Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči kazao je da je tokom napada Izraela na Iran došlo do promjene zahtjeva od "bezuslovne predaje", da bi se na kraju nudilo "bezuslovno primirje".
- Oni su došli s očekivanjem da će natjerati iranski narod na predaju u roku od dan ili dva. Na osnovu pogrešnih pretpostavki, poput destabilizacije oružanih snaga nakon šehadeta komandanata ili očaja stanovništva nastojali su zadati odlučujući udarac. Međutim, epsko prisustvo naroda na terenu u odbrani sistema, države i vlastitog dostojanstva osujetilo je sve te planove - kazao je Arakči.
Ministar vanjskih poslova podsjetio je na međunarodne pritiske tokom nedavne eskalacije između Irana i Izraela, ukazujući na značajnu promjenu u retorici protivnika.
- U jednom trenutku, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je u objavi na društvenim mrežama zahtijevao bezuslovnu predaju Irana - rekao je Arakči.
Međutim, kako dodaje, zahvaljujući mudrosti rukovodstva i otporu naroda, situacija je došla do tačke u kojoj su, dvanaestog dana rata, Amerikanci poslali poruku njemu, navodeći da će Izrael obustaviti napade u 4:00 sata ujutro i tražeći da oni učine isto.&nbsp;
- To znači da je slogan 'bezuslovna predaja' za manje od deset dana pretvoren u "bezuslovno primirje", što je direktan rezultat našeg ustrajavanja - istakao je Arakči.
Iako je priznao unutrašnje slabosti i izazove u upravljanju, pozvao je na pojačan oprez prema novim zavjerama.
Nakon što su izgubili nadu da će ciljeve ostvariti vojnim udarima, protivnici su se, kako je naveo, okrenuli ugrožavanju životnog standarda građana. Ono što nisu uspjeli postići na bojnom polju, sada pokušavaju ostvariti putem ekonomskog rata i sankcija.
Vlada, prema njegovim riječima, djeluje punim kapacitetom kako bi sprovela neophodne reforme, usvojila efikasne zakone i angažovala sposobne kadrove radi poboljšanja trenutne situacije.
Na kraju obraćanja, ministar vanjskih poslova je poručio da će, kao što je iranski narod izašao kao pobjednik iz vojnog sukoba, isto tako prevladati i u ovom ekonomskom ratu kroz otpornost i strateško planiranje, čuvajući istorijski duh istrajnosti.

Arakči o ratu s Izraelom: Na početku su tražili "bezuslovnu predaju", a na kraju "bezuslovno primirje"

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u četvrtak da Teheran sarađuje s Kinom i Rusijom kako bi spriječio sankcije evropskih zemalja zbog nuklearnog programa Teherana pošto su Velika Britanija, Francuska i Njemačka zaprijetile da će ih ponovo uvesti.
- Pokušaćemo da to spriječimo - rekao je Aragči u intervjuu za državnu televiziju.
Dodaje da rade s Kinom i Rusijom kako bi to zaustavili.&nbsp;
- Ako ovo ne uspije i oni to primijene, imamo alate da odgovorimo. Razgovaraćemo o njima u dogledno vrijeme - dodao je iranski ministar.
Tri evropske sile, poznate kao E3, navele su u srijedu generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu da su spremne da ponovo uvedu sankcije Teheranu ako se do kraja avgusta ne pronađe diplomatsko rješenje.
Sve tri zemlje su potpisnice sporazuma iz 2015. godine kojim su ukinute sankcije u zamjenu za ograničenja iranskog nuklearnog programa.
Sporazum, koji ističe u oktobru, uključuje "mehanizam vraćanja" koji omogućava obnavljanje sankcija.
- Jasno smo stavili do znanja da ako Iran nije spreman da postigne diplomatsko rješenje prije kraja avgusta 2025. godine ili ne iskoristi priliku produženja, E3 je spreman da pokrene mehanizam vraćanja - naveli su ministri spoljnih poslova grupe u pismu.
- Ako Iran nastavi da krši svoje međunarodne obaveze, Francuska i njeni njemački i britanski partneri će ponovo uvesti globalni embargo na oružje, nuklearnu opremu i bankarska ograničenja koji je ukinut prije 10 godina krajem avgusta - objavio je francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro na mreži Iks (X) u srijedu.
Arakči je rekao da bi vraćanje sankcija bilo "negativno", ali da su predviđeni ekonomski efekti "preuveličani".
Sporazum iz 2015. godine, poznat kao Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA) praktično je propao pošto je američki predsjednik Donald Tramp povukao SAD iz njega 2018. tokom svog prvog mandata i obnovio sankcije.
Evropske zemlje su pokušale da održe sporazum u životu, dok se Iran u početku držao uslova prije nego što je kasnije pojačao obogaćivanje uranijuma.
Ranije ove godine, SAD su se pridružile Izraelu u bombardovanju iranskih nuklearnih postrojenja. Izrael je pokrenuo napade dok su Vašington i Teheran još vodili nuklearne pregovore koji od tada nisu nastavljeni.
Zapadne sile dugo optužuju Iran da nastoji da dođe do nuklearnog oružja, što iranska vlada snažno poriče.
I prije nego što je Izrael napao Iran, Zapad je izrazio zabrinutost zbog nedostatka pristupa inspektorima iz nuklearnog nadzornog tijela UN, Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Iran je obustavio saradnju s IAEA nakon napada.
Prošlog mjeseca, Arakči je poslao pismo UN u kojem je naveo da evropske zemlje nemaju zakonsko pravo da obnove sankcije.
Evropski ministri su rekli da je ta tvrdnja "neosnovana".
Insistirali su da će, kao potpisnici JCPOA, biti "jasno i nedvosmisleno pravno opravdani u korišćenju relevantne odredbe" rezolucija UN "kako bi pokrenuli mehanizam za vraćenje rezolucija Savjeta bezbjednosti UN protiv Irana koje bi spriječilo obogaćivanje uranijuma i ponovo uvele sankcije UN".

Iran navodi da radi s Kinom i Rusijom da zaustavi sankcije evropskih zemalja

Iran ne planira odustati od svog nuklearnog programa, uključujući obogaćivanje uranija, uprkos velikoj šteti nanesenoj njegovim središtima kao rezultat američkih napada prošlog mjeseca, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči.
U intervjuu za američki televizijski kanal Foks njuz, Arakči je rekao da je obogaćivanje uranijuma za sada zaustavljeno jer je "šteta ozbiljna i teška".
- Ali, naravno, ne možemo odustati od obogaćivanja, jer je to postignuće naših naučnika - rekao je Arakči, smatrajući cijeli ovaj proces "nacionalnim ponosom".
Prema njegovim riječima, svaki nuklearni sporazum koji se može postići mora uključivati i pravo na obogaćivanje uranijuma.
Na pitanje je li obogaćeni uranijum negdje uskladišten od napada, Arakči je rekao da "nema detaljnih informacija", ali da Iranska organizacija za atomsku energiju pokušava "napraviti procjene što se tačno dogodilo s obogaćenim materijalom".
Vašington je 22. juna bombardovao tri nuklearna objekta u Iranu u znak podrške 12-dnevnoj vojnoj ofanzivi Izraela.
Američka vojska je takođe ciljala glavni centar za obogaćivanje uranijuma, Fordou, koji se nalazi južno od Teherana.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp je više puta izjavio da su napadi bili uspješni i da su sva tri iranska objekta "potpuno uništena".
Izjave iranskog ministra dolaze u trenutku kada se očekuje da će Teheran održati nove razgovore o svom nuklearnom programu s Njemačkom, Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom. Razgovori će se održati u petak u Istanbulu.
Što se tiče pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o regionalnim uštedama, Arakči je rekao da je Iran otvoren za razgovore, ali "ne direktno u ovom periodu".
Rekao je da je Teheran spreman preduzeti bilo kakvu akciju koja doprinosi izgradnji povjerenja kako bi dokazao da je nuklearni program u mirnodopske svrhe u zamjenu za ukidanje američkih sankcija.
Iranski ministar je priznao da će Iran nastaviti razvijati i proizvoditi rakete.
Uprkos značajnom broju raketa usmjerenih prema Izraelu tokom 12-dnevnog sukoba, Arakči je tvrdio da Iran još uvijek ima "određenu količinu raketa za zaštitu".

1250x600

1084x550

Arakči: Teheran neće odustati od nuklearnog programa

Nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp objavio "vrlo uspješne" američke napade na iranska nuklearna postrojenja u Fordou, Natanzu i Esfahanu, obratio se naciji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-napala-iranska-nuklearna-postrojenja-tramp-avioni-se-vracaju-u-sad-sada-je-vrijeme-za-mir&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nedavno je američka vojska izvela masovne precizne napade na tri ključna nuklearna postrojenja iranskog režima: Fordo, Natanz i Esfahan. Svi su godinama čuli ta imena dok su gradili ovaj užasno destruktivni poduhvat. Naš cilj je bio uništenje iranskih kapaciteta za obogaćivanje uranijuma i zaustavljanje nuklearne prijetnje koju predstavlja država broj jedan koja sponzoriše terorizam u svijetu - rekao je Tramp na početku svog obraćanja.
Takođe je kazao da su napadi bili "spektakularan vojni uspjeh" i najavio je nove ako Iran ne pristane na mir.
- Iranska ključna postrojenja za obogaćivanje uranijuma su potpuno uništena. Iran, nasilnik Bliskog istoka, sada mora sklopiti mir. Ako to ne učine, budući napadi će biti daleko veći i mnogo lakši - poručio je.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DC7eSJ011Muc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tramp je rekao da su Amerikanci pretrpjeli od Irana dosta žrtve i da to više neće dozvoliti.
- Iran već 40 godina govori: "Smrt Americi, smrt Izraelu". Ubijali su naše ljude, odsjecali im ruke, odsjecali im noge bombama postavljenim pored puta – to im je bila specijalnost. Izgubili smo preko hiljadu ljudi, a stotine hiljada širom Bliskog istoka i svijeta umrlo je kao direktna posljedica njihove mržnje, a posebno je mnoge ubio njihov general Kasem Solejmani. Davno sam odlučio da neću dozvoliti da se ovo dogodi. Neće se nastaviti - poručio je Tramp.
Zatim se zahvalio i čestitaju izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu ili kako ga je on nazvao "Bibi".
- Radili smo kao tim kao što možda nijedan tim nikada prije nije radio i mnogo smo doprinijeli uklanjanju ove strašne prijetnje Izraelu. Želim da se zahvalim izraelskoj vojsci na divnom poslu koji su obavili i, što je najvažnije, želim da čestitam velikim američkim patriotama koji su večeras letjeli tim veličanstvenim mašinama, i cijeloj vojsci Sjedinjenih Država na operaciji kakvu svijet nije vidio mnogo, mnogo decenija. Nadam se da nam više neće biti potrebne njihove usluge u ovom svojstvu. Nadam se da je tako. Takođe želim čestitati načelniku Združenog štaba, generalu Danu Razinu Caineu - spektakularnom generalu - i svim briljantnim vojnim umovima uključenim u ovaj napad - poručio je.
Navodi da se dosadašnja praksa ne može nastaviti i kaže: "Ili će biti mir ili će Iran zadesiti tragedija, mnogo veća nego što smo svjedočili u posljednjih osam dana".
- Zapamtite, ostalo je još mnogo ciljeva. Večerašnji je bio daleko najteži od svih, a možda i najsmrtonosniji, ali ako mir ne dođe brzo, krenut ćemo na te druge ciljeve precizno, brzo i vješto. Većina njih može biti eliminisana za nekoliko minuta. Nijedna vojska na svijetu nije mogla učiniti ono što smo mi učinili večeras, ni blizu. Nikada nije postojala vojska koja je mogla učiniti ono što se dogodilo prije samo malo vremena - rekao je Tramp.
<h2>Iran: Zadržavamo pravo na sve opcije samoodbrane</h2>
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči poručio je da Iran zadržava pravo na sve opcije samoodbrane nakon američkog bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja.
On je na mreži X naglasio da su američki napadi "nečuveni" i da će imati "trajne posljedice".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Faraghchi%2Fstatus%2F1936638107169722536&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iranski ministar izjavio je da su SAD, kao stalni član Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, napadom na iranska nuklearna postrojenja počinile tešku povredu deklaracije UN.
- Jutrošnji su događaji nečuveni i imaće trajne posljedice. Svaku članicu UN-a ovakvo veoma opasno i kriminalno bezakonje mora uznemiriti. Iran zadržava pravo na sve mogućnosti odbrane svog suvereniteta, svojih interesa i svog naroda, u skladu s Deklaracijom Ujedinjenih nacija i odredbi koje dopuštaju legitiman odgovor u samoodbrani - zaključio je Arakči.

Tramp: Ključna postrojenja za obogaćivanje uranijuma potpuno uništena; Iranski ministar: Zadržavamo pravo na svaki mogući odgovor

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči pozvao je na suzdržanost između Indije i Pakistana nakon njegove posjete Nju Delhiju u četvrtak, izvještavaju državni mediji.
- Nadamo se da će Indija i Pakistan spriječiti eskalaciju napetosti u regionu - rekao je Arakči, ponovivši pozive na suzdržanost koje je uputio tokom posjete Pakistanu u ponedjeljak.
Islamabad je odbacio indijske navode da ima terorističke kampove na svojoj teritoriji i obećao da će odgovoriti na indijske napade u kojima je ubijen najmanje 31 civil.
Nju Delhi je upozorio da bi svaki pakistanski odgovor zahtijevao odmazdu, podstičući strah od većeg vojnog sukoba u jednom od najopasnijih i najnaseljenijih nuklearnih žarišta na svijetu, prenosi Rojters.
Arakčijeva posjeta Indiji bila je unaprijed planirana kako bi prisustvovala zajedničkoj ekonomskoj komisiji između dvije zemlje.
- Našem regionu je potreban mir, posebno za proširenje ekonomske saradnje između zemalja regiona i nadamo se da će se to desiti - &nbsp;dodao je šef iranske diplomatije.

Iranski ministar vanjskih poslova poziva na suzdržanost u sukobu Indije i Pakistana

Iranski i američki pregovarači dogovorili su održavanje treće runde pregovora o iranskim nuklearnim ambicijama, što je pozitivan signal usred neusklađenih poruka Bijele kuće o potencijalnoj vojnoj akciji i novim zahtjevima prema Teheranu.
Sastanci 19. aprila, održani u Rimu, bili su drugi put da su se visoki pregovarači iz Vašingtona i Teherana sastali ovog mjeseca.
Nije bilo neposrednih komentara o ishodu razgovora u Rimu od američke delegacije, koju je predvodio specijalni izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof. Ali iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči rekao je da su se dvije strane dogovorile da se ponovo sastanu 26. aprila u Omanu, gdje je održana prva runda.
- Vjerujem da će tehnički pregovori na ekspertskom nivou početi u Omanu u srijedu (23. aprila), a sljedeće subote ćemo se sastati u Omanu i pregledati rezultate rada eksperata da vidimo koliko su blizu principima sporazuma - rekao je Arakči za iransku državnu televiziju.
Dodaje da je to bio dobar sastanak.
- I mogu reći da pregovori napreduju. Ovog puta smo uspjeli da postignemo bolje razumijevanje o nizu principa i ciljeva - rekao je Arakči.
Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje dugo su optuživale Iran da pokušava da izgradi nuklearno oružje.
Teheran je dosljedno negirao optužbe, insistirajući da su njegovi napori usmjereni na civilne svrhe, kao što je proizvodnja električne energije.
<h2>Protivrječne poruke</h2>
Nakon povratka u Bijelu kuću u januaru, američki predsjednik Donald Tramp, koji je prethodno povukao SAD iz sporazuma iz 2015. poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), obnovio je kampanju "maksimalnog pritiska" sankcija protiv Irana.
Prošlog mjeseca, poslao je pismo iranskom vrhovnom lideru pozivajući na obnovljene pregovore, dok je upozoravao na vojnu akciju ako diplomatija ne uspije. Protekle nedjelje, Tramp i drugi zvaničnici Bijele kuće slali su ponekad protivrječne poruke o američkom pristupu pregovorima.
Bijela kuća je poslala teške, dalekometne bombardere u region, zajedno sa drugim nosačem aviona.
- Nisam u žurbi da koristim vojnu opciju. Mislim da Iran želi da razgovara - rekao je Tramp novinarima 17. aprila.&nbsp;
Idućeg dana, 18. aprila, kazao je novinarima da se zalažu za sprečavanje Irana da ima nuklearno oružje.&nbsp;
- Oni ne mogu imati nuklearno oružje. Želim da Iran bude veliki, prosperitetan i sjajan - naveo je Tramp.
U intervjuu danom prije nekoliko dana na Foks njuzu, Vitkof je rekao da su Sjedinjene Države otvorene prema tome da Iran ima neku vrstu ograničenog nuklearnog programa.
Ali je zatim odstupio od tog stava u objavi na društvenim mrežama, sugerišući da cijeli program treba demontirati.
Američki državni sekretar Marko Rubio je u međuvremenu rekao kako se nada da će iranski pregovori biti "plodonosni".
- Svi bismo više voljeli mirno i trajno rješenje - rekao je nakon sastanaka u Parizu.
Ali, dodao je, "to mora biti nešto što ne samo da sprečava Iran da sada ima nuklearno oružje, već i u budućnosti".
<h2>Uloga Izraela</h2>
Uloga Izraela u debati o iranskim nuklearnim ambicijama je takođe ključna.
Izraelski zvaničnici su obećali da će spriječiti Teheran da stekne nuklearno oružje, a Izrael nije isključio napad na njegove nuklearne objekte u narednim mjesecima, prema više novinskih izvještaja.
Tramp je navodno rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da Vašington ne podržava takav potez.
Bivši zvaničnici i eksperti dugo su govorili da bi Izraelu bila potrebna značajna američka vojna podrška - i oružje - da uništi iranske nuklearne objekte i zalihe, od kojih su neki u podzemnim objektima.

Dogovorena treća runda pregovora Irana i SAD o nuklearnom programu Teherana

Turska poziva na pomirenje između sirijske Vlade i opozicije kako bi se zaustavio rat, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Ankari sa svojim iranskim kolegom Abasom Arakčijem, Hakan Fidan je rekao da su se Turska i Iran, koji podržavaju suprotstavljene strane u građanskom ratu u Siriji, složili da nastave diplomatske napore zajedno sa Rusijom za obnavljanje mira nakon što su pobunjenici pokrenuli munjevitu ofanzivu i skoro zauzeli drugi najveći grad u zemlji, Alep.
Fidan, čija zemlja podržava snage suprotstavljene sirijskom predsjedniku Asadu, okrivio je za nedavno rasplamsavanje sukoba odbijanje sirijske Vlade da uđe u dijalog sa opozicijom koju Turska podržava.
- Ovi događaji još jednom pokazuju da Damask mora da se pomiri sa svojim narodom i legitimnom opozicijom. Turska je spremna da da neophodan doprinos tome - rekao je turski ministar.
Njegove izjave su se pojavile usred turskog nezadovoljstva nakon što su nedavni napori ka pomirenju sa Asadom propali. Komentari su ukazivali na to da bi ofanziva koju su pokrenuli opozicioni borci mogla imati za cilj da izvrši pritisak na sirijskog lidera da se uključi u političke razgovore.
Turska nastoji da normalizuje veze sa Sirijom kako bi odgovorila na bezbjednosne prijetnje grupa povezanih sa kurdskim militantima duž njene južne granice i da bi pomogla da se obezbijedi bezbjedan povratak više od tri miliona sirijskih izbjeglica.
Asad je insistirao da povlačenje turskih snaga iz sjeverne Sirije bude uslov za bilo kakvu normalizaciju između dvije zemlje.
Fidan je ponovio podršku Turske teritorijalnom integritetu Sirije, ali je sugerisao da Turska neće oklijevati da interveniše protiv grupa sirijskih Kurda koje Turska smatra teroristima ako „iskoriste okruženje nestabilnosti“.
Turska, dodao je on, „nikada, nikada neće dozvoliti terorističke organizacije koje nastoje da iskoriste okruženje nestabilnosti“, rekao je Fidan.&nbsp;
- Uklonićemo svaku prijetnju našoj nacionalnoj bezbjednosti i našem narodu gdje god da se pojavi - dodao je on.
Iranski ministar inostranih poslova Abas Arakči, koji je posjetio Asada u sedam dana prije nego što je otputovao u Ankaru, ponovio je punu podršku Teherana sirijskoj Vladi. Iračke milicije koje podržava Iran raspoređene su danas u Siriji da podrže Vladinu kontraofanzivu protiv pobunjenika.
U međuvremenu, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izrazio je nadu da će nestabilnost u Siriji doći do kraja „u skladu sa legitimnim zahtevima sirijskog naroda“.
I Fidan i Arakči rekli su da će Turska, Iran i Rusija sazvati novi trilateralni sastanak za rješavanje sukoba u Siriji.
Rusija, čija je intervencija u građanskom ratu u Siriji u ime Asada bila ključna za preokretanje sukoba u njegovu korist, rekla je da će nastaviti da ga podržava.

Turska poziva na pomirenje između sirijske Vlade i opozicije radi okončanja sukoba

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u četvrtak da bi njegova zemlja mogla da promijeni svoju nuklearnu doktrinu i razvije nuklearnu bombu ako se Teheranu ponovo uvedu sankcije Ujedinjenih nacija.
Arakči je u obraćanju novinarima u Lisabonu rekao da Iran odavno ima tehničko znanje da napravi bombu, ali da to "nije dio bezbjednosne strategije Teherana", prenijeli su iranski mediji.
Pregovarači iz Irana i takozvane grupe E3 – Francuska, Njemačka i Velika Britanija – trebalo bi da se sastanu u Ženevi kako bi razgovarali o nizu pitanja, uključujući iranski nuklearni program i sukobe na Bliskom istoku.
Arakči je za sastanak u petak rekao da bi trebalo da bude rasprava kako bi se vidjelo "da li zaista postoji izlaz" iz trenutne nuklearne pat pozicije.
Za sastanak u Ženevi nijedna strana ne navodi da su razgovori o nuklearnim pitanjima, ali se očekuje da će iranski nuklearni program biti centralna tema. Pregovori između Irana i svjetskih sila o obnavljanju nuklearnog sporazuma iz 2015. od septembra 2022. godine su na pauzi.
Prošle nedjelje je odbor guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) donio rezoluciju s osudom Irana i zadužio je tu agenciju UN da pripremi "sveobuhvatnu i ažuriranu procjenu" stanja iranskog nuklearnog programa koji se širi, uključujući ranije i sadašnje pokušaje da razvije bombu.
Taj dokument bi mogao da otvori put sa se slučaj Irana proslijedi Savjetu bezbjednosti UN u pokušaju da se pokrene mehanizam za ponovno uvođenje sankcija UN koje su ukinute prema uslovima sporazuma Teherana sa svjetskim silama iz 2015.
Kao odgovor na rezoluciju, Iran je aktivirao nekoliko "novih i naprednih" centrifuga za obogaćivanje uranijuma.
Arakči je rekao da "nije optimista" u vezi s pregovorima u Ženevi pošto, kako je rekao, nije siguran da li Teheran "razgovara sa pravom stranom".
Nuklearni sporazum iz 2015. počeo je da se raspada nakon što je tadašnji i novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp povukao SAD iz sporazuma 2018. i ponovo uveo sankcije Iranu. Teheran je odgovorio širenjem svog nuklearnog programa, ograničavanjem inspekcija nuklearnih lokacija u zemlji i obogaćivanjem uranijuma na do 60 odsto.

Iran uoči pregovora s evropskim silama upozorava da može da razvije nuklearnu bombu

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević komentarisao je odluku o ukidanju neradne nedjelje.
- Pozivam crnogorsku privredu da, bez obzira na odluku Ustavnog suda, ne mijenja način funkcionisanja i zaposlenima obezbijedi neradnu nedjelju - kazao je Zirojević na mreži X.
Kad već nemamo sposobnu i odgovornu Vladu i većinu u Parlamentu, piše Zirojević, neka se bar neko pokaže takvim.

Zirojević: Kad nemamo sposobnu Vladu, crnogorska privreda da obezbijedi neradnu nedjelju

Tužilački savjet na prvoj sjednici, koja je održana danas, donio je odluku o izboru i raspoređivanju devet kandidata za državne tužioce u osnovnim državnim tužilaštvima, na vrijeme od četiri godine, i to: Vanja Janović – u Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru; Gordana Trajković – u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama; Milena Radonjić – u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, Luka Dabović – u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, Miloš Pipović – u Osnovno državno tužilaštvu u Cetinju; Miloš Ljumović, Osnovno državno tužilaštvu u Cetinju; Kenan Muzurović – u Osnovno državno tužilaštvo u Baru, Đorđije Cmiljanić – u Osnovno državno tužilaštvu u Bijelom Polju i Haris Ćeman – u Osnovno državno tužillaštvo u Rožajama.
- Savjet je razmatrao i usvojio Komunikacionu strategiju za Državno tužilaštvo i Tužilački savjet 2026 -2028. godinu. Donijet je Plan rada Tužilačkog savjeta za period januar – decembar 2026. godine, kao i Plan održavanja redovnih sjednica Tužilačkog savjeta za 2026. godinu - navode u saopštenju.&nbsp;
Na sjednici su razmatrane pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada, od kojih je za tri pritužbe dao mišljenje da su neosnovane.
- Savjet se upoznao sa obraćanjem građanina Voja Lakovića i isto je cijenio kao pritužbu u pogledu zakonitosti rada u konkretnom predmetu iz kojeg razloga će se započeti proceduru, u skladu sa zakonom - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Savjet izabrao devet kandidata za državne tužioce u ODT

The President of Montenegro Jakov Milatović has sent a letter to the European Union Commissioner for Enlargement Marta Kos, highlighting the problems faced by professional freight transport operators due to the implementation of the ETIAS Regulation and the Schengen Entry/Exit System (EES), and emphasizing the need to find pragmatic solutions within the existing Schengen framework, particularly in light of blockades at border crossings and the Port of Bar in Montenegro.
As stated in the announcement, Milatović informed Commissioner Kos that professional freight transporters have expressed serious concerns regarding the practical application of the EES system, especially in relation to the 90-day stay limitation within a 180-day period.
He also pointed out that blockades of border crossings and the Port of Bar have been ongoing in Montenegro for several days, organized by freight transporters with the aim of achieving an adequate and sustainable solution to this issue.
- Milatović emphasized that Montenegro, as a frontrunner in the EU enlargement process and a country strongly committed to European Union membership, fully supports Schengen standards, as well as the importance of secure and efficient management of the EU’s external borders. At the same time, he drew attention to the concrete challenges faced by professional freight transporters from Montenegro, given the nature of their work, which involves frequent cross-border movements and may result in serious practical limitations - the statement explained.
Milatović stressed that it is the responsibility of institutions to ensure that the specific, day-to-day operational needs of Montenegrin freight transporters are adequately taken into account when applying the existing rules.
- In this context, Milatović expressed readiness to continue constructive dialogue with the European Commission and EU Member States, with the aim of defining practical arrangements that would be in line with the Schengen acquis while being fair to all interested parties. As he noted, this issue is closely linked to broader efforts to strengthen the economic integration of Montenegro and the Western Balkans with the European Union, which is a shared interest - the statement said.
As noted, Milatović expressed confidence that there is room to find a balanced approach that would preserve the European Union’s high standards while at the same time reducing unnecessary burdens on legitimate transport activities.
- In this regard, open and constructive dialogue with the European Commission and Member States was assessed as key to preserving the integrity of the Schengen system and ensuring the unhindered functioning of professional transport - the statement added.
Milatović emphasized that Montenegro remains fully committed to its European path and ready to actively contribute to finding sustainable and mutually acceptable solutions, both on this issue and on all other matters important to the country’s European integration process.

Milatović writes to Commissioner Kos over freight transporters’ issues: Pragmatic solutions are needed

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.156 ambulantnih pregleda, od čega 407 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 226 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 300.
- U istom periodu obavljeno je 76 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 140 pacijenata, od čega 23 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
U Centru za radiološku dijagnostiku je, kako se navodi, odrađeno 488 dijagnostičkih procedura, od čega 76 CT i 40 MR pregleda.
Iz KCCG-a su rekli da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 95 dijagnostičkih procedura, od čega pet CT i osam MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.176 pacijenata i odrađeno 38.595 analiza - navodi se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 13 beba.

Tag: abas-arakci