<p>Cilj novog režima naplate ulaza na Adu Bojanu je evidentiranje broja posjetilaca, fiskalizacija, unapređenje ponude i transparentnost u radu, poručeno je iz Hotelsko-turističkog preduzeća "Ulcinjska rivijera".</p>
<p>Od 1. jula do 15. septembra cijena ulaza na Adu Bojanu do 18 sati iznosiće dva eura po satu, a od 18 do sedam sati ujutro biti jedan euro po satu.</p>
<p>- Morate biti svjesni činjenice da ulaz u nudističko naselje mora biti filtriran. Rampa je samo tačna evidencija, da bude sve transparentno i za Ulcinjsku rivijeru, radnike i širu javnost. Ako ćemo da obogatimo ponudu i nudimo nešto što je, za razliku od prošlih godina dosta bolje, smatramo da to treba uraditi na korektan način - kazao je za TV E izvršni direktor HTP "Ulcinjska rivijera" <b>Armend Mila</b>.</p>
<p>On je podsjetio da se prošle godine ulaz naplaćivao sedam eura ako bi posjetilac samo želio da popije kafu.&nbsp;</p>
<p>- Vi ste popili kafu za sat vremena i morali ste platiti sedam eura. To nije fer, fer je da se plaća jedan euro po satu. Samim tim privući ćemo veći broj gostiju, koji će ručati i popiti nešto u našim restoranima. Tako da je ovo sve u cilju transparentnosti - poručio je Mila.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mila: Naplata ulaska na Adu Bojanu radi transparentnosti i unapređenja ponude

<p>Pet sati na državnoj granici između Crne Gore i Albanije, po veoma lošim vremenskim uslovima i talasima do četiri metra trajala je akcija spašavanja dvojice stranih državljana, saopštila je Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.</p>
<p>Prema nezvaničnim informacijama, kako pišu mediji, spašeni su poznati hrvatski sportista skijaš<b> Ivica Kostelić </b>i jedan francuski državljanin, a koji su se bavili kajakingom.</p>
<p>Kako navodi Uprava pomorske sigurnosti sinoć nakon što su operateri na Pomorsko operativnom centru primili poziv za pomoć od osobe sa obale na delti rijeke Bojane hitno je započeta veoma složena akcija traganja i spašavanja dvoje stranih državljana, koja je trajala punih pet sati na državnoj granici između Crne Gore i Albanije, po veoma nepovoljnim vremenskim uslovima i visini talasa do četiri metra.</p>
<p>- Operateri na Pomorsko operativnom centru Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama su u okviru poziva za pomoć dobili informaciju da su tri osobe upravljale kajacima od Skadra do ušća rijeke Bojane u Jadransko more, i da je zbog složenih i loših vremenskih uslova došlo do prevrtanja jednog kajaka, nakon čega su jake struje odnijele na pučinu dvije osobe, jedno hrvatske i drugo francuske nacionalnosti - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U skladu sa vremenskim uslovima i prognozama koje su najavljivali udare južnog vjetra i do 40 čvorova, pokrenuta je koordinisana akcija traganja i spašavanja u skladu sa Nacionalnim planom traganja i spašavanja.</p>
<p>- Spasilački čamac SAR-1 Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama je odmah isplovio sa posadom i pripadnikom Sektora granične policije iz Bara, uz koordinaciju granične policije na rijeci Bojani. Zbog pogoršanja vremenskih uslova, morali su se hitno uključiti svi raspoloživi državni resursi te je Pomorsko operativni centar preko Direktorata za zaštitu i spašavanje (OKC 112), po proceduri zahtjevao angažovanje helikoptera Vojske Crne Gore sa upotrebom termovizijske kamere kako bi pretraga za nestalim licima na moru bila efikasnija - navodi se u saopštenju.</p>
<p>I patrolni čamac Mornarice Vojske Crne upućen je na teren, gdje je u otežanim uslovima i plitkoj vodi zajedno sa čamcem SAR-1 pretraživao oblast od ušća rijeke Bojane duž granice sa Albanijom ulazivši uz odobrenje u unutrašnje morske vode za potrebe traganja i spašavanja.</p>
<p>- Nakon upornog traganja i spašavanja lica, po izuzetno lošim vremenskim uslovima u akciju se uključio i vojni helikoter, koji je iz Podgorice, došao u SAR ( Search and rescue) rejon i upotrebom optičkog termalnog senzora nakon sat vremena locirao dvije osobe na kajaku koje su bile udaljene nekih 1.7 nautičkih milja od delte rijeke Bojane - saopštila je Uprava pomorske sigurnosti.</p>
<p>Tada su, kako navode, spasilački čamci UPSUL i MVCG prišli samoj lokaciji ugroženih i ukrcali ih na čamac MVCG, te se uputili u Luku Bar, gdje ih je čekalo vozilo Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, koje ih transportovalo u opštu bolnicu Bar na dalji tretman i ukazivanje pomoći.</p>
<p>- Ovako složena koordinisana akcija svih državnih organa u Crnoj Gori, zajedno sa kolegama iz RCC Tirana, je uspješno realizovana, a znajući da se desila na veoma zahtjevnom području uliva rijeke Bojane u Jadransko more, koje je odnijelo nemali broj ljudskih života - saopšteno je iz Uprave pomorske sigurnosti.</p>
<p>Ova složena akcija traganja i spašavanja na moru je, kako kažu, pokazala spremnost države i svih učesnika u akcijama traganja i spašavanja da odgovore veoma zahtjevnim kriznim situacijama na moru, uz efikasno korištenje opreme i plovnih sredstava.</p>
<p>- Posebno priznanje i zahvalnost treba dati spasiocima koji su neposredno učestvovali u ovoj složenoj akciji i rizikovali svoje živote na moru - zaključuje se u saopštenju Uprave pomorske sigurnosti.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Spašavanje na moru trajalo pet sati: Kostelić i Francuz prebačeni u bolnicu

<p>Jedno javno kupalište za aktivan odmor (kite/wind surfing) koje ima 10.000 metara kvadratnih, a koje je za dio plaže plaćalo 4.700 eura, novim tenderom bi, samo po osnovu zakupa plaže, plaćalo 25.000 eura.</p>
<p>Na to su, u saopštenju medijima, ukazali u Udruženju zakupaca plaža, Udruženju „Ada Bojana“ i udruženja restorana Ada Bojana.</p>
<p>- Osim ove stavke, u zavisnosti od veličine objekta, mora plaćati nadoknadu od 9.000 eura za bavljenje kite ili wind surfingom, 1.000 eura za konzervator za sladoled (što većina plaža u tom dijelu i nemaju zbog činjenice da nemaju napajanje električnom energijom). Takođe, treba dodati iznos za ugostiteljski objekat koji za objekte do 30 metara kvadratnih iznosi 5.500, i za svaki metar kvadratni preko 30 metara kvadratnih se obračunava iznos od 72 eura, kao i nadoknadu za metar kvadratni terase koja iznosi 60 eura po metru kvadratnom – istakli su u tri udruženja.</p>
<p><br/></p>
<h2>Armenko da govori u svoje ime</h2>
<p>U Udruženju zakupaca kupališta na Velikoj plaži demantovali su navode njihovog budvanskog kolege Ilije Armenka da su zakupci zadovoljni novim cijenama i istakli da jedna od stavki novog cjenovnika, koja ima najveći rast, jeste zakup same površine plaže - od 250 do 435 odsto.</p>
<p>- Zakupci kupališta na Velikoj Plaži se ne slažu sa izjavom njihovog kolege iz Budve, gospodina Ilije Armenka, koji je gostujući u istoj emisiji „Okvir“ na RTCG naveo da su zakupci zadovoljni sa novim cijenama. Zakupci nijesu zadovoljni sa cijenama, a gospodin Armenko može da priča u svoje ime - ne i u ime svih zakupaca, pogotovo ne u ime zakupaca sa teritorije Opštine Ulcinj - poručili su oni dodajući da ga Udruženje zakupaca uopšte nije delegiralo za ovakvu izjavu.</p>
<p>U reagovanju se ističe da po novom cjenovniku zakup površine plaža iznosi 2.5 eura po metru kvadratnom.</p>
<p>- A 2019. je iznosila od 0.47 eura do 0.85 eura po metru kvadratnom - što predstavlja rast od 250 do 435 odsto - ukazali su oni.</p>
<h2>Ada Bojana bila podijeljena u četiri zone - a sad svrstana u jednu kategoriju</h2>
<p>Oni su ustvrdili daje Velika plaža bila odvojena posebnim cijenovnikom zbog svoje specifičnosti i veličine površina, bila podijeljena na četiri zone, a da je novim svrstana u jednu kategoriju.</p>
<p>- Time je došlo do drastičnog uvećanja cijena zakupa po više osnova. Takođe, najveći namet je na cijenu terasa ugostiteljskih objekata koja je u nekim zonama Velike plaže kao i za ugostiteljske objekte na rijeci Bojani poskupjela 230 odsto - tj. sa 18 eura na 60 eura po metru kvadratnom - ukazali su u tri udruženja.</p>
<p>Na Velikoj plaži je, dodaju oni, ukupno predviđeno 49 kupališta - od kojih su tri hotelska, 31 javno-porodično, 12 javnih kupališta za aktivan odmor (kite/wind surfing), i po jedno javno bez plažnog mobilijara, javno kupalište za pse i javno-romantično.</p>
<p>- Većina plaža na Velikoj plaži imaju preko 10.000 metara kvadratnih, a ima nekoliko plaža koje imaju i blizu 20.000. Većina ovih kupališta, koriste samo 50 odsto površina, a nekoliko plaža, kao što je primjer javnih-kupališta za aktivan odmor (kite/wind surfing) koriste samo 30 odsto kupališta - pojasnili su oni.</p>
<p>Zakupci plaža smatraju da je način bodovanja nepravedan.&nbsp;</p>
<p>- Oni nemaju jednako bodova kao i drugi zakupci privremenih objekata u zoni Morskog Dobra. Jedan privremeni ugostiteljski objekat može dobiti najviše 25 bodova po osnovu referenci, a zakupci kupališta samo 12.5 bodova po istom osnovu. Drugi dio od 12.5 bodova u slučaju zakupaca kupališta se odnosi na posjedovanje plave zastavice, koju je prošle godine imalo samo 34 kupališta na crnogorskom primorju. Veliki broj kupališta ne može dobiti plavu zastavicu, kao što je slučaj sa kupalištima u Boki Kotorskoj i u drugim djelovima crnogorskog primorja - naveli su u tri udruženja.</p>
<h2>Velika plaža ne može biti jednaka sa mnogima</h2>
<p>U cijenovniku Javnog preduzeća Morsko Dobro piše, kako ističu oni, da su kategorije kupališta podjeljene na osnovu stepena uređenosti, atraktivnosti i infrastrukturnoj opremljenosti.</p>
<p>- U konkretnom slučaju Ulcinjska Velika plaža, koja je svrstana u drugu kategoriju, ne može biti jednaka sa mnogim drugim lokacijama šitom Crne Gore po stepenu infrastrukturne opremljenosti. U većini gore navedenih elemenata, zakupci su godinama ulagali sami, i smatraju da bi trebali biti zaštićeni na neki način ili da se njihova ulaganja u infrastrukturu priznaju - naveli su u reagovanju.&nbsp;</p>
<p>Većina zakupaca je, ukazuju, sama ulagala velika sredstva za obezbjeđenje napajanja električnom energijom, prilaznih puteva, kultivisanje javnih površina, postavljanju javne rasvjete kako bi u najmanju ruku podigli nivo turističke usluge.</p>
<p>- Ovo nije atak na zakupce plaža nego direktno na turizam u Crnoj Gori. Pitamo, da li je u interesu povećanje profita Javnog Preduzeća Morsko Dobro ili unapredjenje turizma i turističke ponude u Crnoj Gori? Sa Novim cijenovnikom, ni po jednoj logici ne vidimo poboljšanje i unapredjenje turizma nego naprotiv njegovo uništavanje - zaključili su u reagovanju.</p>

Novim tenderom bi cijena koja je za kupalište 2019. sa PDV-om bila 12.000 skočila na 54.500 eura

<p>Predsjednik Opštine Ulcinj <b>Genci Nimanbegu</b> poručio je premijeru <b>Milojku Spajiću</b> da će posljedice primjene neočekivane i skrivene odluke o drastičnom podizanju cijena zakupa kupališta i objekata biti nezamislive, te da je smatra najtežim činom prema Ulcinjanima - još od zemljotresa 1979. godine.</p>
<p>U Udruženjima „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana danas su pozvali sve građane da im se sjutra u 10 sati pridruže ispred prostorija Morskog dobra - gdje će mirno protestovati zbog ovako štetne odluke Vlade Crne Gore. Oni su ukazali da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fispred-morskog-dobra-sjutra-u-10-sati-protest-zbog-odluke-vlade-da-podigne-cijene-zakupa-kupalista-i-objekata-do-300-odsto&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore - podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“. Oni su poručili da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su kazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju - što će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu.</p>
<p>Takvog stava je i Nimanbegu koji je saopštio da će sjutra biti prvi na protestu za zaštitu teritorije Opštine Ulcinj koja se, kako je rekao, i dalje pljačka centralističkom i antigrađanskom politikom.</p>
<p>- Kao gradonačelnik Opštine Ulcinj, ovu zabrinutost ću iznijeti i pred diplomatskim predstavništvima u Crnoj Gori, smatrajući da je ova odluka suprotna volji lokalnog stanovništva - poručio je on.</p>
<h2><b>UGROŽENA EKONOMSKA BUDUĆNOST</b></h2>
<p>Kazao je i da je neočekivana i skrivena odluka Vlade o Planu privremenih objekata na području Morskog dobra, za koju nemaju saglasnost primorskih opština, u suprotnosti sa njihovim zalaganjima u Skupštini, da lokalne samouprave same upravljaju svojom imovinom i gradom.</p>
<p>- Samo podizanje cijena zakupa javnih površina na primorskom području, učiniće nas skupom i nekonkurentnom destinacijom, stavljajući lokalnu privredu pred izuzetan izazov. Sve primorske opštine su inicirale sastanak sa vama i očekujemo hitan susret kako bi razjasnili situaciju. Ovoga puta Vaši politički partneri su Vam nametnuli odluku koja ugrožava našu ekonomsku budućnost i koja će ubrzati iseljavanje naših mladih iz ove Opštine - naveo je Nimanbegu.</p>
<p>Podvukao je i da je ovakvo postupanje u suprotnosti sa koalicionim sporazumom.</p>
<p>- Kao rezultat vaših postupaka, bez konsultacija sa nama, a koji su u suprotnosti sa koalicionom sporazumom, još više me uvjerava da vas obavijestim da će naš poslanik obustaviti sve dalje aktivnosti i radnje dok se ovaj problem ne riješi - istakao je Nimanbegu.</p>
<p>Zaštita Valdanosa, održiva valorizacija Velike plaže i unapređenje turističke ponude prioriteti su, poručuje on, Opštine Ulcinj.</p>
<p>- Legitimno pravo da teritorijom upravljaju opštine je kamen temeljac lokalne samouprave, koju ste u ovom slučaju majstorski zaobišli.
Odlučan sam da svim sredstvima, u okviru svojih institucionalnih i građanskih ovlašćenja, štitim interese našeg naroda i svih građana Opštine Ulcinj - zaključio je Nimanbegu.</p>
<p>U ova tri udruženja zahtijevaju hitno povlačenje odluke o raspisivanju tendera pod ovim uslovima i vraćanje sistema zakupa u realne okvire, zaštitu turističke privrede Ulcinja i drugih primorskih gradova od nerealnih poskupljenja, da se odluke o Morskom dobru donose u saradnji sa lokalnim samoupravama i privrednicima - a ne jednostranim odlukama Vlade, ali i transparentan i pošten sisetm zakupa, koji neće favorizovati kriminalne strukture i dovoditi u pitanje sigurnost turističkog sektora.</p>
<p>Nakon okupljanja učesnici protesta će se mirnom šetnjom od prostorija Morskog dobra uputiti do zgrade Opštine Ulcinj kako bi zajednički izrazili nezadovoljstvo nelegitimnim odlukama Vlade i Morskog dobra. </p>
<h2><b>POTENCIJALNO GAŠENJE ADE BOJANE</b></h2>
<p>Iz Udruženja „Ada Bojana“ su saopštili da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.</p>
<p>- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore – podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“.</p>
<p>Oni smatraju da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su ukazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju.</p>
<p>- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.</p>
<p>Decidni su da povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke destinacije.</p>
<p>- Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore - istakli su u ovom udruženju.</p>
<h2><b>ISTORIJSKI UDAR NA ULCINJ</b></h2>
<p>Članovi Udruženja „Ada Bojana“, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj istoriji.</p>
<p>- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od turizma - dodali su oni.</p>
<p>Oni su naglasili i da je Upravni odbor Morskog dobra iz tendera izopštio odredbu kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.</p>
<p>- Na taj način se otvara prostor za učešće lica iz kriminalnih struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost turističkog sektora Crne Gore - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.</p>
<h2><b>KRIMINALU OTVORENA VRATA</b></h2>
<p>Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović</b> je na jučerašnjoj pres konferenciji pokušao da opravda odluku Vlade tvrdnjom da je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender način da se uvede red, ali u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je istina sasvim suprotna.</p>
<p>- Ovakvim odlukama, bez presedana, faktički su otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i sudskim postupcima - ukazali su oni.</p>
<p>Oni su pozivali premijera <b>Milojka Spajića</b> da povuče ovu ishitrenu i destruktivnu odluku jer, kako su kazali, ona ne šteti samo građanima Ulcinja - već i cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Apelovali su i na JP Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata - naročito ekonomskog i turističkog.</p>
<h2><b>NEUTEMELJENE OPTUŽBE</b></h2>
<p>Radunović je juče izjavio i da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“. U Udruženju „Ada Bojana“ cijene da je ova izjava krajnje uvrjedljiva za sve one koji su decenijama ulagali sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i generisali prihode za državu i lokalne zajednice.</p>
<p>Oni smatraju da su neosnovane i tvrdnje Radunovića da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za plaže koje su imale duplo više kvadrata“.</p>
<p>- Ako postoje dokazi o bilo kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava nepromišljenim poskupljenjem zakupa - istakli su oni.</p>
<p>Neutemeljena je, dodaju oni, i tvrdnja resornog ministra da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura prihoda. </p>
<p>- Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim toga, povećanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu Crne Gore - jer će turisti tražiti jeftinije destinacije u okruženju – ukazali su oni dodajući da Vlada pokazuje nekompetenciju u upravljanju turizmom.</p>
<p>Dodatno, Radunović cijeni da bi vraćanje Morskog Dobra pod ingerenciju opština bilo „katastrofalno“ - a u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je katastrofalno što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.</p>
<h2><b>UDRUŽENJA NEĆE SJEDITI SKRŠTENIH RUKU</b></h2>
<p>Udruženje „Ada Bojana“, zajedno sa Udruženjima zakupaca plaža i Udruženjem restorana, su poručili da neće pasivno posmatrati kako se donose ovakve štetne odluke. </p>
<p>- Djelovaćemo u okviru zakona i preduzeti sve potrebne korake kako bismo ukazali na neustavnost ovih ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovacemo proteste u svim primorskim opštinama Crne Gore kako bismo izrazili nezadovoljstvo ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i privredu - naveli su oni.</p>

Nimanbegu: Sjutra ću biti prvi na protestu za zaštitu Ulcinja, ovakvu odluku Vlade smatram najtežim činom od zemljotresa 1979.

<p>Udruženja „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana pozvali su sve građane da im se sjutra u 10 sati pridruže ispred prostorija Morskog dobra - gdje će mirno protestovati zbog ishitrene i štetne odluke Vlade Crne Gore da raspiše tender za do čak 300 odsto skuplji zakup kupališta i objekata u zoni Morskog dobra, ali i činjenice da je sada izopštena odredba kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.</p>
<p>Ova odluka Vlade je uslijedila bez ikakve konsultacije i protivljenju lokalnih samouprava i privrednika, ali i zanemarujući činjenicu da time ugrožavaju opstanak turizma u našoj zemlji, Adu Bojanu kao turističku destinaciju i egzistenciju svih građana koji od turizma žive.</p>
<p>U ova tri udruženja zahtijevaju hitno povlačenje odluke o raspisivanju tendera pod ovim uslovima i vraćanje sistema zakupa u realne okvire, zaštitu turističke privrede Ulcinja i drugih primorskih gradova od nerealnih poskupljenja, da se odluke o Morskom dobru donose u saradnji sa lokalnim samoupravama i privrednicima - a ne jednostranim odlukama Vlade, ali i transparentan i pošten sisetm zakupa, koji neće favorizovati kriminalne strukture i dovoditi u pitanje sigurnost turističkog sektora.</p>
<p>Nakon okupljanja učesnici protesta će se mirnom šetnjom od prostorija Morskog dobra uputiti do zgrade Opštine Ulcinj kako bi zajednički izrazili nezadovoljstvo nelegitimnim odlukama Vlade i Morskog dobra.&nbsp;</p>
<h2><b>POTENCIJALNO GAŠENJE ADE BOJANE</b></h2>
<p>Iz Udruženja „Ada Bojana“ su saopštili da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.</p>
<p>- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore – podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“.</p>
<p>Oni smatraju da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su ukazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju.</p>
<p>- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.</p>
<p>Decidni su da povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke destinacije.</p>
<p>- Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore - istakli su u ovom udruženju.</p>
<h2><b>ISTORIJSKI UDAR NA ULCINJ</b></h2>
<p>Članovi Udruženja „Ada Bojana“, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj istoriji.</p>
<p>- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od turizma - dodali su oni.</p>
<p>Oni su naglasili i da je Upravni odbor Morskog dobra iz tendera izopštio odredbu kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.</p>
<p>- Na taj način se otvara prostor za učešće lica iz kriminalnih struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost turističkog sektora Crne Gore - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.</p>
<h2><b>KRIMINALU OTVORENA VRATA</b></h2>
<p>Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović</b> je na jučerašnjoj pres konferenciji pokušao da opravda odluku Vlade tvrdnjom da je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender način da se uvede red, ali u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je istina sasvim suprotna.</p>
<p>- Ovakvim odlukama, bez presedana, faktički su otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i sudskim postupcima - ukazali su oni.</p>
<p>Oni su pozivali premijera <b>Milojka Spajića</b> da povuče ovu ishitrenu i destruktivnu odluku jer, kako su kazali, ona ne šteti samo građanima Ulcinja - već i cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Apelovali su i na JP Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata - naročito ekonomskog i turističkog.</p>
<h2><b>NEUTEMELJENE OPTUŽBE</b></h2>
<p>Radunović je juče izjavio i da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“. U Udruženju „Ada Bojana“ cijene da je ova izjava krajnje uvrjedljiva za sve one koji su decenijama ulagali sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i generisali prihode za državu i lokalne zajednice.</p>
<p>Oni smatraju da su neosnovane i tvrdnje Radunovića da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za plaže koje su imale duplo više kvadrata“.</p>
<p>- Ako postoje dokazi o bilo kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava nepromišljenim poskupljenjem zakupa - istakli su oni.</p>
<p>Neutemeljena je, dodaju oni, i tvrdnja resornog ministra da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura prihoda.&nbsp;</p>
<p>- Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim toga, povećanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu Crne Gore - jer će turisti tražiti jeftinije destinacije u okruženju – ukazali su oni dodajući da Vlada pokazuje nekompetenciju u upravljanju turizmom.</p>
<p>Dodatno, Radunović cijeni da bi vraćanje Morskog Dobra pod ingerenciju opština bilo „katastrofalno“ - a u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je katastrofalno što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.</p>
<h2><b>UDRUŽENJA NEĆE SJEDITI SKRŠTENIH RUKU</b></h2>
<p>Udruženje „Ada Bojana“, zajedno sa Udruženjima zakupaca plaža i Udruženjem restorana, su poručili da neće pasivno posmatrati kako se donose ovakve štetne odluke.&nbsp;</p>
<p>- Djelovaćemo u okviru zakona i preduzeti sve potrebne korake kako bismo ukazali na neustavnost ovih ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovacemo proteste u svim primorskim opštinama Crne Gore kako bismo izrazili nezadovoljstvo ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i privredu - naveli su oni.</p>

Anja Ivanović

Ispred „Morskog dobra“ sjutra u 10 sati protest zbog odluke Vlade da podigne cijene zakupa kupališta i objekata do 300 odsto

<p>Udruženje ''Ada Bojana'', najoštrije je osudilo ishitrenu odluku Vlade Crne &nbsp;Gore da, putem elektronske sjednice i preko vajber grupe, donese odluku o raspisivanju tendera za zakup kupališta i objekata u zoni Morskog Dobra.</p>
<p>&nbsp;Oni su u saopštenju medijima istakli da ovakva odluka donosi nesagledive &nbsp;posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na &nbsp;ekonomiju Crne Gore.</p>
<p>Odluka je, kako kažu, donesena uprkos protivljenju svih predsjednika primorskih opština.&nbsp;</p>
<p>- Lokalni &nbsp;čelnici, koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, &nbsp;bili su jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebali &nbsp;da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku, a ne po novim, &nbsp;drastično uvećanim cijenama zakupa. Odluka Vlade da podigne početne &nbsp;naknade čak do 300% u odnosu na prethodne godine ugrožava ne samo &nbsp;zakupce, već i širu turističku privredu- kažu iz ovog Udruženja.</p>
<p>Iz ovog udruženja su kazali da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno &nbsp;odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i &nbsp;barovima na plažama, što će, dodaju, dovesti do enormnog rasta cijena &nbsp;boravka na Crnogorskom primorju.&nbsp;</p>
<p>- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova, koji će postati preskupi u &nbsp;poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu. Pored navedenog, &nbsp;povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte &nbsp;na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke &nbsp;destinacije. Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova &nbsp;odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od &nbsp;najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore- tvrde u Udruženju.</p>
<p>Kako &nbsp;navode, članovi &nbsp;udruženja, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i &nbsp;građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj &nbsp;istoriji.&nbsp;</p>
<p>- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela &nbsp;Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina &nbsp;znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od &nbsp;turizma. Pozivamo premijera <b>Milojka Spajića</b> da povuče ovu ishitrenu i &nbsp;destruktivnu odluku, jer ona ne šteti samo građanima Ulcinja, već i &nbsp;cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Takođe apelujemo na JP &nbsp;Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni &nbsp;Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata – naročito &nbsp;ekonomskog i turističkog. Pored toga, oštro osuđujemo odluku Upravnog &nbsp;odbora JP Morsko Dobro da iz tendera izopšti odredbu kojom se zakupci &nbsp;obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski &nbsp;postupak. Na taj način, otvara se prostor za učešće lica iz kriminalnih &nbsp;struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost &nbsp;turističkog sektora Crne Gore- stoji u saopštenju.</p>
<p>Ministar prostornog &nbsp;planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović</b>, kako su naglasili, u &nbsp;svojoj izjavi za medije, pokušao je da opravda odluku Vlade tvrdnjom da &nbsp;je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender &nbsp;način da se uvede red.</p>
<p>- Međutim, istina je sasvim suprotna! &nbsp;Udruženje je mišljenja da su ovakvim odlukama bez presedana faktički &nbsp;otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo &nbsp;omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim &nbsp;zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, &nbsp;bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj &nbsp;način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili &nbsp;sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim &nbsp;dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i &nbsp;sudskim postupcima- tvrde u Udruženju.</p>
<p>Ministar Radunović, kako dodaju, tvrdi da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“.&nbsp;</p>
<p>- Ova &nbsp;izjava je krajnje uvredljiva za sve one koji su decenijama ulagali &nbsp;sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i &nbsp;generisali prihode za državu i lokalne zajednice- dodaju oni.</p>
<p>Udruženje nadalje ističe da su neosnovane tvrdnje o korupciji u Ulcinju.&nbsp;</p>
<p>- Naime, ministar je iznio tvrdnje da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za &nbsp;plaže koje su imale duplo više kvadrata“. Ako postoje dokazi o bilo &nbsp;kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i &nbsp;procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava &nbsp;nepromišljenim poskupljenjem zakupa- kažu iz udruženja.</p>
<p>Smatraju i da je neutemeljen i argument o povećanju prihoda za Crnu Goru.&nbsp;</p>
<p>- Ministar &nbsp;tvrdi da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura &nbsp;prihoda. Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti &nbsp;do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti &nbsp;turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim &nbsp;toga, povecanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu &nbsp;Crne Gore, jer će turisti traziti jeftinije destinacije u okruženju- upozoravaju iz Udruženja.</p>
<p>Ministar &nbsp;Radunović, podsjećaju, tvrdi da bi vraćanje Morskog Dobra pod &nbsp;ingerenciju opština bilo „katastrofalno“. U Udruženju smatraju da je &nbsp;katastrofalno &nbsp;što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj &nbsp;suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.</p>
<p>Zato ističu &nbsp;da Udruženje ''Ada Bojana'', zajedno sa drugim udruženjima iz nevladinog &nbsp;sektora (Udruženje zakupaca plaža, restorana…), neće pasivno posmatrati &nbsp;kako se donose ovakve štetne odluke.</p>
<p>- Djelovaćemo u okviru zakona i &nbsp;preduzeti sve potrebne korake kako bi smo ukazali na neustavnost ovih &nbsp;ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim &nbsp;posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovaćemo proteste u &nbsp;svim primorskim opštinama Crne Gore kako bi smo izrazili nezadovoljstvo &nbsp;ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i &nbsp;privredu. Ovo nije samo borba zakupaca, ugostitelja i privrednika – ovo &nbsp;je borba za opstanak turizma u Crnoj Gori i zaštitu interesa svih &nbsp;građana koji od njega žive. Ukoliko Vlada ne povuče ovu odluku, protesti &nbsp;će biti neminovni- poručuju iz Udruženja ''Ada Bojana''.</p>

Iz udruženja “Ada Bojana” najavili proteste zbog odluka Vlade da podigne početne naknade zakupa čak do 300 odsto

<p>Akcija uklanjanja nelegalnih objekata na Adi Bojani počela je danas.</p>
<p>Kako prenosi Primorski portal, komunalna inspekcija i komunalna policija Opštine Ulcinj u saradnji sa JP Morsko dobro i DOO Žaštita prostora Crne Gore uklanjaju sve objekte koje nemaju dozvolu i koje se nalaze na državnoj imovini. Komunalna policija je evidentirala 67 objekata na kojima su postavili obavještenja o uklanjanju.</p>
<p>Nekoliko vlasnika je već uklonilo svoje objekte a ostale objekte će ukloniti DOO Zaštita prostora Crne Gore.</p>
<p>Akcija uklanjanja će trajati još nekoliko dana sve dok ne uklone sve nelegalne objekte, kazao nam je Sekretar za Komunalni nadzor i inspekciske poslove Opštine Ulcinj Amir Mehmeti.</p>
<p>Procjenjuje se da na desnom rukavcu Bojane ima preko 700 objekata.</p>

Ada Bojana: Počela akcija uklanjanja 67 nelegalnih objekata

<p>U toku je realizacija akcije za uklanjanje više desetina nelegalnih objekata na području Ade Bojane, sa fokusom na nelegalno postavljane kamp prikolice koje se nalaze na cijeloj teritoriji Ade Bojane i u blizini samog ušća - saopšteno je iz Komunalne policije i komunalne inspekcije Opštine Ulcinj.</p>
<p>Planirana akcija je plod višemjesečnog rada u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom i za cilj ima uklanjanje kamp prikolica koje se nalaze na Bojani bez ikakvog odobrenja ili dokumentacije i iste nijesu predviđene važećim planom za zonu morskog dobra.</p>
<p>Iz komunalne policije apeluju na korisnike predmetnih kamp prikolica da ih sami uklone sa javne površine kako bi izbjegli rušenje i uklanjanje i kako ne bi bili izloženi nepotrebnim troškovima izvršenja.</p>
<p>Načelnik komunalne policije<b> Amir Mehmeti</b> najavio je za Portal RTCG da će akcija uklanjanja početi 17. decembra u 9 sati.</p>

Počela akcija uklanjanja nelegalnih objekata na području Ade Bojane

<p>Zadnji je momenat za spašavanje Ade Bojane, stručnjaci se moraju konsultovati, inače ćemo za koju godinu ostati bez ovog bisera crnogorske obale, upozorava ekolog iz Ulcinja <b>Dželal Kolić</b>, piše portal RTCG.</p>
<p>Erozije na ovom području je bilo i tokom ljeta, a situacija se pogoršala naglo prije dvije sedmice.</p>
<p>- Voda je došla skoro do kućica. Početkom ljeta je bila na nekih 20-30 metara, a sada je plaža sve više u moru. More čini svoje, pogotovo kad je jugo - kaže Kolić.</p>
<p>Prema riječima Kolića, kad krene da duva jugo, talasi u ovom dijelu plaže su nemilosrdni.</p>
<p>- Trajno rješenje je ključno, ali se neki eksperimenti moraju praviti. Valja uraditi makar nešto, da se spasi što se spasiti može. Ovo je zadnji momenat jer dolazi zima, a ne znam ni u kakvom stanju ćemo dočekati proljeće - kazao je Kolić.</p>
<p>Kolić ukazuje da se mora uspostaviti saradnja političara i eksperata za ovu oblast.</p>
<p>- Profesor Mihailo Burić, ugledni hidrolog pisao je ranije da Crna Gora ima dovoljno stručnjaka da riješi ove probleme, ali da ih niko ne konsultuje. Zato pozivam Morsko dobro i opštinu Ucinj da odmah pozovu stručnjake na licu mjesta i da riješimo ovaj dugogodišnji problem - zaključio je Kolić.</p>

Kolić: Ada Bojana nestaje, stručnjake za eroziju niko ne konsultuje

<p>Iranski projektil pogodio je glavnu bolnicu na jugu Izraela rano jutros, ranivši više osoba i izazvavši „veliku štetu“, saopštila je ta zdravstvena ustanova. Izraelski mediji emitovali su snimke razbijenih prozora i gustog crnog dima.</p>
<p>Još jedan projektil pogodio je soliter i nekoliko stambenih zgrada na najmanje dvije lokacije u blizini Tel Aviva. Prema podacima izraelske hitne službe Magen David Adom, u napadima je ranjeno najmanje 40 ljudi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Ff6RIZXmMzY4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>U međuvremenu, Izrael je izveo napade na iranski postrojenje za tešku vodu u Araku, što predstavlja najnoviji udar na široko rasprostranjeni iranski nuklearni program, sedmog dana sukoba koji je započeo iznenadnim talasom izraelskih vazdušnih udara usmjerenih na vojne lokacije, visoke oficire i nuklearne naučnike.</p>
<h2>Projektil pogodio glavnu bolnicu</h2>
<p>Izraelski premijer <b>Benjamin Netanjahu</b> osudio je napad na bolnicu i obećao odgovor, poručivši: „Izvući ćemo punu cijenu od tirana u Teheranu.“</p>
<p>Iran je ispalio stotine projektila i dronova na Izrael. Iako je većinu njih oborila izraelska višeslojna protivvazdušna odbrana, koja otkriva i presrijeće projektile upućene ka naseljenim mjestima i ključnoj infrastrukturi, izraelski zvaničnici priznaju da sistem nije savršen.</p>
<p>Projektil je pogodio Medicinski centar Soroka, koji ima više od 1.000 kreveta i pruža usluge za oko milion stanovnika juga Izraela.</p>
<p>Lokalni komandir policije, <b>Haim Bublil</b>, rekao je novinarima da je u napadu lakše povrijeđeno više osoba. Prema njegovim riječima, izbio je požar u šestospratnici koja je teško pristupačna, a spasioci još tragaju po raznim zgradama i prebacuju pacijente u sigurnije dijelove bolnice.</p>
<p>U saopštenju bolnice navodi se da je više dijelova medicinskog centra oštećeno, te da hitna služba zbrinjava veći broj lakših povreda. Bolnica je zatvorena za nove pacijente, osim u slučajevima životne ugroženosti.</p>
<p>Mnoge izraelske bolnice su tokom prethodne sedmice aktivirale vanredne planove, pretvarajući podzemne garaže u bolničke odjele i premještajući pacijente pod zemlju, naročito one na respiratorima ili teško pokretne.</p>
<h2>„Nema opasnosti od zračenja“ nakon udara na reaktor</h2>
<p>Izraelska vojska saopštila je da su njihovi borbeni avioni gađali postrojenje u Araku i zapečaćeno reaktorsko jezgro kako bi spriječili njegovu upotrebu za proizvodnju plutonijuma.</p>
<p>- Napad je bio usmjeren na komponentu namijenjenu za proizvodnju plutonijuma, kako bi se spriječilo ponovno osposobljavanje reaktora i njegova eventualna upotreba u razvoju nuklearnog oružja - navodi se u saopštenju izraelske vojske. U drugom saopštenju navedeno je da je napadnut još jedan objekat u blizini Natanca, koji je takođe povezan sa nuklearnim programom Irana.</p>
<p>Iranska državna televizija objavila je da „nema nikakve opasnosti od zračenja“ nakon napada na postrojenje u Araku. Reporter državne televizije, koji se javio uživo iz obližnjeg grada Hondab, izjavio je da je objekat evakuisan i da nije bilo štete po civilne objekte u okolini reaktora.</p>
<p>Izrael je ranije upozorio da će napasti postrojenje i pozvao građane da napuste to područje.</p>
<p>Iran već dugo tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopske prirode. Ipak, obogaćuje uranijum do nivoa od 60 odsto, što je tehnički mali korak do oružnog nivoa od 90 odsto. Iran je jedina država bez zvaničnog nuklearnog oružja koja obogaćuje uranijum do tog nivoa.</p>
<p>Sa druge strane, Izrael je jedina država na Bliskom istoku koja posjeduje nuklearno oružje, iako to nikada nije zvanično priznala.</p>
<p>Napadi su uslijedili dan nakon što je iranski vrhovni vođa odbacio poziv SAD na predaju i upozorio da bi bilo kakvo vojno uključivanje Amerikanaca nanijelo „nepopravljivu štetu njima samima“. Izrael je dan ranije ublažio neka ograničenja u svakodnevnom životu, sugerišući da se prijetnja od iranskih projektila smanjuje.</p>
<p>Do sada je izraelska kampanja već bila usmjerena na postrojenje za obogaćivanje u Natancu, radionice za centrifuge oko Teherana i nuklearni objekat u Isfahanu. U napadima su poginuli visoki generali i nuklearni naučnici.</p>
<p>Jedna organizacija za ljudska prava iz Vašingtona navodi da je u Iranu do sada ubijeno najmanje 639 osoba, među kojima 263 civila, a ranjeno preko 1.300 ljudi. Kao odgovor, Iran je ispalio oko 400 projektila i stotine dronova, usmrtivši najmanje 24 osobe u Izraelu i ranivši stotine.</p>
<h2>Arak redizajniran da ublaži zabrinutost zbog nuklearnog naoružanja</h2>
<p>Reaktor na tešku vodu u Araku nalazi se 250 kilometara jugozapadno od Teherana.</p>
<p>Teška voda se koristi za hlađenje nuklearnih reaktora, ali proizvodi plutonijum kao nusproizvod, koji se može upotrijebiti za pravljenje nuklearnog oružja. Time bi Iran imao još jedan put ka bombi, osim obogaćenog uranijuma, ako bi odlučio da se upusti u razvoj oružja.</p>
<p>Iran je 2015. godine, u okviru nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama, pristao da redizajnira to postrojenje kako bi otklonio zabrinutosti u vezi s proliferacijom oružja.</p>
<p>Reaktor je ponovo postao sporna tačka nakon što je predsjednik <b>Donald Tramp</b> 2018. godine povukao SAD iz sporazuma. <b>Ali Akbar Salehi</b>, visoki iranski nuklearni zvaničnik, izjavio je 2019. da je Teheran nabavio dodatne dijelove kako bi zamijenio one dijelove reaktora u koje je pod međunarodnim nadzorom bio izliven beton, kako bi se učinio nefunkcionalnim.</p>
<p>Napadom na ovo postrojenje Izrael je, kako se čini, ponovo izrazio zabrinutost da bi ono moglo biti obnovljeno i korišćeno za proizvodnju plutonijuma.</p>
<p>- Napad je bio usmjeren na komponentu za proizvodnju plutonijuma, kako bi se spriječila obnova reaktora i njegova potencijalna upotreba za razvoj nuklearnog oružja - ponovila je izraelska vojska u saopštenju.</p>
<p>Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), nadzorno tijelo Ujedinjenih nacija za nuklearna pitanja, pozvala je Izrael da ne izvodi napade na iranska nuklearna postrojenja. IAEA inspektori su navodno posljednji put posjetili Arak 14. maja.</p>
<p>Zbog ograničenja koje je Iran uveo inspektorima, IAEA je saopštila da je izgubila „kontinuitet znanja“ o proizvodnji teške vode u Iranu – što znači da više ne može sa sigurnošću potvrditi obim iranske proizvodnje i zaliha.</p>
<p>U okviru sporazuma iz 2015. Iran je pristao da prodaje višak teške vode Zapadu kako bi ostao u skladu s odredbama dogovora. Čak su i SAD otkupile oko 32 tone teške vode u jednoj transakciji vrijednoj preko osam miliona dolara – što je bilo predmet kritika protivnika sporazuma.</p>

Iranski projektil pogodio glavnu bolnicu na jugu Izraela, desetine ranjenih

<p>Savez „Kulturni centar crnogorskih društava Slovenije“ (KCCDS) oglasio se povodom nedavne komemoracije održane u Kamniškoj Bistrici u Sloveniji, na kojoj je, prema navodima medija, prisustvovao i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, kao i dvojica ministara i poslanici crnogorskog parlamenta.</p>
<p>U saopštenju, koje potpisuju predsjednik KCCDS <b>Nenad Martinović</b> i članovi Upravnog odbora doc. dr. <b>Peđa Ašanin Gole</b>, <b>Skender Bajrović</b> i <b>Nora Pavićević</b>, izraženo je iznenađenje i zabrinutost zbog načina na koji je pomen organizovan.</p>
<p>- Iskreno i duboko nas zabrinjava što se ovakav događaj uopšte održao na teritoriji Slovenije, i to pod crnogorskim imenom i simbolima, uz prisustvo predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i čak dvojice ministara i nekih poslanika Skupštine - navodi se u saopštenju.</p>
<p>KCCDS ističe da nijedno od njihovih udruženja, uključujući šest organizacija osnivača iz Ljubljane, Kranja, Maribora i Kamnika, nije bilo kontaktirano, pozvano, niti konsultovano povodom pomena.</p>
<p>- Ističemo, da je ovaj događaj organizovan bez ikakvog kontakta sa crnogorskim društvima u Sloveniji – niko od nas nije bio obaviješten, pozvan, niti konsultovan u vezi sa tim da li takav događaj uopšte treba da se održi. Da nas je iko pitao, vrlo jasno bi se znalo da ovakva inicijativa nema podršku naše zajednice. Zato i ne znamo koje je to nevladino udruženje, iz Slovenije nije, organizovalo taj skup - navode iz Saveza.</p>
<p>Oni demantuju i navode iz pojedinih medija da su predstavnici crnogorske dijaspore prisustvovali skupu</p>
<p>- U više navrata je u javnosti pomenuto da su na toj komemoraciji bili prisutni i predstavnici crnogorske iseljeničke zajednice, što je potpuna neistina. Nijedan član naših društava nije bio pozvan, niti je prisustvovao događaju, niti je bilo ko od nas želio da bude njegov dio – navodi se u saopštenju.</p>
<p>U reagovanju se takođe postavlja pitanje legitimiteta govora predsjednika crnogorske Skupštine u ime naroda i iseljeništva Crne Gore, bez prethodne komunikacije sa predstavnicima dijaspore u Sloveniji.</p>
<p>- Postavlja se pitanje u kojoj funkciji je bio predsjednik Andrija Mandić i ko ga je ovlastio i po kojem kriterijumu, na ovaj pomen... Dodatno zabrinjava činjenica da je na toj komemoraciji, u ime naroda i iseljeništva Crne Gore, govorio predsjednik Skupštine Crne Gore, bez prethodnog dijaloga s nama, koji zaista predstavljamo iseljeništvo Crne Gore u Sloveniji - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Autori reagovanja podsjećaju na istorijske okolnosti događaja iz maja 1945. godine, problematizujući prirodu i simboliku pomena održanog u Sloveniji.</p>
<p>- I događaju i umrlima u Kamničkoj Bistrici, postavljamo svim prisutnima, ne samo retoričko pitanje - sa kojom njemačkom SS divizijom, na čijem čelu je bio zloglasni komandant fon Ler, su došli svi ti u Sloveniju, i povrh svega do zuba naoružani... Zašto i kako, govore istoričari, i neka još istražuju istoričari, a predsjednik Skupštine Crne Gore, sigurno nije taj, koji može ocjenjivati istorijske i nesumnjive činjenice – kaže se u saopštenju.</p>
<p>Upravni odbor postavlja i niz pitanja o organizaciji i finansiranju boravka crnogorske delegacije u Sloveniji, te izražava nezadovoljstvo činjenicom da se niko od zvaničnika nije sastao sa predstavnicima crnogorskih udruženja.</p>
<p>- Postavlja se i pitanje kako to, da u tri dana boravka, nije imao vremena da se susretne sa predstavnicima iseljenika, jer, bez obzira kakav je, ovaj predsjednik je i naš predsjednik... Dužan je pojašnjenje, prije svega crnogorskoj javnosti – zaključuje se u saopštenju.</p>
<p>Osnivači Saveza "Kulturni centar crnogorskih društava Slovenije" su Zveza črnogorskih društev Slovenije,Ljubljana; Društvo rojakov iz Plava in Gusinja Izvor, Kranj; Društvo Črnogorcev in prijateljev Črne gore »Montenegro« Ljubljana; Črnogorsko kulturno društvo »Komovi« Maribor; Kulturno športno društvo Montenegro – Bihor i Kulturno in športno društvo »Sandžak« Kamnik.</p>

Crnogorska udruženja iz Slovenije: Komemoracija u Kamniškoj Bistrici nije imala našu podršku

<p>Podgorička policija uhapsila je M.P. (18) iz Podgorice, kod kojeg je pronađeno više od pola kilograma marihuane, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Policija je, kako se navodi, prethodno kontrolisala M.P., N.B. (21) i D.A. (21), a kod M.P. je pronađeno 19 PVC kesica sa oko 66 grama marihuane.</p>
<p>Dodaje se da je nakon toga obavljen pretres stana koji koristi M.P. gdje je pronađena kartonska kutija sa dvije vage za precizno mjerenje, dvije pvc kesice sa sadržajem marihuane mase oko 480 grama, 53 prazne pvc kesice sa animiranim aplikacijama, novac u iznosu od 135 eura, kao i druge predmete.</p>
<p>- Po okončanju kriminalističke obrade, došlo se do sumnje da je M.P. licima N.B. i D.A. dao na uživanje opojnu drogu marihuanu, nakon čega je lišen slobode po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i omogućavanje uživanja opojnih droga – zaključuje se u saopštenju.</p>

Kod Podgoričanina pronađeno pola kilograma marihuane i novac

<p>Evropska unija planira da izvuče milijarde dodatnih eura iz zamrznute ruske imovine preusmjeravanjem tih sredstava u rizičnije investicije – kroz plan koji bi povećao pomoć Ukrajini, a istovremeno izbjegao optužbe da EU „krade“ novac Moskvi.</p>
<p>Evropska komisija razmatra mogućnost da skoro 200 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine, koja se nalazi u Belgiji, prebaci u novi, rizičniji investicioni fond koji bi generisao veće kamate, rekla su četiri zvaničnika upoznata s planom za Politiko.</p>
<p>Cilj je da se stvori više profita kako bi se održala ratom razorena ukrajinska ekonomija, pogotovo usljed prijetnji bivšeg američkog predsjednika <b>Donalda Trampa</b> da će obustaviti američko finansiranje. Imovina je zamrznuta 2022. godine kao odgovor na punu invaziju Rusije na Ukrajinu.</p>
<p>Međutim, ovaj potez ipak ne bi podrazumijevao potpunu konfiskaciju ruske imovine – čemu se protive pojedine članice EU poput Njemačke i Italije, zbog pravnih i finansijskih razloga.</p>
<p>Korišćenjem samo kamata, a ostavljanjem osnovnog kapitala netaknutim, EU se nada da će izbjeći optužbe za kršenje međunarodnog prava.</p>
<p>Zemlje članice grupe G7 su prošle godine dogovorile da Ukrajini ustupe 45 milijardi eura prihoda od investiranja zamrznute ruske državne imovine.</p>
<p>Međutim, dio EU u tom paketu – 18 milijardi eura – biće u potpunosti isplaćen do kraja ove godine, što otvara pitanje kako će se finansijske potrebe Ukrajine pokrivati od 2026. godine.</p>
<p>Ministri finansija svih 27 članica EU pokrenuće ove razgovore danas tokom neformalnog radnog sastanka u Luksemburgu.</p>
<p>- Važno je da čujemo Komisiju o dostupnim opcijama, posebno kada je riječ o mogućoj upotrebi zamrznute ruske imovine i daljim koracima u vezi sa režimom sankcija - navodi se u pozivnom pismu koje je ministrima uputilo rotirajuće poljsko predsjedništvo Savjeta EU, a u koje je Politiko imao uvid.</p>
<p>Poljska<b> </b>je takođe predložila da se novi evropski mehanizam za zajedničko finansiranje odbrane – <b>SAFE</b> – može koristiti za nabavku oružja za Ukrajinu.</p>
<p>Današnji sastanak postaviće osnovu za mjesece napetih pregovora, jer evropske prijestonice, koje već imaju prenapregnute budžete, pokušavaju da balansiraju između podrške Ukrajini i ispunjavanja domaćih prioriteta.</p>
<h2>Zaobilazno rješenje EU</h2>
<p>Kao potencijalni manevar, zvaničnici EU razmatraju da se ruska imovina iz belgijske finansijske institucije <b>Euroclear </b>prebaci u posebno pravno lice – <i>„special purpose vehicle“</i> – koje bi bilo pod okriljem EU.</p>
<p>Prednost tog modela je u tome što bi se imovina brzo mogla uložiti u rizičnije instrumente koji mogu ostvariti znatno veću dobit za Ukrajinu. Zvaničnici nisu precizirali o kojim vrstama investicija je riječ.</p>
<p>Prema pravilima, <i>Euruclear</i> je dužan da investira ta sredstva – od kojih je veliki dio već pretvoren u gotovinu – kod Centralne banke Belgije, koja nudi najnižu, ali bezbjednu kamatnu stopu.</p>
<p>U 2024. godini, takvi „neočekivani dobici“ od investicija iznosili su četiri milijarde eura, i kasnije su usmjereni na servisiranje G7 zajma Ukrajini.</p>
<p>Zagovornici novog fonda tvrde da EU mora pronaći način da izvuče više prihoda iz ruske državne imovine kako bi dugoročno pomogla Ukrajini u trenutku kada se mirovni pregovori sa Moskvom nalaze u ćorsokaku.</p>
<p>Još jedna prednost je što bi to moglo poslužiti kao zaštita od mogućeg veta Mađarske, koja bi tako mogla deblokirati imovinu i praktično je vratiti Rusiji.</p>
<h2>Pravne prepreke i političke tenzije</h2>
<p>U proteklim nedjeljama, Evropska komisija je vodila neformalne razgovore sa grupom zemalja – među kojima su Francuska, Njemačka, Italija i Estonija – kako bi se ispitali pravni putevi da se imovina zadrži zamrznutom čak i ako Mađarska blokira obnovu sankcija, rekla su dva zvaničnika Politiku. Međutim, radna grupa nije uspjela da pronađe pravni mehanizam za to.</p>
<h2>Teška budžetska matematika</h2>
<p>Zvaničnici EU istražuju načine kako da se novi fond osnuje prostom većinom – zaobilazeći potrebu za jednoglasjem i time izbjegavajući mađarskog premijera<b> Viktora Orbana</b>.</p>
<p>Kritičari ovog modela upozoravaju da bi poreski obveznici EU na kraju, moguće, morali da nadoknade gubitke ako investicije ne donesu očekivane prihode.</p>
<p>EU traži kreativna rješenja jer je njen centralni budžetski fond od 1,2 triliona eura, iz kojeg se finansira sav javni rashod, već uveliko istegnut, a novi višegodišnji budžet neće stupiti na snagu prije 2028. godine.</p>
<p>- Neće biti lako naći novac u okviru važećeg <b>&nbsp;</b>višegodišnjeg finansijskog okvira - rekao je jedan diplomata EU.</p>
<p>Veliki dio paketa pomoći Ukrajini od 50 milijardi eura, dogovorenog 2023. godine i predviđenog da traje do kraja 2027, već je potrošen.</p>
<p>Osim ekonomskih ograničenja, zvaničnici su skeptični prema dodatnom povećavanju centralnog budžeta EU jer to zahtijeva jednoglasje – a Mađarska će se vjerovatno tome usprotiviti.</p>

EU kuje plan da izvuče veći profit iz zamrznute ruske imovine

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: ada-bojana