Tačno je 45 godina od kada je na današnji dan, 4. maja 1980. godine, u 15:05 časova, u ljubljanskom Kliničkom centru, preminuo Josip Broz Tito - doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, vrhovni komandant Narodnooslobodilačke borbe i jedan od najznačajnijih političkih lidera 20. vijeka. Njegova smrt označila je kraj jedne epohe i početak političke nestabilnosti koja će deceniju kasnije dovesti do krvavog raspada države koju je gradio. Godinama nakon njegove smrti, svakog 4. maja, sirena u 15:05 sati zaustavljala je živote Jugoslovena na jedan minut. Fabrike su zaustavljale proizvodnju, saobraćaj bi stao, u školama bi nastala apsolutna tišina.&nbsp; Posljednji put sirene su se oglasile 4. maja 1990. godine. Jugoslovenska industrijska proizvodnja je te godine zabilježila pad od 18,2 odsto. Sljedeće godine je počeo rat u Jugoslaviji. Tito je bio simbol jedinstva i stabilnosti u višenacionalnoj i viševjerskoj zajednici jugoslovenskih naroda. Njegova uloga u osnivanju Pokreta nesvrstanih i vješto balansiranje između Istoka i Zapada učinili su ga globalno prepoznatljivom političkom figurom, cijenjenom čak i među ideološkim protivnicima. Dan njegove smrti pamtio se decenijama u kolektivnoj svijesti naroda bivše Jugoslavije. Vijest je prekinula direktan televizijski prenos fudbalske utakmice između Hajduka i Crvene zvezde, a glas legendarnog spikera Miodraga Zdravkovića objavio je: „Umro je drug Tito“.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgyG7CzJbFHI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Milioni ljudi spontano su izašli na ulice, a plakanje odraslih postalo je simbol šoka koji je zahvatio naciju. Slike nepreglednih kolona ljudi koji su danima dolazili u Beograd da mu odaju posljednju počast i danas su svjedočanstvo o dubokoj emocionalnoj vezi naroda sa svojim vođom. Iako su kasniji istorijski procesi i propaganda bacali drugačije svjetlo na njegove političke metode i ličnu ulogu u jednopartijskom sistemu, Tito ostaje kompleksna figura koju je nemoguće svesti na jednostavne ocjene. Za jedne, on je bio diktator koji je gušio političke slobode, za druge - oslobodilac, državnik i ujedinitelj. Danas, 45 godina kasnije, Titov grob u Kući cvijeća u Beogradu i dalje posjećuju oni koji ga pamte, ali i mladi koji u njegovom nasljeđu traže odgovore na pitanja o pravdi, ravnopravnosti i suverenitetu. I dok se nekadašnja država čiji je tvorac bio više ne nalazi na mapama svijeta, sjećanje na Tita - sa svim kontradiktornostima koje nosi - ostaje duboko urezano u kolektivno pamćenje naroda Balkana. Sahrana Josipa Broza Tita, održana 8. maja 1980. godine u Beogradu, ostala je upamćena kao jedna od najvećih pogrebnih ceremonija u 20. vijeku. Na njoj se okupilo 218 delegacija iz 126 zemalja, od čega 33 predsjednika država, 21 premijer, četiri kralja i pet prinčeva, čime je postala jedna od najšire posjećenih sahrana jednog državnika u modernoj istoriji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_68ecde0ffb70dca2b711d8c2da76828eb09fc20fdf7cfd5ac4eb5101e6d86cce.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250504070552_68ecde0ffb70dca2b711d8c2da76828eb09fc20fdf7cfd5ac4eb5101e6d86cce" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Leonid Brežnjev"> <figcaption>Mnogi državnici sa Zapada pokušali su da izbjegnu susret sa sekretarom Komunističke partije Sovjetskog saveza Leonidom Brežnjevim na shrani(Photo: Getty Images)</figcaption> </figure>  Među onima koji su došli da odaju počast bili su i lideri iz dijametralno suprotstavljenih političkih blokova. Od Tita su se, između ostalih, oprostili i generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza Leonid Brežnjev, britanska kraljica Elizabeta Druga i premijerka Margaret Tačer, indijska premijerka Indira Gandi, predsjednik Rumunije Nikolae Čaušesku, prvi predsjednik Sjeverne Koreje Kim Il Sung, predsjednik Iraka Sadam Husein, Jaser Arafat iz nekadašnje Palestinske narodne samouprave... Pored lidera nesvrstanih zemalja, došli su i predstavnici naroda i država koje su s Titom često bile u ideološkom, pa i diplomatskom sukobu. Čak i u smrti, Tito je uspio okupiti svijet u simboličnom trenutku globalnog primirja - barem na jedan dan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_17d05d6221ecb91d44795e387d38bba89d7c972cb9319c58e7f2b5172e0dc925.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250504070552_17d05d6221ecb91d44795e387d38bba89d7c972cb9319c58e7f2b5172e0dc925" data-rendition-name="original" width="800" height="543" loading="lazy" alt="Margaret Tačer"> <figcaption>Sahrani je prisustvovala i britanska premijerka Margaret Tačer, prva žena na čelu Velike Britanije(Photo: Getty Images)</figcaption> </figure>  Takva posthumna demonstracija poštovanja pokazala je koliki je međunarodni autoritet Tito uživao, ne samo kao vođa Jugoslavije, već i kao ličnost koja je znala da uspostavi dijalog između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga, u najturbulentnijim godinama Hladnog rata. I riječi kojima je voditelj CBS-a obavijestio američku javnost o smrti Josipa Broza svjedočile su o tome: „Ruzvelt, Staljin, Čerčil, Čiang Kai Šek, De Gol, Tito... velikih saveznika iz Drugog svjetskog rata više nema. Posljednji među njima, jugoslovenski predsjednik Tito, umro je danas“. Tog dana, barem simbolično, Beograd je bio privremena prijestonica svijeta, a sahrana jugoslovenskog vođe – pozornica na kojoj su najdublje globalne podjele ustuknule pred smrću čovjeka koji ih je decenijama znao držati u ravnoteži.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_ec24d987699e2300dfd8e174a62f8ea553ad9dd941154c3d5e1d8129b5ca0ea6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250504070552_ec24d987699e2300dfd8e174a62f8ea553ad9dd941154c3d5e1d8129b5ca0ea6" data-rendition-name="original" width="1024" height="818" loading="lazy" alt="Svjetska štampa"> <figcaption>Svjetska štampa </figcaption> </figure>

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dan kada je stalo srce Jugoslavije

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska unija (EU) podržavaju privatni sektor Crne Gore kroz identifikaciju ključnih mjera i oblasti politike koje treba da unaprijede njegovu konkurentnost, navedeno je u saopštenju&nbsp;
Ove aktivnosti su, kako se dodaje, podržane kroz program Prioriteti politike konkurentnosti za Zapadni Balkan, koji finansira EU, a pokrenula je EBRD u saradnji sa Centrom za napredne ekonomske studije (CEVES) i lokalnim partnerima.
Cilj programa je identifikacija i sprovođenje seta mjera politike koje će poboljšati konkurentnost privatnog sektora u zemljama Zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru.&nbsp;
- Na događaju održanom u Podgorici, učesnici programa okupili su se kako bi razgovarali o identifikovanim prioritetima politike, uključujući unapređenje inspekcijskih službi u borbi protiv sive ekonomije, unapređenje podrške i finansiranja za preduzeća, jačanje istraživačke i digitalne infrastrukture, kao i rješavanje izazova na tržištu rada kroz ciljane reforme i digitalna rješenja - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Ističući važnost saradnje između sektora, institucija i drugih zemalja, Remon Zakaria, šef kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori, rekao je.&nbsp;
- Ovaj zajednički napor, kroz Prioritete politike konkurentnosti za Crnu Goru i širu regionalnu inicijativu, ključan je za stvaranje održivog poslovnog okruženja koje podstiče inovacije, podržava digitalizaciju i jača konkurentnost. Usaglašavanjem prioriteta i prelaskom sa analize na akciju, možemo postaviti temelje za jaču i otporniju budućnost ekonomije našeg regiona - naveo je Zakaria.&nbsp;
U narednoj fazi, nadležne institucije će dobiti tehničku pomoć, takođe finansiranu od strane EU, kako bi im se pomoglo u sprovođenju identifikovanih i dogovorenih mjera politike neophodnih da mala i srednja preduzeća (MSP) postanu konkurentnija u regionu i na međunarodnom nivou, kao i kako bi institucije sa mandatom za MSP efikasnije pružale podršku.
Yngve Engstrom, šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, je ovom prilikom izjavio:
- Podrška EU i EBRD-a pruža stručna i provjerena rješenja za uklanjanje prepreka i strukturnih problema u poslovnom okruženju Crne Gore. Ova podrška osnažuje i nadopunjuje obaveze koje je Crna Gora preuzela kroz Agendu reformi EU, omogućavajući korišćenje sredstava i sprovođenje reformi sa snažnim uticajem na rast. Unaprijeđeno poslovno okruženje će povećati investicije, podstaći inovacije, smanjiti troškove i cijene i podstaći rast ekonomije - kazao je Engstrom.

EBRD i EU pomažu jačanje konkurentnosti privatnog sektora u Crnoj Gori

Predsjednik Bošnjačkog demokratakog pokreta Sead Šahman kaže kako je nedvosmisleno utvrđeno da je rat na teritoriji Bosne i Hercegovine bio agresija na tu državu, te da želi da vjeruje da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović napravio previd ili je ostao nedorečen usljed činjenice da je govorio na engleskom jeziku.
- Moju iskrenu namjeru da želim da vjerujem da se radi o tome temeljim na odličnoj posjeti koju je imao krajem prošle, 2024. godine zvaničnom Sarajevu i predsjedništvu Bosne i Hercegovine upravo za vrijeme predsjedavanja člana predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda Denisa Bećirovića - naglašava Šahman.&nbsp;
Podsjeća kako je Milatović prije dvije godine kazao da je Međunarodni sud bio vrlo jasan kada je donio odluku da se u Srebrenici dogodio genocid.
- Isti taj sud je nedvosmisleno utvrdio da je rat na teritoriji Bosne i Hercegovine bio agresija na tu međunarodno priznatu državu koje je održala referendum o svojoj nezavisnosti 29. februara i 1. marta 1992. godine. Dakle, tada se desio međunarodni oružani sukob gdje su susjedne zemlje imale svoju agendu i to je utvrđena istorijska i nepobitna činjenica jer u njemu nisu učestvovale samo snage i građani unutar te zemlje - kazao je, između ostalog, Šahman.

Šahman: Želim da vjerujem da je Milatović napravio previd ili ostao nedorečen

U atmosferi primitivizma i prostakluka, sasvim zakonomjerno, cvjeta nasilje. I verbalno i fizičko, sa širokom lepezom podvrsta kinjenja drugačijih, pogotovo drugačijemislećih. Imajući u vidu da su nasilnici najčešće preispoljne kukavice, logično je da je najviše „junaka“ na društvenim mrežama. I da su im meta – žene – kazao je za Portal ETV glavni i odgovoni urednik Antene M Darko Šuković komentarišući prijetnje upućene novinarki Televizije E Itani Kaluđerović.
Novinarki Kaluđerović je juče na njenom Fejsbuk profilu korisnik te mreže pod imenom Mijodrak Novaković uputio poruku prijeteće sadržine: „Pazi ti, na metak“. Komentar korisnika ostavljen je ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Šuković smatra da je u kobajagi „njegoševskoj Crnoj Gori“ to stvarno novo čitanje kodeksa „čojstva i junaštva“.
- Vjerujem da je moj sarkazam očit i lako čitljiv. Vjerujem i da je ovakvom ambijentu primjerena poštapalica da „riba smrdi od glave“. S obzirom na to da su aktuelni „glavari“ ključni kreatori ambijenta u kojem uz izvršnu funkciju ide pravo na ulogu tužioca i sudije. E, iz tog mentalnog inkubatora izliježu se ništarije koje na društvenim mrežama prijete i/li laju na novinare. A, ako može na novinarke - utoliko bolje i sugurnije – kazao je Šuković.
On je podsjetio i na činjenicu da su se - ali ne na mrežama nego uživo - prijetnjama, kletvama i psovkama jednoj novinarki već obraćali duhovni očevi ovakvih „junaka“, neki popovi Crkve Srbije, i da za to beščašće nikad nijesu odgovarali.
- Postaje jasnija ovakva bahata transparentnost u prijetnji koleginici sa Etv – rekao je Šuković.
Osnovno državno tužilaštvo je danas formiralo predemt zbog prijetnji Kaluđerović. Ona je dala idala izjavu ODT-u i tužiteljka je dala nalog policijskom odjeljenju za visokotehnološki kriminal da preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti kako bi identifikovali korisnika Fejsbuka koji je novinarki uputio prijetnju.

Šuković: Stvoren je ambijent pogodan za ništarije

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore objavilo je javno obećanje nagrade u iznosu od 1.000.000 eura za vjerodostojna i odlučujuća obavještenja koja mogu doprinijeti identifikaciji i procesuiranju izvršilaca, saizvršilaca, organizatora i/ili nalogodavaca ubistva Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista "Dan", koje se dogodilo 27. maja 2004. godine u Podgorici.
Prema objavljenim kriterijumima, obavještenje se smatra vjerodostojnim ako sadrži tačne podatke koji vode do identifikacije ili lišenja slobode odgovornih lica, neposredno doprinosi pokretanju i vođenju krivičnog postupka i ima ključni značaj za donošenje osuđujuće presude.
Radi očuvanja povjerljivosti i sigurnosti, informacije se dostavljaju isključivo ličnim obraćanjem direktoru Uprave policije ili pomoćniku direktora zaduženom za borbu protiv kriminala, uz prethodno zakazivanje sastanka putem sljedećih brojeva telefona: 020 241-964 – direktor Uprave policije i 020 245-020 – pomoćnik direktora za borbu protiv kriminala.
- Pravo na nagradu ima lice koje prvo dostavi obavještenje koje ispunjava navedene uslove. U slučaju da više lica istovremeno dostavi korisne informacije, nagrada će biti podijeljena razmjerno doprinosu svakog obavještenja, u skladu s procjenom nadležnih organa - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Odluku o isplati nagrade, kako se dodaje, nakon što bude donešena pravosnažna osuđujuća presuda, donosi Vlada Crne Gore, na osnovu obrazloženog mišljenja nadležnog državnog tužilaštva i predloga Ministarstva unutrašnjih poslova.
Lice koje dostavi obavještenje može ostvariti pravo na zaštitu identiteta, u skladu s važećim zakonima o zaštiti svjedoka i bezbjednosti pojedinaca.
Nagrada neće biti dodijeljena licima koja dostave već poznate informacije Upravi policije, policijskim službenicima i članovima njihove uže porodice, kao ni saučesnicima u izvršenju krivičnog djela.
Sredstva za isplatu nagrade obezbijeđena su iz budžeta Crne Gore, a javno obećanje biće objavljeno u Službenom listu Crne Gore, na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i putem medija i drugih kanala javnog informisanja.

MUP nudi milion eura nagrade za informacije o ubistvu Duška Jovanovića

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: 45-godisnjica-smrti

Dan kada je stalo srce Jugoslavije

EBRD i EU pomažu jačanje konkurentnosti privatnog sektora u Crnoj Gori

Šahman: Želim da vjerujem da je Milatović napravio previd ili ostao nedorečen

Šuković: Stvoren je ambijent pogodan za ništarije

MUP nudi milion eura nagrade za informacije o ubistvu Duška Jovanovića

PRATITE TVe UŽIVO