.
<h2>UDRUŽENJA NEĆE SJEDITI SKRŠTENIH RUKU</h2>
Udruženje „Ada Bojana“, zajedno sa Udruženjima zakupaca plaža i Udruženjem restorana, su poručili da neće pasivno posmatrati kako se donose ovakve štetne odluke.&nbsp;
- Djelovaćemo u okviru zakona i preduzeti sve potrebne korake kako bismo ukazali na neustavnost ovih ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovacemo proteste u svim primorskim opštinama Crne Gore kako bismo izrazili nezadovoljstvo ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i privredu - naveli su oni.

Anja Ivanović

Ispred „Morskog dobra“ sjutra u 10 sati protest zbog odluke Vlade da podigne cijene zakupa kupališta i objekata do 300 odsto

Udruženje ''Ada Bojana'', najoštrije je osudilo ishitrenu odluku Vlade Crne &nbsp;Gore da, putem elektronske sjednice i preko vajber grupe, donese odluku o raspisivanju tendera za zakup kupališta i objekata u zoni Morskog Dobra.
&nbsp;Oni su u saopštenju medijima istakli da ovakva odluka donosi nesagledive &nbsp;posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na &nbsp;ekonomiju Crne Gore.
Odluka je, kako kažu, donesena uprkos protivljenju svih predsjednika primorskih opština.&nbsp;
- Lokalni &nbsp;čelnici, koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, &nbsp;bili su jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebali &nbsp;da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku, a ne po novim, &nbsp;drastično uvećanim cijenama zakupa. Odluka Vlade da podigne početne &nbsp;naknade čak do 300% u odnosu na prethodne godine ugrožava ne samo &nbsp;zakupce, već i širu turističku privredu- kažu iz ovog Udruženja.
Iz ovog udruženja su kazali da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno &nbsp;odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i &nbsp;barovima na plažama, što će, dodaju, dovesti do enormnog rasta cijena &nbsp;boravka na Crnogorskom primorju.&nbsp;
- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova, koji će postati preskupi u &nbsp;poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu. Pored navedenog, &nbsp;povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte &nbsp;na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke &nbsp;destinacije. Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova &nbsp;odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od &nbsp;najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore- tvrde u Udruženju.
Kako &nbsp;navode, članovi &nbsp;udruženja, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i &nbsp;građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj &nbsp;istoriji.&nbsp;
- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela &nbsp;Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina &nbsp;znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od &nbsp;turizma. Pozivamo premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i &nbsp;destruktivnu odluku, jer ona ne šteti samo građanima Ulcinja, već i &nbsp;cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Takođe apelujemo na JP &nbsp;Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni &nbsp;Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata – naročito &nbsp;ekonomskog i turističkog. Pored toga, oštro osuđujemo odluku Upravnog &nbsp;odbora JP Morsko Dobro da iz tendera izopšti odredbu kojom se zakupci &nbsp;obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski &nbsp;postupak. Na taj način, otvara se prostor za učešće lica iz kriminalnih &nbsp;struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost &nbsp;turističkog sektora Crne Gore- stoji u saopštenju.
Ministar prostornog &nbsp;planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, kako su naglasili, u &nbsp;svojoj izjavi za medije, pokušao je da opravda odluku Vlade tvrdnjom da &nbsp;je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender &nbsp;način da se uvede red.
- Međutim, istina je sasvim suprotna! &nbsp;Udruženje je mišljenja da su ovakvim odlukama bez presedana faktički &nbsp;otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo &nbsp;omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim &nbsp;zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, &nbsp;bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj &nbsp;način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili &nbsp;sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim &nbsp;dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i &nbsp;sudskim postupcima- tvrde u Udruženju.
Ministar Radunović, kako dodaju, tvrdi da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“.&nbsp;
- Ova &nbsp;izjava je krajnje uvredljiva za sve one koji su decenijama ulagali &nbsp;sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i &nbsp;generisali prihode za državu i lokalne zajednice- dodaju oni.
Udruženje nadalje ističe da su neosnovane tvrdnje o korupciji u Ulcinju.&nbsp;
- Naime, ministar je iznio tvrdnje da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za &nbsp;plaže koje su imale duplo više kvadrata“. Ako postoje dokazi o bilo &nbsp;kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i &nbsp;procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava &nbsp;nepromišljenim poskupljenjem zakupa- kažu iz udruženja.
Smatraju i da je neutemeljen i argument o povećanju prihoda za Crnu Goru.&nbsp;
- Ministar &nbsp;tvrdi da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura &nbsp;prihoda. Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti &nbsp;do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti &nbsp;turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim &nbsp;toga, povecanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu &nbsp;Crne Gore, jer će turisti traziti jeftinije destinacije u okruženju- upozoravaju iz Udruženja.
Ministar &nbsp;Radunović, podsjećaju, tvrdi da bi vraćanje Morskog Dobra pod &nbsp;ingerenciju opština bilo „katastrofalno“. U Udruženju smatraju da je &nbsp;katastrofalno &nbsp;što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj &nbsp;suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.
Zato ističu &nbsp;da Udruženje ''Ada Bojana'', zajedno sa drugim udruženjima iz nevladinog &nbsp;sektora (Udruženje zakupaca plaža, restorana…), neće pasivno posmatrati &nbsp;kako se donose ovakve štetne odluke.
- Djelovaćemo u okviru zakona i &nbsp;preduzeti sve potrebne korake kako bi smo ukazali na neustavnost ovih &nbsp;ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim &nbsp;posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovaćemo proteste u &nbsp;svim primorskim opštinama Crne Gore kako bi smo izrazili nezadovoljstvo &nbsp;ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i &nbsp;privredu. Ovo nije samo borba zakupaca, ugostitelja i privrednika – ovo &nbsp;je borba za opstanak turizma u Crnoj Gori i zaštitu interesa svih &nbsp;građana koji od njega žive. Ukoliko Vlada ne povuče ovu odluku, protesti &nbsp;će biti neminovni- poručuju iz Udruženja ''Ada Bojana''.

Iz udruženja “Ada Bojana” najavili proteste zbog odluka Vlade da podigne početne naknade zakupa čak do 300 odsto

Akcija uklanjanja nelegalnih objekata na Adi Bojani počela je danas.
Kako prenosi Primorski portal, komunalna inspekcija i komunalna policija Opštine Ulcinj u saradnji sa JP Morsko dobro i DOO Žaštita prostora Crne Gore uklanjaju sve objekte koje nemaju dozvolu i koje se nalaze na državnoj imovini. Komunalna policija je evidentirala 67 objekata na kojima su postavili obavještenja o uklanjanju.
Nekoliko vlasnika je već uklonilo svoje objekte a ostale objekte će ukloniti DOO Zaštita prostora Crne Gore.
Akcija uklanjanja će trajati još nekoliko dana sve dok ne uklone sve nelegalne objekte, kazao nam je Sekretar za Komunalni nadzor i inspekciske poslove Opštine Ulcinj Amir Mehmeti.
Procjenjuje se da na desnom rukavcu Bojane ima preko 700 objekata.

Ada Bojana: Počela akcija uklanjanja 67 nelegalnih objekata

U toku je realizacija akcije za uklanjanje više desetina nelegalnih objekata na području Ade Bojane, sa fokusom na nelegalno postavljane kamp prikolice koje se nalaze na cijeloj teritoriji Ade Bojane i u blizini samog ušća - saopšteno je iz Komunalne policije i komunalne inspekcije Opštine Ulcinj.
Planirana akcija je plod višemjesečnog rada u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom i za cilj ima uklanjanje kamp prikolica koje se nalaze na Bojani bez ikakvog odobrenja ili dokumentacije i iste nijesu predviđene važećim planom za zonu morskog dobra.
Iz komunalne policije apeluju na korisnike predmetnih kamp prikolica da ih sami uklone sa javne površine kako bi izbjegli rušenje i uklanjanje i kako ne bi bili izloženi nepotrebnim troškovima izvršenja.
Načelnik komunalne policije Amir Mehmeti najavio je za Portal RTCG da će akcija uklanjanja početi 17. decembra u 9 sati.

Počela akcija uklanjanja nelegalnih objekata na području Ade Bojane

Dok se Naftna industrija Srbije (NIS) nalazi pod američkim sankcijama, raste strah građana od mogućih nestašica goriva i njegovih cijena, ali i od nestašica gasa. Ugovor sa Rusima još nije potpisan, iako je prethodni, koji je važio 10 godina, istekao još u maju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je juče da očekuje potpisivanje kratkoročnog ugovora sa Ruskom Federacijom, koji se, kako tvrde sagovornici Nova.rs, potpisuje na period od svega tri i maksimalno šest mjeseci. Pod znakom pitanja je i cijena.
Situacija sa NIS-om mogla bi mnogo toga da promijeni, jer bi prodaja ili preuzimanje ruskog udjela moglo da se odrazi i na gasni aranžman. Zapravo, vjerovatno već i ima veliki uticaj, jer ugovora sa Rusima još nema, a Vučić očekuje kratkoročni. Prethodni je trajao čak 10 godina uz cijenu koja je bila oko 30 odsto niža u odnosu na ostale države koje su imale ugovor sa Gaspromom, a novi bi, ukoliko se ispune očekivanja predsjednika, mogao da važi svega nekoliko mjeseci.
Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku iz Udruženja „Monitor odgovornosti“, navodi da se ne bi oslanjao na sve što kaže predsjednik i da Rusija nije planirala da obustavi isporuku gasa.
- Kratkoročni ugovori se zaključuju na period od tri do šest mjeseci. Ne bih se oslanjao na sve što kaže predsjednik da je to stvarno tako. Ja bih prije ovo tumačio kao pokušaj da se i dalje objasni građanima da smo mi pod pritiscima zbog kojih nijesmo krivi. Ovdje se još uvijek stvara narativ, a posebno u posljednjih 10 godina, da mi navodno imamo veoma niske cijene prirodnog gasa od naših prijatelja, braće, kako god, i da zbog toga bilježimo dobre ekonomske rezultate između ostalog. Niti je jedno niti je drugo istina. Ta cijena je netransparentna, to zna samo Dušan Bajatović i njegov uzak krug saradnika. Pretpostavljamo da je nešto niža, ali to ne mora da znači - istakao je Kapor.
Smatra da je potpisivanje kratkoročnog ugovora dio strategije da se Srbija zadrži u ruskoj orbiti uticaja.
- Pokušava se predstaviti javnosti da je ovo neka bitka između Zapada i Istoka, gdje Srbija pokušava da ‘bude pametna, da bude neutralna’, i da Rusija prirodno štiti svoje interese… Pokušava da se prikaže da ona voli Srbiju, ali da mora da štiti svoje interese i da mi pažljivo biramo kako ćemo se odnositi prema toj Rusiji, te da zbog pritisaka Zapada moramo da preduzmemo neke nepopularne korake koji mogu da ugroze naše prijateljstvo sa Rusijom - naveo je Kapor.
Što se tiče cijene gasa u ovom kratkoročnom gasnom sporazumu, Kapor smatra da će ona ostati netransparentna i da neće biti nikakvog ucjenjivanja sa ruske strane oko NIS-a.
- Manje se ovdje radi o ekonomiji. Rusi bi se davno ratosiljali NIS-a i izvukli maksimalni mogući profit, a ne da puštaju da kompanija propada, konzervacijom Rafinerije i rizikovanjem prekida platnog prometa koji bi srušio akcije. U pitanju je politički uticaj. Cijena gasa će vjerovatno ostati netransparentna, tu neće biti ucjenjivanja. Mislim da se to ne dešava iza zatvorenih vrata Kremlja i Beograda, već da se razgovara kako da se u dovoljnoj mjeri zadovolji kolektivni Zapad, a da ostane postojeći politički poredak u Srbiji koji čvrsto stoji uz Rusiju. Ovo je predstava za javnost – ‘dobićemo jeftin gas, ugroženi smo’ – da se pokaže da se naše rukovodstvo bori sa pritiscima -naveo je Kapor.
Nezavisni energetski ekspert Dragan Vlaisavljević ističe da cijena gasa, iako je riječ o kratkoročnom sporazumu, ne bi trebalo da bude skuplja. On navodi da cijene tog energenta na berzama padaju i da su sada oko 28 eura po megavat-satu bez transporta.
- Ne očekujem da će biti skuplje, ali nije isključeno. Kratkoročnost ugovora već govori nešto drugo. To znači da je pozicija prodavca prema kupcu takva da on ne želi da zaključi dugoročan ugovor u ovom trenutku. To može da znači nepovoljniju poziciju po nas dugoročno, ali kratkoročno, za tih tri do šest mjeseci, nikakvih promjena neće biti - smatra Vlaisavljević.
Kada je riječ o uredbi Evropske unije o potpunoj zabrani ruskog gasa do 2027. godine, obojica sagovornika Nova.rs saglasni su da se ona neće odraziti na nas ni na eventualni kratkoročni ugovor koji je predsjednik Srbije spominjao.
- To važi za države Evropske unije, ne mora da znači da će se odnositi na nas. Bugarska ima pravo da zbog svoje nacionalne bezbjednosti obustavi dotok prirodnog gasa Srbiji, po međunarodnom pravu. To je uradila i Poljska, koja je odmah na početku agresije u Ukrajini obustavila dotok gasa prema Njemačkoj kroz Jamal gasovod. Bugarska to neće uraditi na svoju ruku bez dogovora sa EU i SAD. Ne postoje naznake da postoji prijetnja prekidu dotoka prirodnog gasa. Taj kratkoročni ugovor bi trebalo da se odvija nesmetano, osim ako Ukrajina, koliko vidimo, dronovima ne ugrozi snabdijevanje tako što će ugroziti infrastrukturu na ruskoj teritoriji ili na međunarodnim vodama. Postoji određena opasnost od prekida snabdijevanja koja je izvan moći EU i SAD - naveo je Kapor.
On smatra da je kod ove uredbe fokus na tome da EU prestane da uvozi ruske energente, prvo kratkoročno, a onda i dugoročno od 2027. godine. To se, po njegovom mišljenju, odvija po planu, tako da je sada Srbija manji fokus interesa, te da će taj kratkoročni ugovor koji bi Srbija trebalo da zaključi sa Rusijom vjerovatno neometano trajati do kraja.
Vlaisavljević ističe da bi ovaj kratkoročni ugovor vjerovatno važio najkasnije do ljeta sljedeće godine i da za to vrijeme neće biti nikakvog uticaja ove uredbe EU, već da će sve biti kao i do sada.
- Malo je vjerovatno da Bugarska prekine dotok gasa, jer taj neki dil koji je napravila EU za sada se ne odnosi na tranzite, tako da ne bi trebalo da bude problema. Ono što treba da bude od interesa jeste šta će se pregovarati od proljeća sljedeće godine za punjenje Banatskog dvora (jer će se on sada prazniti), odnosno koji će se gas koristiti i po kojoj cijeni. Tada kreće ona priča koja je malo dugoročnija – priprema za zimu 2026/2027 - naveo je Vlaisavljević.
Ono što nijesmo čuli od Aleksandra Vučića jeste da li će Srbija ući u pregovore sa nekim drugim partnerima o gasu, budući da nema dugoročnog sporazuma. Nismo obaviješteni ni šta je srpska strana tražila u tim pregovorima sa Rusima. Prema nekim informacijama, ranije je tražen ugovor na tri godine, ali se to mijenjalo zbog uredbe EU i moguće zabrane dotoka ruskog gasa kroz zemlje EU.

Cijena gasa bi mogla da ostane tajna, aranžman na samo šest mjeseci: Kakav kratkoročni ugovor Vučić očekuje od Rusa?

Inicijativa DPS-a da EU vodi proces provjere biračkih spiskova država Zapadnog Balkana u potpunosti je u duhu onoga što već godinama CeMI predlaže sa srpskim nevladinim organizacijama CRTA i CeSID. Naša inicijativa, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama – kazao je za Pobjedu analitičar i predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, pozivajući i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da podrže tu inicijativu i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija.
DPS je najavio da će početkom naredne godine pokrenuti inicijativu u Briselu koja se tiče provjere i uparivanja biračkih spiskova u državama Zapadnog Balkana, da će tražiti da eksperti EU rade na uparivanju biračkih spiskova, te da svaka država – Srbija, BiH i Crna Gora – treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu, kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma.
Na pitanje koliko je najavljena inicijativa DPS-a slična onoj koju je ranije podnio CeMI sa organizacijama CRTA i CeSID, Vujović je kazao da je ta inicijativa u potpunosti u duhu onoga što već godinama predlažu te tri organizacije.
<h3>PROBLEM</h3>
- Nakon krađe lokalnih izbora u Srbiji i masovnog nezakonitog upisivanja birača, posebno na tromeđi Srbija – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, postalo je jasno da se radi o najvećem problemu integriteta izbora u regionu. I ne samo kada je riječ o ovim zemljama. Taj problem postoji, istina u manjem obimu i na tromeđi Albanija – Kosovo – Sjeverna Makedonija, ali i u Moldviji, Kakvkazu. To je postao dominantan trend kada je riječ o pokušajima prekrajanja izborne volje. Međutim, iako je ovakvih slučajeva bilo i decenijama unazad, niko to nije izveo u tolikom obimu, i uz angažovanje gotovo kompletne državne administracije kao srpske vlasti na lokalnim izborima u Srbiji. Tako da je problem dobio na vidljivosti i upalio alarm – kazao je Vujović.
Istakao je da njihova, zajednička inicijativa nevladinih organizacija, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama.
- U tom smislu, stav DPS-a vidim kao podršku inicijativi koju smo mi već pokrenuli, i dobro je što politički akteri prepoznaju njen značaj. Pozivam i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da je podrže i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija – istakao je Vujović.
Upitan kakav ishod inicijative DPS-a očekuje, Vujović je rekao da vjeruje da će inicijativa dati podsticaj za ozbiljniji dijalog na nivou EU, posebno ako je velike evropske partijske porodice podrže.
- Međutim, suštinski, ishod zavisi od toga da li će se više političkih aktera u regionu jasno izjasniti da žele transparentne biračke spiskove i da se prekogranične zloupotrebe iskorijene.
Prema njegovim riječima, ono što je važno razumjeti jeste da se inicijativa CeMI-ja, CRTA-e i CeSID-a mora posmatrati kao grudva snijega bačena sa vrha planine.
- Te tri organizacije same po sebi nemaju političku snagu da nametnu rješenje državama u regionu, ali smo svjesno pokrenuli proces – pustili smo grudvu u nadi da će, uz naše stalne podsticaje, analize i javni pritisak, pokrenuti lavinu koja treba da dovede do stvarne političke i institucionalne promjene. U tom kontekstu, dobro je što se sada i politički akteri, poput DPS-a, priključuju toj temi. To samo potvrđuje da je inicijativa prodrla u javni i politički prostor. Pozivam i druge partije da je podrže i da kroz svoje partnere u Evropskom parlamentu pomognu da se pitanje regionalne provjere biračkih spiskova nametne kao obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija – istakao je Vujović.
Na pitanje što očekuje u pogledu saradnje Srbije, BiH i Crne Gore po tom pitanju, posebno imajući u vidu da do sada nije bilo volje Srbije da sarađuje, Vujović je rekao da je realno očekivati da se ovaj problem ne može riješiti bez obavezujuće uloge Evropske unije.
- Do sada nije bilo političke volje, posebno ne u Srbiji, da se otvore spiskovi i provjere nezakonito prijavljeni birači. Danas imamo situaciju da se hiljade autobusa birača dovozi na tromeđu Srbija – BiH – Crna Gora, gdje veliki broj njih ima nezakonito prijavljeno prebivalište, često na adresama na kojima nikada nijesu živjeli. To je direktan napad na integritet izbora u sve tri zemlje. Zato i insistiramo da EU preuzme inicijativu da proces regionalne provjere biračkih spiskova postane moguć, jer jedino tako možemo doći do rezultata. Pod pritiskom EU, vjerujem da će i Srbija morati da sarađuje – kazao je Vujović.
On je, na pitanje zašto MUP Crne Gore nije reagovao na podatke koje je CeMI dostavio o biračima koji glasaju u više država, rekao da je to pitanje za institucije, ali je, kako je kazao, jasno da je nedostajala politička volja da se problem riješi.
<h3>KONKRETNO</h3>
- CeMI je MUP-u dostavio konkretne slučajeve, više od 3.000, sa dokazima da isti birači glasaju u Crnoj Gori, Srbiji, a ponekad i u Bosni i Hercegovini, što je zakonski nemoguće i mora rezultirati brisanjem iz biračkog spiska Crne Gore, jer biračko pravo proizilazi iz državljanstva i prebivališta. U slučaju Crne Gore i Srbije ne postoji mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva, tako da svi oni koji su se našli u oba biračka spiska nezakonito posjeduju crnogorsko državljanstvo i nezakonito glasaju. U slučaju provjere biračkog spiska za opštinu Herceg Novi utvrđeno je da je čak 10,5 odsto birača nezakonito upisano u birački spisak, a da postoje 82 slučaja lica koja glasaju u sve tri zemlje. Umjesto da institucije iskoriste priliku da otkriju i procesuiraju masovne zloupotrebe, desilo se suprotno – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Agencija za zaštitu ličnih podataka uključila se u proces na način koji je doveo do toga da naloži MUP-u da uništi dokumentaciju i dokaze o zloupotrebama biračkog prava i državljanstva.
- Prema informacijama koje smo dobili, MUP je taj nalog i izvršio. Na taj način su uništeni ključni dokazi o masovnim izbornim zloupotrebama i mogućem kriminalnom djelovanju, čime je nanesena ogromna šteta ne samo izbornom integritetu, već i mogućnosti da se ti slučajevi ikada do kraja istraže – rekao je Vujović.
Kazao je da su, istovremeno, i institucije u Srbiji doprinijele opstrukciji.
- Vlada Srbije je značajno otežala softversku provjeru prebivališta i biračkog prava, čime je praktično onemogućila istraživačima, organizacijama i zainteresovanoj javnosti da dođu do dokaza o postojanju ovih prekograničnih zloupotreba. Prema projekcijama iz studije CeMI-ja ukupan broj lica koja se bez pravnog osnova nalaze u biračkom spisku Crne Gore kreće se između 83.000 i 114.000 birača.
Do ove procjene dolazi se kombinovanjem dvije kategorije: prvo, između 21.000 i 22.000 crnogorskih državljana koji žive van države i čije je prebivalište „upitno“, odnosno faktički ne žive u Crnoj Gori, i drugo – 62.000 do 92.000 građana koji su nakon 3. juna 2006. godine stekli državljanstva Srbije, BiH, SAD ili država EU, a da, suprotno zakonu, nijesu brisani iz crnogorskog registra državljana. Studija jasno pokazuje da ukupni potencijalni uticaj ove kategorije na birački spisak iznosi do 114.000 upisa, što je razmjera koja duboko narušava zakonitost i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori – istakao je Vujović.
Kazao je da je riječ o ogromnom problemu, a dosadašnja praksa, kako je istakao, pokazuje da institucije same od sebe neće riješiti problem, već da je potrebna spoljna, nezavisna kontrola – idealno kroz Evropsku uniju – kako bi se spriječile sistemske, organizovane manipulacije biračkog prava u regionu.
<h3>Čista politička kalkulacija</h3>
Na pitanje zašto godinama izostaje politička volja da se srede birački spiskovi, Vujović je rekao da je razlog vrlo jednostavan - radi se o čistoj političkoj kalkulaciji.
- Sve dok značajan broj birača može da glasa na osnovu fiktivnog ili nezakonitog prebivališta, postojala je procjena da takvo stanje ide u korist određenim političkim strukturama. Nekadašnja opozicija je godinama najglasnije zahtijevala da se ovaj problem riješi, ali od trenutka kada je postala vlast, to interesovanje je gotovo potpuno nestalo. Razlog je jasan: sada i nova vlast procjenjuje da joj ovakvo stanje može pomoći da zadrži ili ojača političku poziciju – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, analize CeMI-ja i operativne procjene sa terena, pokazuju da dominantna većina onih koji nezakonito glasaju u Crnoj Gori jesu lica koja, pored srpskog, imaju i nezakonito crnogorsko državljanstvo, uz veliki broj onih koji imaju ne manje od dva prebivališta.
- Samo u Srbiji živi najmanje 30.000 takvih birača koji redovno dolaze u Crnu Goru i koriste biračko pravo, dok se dodatno ne računaju oni koji žive u Crnoj Gori, ali su nezakonito nosioci crnogorskog državljanstva. Procjena dijela političkih struktura – i bivših i sadašnjih – jeste da ova grupa birača u velikoj mjeri može opredijeliti ishod izbora. Umjesto da se taj problem zaustavi, sve češće se čuju inicijative dijela vlasti o uvođenju dvojnog državljanstva Crne Gore i Srbije, što bi vjerovatno dovelo do dramatične eskalacije postojećeg problema. U tom slučaju govorili bismo o stotinama hiljada birača sa pravom glasa u Crnoj Gori, iako ne žive u državi. To bi u potpunosti obesmislilo birački spisak i izborni proces. Zbog toga je jasno da se ovaj problem ne može riješiti bez snažnog evropskog angažmana. Samo EU, kroz obavezujuće standarde i stroge kontrole, koje podrazumijevaju upoređenje biračkih spiskova, moguće i na EU nivou, može natjerati države regiona da prekinu praksu masovnih zloupotreba. Ulaskom Crne Gore u EU taj proces će se vjerovatno ubrzati – istakao je Vujović.

Vujović: Proces regionalne provjere biračkih spiskova da bude obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija

Bukurešt je na jučerašnjim lokalnim izborima izabrao liberalnog gradonačelnika, pokazali su djelimični rezultati, čime je premijer Ilije Boložan ojačao svoju poziciju unutar krhke proevropske vladajuće koalicije, dok je poraz doživio kandidat krajnje desnice koji je važio za favorita.
Uticajna funkcija bila je upražnjena od maja, kada je nezavisni centristički kandidat Nikušor Dan pobijedio na ponovljenim predsjedničkim izborima, godinu dana nakon što je započeo drugi mandat na mjestu gradonačelnika. Istraživanja su ranije pokazivala da Bukurešt prijeti da postane prva prijestonica Evropske unije koju vodi političar krajnje desnice.
Umjesto toga, Dana će zamijeniti Ciprijan Ćuku, blizak saveznik liberalnog premijera Boložana, koji je osvojio 35,4 odsto glasova, prema zvaničnim preliminarnim rezultatima zasnovanim na prebrojanih 90 odsto glasova.
Anka Aleksandresku, koju je podržala opoziciona krajnje desničarska Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), zauzela je drugo mjesto sa 22,35 odsto, što je i dalje značajan rezultat za najveći grad u zemlji koji ne važi za uporište krajnje desnice.
Stranka AUR, koja se prema anketama nalazi na prvom mjestu po popularnosti, protivi se vojnoj pomoći susjednoj Ukrajini, kritična je prema rukovodstvu Evropske unije i podržava politike američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući one u vezi sa energentima i imigracijom.
Naredni parlamentarni izbori u Rumuniji zakazani su za 2028. godinu.
Aleksandresku je tijesno nadmašila ljevičara Danijela Balutu, kandidata Socijaldemokratske partije, koja je najveća u vladajućoj koaliciji i koja je kritikovala Boložanove planove za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i budžetske potrošnje.
„Doći će do promjene odnosa snaga unutar vladajuće koalicije“, rekao je Sergiju Miškoj, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babeš-Boljai. „Ova pobjeda… daje novi zamah Liberalnoj partiji i obezbjeđuje da vladajuća koalicija nastavi dalje svojim putem“.
Očekuje se da će vlada preživjeti glasanje o nepovjerenju kasnije ovog mjeseca povodom reforme sudijskih penzija, a pobjeda Ćukua dala je Boložanu dodatno oružje protiv budućih otpora.
- Osim ove pobjede, vjerujem da je dobro da se ova koalicija nastavi, jer je vlada obećala reforme i vrijeme je da se one sprovedu - rekao je Ćuku sinoć. „Sa svoje pozicije ću na političkom nivou pomoći da se te reforme ostvare“.
Jučerašnje glasanje održano je godinu nakon što je Rumunija poništila predsjedničke izbore zbog sumnje u rusko miješanje koje je išlo u korist krajnje desničarskom kandidatu.
Poništavanje izbora gurnulo je Rumuniju u najtežu političku krizu u posljednjih nekoliko decenija, otkrilo njenu duboku ranjivost na hibridne napade i dezinformacije, podijelilo birače, uzdrmalo tržišta i ugrozilo kreditni rejting zemlje.
- Glasao sam da se stvari ne promijene na gore. Čini se da je talas ekstremizma veoma opasan i da moramo učiniti sve što je moguće da ga zaustavimo - , rekao je 46-godišnji turistički vodič Šerban Riga.

Liberal pobijedio kandidata krajnje desnice i postao gradonačelnik rumunske prijestonice

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru mjestimično magla ili povećana niska oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana se i na sjeveru očekuje djelimično razvedravanje.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, najčešće sjevernih smjerova.&nbsp;
Jutarnja temperatura od nula do deset, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Danas pretežno sunčano, temperatura do 18 stepeni

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: ada-bojana