U znak sjećanja na žrtve otmice u Štrpcima, cvijeće će danas biti položeno u 10 sati kod spomen-obilježja na Pobrežju u Podgorici i u 13 sati u Bijelom Polju, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), podsjećajući da se danas navršavaju 33 godine od zločina, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) iz voza na relaciji Beograd - Bar, koji je prisilno zaustavljen u stanici Štrpci, oteli 20 putnika nesrpske nacionalnosti, a potom ih mučili i ubili.
CGO poziva sve koji su u mogućnosti da prisustvuju današnjim komemoracijama.
Brzi voz 671, podsjećaju, nakon stanice u Užicu, trebalo je da bez zaustavljanja prođe dijelom pruge kroz teritoriju BiH. 
- No, naoružana lica su okupirala stanicu i primorala otpravnika vozova da zaustavi kompoziciju. Identifikovani su putnici nesrpske nacionalnosti, koji su odvedeni do škole u selu Prelovo kod Višegrada, gdje su opljačkani i pretučeni, a zatim prebačeni u selo Mušići, kod Višegradske Banje, gdje su ubijeni. Tog dana ubijeni su: Halil Zupčević (1944), Senad Đečević (1975), Esad Kapetanović (1954), Iljaz Ličina (1947), Fehim Bakija (1950), Rifat Husović (1958), Ismet Babačić (1963), Šećo Softić (1945), Adem Alomerović (1935), Rasim Ćorić (1953), Fikret Memović (1939), Fevzija Zeković (1939), Džafer Topuzović (1938), Muhedin Hanić (1966), Safet Preljević (1971), Nijazim Kajević (1963), Zvjezdan Zuličić (1960), Jusuf Rastoder (1938) i Tomo Buzov (1940) i jedno nepoznato lice. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 17 godina. Iako je ovaj zločin izvršen van teritorije Crne Gore i od strane lica koja nijesu njeni državljani, osmorica otetih bili su iz Crne Gore (Bijelo Polje, Podgorica, Berane i Bar), što obavezuje nadležne institucija u Crnoj Gori da aktivno doprinesu procesuiranju počinilaca i nalogodavaca, kao i pronalaženju posmrtnih ostataka stradalih putnika - navodi se u saopštenju CGO-a koje potpisuje saradnica u programima Maja Marinković. 
Za zločin u Štrpcima, kako dodaju, vođeni su krivični postupci u tri države - Crnoj Gori, BiH i Srbiji.
- Pravosnažno je osuđeno deset lica, dok su tri osobe osuđene pred Višim sudom u Beogradu u ponovljenom postupku na ukupno 25 godina zatvora, ali presuda još nije pravosnažna. U Crnoj Gori je 2003. godine Nebojša Ranisavljević pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Zločinom je komandovao Milan Lukić, predvodnik paravojne jedinice „Osvetnici“, koji je pred Haškim tribunom osuđen na doživotni zatvor za niz zločina počinjenih u Višegradu tokom rata. Sud BiH ga za zločin u Štrpcima tereti od 2019. godine. Krajem 2014. godine, u zajedničkoj akciji policije BiH i Srbije, uhapšeno je 15 lica. Pred sudom BiH je 2015. godine otpočelo suđenje protiv 10 lica - Mića Jovičića, Obrada i Novaka Poluge, Petka Inđića, Radojice Ristića, Dragana Šekarića, Olivera Krsmanovića, Miodraga Mitrašinovića, Bobana Inđića i Vuka Ratkovića. Jovičić je priznao krivicu, a postupak protiv Ratkovića obustavljen 2021. godine zbog smrti optuženog. Oni su pravosnažno osuđeni na kazne u rasponu od 5 do 15 godina zatvora. U Srbiji je Tužilaštvo za ratne zločine podiglo 10. maja 2018. godine optužnicu protiv pet lica za zločin u Štrpcima - Gojka Lukića, Duška Vasiljevića, Ljubiše Vasiljevića, Dragane Đekić i Jovana Lipovca. Troje bivših pripadnika VRS - Gojko Lukić i Duško Vasiljević osuđeni su na po 10 godina za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, Dragana Đekić na pet godina zatvora, a dvojica od petoro optuženih su, u međuvremenu, preminuli. Činjenica da je, prema optužnicama, u zločinu učestvovala organizovana oružana grupa od 25 do 30 pripadnika VRS, ukazuje da puna pravda još uvijek nije dostignuta - ističu u saopštenju. 
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve - Halila Zupčevića, Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine - na obalama jezera Perućac, dok se za ostalima se i dalje traga i nakon više od tri decenije.
- Spomen-obilježje žrtvama podignuto je 2016. godine u Bijelom Polju, nakon višegodišnje borbe porodica i posvećenih pojedinaca, dok izostanak memorijalizacije na državnom nivou ostaje veliki institucionalni propust - podsjećaju iz CGO-a. 
Kako poručuju, zločin u Štrpcima nije dio formalnog obrazovnog sistema Crne Gore, čime se ostavlja prostor za zaborav, manipulacije i revizionizam. 
- Istraživanje CGO-a o poznavanju činjenica kod mladih iz 2024. godine pokazuje da 42,2 odsto mladih ne zna ili odbija da odgovori na pitanje da li su na teritoriji Crne Gore počinjeni ratni zločini, dok je među onima koji su odgovorili potvrdno tek 45,6% čulo za zločin u Štrpcima. CGO apeluje na obrazovne institucije da teme ratnih dešavanja 90-ih uvrste u nastavne programe na svim nivoima obrazovanja, kako bi se doprinijelo kulturi mira i poznavanju sudski utvrđenih činjenica - ističe se.
Kako dodaju, odluka Vlade Crne Gore o isplati novčane naknade porodicama civilnih žrtava, uključujući porodice žrtava otmice u Štrpcima, predstavlja korak ka priznavanju odgovornosti države, ali ne može zamijeniti punu istinu, pravdu i sistemsko suočavanje s prošlošću. 
- Naime, nakon višedecenijskih zahtjeva porodica žrtava, javnosti i organizacija civilnog društva, odlukom Vlade iz 2025. godine, 16 porodica civilnih žrtava dobiće po 100.000 eura, u dvije faze tokom 2025. i 2026. godine. CGO ukazuje da materijalna satisfakcija, iako važna, ne oslobađa državu obaveze da obezbijedi djelotvorne istrage, kontinuiranu potragu za nestalima, procesuiranje svih odgovornih i memorijalizaciju ratnih zločina. CGO podsjeća i da je Komitet Ujedinjenih nacija za prisilne nestanke 2025. godine pozvao Crnu Goru da izmijeni Krivični zakonik i definiše prisilni nestanak kao posebno krivično djelo sa dugim rokom zastarjelosti. Iako su usvojene Smjernice za potragu za nestalim osobama i Strategija za istraživanje ratnih zločina za period 2024–2027, dometi ovih dokumenata zavise isključivo od njihove dosljedne primjene u praksi - navodi se. 
 CGO je, kako podsjećaju, u martu 2025. godine objavio publikaciju Proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori: Slučaj “Štrpci”, koja uključuje obimnu sudsku dokumentaciju i pruža materijal za analitički pregled ovog predmeta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: 33 godine od zločina u Štrpcima - lekcija koja se ne predaje u školama

Sindikalna organizacija JRDS-RTCG saopštila je da Savjet RTCG i menadžment nijesu odgovorili na ranije postavljena pitanja o, kako navode, spornim poslovnim odlukama i troškovima u Javnom servisu. Umjesto konkretnih objašnjenja o strategiji, outsourcingu, službenim putovanjima i ugovorima sa saradnicima, zaposleni i javnost, tvrde iz Sindikata, dobili su novu interpretaciju stanja koja „sve više liči na mimoilaženje sa stvarnošću“. Reagovanje prenosimo u cjelosti:&nbsp; Bez obzira što smo Savjetu RTCG postavili sasvim konkretna pitanja o poslovnim promašajima, koja su na ivici kriminala, umjesto odgovora, javnost i zaposleni su još jednom dobili Raonićevu projekciju činjenica, koja sve više liči na opasno mimoilaženje sa stvarnošću. Nezakoniti generalni, već par godina uporno tlapi o integrisanom Desku. Pretpostavljamo da to podrazumijeva da će uz, obožavani privatizovani, Portal i televizijski i radio kanali Javnog servisa tokom cijelog dana prenositi njegova FB saopštenja. Tako bi možda i mogao nekoga da ubijedi u svoje projekcije stvarnosti…  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022712028_05a402215fc6aed46ae0ea108f839967a7d944240c76807f02d3d0b36d48067a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022712028_05a402215fc6aed46ae0ea108f839967a7d944240c76807f02d3d0b36d48067a" data-rendition-name="original" width="817" height="416" loading="lazy" alt="sindikat"> </figure>  Lijepo je govoriti o novoj strategiji, ali je i korisno znati kad se Savjet izjašnjavao o tim Raonićevim planovima. Šta je bilo sa prethodnom strategijom i da li su neke službe koje su imale bitnu ulogu u merenju KPI (Key Performance Indicator), prosto ukinute? Da li produžavanje enormnih troškova za Outsourcing predstavlja srž te nove strategije? Ako je sve regularno, zbog čega Raonić ne pokaže kada je i sa kim je potpisivao ugovore za spoljnje saradnike, na čemu insistiraju kolege iz Sindikata zaposlenih? Ni nakon 18 mjeseci nije poznato što su Raonić i Drljević radili u Njujorku u septembru 2024? Koliko je sudskih sporova dobio Drljevićev i Raonićev advokatski tim i koliko je stotina hiljada eura potrošeno na advokate u predmetima koji se tiču tendera otkaza i stanova? Što je razlog Raonićevog odlaska u Milano i da li je novo službeno vozilo korišteno zbog udobnosti njegove familije i saputnika? Kakva nam je strategija za Eurosong? Je li projektovani cilj predposljednje mjesto, finale ili možda pobjeda, koja bi nam nametnula nove tendere i nove, još zahtjevnije, građevinske poduhvate? Da li je iz tog razloga Art direktorka krenula u pobjednički pohod po evropskim muzičkim festivalima? Da li se takmiči ona ili.pobjednica Montesonga? Što je njen konkrektan posao i kojim je ugovorom definisan – iz novembra 2023. ili onim poslije “podnošenja otkaza” nakon fijaska na Montesongu 2024.? Na kraju, najvažnije pitanje, ali ono ne ko je pušio o trošku države, nego ko je donio odluku da se u zgradi za socijalno zbrinjavanje radnika, sa neriješenim stambenim pitanjem, gradi poslovni prostor od 710 kvadratnih metara? Odgovori na ova, i druga brojna pitanja, će kao Sunce ogrijati sve profesionalce u RTCG, kao solarne panele na vrhu zgrade. Nezakoniti Raonić i uslovno osuđeni Drljević neće imati priliku da daju odgovore. Niti će to više biti njihova obaveza!

Sindikat: Umjesto odgovora na pitanja o poslovanju, javnost dobila „Raonićevu projekciju stvarnosti“

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović otvoriće 28. februara 2026. godine u Kolašinu (Ski centar 1600) skijaško takmičenje predstavnika diplomatskog kora iz regiona, saopšteno je iz MVP.
- Događaj, koji okuplja oko 100 predstavnika diplomatskog kora iz država regiona, realizuje se na inicijativu ambasada Crne Gore i Republike Češke u Tirani, kojoj su se pridružile i ambasade Republike Hrvatske, Republike Slovenije i Republike Slovačke u Tirani, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore- navodi se u saopštenju,
Svečanom otvaranju prisustvovaće i čelnici Crnogorskog olimpijskog komiteta, Opštine Kolašin, kao i predstavnici partnera koji su doprinijeli realizaciji ovog događaja.

Ibrahimović otvara skijaško takmičenje predstavnika diplomatskog kora iz regiona

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obavještava sve zainteresovane kandidate da je Vlada Rumunije najavila početak Programa stipendija koje Ministarstvo vanjskih poslova Rumunije dodjeljuje stranim državljanima za akademsku 2026/2027. godinu.
U skladu sa procedurom Programa, kandidati podnese jedinstvenu online prijavu, do 31. marta 2026.godine.
Prijavljivanje se vrši preko platforme <a href="https://studyromania.gov.ro/" target="_blank">https://studyromania.gov.ro</a> klikom na Apply for MFA scholarship ili direktno na <a href="https://scholarships.studyinromania.gov.ro/" target="_blank">https://scholarships.studyinromania.gov.ro</a>.
&nbsp;Potrebno je kreirati nalog na StudyinRomania platformi, unijeti tražene podatke i zakačiti dokumenta koja se zahtijevaju. Kandidati će biti informisani putem email-a o rezultatima selekcionog procesa do 15. jula 2026. godine.
&nbsp;Stipendije se ne dodjeljuju iz oblasti medicine, stomatologije i farmacije.
&nbsp;Važno je napomenuti da se neće uvažiti prijave koje kandidati budu dostavljali direktno kancelariji Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstvu prosvjete i istraživanja Rumnije ili diplomatskim predstavništvima.
&nbsp;Sve relevantne i ažurirane informacije u vezi sa ovim programom stipendija nalaze se na navedenoj internet stranici (<a href="https://scholarships.studyinromania.gov.ro/scholarship-about#docs" target="_blank">About Romania Government Scholarships 2025 | Study in Romania</a>).

MPNI: Otvoren konkurs Vlade Rumunije za studentske stipendije

Bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorad Žižić danas je u Višem sudu kazao da se nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović nikada nije interesovao za status Duška Roganovića visokopozicioniranog člana kavačkog kriminalnog klana. Upravo je, prema riječima Žižić, bio prioritet da se Roganović procesuira.
On je to izjavio svjedočeći u Višem sudu u postupku koje je SDT pokrenulo protiv Lazovića, penzionisanog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića koji se optužnicom terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu.
Žižić je danas odgovorio na 120 pitanja Lazovića, Katnića i Čađenovića.
On je bio decidan da nije bilo moguće da Roganović dođe na razgovor kod Lazovića, a da to ne bude primijećeno i evidentirano.
- Nijesam imao saznanja da je Lazović obavljao bilo kakve razgovore sa bezbjednosno interesantnim osoba - kazao je Žižić odgovarajući na pitanja Lazovića koji je bio njegov pretpostavljeni.
On je saopštio i da je za načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala &nbsp;&nbsp;postavljen 2019. godine i nakon razrješenja Lazovića 1. marta nijesu imali kontakt.
Svjedok je objasnio da su tokom 2020.godine procesuirali i rasvijetlili veliki broj teških krivičnih djela i iz prethodnog perioda. Dobre rezultate, kako je istakao, imali su i u 2021. godini.
Žižić je odgovarajući na pitanja Lazovića objasnio da je bio zadužen kao kontakt osoba za saradnju sa službama iz regiona.
- Razmjenjivali smo informacije sa kolegama. Lazović mi ni na koji način nije ograničio razmjenu tih informacija - kazao je Žižić.
On je objasnio da u nadležnosti pomoćnika direktora Uprave policije nije bilo da podnosi krivične prijave, dopune prijava i izvještaja.
Kada je prema riječima Žižića formiran predmet pod kodnim nazivom "25 maj" kada je procesuirano dosta osoba iz kavačke kriminalne grupe Lazović mu nije tražio spise predmeta. Nakon realizacije predmeta, kako je dodao, Lazović je informisan ko je procesuiran i za koja krivična djela.
- Lazović nije imao uvid u izjave Milana Kankaraša, &nbsp;niti je tražio na uvid ove spise. Možda je kasnije upoznat da je Kankaraš mogući svjedok saradnik, radi blagovremenog obavještavanja Odsjeka za zaštitu svjedoka - rekao je Žižić.
On je na pitanje Lazovića saopštio da kada su u januaru 2021. Marko Miljković i Veljko Belivuk ušli u Crnu Goru lično je kontaktirao kolegu iz Srbije o njihovom dolasku ali i kada su napustili Crnu Goru. Te informacije je sve saopštavai Nevenku Mariću kolegi iz Srbije.
Belivuk i Miljković, prema njegovim tvrdnjana, nijesu mogli izaći iz Crne Gore dok ne budu kao oštećeni saslušani u predmetu koji je formiran zbog planiranja njihove likvidacije.
- Dogovor je bio ukoliko Belivuk i Miljković budu htjeli da napuste Crnu Goru a da to ne bude Srbija da se odmah obavijeste kolege iz te države. U slučaju da su to pokušali pretpostavljam da bi Specijalno državno tužilaštvo dalo nalog da ih dovedemo na saslušanje - kazao je Žižić.
On je odgovorio i da su u slučaju Belivuka i Miljkovića bili uključeni svi sektori policije pa tako i sektor kriminalistike.
Odsjek za borbu protiv organizovanog kriminala bio je"nosilac posla" ali svi sektori su bili uključeni, jer su praćeni &nbsp;kontakti Belivuka i Miljkovića, gdje borave i sa kim se sastaju.
Suđenje se nastavlja 5.marta kada će Žižić nastaviti da odgovara na pitanje tužioca Čađenovića.

ŽIŽIĆ: Lazović se nikada nije interesovao za status Roganovića, niti je imao uvid u izjavu Milana Kankaraša

Da li je Predrag Šuković progonom Gorana Mitrovića štitio biznismene bliske vlasti?

Politika

Krivokapić i Bratić - od “hvala na predanom radu“ do “prsta obraza“

Hronika

U akciji Europola uhapšeni Željko, Tamara i Đorđe Martinović

Vujović: EU donijela odluku da integriše Crnu Goru u svoj sastav, taj proces će ići brzo, bez obzira na nedostatke sa naše strane

Tag: 33-godine-od-zlocina

CGO: 33 godine od zločina u Štrpcima - lekcija koja se ne predaje u školama

Sindikat: Umjesto odgovora na pitanja o poslovanju, javnost dobila „Raonićevu projekciju stvarnosti“

Ibrahimović otvara skijaško takmičenje predstavnika diplomatskog kora iz regiona

MPNI: Otvoren konkurs Vlade Rumunije za studentske stipendije

ŽIŽIĆ: Lazović se nikada nije interesovao za status Roganovića, niti je imao uvid u izjavu Milana Kankaraša

PRATITE TVe UŽIVO