Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u četvrtak da Teheran sarađuje s Kinom i Rusijom kako bi spriječio sankcije evropskih zemalja zbog nuklearnog programa Teherana pošto su Velika Britanija, Francuska i Njemačka zaprijetile da će ih ponovo uvesti.
- Pokušaćemo da to spriječimo - rekao je Aragči u intervjuu za državnu televiziju.
Dodaje da rade s Kinom i Rusijom kako bi to zaustavili.&nbsp;
- Ako ovo ne uspije i oni to primijene, imamo alate da odgovorimo. Razgovaraćemo o njima u dogledno vrijeme - dodao je iranski ministar.
Tri evropske sile, poznate kao E3, navele su u srijedu generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu da su spremne da ponovo uvedu sankcije Teheranu ako se do kraja avgusta ne pronađe diplomatsko rješenje.
Sve tri zemlje su potpisnice sporazuma iz 2015. godine kojim su ukinute sankcije u zamjenu za ograničenja iranskog nuklearnog programa.
Sporazum, koji ističe u oktobru, uključuje "mehanizam vraćanja" koji omogućava obnavljanje sankcija.
- Jasno smo stavili do znanja da ako Iran nije spreman da postigne diplomatsko rješenje prije kraja avgusta 2025. godine ili ne iskoristi priliku produženja, E3 je spreman da pokrene mehanizam vraćanja - naveli su ministri spoljnih poslova grupe u pismu.
- Ako Iran nastavi da krši svoje međunarodne obaveze, Francuska i njeni njemački i britanski partneri će ponovo uvesti globalni embargo na oružje, nuklearnu opremu i bankarska ograničenja koji je ukinut prije 10 godina krajem avgusta - objavio je francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro na mreži Iks (X) u srijedu.
Arakči je rekao da bi vraćanje sankcija bilo "negativno", ali da su predviđeni ekonomski efekti "preuveličani".
Sporazum iz 2015. godine, poznat kao Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA) praktično je propao pošto je američki predsjednik Donald Tramp povukao SAD iz njega 2018. tokom svog prvog mandata i obnovio sankcije.
Evropske zemlje su pokušale da održe sporazum u životu, dok se Iran u početku držao uslova prije nego što je kasnije pojačao obogaćivanje uranijuma.
Ranije ove godine, SAD su se pridružile Izraelu u bombardovanju iranskih nuklearnih postrojenja. Izrael je pokrenuo napade dok su Vašington i Teheran još vodili nuklearne pregovore koji od tada nisu nastavljeni.
Zapadne sile dugo optužuju Iran da nastoji da dođe do nuklearnog oružja, što iranska vlada snažno poriče.
I prije nego što je Izrael napao Iran, Zapad je izrazio zabrinutost zbog nedostatka pristupa inspektorima iz nuklearnog nadzornog tijela UN, Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Iran je obustavio saradnju s IAEA nakon napada.
Prošlog mjeseca, Arakči je poslao pismo UN u kojem je naveo da evropske zemlje nemaju zakonsko pravo da obnove sankcije.
Evropski ministri su rekli da je ta tvrdnja "neosnovana".
Insistirali su da će, kao potpisnici JCPOA, biti "jasno i nedvosmisleno pravno opravdani u korišćenju relevantne odredbe" rezolucija UN "kako bi pokrenuli mehanizam za vraćenje rezolucija Savjeta bezbjednosti UN protiv Irana koje bi spriječilo obogaćivanje uranijuma i ponovo uvele sankcije UN".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Iran navodi da radi s Kinom i Rusijom da zaustavi sankcije evropskih zemalja

Iran ne planira odustati od svog nuklearnog programa, uključujući obogaćivanje uranija, uprkos velikoj šteti nanesenoj njegovim središtima kao rezultat američkih napada prošlog mjeseca, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči.
U intervjuu za američki televizijski kanal Foks njuz, Arakči je rekao da je obogaćivanje uranijuma za sada zaustavljeno jer je "šteta ozbiljna i teška".
- Ali, naravno, ne možemo odustati od obogaćivanja, jer je to postignuće naših naučnika - rekao je Arakči, smatrajući cijeli ovaj proces "nacionalnim ponosom".
Prema njegovim riječima, svaki nuklearni sporazum koji se može postići mora uključivati i pravo na obogaćivanje uranijuma.
Na pitanje je li obogaćeni uranijum negdje uskladišten od napada, Arakči je rekao da "nema detaljnih informacija", ali da Iranska organizacija za atomsku energiju pokušava "napraviti procjene što se tačno dogodilo s obogaćenim materijalom".
Vašington je 22. juna bombardovao tri nuklearna objekta u Iranu u znak podrške 12-dnevnoj vojnoj ofanzivi Izraela.
Američka vojska je takođe ciljala glavni centar za obogaćivanje uranijuma, Fordou, koji se nalazi južno od Teherana.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp je više puta izjavio da su napadi bili uspješni i da su sva tri iranska objekta "potpuno uništena".
Izjave iranskog ministra dolaze u trenutku kada se očekuje da će Teheran održati nove razgovore o svom nuklearnom programu s Njemačkom, Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom. Razgovori će se održati u petak u Istanbulu.
Što se tiče pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o regionalnim uštedama, Arakči je rekao da je Iran otvoren za razgovore, ali "ne direktno u ovom periodu".
Rekao je da je Teheran spreman preduzeti bilo kakvu akciju koja doprinosi izgradnji povjerenja kako bi dokazao da je nuklearni program u mirnodopske svrhe u zamjenu za ukidanje američkih sankcija.
Iranski ministar je priznao da će Iran nastaviti razvijati i proizvoditi rakete.
Uprkos značajnom broju raketa usmjerenih prema Izraelu tokom 12-dnevnog sukoba, Arakči je tvrdio da Iran još uvijek ima "određenu količinu raketa za zaštitu".

1250x600

1084x550

Arakči: Teheran neće odustati od nuklearnog programa

Nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp objavio "vrlo uspješne" američke napade na iranska nuklearna postrojenja u Fordou, Natanzu i Esfahanu, obratio se naciji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-napala-iranska-nuklearna-postrojenja-tramp-avioni-se-vracaju-u-sad-sada-je-vrijeme-za-mir&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nedavno je američka vojska izvela masovne precizne napade na tri ključna nuklearna postrojenja iranskog režima: Fordo, Natanz i Esfahan. Svi su godinama čuli ta imena dok su gradili ovaj užasno destruktivni poduhvat. Naš cilj je bio uništenje iranskih kapaciteta za obogaćivanje uranijuma i zaustavljanje nuklearne prijetnje koju predstavlja država broj jedan koja sponzoriše terorizam u svijetu - rekao je Tramp na početku svog obraćanja.
Takođe je kazao da su napadi bili "spektakularan vojni uspjeh" i najavio je nove ako Iran ne pristane na mir.
- Iranska ključna postrojenja za obogaćivanje uranijuma su potpuno uništena. Iran, nasilnik Bliskog istoka, sada mora sklopiti mir. Ako to ne učine, budući napadi će biti daleko veći i mnogo lakši - poručio je.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DC7eSJ011Muc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tramp je rekao da su Amerikanci pretrpjeli od Irana dosta žrtve i da to više neće dozvoliti.
- Iran već 40 godina govori: "Smrt Americi, smrt Izraelu". Ubijali su naše ljude, odsjecali im ruke, odsjecali im noge bombama postavljenim pored puta – to im je bila specijalnost. Izgubili smo preko hiljadu ljudi, a stotine hiljada širom Bliskog istoka i svijeta umrlo je kao direktna posljedica njihove mržnje, a posebno je mnoge ubio njihov general Kasem Solejmani. Davno sam odlučio da neću dozvoliti da se ovo dogodi. Neće se nastaviti - poručio je Tramp.
Zatim se zahvalio i čestitaju izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu ili kako ga je on nazvao "Bibi".
- Radili smo kao tim kao što možda nijedan tim nikada prije nije radio i mnogo smo doprinijeli uklanjanju ove strašne prijetnje Izraelu. Želim da se zahvalim izraelskoj vojsci na divnom poslu koji su obavili i, što je najvažnije, želim da čestitam velikim američkim patriotama koji su večeras letjeli tim veličanstvenim mašinama, i cijeloj vojsci Sjedinjenih Država na operaciji kakvu svijet nije vidio mnogo, mnogo decenija. Nadam se da nam više neće biti potrebne njihove usluge u ovom svojstvu. Nadam se da je tako. Takođe želim čestitati načelniku Združenog štaba, generalu Danu Razinu Caineu - spektakularnom generalu - i svim briljantnim vojnim umovima uključenim u ovaj napad - poručio je.
Navodi da se dosadašnja praksa ne može nastaviti i kaže: "Ili će biti mir ili će Iran zadesiti tragedija, mnogo veća nego što smo svjedočili u posljednjih osam dana".
- Zapamtite, ostalo je još mnogo ciljeva. Večerašnji je bio daleko najteži od svih, a možda i najsmrtonosniji, ali ako mir ne dođe brzo, krenut ćemo na te druge ciljeve precizno, brzo i vješto. Većina njih može biti eliminisana za nekoliko minuta. Nijedna vojska na svijetu nije mogla učiniti ono što smo mi učinili večeras, ni blizu. Nikada nije postojala vojska koja je mogla učiniti ono što se dogodilo prije samo malo vremena - rekao je Tramp.
<h2>Iran: Zadržavamo pravo na sve opcije samoodbrane</h2>
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči poručio je da Iran zadržava pravo na sve opcije samoodbrane nakon američkog bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja.
On je na mreži X naglasio da su američki napadi "nečuveni" i da će imati "trajne posljedice".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Faraghchi%2Fstatus%2F1936638107169722536&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iranski ministar izjavio je da su SAD, kao stalni član Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, napadom na iranska nuklearna postrojenja počinile tešku povredu deklaracije UN.
- Jutrošnji su događaji nečuveni i imaće trajne posljedice. Svaku članicu UN-a ovakvo veoma opasno i kriminalno bezakonje mora uznemiriti. Iran zadržava pravo na sve mogućnosti odbrane svog suvereniteta, svojih interesa i svog naroda, u skladu s Deklaracijom Ujedinjenih nacija i odredbi koje dopuštaju legitiman odgovor u samoodbrani - zaključio je Arakči.

Tramp: Ključna postrojenja za obogaćivanje uranijuma potpuno uništena; Iranski ministar: Zadržavamo pravo na svaki mogući odgovor

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči pozvao je na suzdržanost između Indije i Pakistana nakon njegove posjete Nju Delhiju u četvrtak, izvještavaju državni mediji.
- Nadamo se da će Indija i Pakistan spriječiti eskalaciju napetosti u regionu - rekao je Arakči, ponovivši pozive na suzdržanost koje je uputio tokom posjete Pakistanu u ponedjeljak.
Islamabad je odbacio indijske navode da ima terorističke kampove na svojoj teritoriji i obećao da će odgovoriti na indijske napade u kojima je ubijen najmanje 31 civil.
Nju Delhi je upozorio da bi svaki pakistanski odgovor zahtijevao odmazdu, podstičući strah od većeg vojnog sukoba u jednom od najopasnijih i najnaseljenijih nuklearnih žarišta na svijetu, prenosi Rojters.
Arakčijeva posjeta Indiji bila je unaprijed planirana kako bi prisustvovala zajedničkoj ekonomskoj komisiji između dvije zemlje.
- Našem regionu je potreban mir, posebno za proširenje ekonomske saradnje između zemalja regiona i nadamo se da će se to desiti - &nbsp;dodao je šef iranske diplomatije.

Iranski ministar vanjskih poslova poziva na suzdržanost u sukobu Indije i Pakistana

Iranski i američki pregovarači dogovorili su održavanje treće runde pregovora o iranskim nuklearnim ambicijama, što je pozitivan signal usred neusklađenih poruka Bijele kuće o potencijalnoj vojnoj akciji i novim zahtjevima prema Teheranu.
Sastanci 19. aprila, održani u Rimu, bili su drugi put da su se visoki pregovarači iz Vašingtona i Teherana sastali ovog mjeseca.
Nije bilo neposrednih komentara o ishodu razgovora u Rimu od američke delegacije, koju je predvodio specijalni izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof. Ali iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči rekao je da su se dvije strane dogovorile da se ponovo sastanu 26. aprila u Omanu, gdje je održana prva runda.
- Vjerujem da će tehnički pregovori na ekspertskom nivou početi u Omanu u srijedu (23. aprila), a sljedeće subote ćemo se sastati u Omanu i pregledati rezultate rada eksperata da vidimo koliko su blizu principima sporazuma - rekao je Arakči za iransku državnu televiziju.
Dodaje da je to bio dobar sastanak.
- I mogu reći da pregovori napreduju. Ovog puta smo uspjeli da postignemo bolje razumijevanje o nizu principa i ciljeva - rekao je Arakči.
Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje dugo su optuživale Iran da pokušava da izgradi nuklearno oružje.
Teheran je dosljedno negirao optužbe, insistirajući da su njegovi napori usmjereni na civilne svrhe, kao što je proizvodnja električne energije.
<h2>Protivrječne poruke</h2>
Nakon povratka u Bijelu kuću u januaru, američki predsjednik Donald Tramp, koji je prethodno povukao SAD iz sporazuma iz 2015. poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), obnovio je kampanju "maksimalnog pritiska" sankcija protiv Irana.
Prošlog mjeseca, poslao je pismo iranskom vrhovnom lideru pozivajući na obnovljene pregovore, dok je upozoravao na vojnu akciju ako diplomatija ne uspije. Protekle nedjelje, Tramp i drugi zvaničnici Bijele kuće slali su ponekad protivrječne poruke o američkom pristupu pregovorima.
Bijela kuća je poslala teške, dalekometne bombardere u region, zajedno sa drugim nosačem aviona.
- Nisam u žurbi da koristim vojnu opciju. Mislim da Iran želi da razgovara - rekao je Tramp novinarima 17. aprila.&nbsp;
Idućeg dana, 18. aprila, kazao je novinarima da se zalažu za sprečavanje Irana da ima nuklearno oružje.&nbsp;
- Oni ne mogu imati nuklearno oružje. Želim da Iran bude veliki, prosperitetan i sjajan - naveo je Tramp.
U intervjuu danom prije nekoliko dana na Foks njuzu, Vitkof je rekao da su Sjedinjene Države otvorene prema tome da Iran ima neku vrstu ograničenog nuklearnog programa.
Ali je zatim odstupio od tog stava u objavi na društvenim mrežama, sugerišući da cijeli program treba demontirati.
Američki državni sekretar Marko Rubio je u međuvremenu rekao kako se nada da će iranski pregovori biti "plodonosni".
- Svi bismo više voljeli mirno i trajno rješenje - rekao je nakon sastanaka u Parizu.
Ali, dodao je, "to mora biti nešto što ne samo da sprečava Iran da sada ima nuklearno oružje, već i u budućnosti".
<h2>Uloga Izraela</h2>
Uloga Izraela u debati o iranskim nuklearnim ambicijama je takođe ključna.
Izraelski zvaničnici su obećali da će spriječiti Teheran da stekne nuklearno oružje, a Izrael nije isključio napad na njegove nuklearne objekte u narednim mjesecima, prema više novinskih izvještaja.
Tramp je navodno rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da Vašington ne podržava takav potez.
Bivši zvaničnici i eksperti dugo su govorili da bi Izraelu bila potrebna značajna američka vojna podrška - i oružje - da uništi iranske nuklearne objekte i zalihe, od kojih su neki u podzemnim objektima.

Dogovorena treća runda pregovora Irana i SAD o nuklearnom programu Teherana

Turska poziva na pomirenje između sirijske Vlade i opozicije kako bi se zaustavio rat, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Ankari sa svojim iranskim kolegom Abasom Arakčijem, Hakan Fidan je rekao da su se Turska i Iran, koji podržavaju suprotstavljene strane u građanskom ratu u Siriji, složili da nastave diplomatske napore zajedno sa Rusijom za obnavljanje mira nakon što su pobunjenici pokrenuli munjevitu ofanzivu i skoro zauzeli drugi najveći grad u zemlji, Alep.
Fidan, čija zemlja podržava snage suprotstavljene sirijskom predsjedniku Asadu, okrivio je za nedavno rasplamsavanje sukoba odbijanje sirijske Vlade da uđe u dijalog sa opozicijom koju Turska podržava.
- Ovi događaji još jednom pokazuju da Damask mora da se pomiri sa svojim narodom i legitimnom opozicijom. Turska je spremna da da neophodan doprinos tome - rekao je turski ministar.
Njegove izjave su se pojavile usred turskog nezadovoljstva nakon što su nedavni napori ka pomirenju sa Asadom propali. Komentari su ukazivali na to da bi ofanziva koju su pokrenuli opozicioni borci mogla imati za cilj da izvrši pritisak na sirijskog lidera da se uključi u političke razgovore.
Turska nastoji da normalizuje veze sa Sirijom kako bi odgovorila na bezbjednosne prijetnje grupa povezanih sa kurdskim militantima duž njene južne granice i da bi pomogla da se obezbijedi bezbjedan povratak više od tri miliona sirijskih izbjeglica.
Asad je insistirao da povlačenje turskih snaga iz sjeverne Sirije bude uslov za bilo kakvu normalizaciju između dvije zemlje.
Fidan je ponovio podršku Turske teritorijalnom integritetu Sirije, ali je sugerisao da Turska neće oklijevati da interveniše protiv grupa sirijskih Kurda koje Turska smatra teroristima ako „iskoriste okruženje nestabilnosti“.
Turska, dodao je on, „nikada, nikada neće dozvoliti terorističke organizacije koje nastoje da iskoriste okruženje nestabilnosti“, rekao je Fidan.&nbsp;
- Uklonićemo svaku prijetnju našoj nacionalnoj bezbjednosti i našem narodu gdje god da se pojavi - dodao je on.
Iranski ministar inostranih poslova Abas Arakči, koji je posjetio Asada u sedam dana prije nego što je otputovao u Ankaru, ponovio je punu podršku Teherana sirijskoj Vladi. Iračke milicije koje podržava Iran raspoređene su danas u Siriji da podrže Vladinu kontraofanzivu protiv pobunjenika.
U međuvremenu, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izrazio je nadu da će nestabilnost u Siriji doći do kraja „u skladu sa legitimnim zahtevima sirijskog naroda“.
I Fidan i Arakči rekli su da će Turska, Iran i Rusija sazvati novi trilateralni sastanak za rješavanje sukoba u Siriji.
Rusija, čija je intervencija u građanskom ratu u Siriji u ime Asada bila ključna za preokretanje sukoba u njegovu korist, rekla je da će nastaviti da ga podržava.

Turska poziva na pomirenje između sirijske Vlade i opozicije radi okončanja sukoba

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u četvrtak da bi njegova zemlja mogla da promijeni svoju nuklearnu doktrinu i razvije nuklearnu bombu ako se Teheranu ponovo uvedu sankcije Ujedinjenih nacija.
Arakči je u obraćanju novinarima u Lisabonu rekao da Iran odavno ima tehničko znanje da napravi bombu, ali da to "nije dio bezbjednosne strategije Teherana", prenijeli su iranski mediji.
Pregovarači iz Irana i takozvane grupe E3 – Francuska, Njemačka i Velika Britanija – trebalo bi da se sastanu u Ženevi kako bi razgovarali o nizu pitanja, uključujući iranski nuklearni program i sukobe na Bliskom istoku.
Arakči je za sastanak u petak rekao da bi trebalo da bude rasprava kako bi se vidjelo "da li zaista postoji izlaz" iz trenutne nuklearne pat pozicije.
Za sastanak u Ženevi nijedna strana ne navodi da su razgovori o nuklearnim pitanjima, ali se očekuje da će iranski nuklearni program biti centralna tema. Pregovori između Irana i svjetskih sila o obnavljanju nuklearnog sporazuma iz 2015. od septembra 2022. godine su na pauzi.
Prošle nedjelje je odbor guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) donio rezoluciju s osudom Irana i zadužio je tu agenciju UN da pripremi "sveobuhvatnu i ažuriranu procjenu" stanja iranskog nuklearnog programa koji se širi, uključujući ranije i sadašnje pokušaje da razvije bombu.
Taj dokument bi mogao da otvori put sa se slučaj Irana proslijedi Savjetu bezbjednosti UN u pokušaju da se pokrene mehanizam za ponovno uvođenje sankcija UN koje su ukinute prema uslovima sporazuma Teherana sa svjetskim silama iz 2015.
Kao odgovor na rezoluciju, Iran je aktivirao nekoliko "novih i naprednih" centrifuga za obogaćivanje uranijuma.
Arakči je rekao da "nije optimista" u vezi s pregovorima u Ženevi pošto, kako je rekao, nije siguran da li Teheran "razgovara sa pravom stranom".
Nuklearni sporazum iz 2015. počeo je da se raspada nakon što je tadašnji i novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp povukao SAD iz sporazuma 2018. i ponovo uveo sankcije Iranu. Teheran je odgovorio širenjem svog nuklearnog programa, ograničavanjem inspekcija nuklearnih lokacija u zemlji i obogaćivanjem uranijuma na do 60 odsto.

Iran uoči pregovora s evropskim silama upozorava da može da razvije nuklearnu bombu

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u subotu je oštro demantovao izvještaj o sastanku između ambasadora Irana pri Ujedinjenim nacijama i američkog milijardera Ilona Maska.
Arakči je u intervjuu za državnu TV takođe upozorio da je Iran "spreman za konfrontaciju ili saradnju" u svom sporu s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) i zapadnim zemljama unutar tog tijela oko iranskog nuklearnog programa.
- To (sastanak) je izmišljena priča američkih medija, a mogu se spekulisati i motivi iza ovoga - rekao je Arakči, ponovivši raniji demanti iranskog Ministarstva spoljnih poslova.
List Njujork tajms u četvrtak objavio je da se Mask, koji je savjetnik novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa, u ponedJeljak sastao s iranskim ambasadorom pri UN.
- Po mom mišljenju, izmišljotina američkih medija o sastanku Ilona Maska i iranskog predstavnika je oblik ispitivanja terena da se vidi da li postoji osnova za takav potez - rekao je Arakči.
On je rekao da Iran još čeka da nova američka administracija razjasni svoju politiku, na osnovu čega će Teheran prilagoditi svoju politiku.
- Trenutno, niti je vrijeme za takve sastanke, niti je prikladno - rekao je Arakči, dodajući da iransko rukovodstvo na čelu s vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem nije odobrilo takav sastanak.
Iranski ministar spoljnih poslova rekao je da postoji ograničena mogućnost za nuklearne pregovore sa Zapadom.
- Još postoji prilika za diplomatiju, iako ta prilika nije velika, to je ograničena prilika - rekao Arakči.
Odnosi Teherana i IAEA su se pogoršali zbog nekoliko pitanja, uključujući zabranu Irana stručnjacima agencije za obogaćivanje uranijuma da uđu u zemlju, kao i odsustvo objašnjenja Irana kako su se pojavili tragovi uranijuma na lokacijama koje nisu prijavljene.
- Naš nuklearni put u narednoj godini biće osetljiv i složen i spremni smo za konfrontaciju ili saradnju - rekao je Arakči.
On je rekao da nuklearni sporazum iz 2015. godine, iz kojeg je Tramp povukao SAD 2018. u svom prvom mandatu, više nema istu vrijednost za Iran.
- Ako pregovori počnu, nuklearni pakt može poslužiti kao referenca, ali on više nema svoj prethodni značaj. Moramo postići izvodljiv sporazum - rekao je Arakči.

Teheran negirao da se iranski ambasador sastao s Maskom

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: abas-arakci