Jeziva fotografija djece uzrasta osnovaca, sasvim malih, mladih nevinih života koji su u unutrašnjosti hrama u kome čini mi se nije više bilo mjesta igla da padne, pretpostavljam da su to bili njihovi roditelji, dovedeni da kleče na podu ispred crkvenih relikvija i popova. To je savršen pokazatelj šta se desilo u proteklih pet godina u državi koja je još uvijek po Ustavu sekularna - rekao je u sinoćnjoj emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković.
Crna Gora je doživjela civilizacijsku promjenu, kaže Šuković, ali naopaku, nakon promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, što je veliki problem za državu koji će morati da riješi ako misli da opstane.
- Dvije slike koje su stvarne i koje imaju simbolički karakter najviše govore o karakteru tih promjena, ona za mene jeziva fotografija djece uzrasta osnovaca, sasvim malih, mladih nevinih života koji su u unutrašnjosti hrama u kome čini mi se nije više bilo mjesta igla da padne, pretpostavljam da su to bili njihovi roditelji, dovedeni da kleče na podu ispred crkvenih relikvija i popova, to mi je savršen i više nego dovoljan pokazatelj šta se u proteklih 5 godina desilo još uvijek po Ustavu sekularnoj Crnoj Gori, kakva je uloga u društvu i državi crkve - rekao je Šuković.
Smatra da su male šanse da učitelji i nastavnici djecu koja su klecala u hramu mogu učiti nauci, jer je malo vjerovatno da će djeca prije vjerovati njima, ili, kako kaže, onome što ih uče sveštenici.
Antagoniziranje, ili, podsjeća Šuković, sukob vjere i nauke nije novo i nepoznato, ali ako se rješava bez odgovornosti i pravila onda, kako tvrdi, postaje dramatično opasno po društvo.
- Onako se ne postaje vjernik, onako se postaje vjernik kakvi su vjernici od 30. avgusta 2020. godine, onako se postaje ono što su u Skupštini prije dosta godina nazivali Hristovimvojnikom, ne znajući da Hrist nije stvarao vojnike, nego sljedbenike njegove vjere u čijoj je suštini ljubav i oprost, a ono čime se vojnici bave je rat i ubijanje - istakao je Šuković.
Postavljanje, uklanjanje i premještanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću je predstava, smatra Šuković, koja je režirana da zadovolji sve strane u toj operaciji, ili, dodaje on, nanese najmanje štete onima koji su maksimalistički ušli u tu priču.
- Ono što je uradila crkva, ono što je uradio Metodije na kraju naravno da je vrlo jasno i precizno dogovoreno i sa policijom, duboko vjerujem i sa vrhom vlasti u Podgorici, a moguće da je neko obavijestio o tome i lokalnu vlast u Beranama da slučajno iz nehata ne bi napravila nekome neki problem. To je prosto urađeno na način da se stvar završi, a da svi imaju neki alibi što je to bilo baš tako kako je bilo - zaključio je Šuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FyBMCUatRF0Q%3Fsi%3Da9BY9STnd8HuKmQ_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šuković: Jeziva fotografija male djece, mladih nevinih života kako kleče u hramu najviše govore o karakteru promjena od 30. avgusta

Prošlo je tačno pet godina od promjene vlasti u Crnoj Gori, kada je na izborima 30. avgusta 2020. godine po prvi put, nakon tri decenije, DPS izgubio većinu u parlamentu. Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović za Antenu M kaže da se suštinske promjene koje su bile očekivane, naročito u domenu vladavine prava, nijesu desile, te da su mnoge negativne prakse prethodne vlasti ne samo nastavljene, već i intenzivirane.
- &nbsp;Posljedice toga je to što su u prethodnoj vlasti do 2020. godine vjerovali da će vladati još 30 godina. Sada imamo na djelu raskubanje svega što je došlo pod njihove ruke, jer mnogi vjeruju da u tim pozicijama neće biti još dugo. Ne zbog toga što slute da će desiti promjena vlasti, ali će doći do prekompozicija, tj. imaće u narednom periodu znatno manju moć- smatra Vujović.
Vujović ocjenjuje da iako su nosioci tadašnje promjene vlasti obećavali kraj partijskog zapošljavanja, nepotizma, zloupotreba i korupcije – svjedoci smo, kako kaže, da su isti mehanizmi danas na djelu ali s novim akterima.
- Bezbjednosni sektor je pod snažnim partijskim uplivom Demokrata, gdje je ključni kriterijum za napredovanje lojalnost partiji. Opasno je kada jedna velika partija ima potpunu kontrolu nad bezbjednostim sektorom, a posebno je to opasno sada, kada jedna mala partija vidi bezbjednosni sektor kao instrument njihovog vladanja. Zbog toga i ne čude nasilni nastupi prema predstavnicima civilnog sektora jer tako pokazuju gdje je moć i svima poručuju da se na moć ne može udarati- poručuje Vujović.
On dodaje da targetiranje pojedinih lidera NVO sektora od strane Demokrata podsjeća na slične slučajeve iz susjedne Srbije.
- Vučićev režim se brutalno obračunava prema svima. To je matrica koju treba da očekujemo i u Crnoj Gori u istom obimu i intenzitetu, a posebno ukoliko sadašnja vlast ostane i dalje u ovakvom formatu- smatra Vujović.
Dodaje da se pravda selektivno sprovodi.
- Dok se i dalje ciljaju bivši funkcioneri prethodnog režima, nema ni jednog procesa protiv onih iz redova aktuelne vlasti, uprkos brojnim javnim sumnjama i dokazima o zloupotrebama- kaže Vujović.
On smatra da uprkos preporukama međunarodnih tijela, poput Venecijanske komisije, procesi naimenovanja u pravosuđu često liče na političku trgovinu.
- Sadašnjim vlastima je pored bezbjednosnog sektora bio cilj i uspostavljanje kontrole na radom tužilaštva i samim tim smo, kada je riječ o pravosuđu, otišli korak nazad. Postavljanja u tužilaštvu i sudovima motivisana su partijskim interesima, a ne stručnim kapacitetima- dodaje Vujović.
Ekonomija: Povećanje plata, pad standarda
Vujović poručuje da su populističke mjere, poput naglog povećanja plata, predstavljane kao veliki uspjeh. Međutim, kako kaže, to povećanje je "pojeo" rast cijena.
- Životni standard je pao. Sjetimo se da su najveće plate bile i u vrijeme Slobodana Miloševića kada su rasle po deset ili dvadeset puta od mjeseca do mjeseca. Ali to nije imalo nikakve vrijednosti iz prostog razloga jer je inflacija bila mnogo brža. I sada je inflacija premašila rast zarada, a životni standard građana je, u realnom smislu, niži nego 2020. godine- naglašava Vujović.
Priča da će povećanje zarada, povećati i životini standard građana je bila, kako kaže, čista obmana od strane predstavnika vlasti.
- Ekonomski sistem je dodatno destabilizovan povećanjem poreza na dobit, rastom PDV-a u turizmu, i ukidanjem Montenegro Airlinesa bez adekvatne zamjene. Investicije su u padu, to je totalni fijasko, povjerenje stranih ulagača je ozbiljno narušeno. Sve to pokazuje nedostatak strategije i sistemskog pristupa. Odluke se donose ad hoc, bez analize dugoročnih posljedica i bez konsultacija sa stručnjacima- ocjenjuje Vujović.
Evropske integracije – Ugrožen je plan da do 2028. postanemo članica EU
Govoreći o našem EU putu, Vujović ocjenjuje da Crna Gora jeste formalno ostvarila određeni napredak, ali ne zahvaljujući vlasti.
- Evropska unija nikad jače nije gurala neku zemlju da postane članica kao što je to slučaj sa Crnom Gorom. Veliki dio koalicije aktivno opstruira proces evropskih integracija, pokušavajući to prikriti govorom o „suverenizmu“ ili „zaštiti nacionalnih interesa. Ugrožen je plan da do 2028. postanemo članica EU. Ovako glomazna i nefunkcionalna Vlada, odnosno pojedini koalicioni partneri, su toliko loših stvari uradili da je teško povjerovati da možemo završiti pregovore za tri godine. Slučaj Botuna, gdje se kroz navodnu zaštitu ljudskih prava prikriva pokušaj obaranja EU-agende, jasan je primjer toga- smatra Vujović.
Sagovornik Antene M se nada da ćemo u procesu EU integracija ipak imati više sreće i uspjeha nego što zaslužujemo ali i ističe dao ova vladajuća koalicija, koja je osuđena na propast, ne može okončati pregovore sa Briselom.
- Sukobi su svjesno i planski isprovocirani sa Hrvatskom od strane Demokrata i DF-a, kada to kažem mislim od strane zvaničnog Beograda. Interes zvaničnog Beograda je da se zaustavi proces EU integracija Crne Gore po svaku cijenu. Srbija preko svojih eksponenata u Crnoj Gori to neće dozvoliti, a samim tim ni Hrvatska neće biti spremna da u evropskom parlamentu glasa i ratifikuje članstvo zemlje gdje je na čelu Skupštine četnički vojvoda. U zemlji gdje dio vlasti promoviše da naša vrijednosna vertikala treba da bude četnički pokret- jasan je Vujović.
Aktuelna većina prigrabila zloupotrebe stare vlasti i okrenula ih u svoju korist
Vujović napominje da se u Crnoj Gori morala desiti promjena vlasti, te da je to jedina pozitivna stvar koja se desila 30. avgusta 2020, jer u suprotnom ne bi mogli ući u EU.
- Samom tom činjenicom je potrošeno sve kada govorimo o pozitivnim efektima, jer oni koji su došli tada na vlast nisu napravili promjenu u odnosu na negativno ponašanje i anomalije iz toga perioda, već su prigrabili te zloupotrebe i samo ih okrenuli u svoju korist. Crna Gora nije otišla naprijed, naprotiv, otišla je trčeći nazad. Ono što je uslovilo da ne dođe do promjene vlasti za ovih pet godina je nedostatak ponuda na opozicionoj sceni i na taj način je olakšana borba ovih koji su na vlasti sa onim koji su danas u opoziciji- ističe Vujović.
Vujović zaključuje da ukoliko se ne desi neka velika promjena, Crna Gora će plivati u "balkanskoj močvari" u kojoj se nalazi predugo.

1250x600

1084x550

Vujović: Crna Gora trči unazad, ukoliko se ne desi velika promjena ostaje u balkanskoj močvari

Predsjednik Demokrata i jedan od lidera liste “Mir je naša nacija”, koja je nakon 30. avgusta činila novu vlast, Aleksa Bečić, čestitao je građanima Crne Gore ovaj datum koji je, kako kaže, jedan od najvećih dana u istoriji Crne Gore.
Kazao je da mu je bila čast da predvodi izbornu listu “Mir je naša nacija'' te da je 30. avgust bio dan slobode, hrabrosti, nade i pravde. Dan kada je prekinut završni čin mafijaške okupacije Crne Gore.
- Nakon pet godina slika je jasna. Sloboda najveća u istoriji. Razbijanje svih oblika kriminala. Rat države protiv duvanskih, narko, ekoloških i svih drugih mafijaških struktura. Država više ne služi, već direktno udara na mafiju. Brojni nedodirljivi uhapšeni i procesuirani. Veting se sprovodi i nužno ga je sprovesti do kraja, do poslednjeg imena u svim institucijama i granama vlasti- poručio je Bečić.
Izdvojio je dostignuća.
- Plate. Penzije. Dječiji dodaci. Besplatni udžbenici. Naknade za novorodjenu djecu. Druge nakande i socijalna davanja. Njegošev dan rodjenja državni praznik. Zastićena imovina vjerskih zajednica. EU na dohvat ruke- poručio je Bečić.
Kaže da je bilo grešaka, treba ih ispraviti, ali uradjeno je mnogo. Razlika je kao dan i noć. 
- Zato Crna Gora nikada više ne smije živjeti vrijeme političkih i društvenih nesloboda, ekonomskog ponižavanja gradjana i mafijaške okupacije sistema i institucija. To je bio put u nestanak Crne Gore- dodaje.
Zato, navodi Bečić, nastavljamo još jače i odlučnije, svjesni šta treba unaprijediti i koje greške treba ispraviti. 
- Crna Gora ekonomski potpuno slobodnih gradjana, jakih institucija, očišćena od kriminala i svih nedozvoljenih uticaja, 28. članica EU 2028. godine, je jedina garancija njene vječnosti i sigurne budućnosti. Zato čestitam 30. avgust, jedan od najvećih dana u istoriji Crne Gore- zaključio je predsjednik Demokrata.

Bečić: 30. avgust dan kada je prekinut završni čin mafijaške okupacije Crne Gore

Saopštenje Demokratske partije socijalista o posljedicama 30. avgusta 2020. godine još jednom potvrđuje njihovu trajnu samoobmanu i političku dezorijentisanost, poručili su iz Pokreta Evropa Sad i poručili da su građani tada srušili hibridni režim, koji je Crnu Goru držao u ekonomskoj bijedi i političkom mraku.&nbsp;
- Danas na optuženičkoj klupi za najteža krivična djela sjede dugogodišnji funkcioneri i saradnici DPS-a: direktori ključnih institucija, rukovodioci Uprave policije, specijalni državni tužilac, predsjednica Vrhovnog suda, najviši policijski zvaničnici i ministri. To je najbolja potvrda suštine njihove vladavine – spregom vlasti i kriminala zarobili su državu i pretvorili je u privatni plijen- kazali su iz PES-a.
 
Ističu da, iako Pokret Evropa sad! postoji svega tri godine, izborom 44. Vlade stabilizovali su društvene prilike i postavili okvir za ispunjenje izborne volje koja je bila jasno izražena još 30. avgusta 2020. Podsjećaju DPS da su rezultati njihove vladavine bili: minimalna penzija od 147 eura, prosječna od 290, minimalna plata od 222 eura i prosječna od 530 eura, uz javni dug od preko 105% BDP-a.
 
- Danas su prosječna plata preko 1000 eura, penzija 550 eura, a dug sveden na 56% BDP-a. Nezaposlenost je na istorijskom minimumu, a pokušaji ostataka propagandne mašinerije DPS-a da ove činjenice umanje pozivanjem na globalnu inflaciju – samo su još jedan dokaz njihove nemoći i političke neiskrenosti- poručili su iz PES-a.
 
Iz Pokreta Evropa Sad naglašavaju da nasljeđe DPS-a nije bilo samo ekonomska devastacija.&nbsp;
- Oni su Crnu Goru ostavili u statusu hibridnog režima, sa partijskim institucijama, zatvorenim fabrikama i zastrašenim medijima. Danas se država nalazi među demokratijama sa nedostacima, sloboda medija skočila je sa 105. na 37. mjesto, a najviši državni zvaničnici koji su personifikovali spregu sa kriminalom sada su u pritvoru. Upravo to pokazuje razliku između sistema koji su oni gradili i reformske politike koja se danas sprovod- poručili su.
 
Organizovani kriminal, dodaju, simbol DPS-ove vlasti, konačno se procesuira.&nbsp;
- Reforme u pravosuđu omogućile su dobijanje IBAR-a, dok je DPS za osam godina zatvorio samo tri pregovaračka poglavlja. Nasuprot tome, 44. Vlada već je zatvorila četiri i stvorila uslove da sva poglavlja budu zatvorena u narednih godinu i po dana- zaključuju iz PES-a.

PES: Građani su prije pet godina srušili hibridni režim i spriječili ekonomski i demokratski sunovrat

Predsjednik SO Budva i potpredsjednik SDP-a Petar Odžić, sumirao je učinke vlasti nakon tridesetog avgusta 2020. godine i zaključio da je malo toga urađeno kako treba, što je za samo pet godina dovelo do sunovrata sistema.
- Bivša vlast je imala dosta mana, u unutrašnjoj politici naročito. Bilo je, nažalost, propusta i u spoljnoj! Svaka vlast koja dugo traje pokaže dosta mana, dođe do zasićenja, a građani u neznanju šta nosi nova vlast, priželjkuju promjene- kazao je Odžić.
Istakao je da, nažalost po Crnu Goru, promjene 30.avgusta se donijele &nbsp;rapidni sunovrat sistema.
- &nbsp;I ono što je valjalo, sada ne valja! Institucije sistema na koljenima, ugašena državna avio-kompanija, turizam kao strateška privredna grana na koljenima, neplanski se rapidno zadužujemo u milijardama eura, Fond zdravstva i PIO u kolapsu, u minusu državne firme koje imaju monopol na tržištu, sektor bezbijednosti vode hvalisavi glumci bez dana radnog staža. Firmama upravljaju ljudi koji su radili u kladionicama i kužinama, &nbsp;sa kupljenim diplomama i bojim se lažnim moralom! Da stvar bude gora, kriminalne grupe se i dalje ubijaju, i političari čak švercuju cigare i drogu, &nbsp;namještaju se tenderi, proganjaju nepodobni, prijeti se novinarima i nevladinom sektoru- kazao je Odžić.
Crna Gora, dodaje, u pet godina nije imala nijednu &nbsp;stranu investiciju, pokvarili smo odnose sa susjedima, a svi naši putokazi umjesto prema Briselu i Zapadu, sada gledaju prema Beogradu, Kninu, Čačku i Moskvi! Podjele (a ne pobjede) nikad nijesu bile izraženije!
- Ljudi poput Vraneša, Kovačevića, Lekića, raznih Brdži i Brdžola su postali "važni" ljudi! &nbsp;A do juče nijesu mogli isplivati ni među svojima, ne zato što su bili politički nepodobni, nego jer ne znaju ukupno 30 slova uključujući i latinično i ćirilično pismo- poručio je Odžić.
Od junačkog antifašističkog naroda, dodaje Odžić, postali smo zakrpa četničkog "Srpskog sveta", u kom su Pavle Đurišić i Draža Mihajlović i Ratko Mladić junaci, a Tito, Sava Kovačević i Blažo Jovanović kolaboranti!&nbsp;
- Požare gasimo Molebanima, &nbsp;a čuveni BB iz redova "umjerenih građana" sprečava mafijaške likvidacije, u oba slučaja jednako uspješno- dodao je Odžić.
 
Predjsednik SO Budva optimističan je da je 2027. godina novih promjena, i nada se da smo iz ovih naučili dosta, jer se iz sopstvenih grešaka najbolje uči.
- PS. Ako tada olovkom ne donesemo promjene, neće nas ni Bog moć' spasit, bilo da ga dozivate iz crnogorske ili srpske crkve, katedrale, dzamije ili sinagoge, i nevažno da li se ogrćete crvenom, zelenom i trobojnom zastavom! AMIN!- poručio je Odžić.

Odžić: Crna Gora u pet godina nije imala nijednu stranu investiciju, a naši putokazi umjesto prema Briselu, gledaju prema Beogradu, Kninu, Čačku i Moskvi

Pet je godina od čuvenog tridesetog avgusta, dana kada je Crna Gora zahvaljujući Demokratskoj partiji socijalista pokazala da je funkcionalna demokratija i da se vlast smjenjuje na izborima – bez najavljivanih tenkova i vojske na ulicama, poručili su iz DPS-a na petogodišnjicu od političke smjene.
Bilo je, ističu, potrebno da Demokratska partija socijalista izgubi izbore da bi rezultate istih konačno priznali svi.
- Danas, pet godina nakon smjene vlasti i čuvenog oslobođenja možemo, sa ove distance, objektivizirati šta su Crnoj Gori donijele političke promjene čiji su protagonisti oni koji nikad nijesu priznali rezultate Referenduma i čije je djelovanje od osnivanja pa do današnjeg dana bilo neskriveno antisistemsko i antidržavno- kazali su iz DPS-a.
Iz Demokratske partije socijalista poručili su da danas Crnom Gorom upravljaju klerikalno-nacionalistička klika koja želi da istorijskim revizionizmom od Crne Gore napravi četničku državu i uruši njene antifašističke temelje i građanski karakter. Državom danas, kako dodaju, upravljaju zlonamjerni, neznaveni i nezreli pojedinci koji sistemski uništavaju državu i koji su je doveli do političkog, ekonomskog i moralnog posrnuća.
- U ekonomskom smislu, populistički programi Evropa sad 1 i 2, koji su građanima nudili da rade manje a zarađuju više a kojima su se suštinski stotinama miliona državnog novca kupovali glasovi, doveli su do neuzastavljive eksplozije inflacije koja je postala alarmantna dok cijene usluga i proizvoda prevazilaze mogućnosti prosječnog građanina. Gašenje Montenegro Airlinesa, uništavanje aerodroma i sistemsko rastjerivanje investitora uz potpuno uništenje investicionog ambijenta dovelo je do sloma ekonomije, ugrožavanja likvidnosti privrede i ovogodišnje turističke sezone koja je najgora u posljednjih nekoliko decenija- podsjetili su iz DPS-a.
Osvrnuli su se i na bezbjednosni sektor, koji je po njima u potpunosti urušen konstantnim promjenama i pozicioniranjem partijski lojalnih kadrova koji neznaveno i iskompleksirano pokušavaju ubijediti građane kako je stanje nikad bolje dok rat klanova svakodnevno odnosi žrtve, a čitav sistem bezbjednosti ne može da ,,ulovi” spomenik Pavlu Ðurišiću i oduzme ga za potrebe krivičnog postupka.
- Agencija za nacionalnu bezbjednost postala je ispostava BIA ali i drugih međunarodnih službi tako da umjesto o državnoj bezbjednosti čelnici ove institucije se staraju o tome da budu zadovoljni oni koje su sami prihvatili za svoje namjesnike. I onda nije ni čudo što na Cetinju jedan pomahnitali ubica može satima da u svom krvavom piru odnosi živote a da u tome ne bude spriječen od strane državnog aparata- navode iz ove partije.
Iz DPS-a ističu da u političkom smislu Crnom Gorom danas upravlja Crkva Srbije koja je suštinski koordinator ove parlamentarne većine dok su popovi postali predsjednici mjesnih odbora koji u političkim kampanjama od vrata do vrata, uz kletve i prijetnje, ubjeđuju građane u ispravnost glasanja pojedinih političkih subjekata – nepogrešivo, onih čija agenda podrazumijeva nestanak Crne Gore. I zato danas imamo frankeštajn Vladu koja – nikad brojnija u sastavu i podršci koju ima u Parlamentu, nikada teže usvaja ono što su njene ključne politike.
- Finalno, Crna Gora je danas ponižena država, uništenog regionalnog i međunarodnog imidža, nepouzdan partner, koja je postala slobodan teren za razigravanje velikodržavnih nacionalizama iz regiona. Ipak, rezultati posljednjih izbora, održanih u prošloj i ovoj godini pokazuju da građani otkazuju podršku tridesetoavgustovskim oslobodiocima koji su Crnu Goru oslobodili od sebe. I zbog toga će naredni parlamentarni izbori, kad god oni bili, biti sudbonosni za državu. Na njima će se glasati za i protiv opstanka Crne Gore i nijedan građanin, kojem je država na srcu, nema pravo da u toj borbi ne uzme učešće- zaključuju iz ove partije.

DPS: Pola decenije posrnuća i poniženja države, tridesti avgust donio sistemsko uništavanje Crne Gore

Pet godina je od političkog zemljotresa 30. avgusta 2020. godine, a akteri na svim polovima crnogorske političke scene, i nakon promjene uloga, pokazali su se nedoraslima da u interesu države i njenih građana vode političko-društvene procese.&nbsp; Bezbjednosni sektor je izbušen još dolaskom Dejana Vukšića na čelo Agencije za nacionalnu bezbjednost u decembru 2020. godine, permanentno se narušavaju odnosi sa susjedima, a godinama unazad agenti BIA-e značajno i subverzivno utiču na društveno-političke procese u državi. Govor mržnje je u usponu, Crna Gora medijski je okupirana, sloboda medija sve više upitna, dok se čini da su jedini segmenti društva koji jačaju vjerske organizacije - dominantno Crkva Srbije. Sa druge strane nekadašnja vlast nije se snašla u ulozi opozicije. Više puta je pokazala nemoć i odsustvo svježih ideja. U više navrata je, kako se to kaže, „prosula“ energiju građanskog nezadovoljstva i otpora –od protesta povodom nasilnog ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru, preko potpisivanja tzv. Temeljnog ugovora, do demonstracija protiv neustavnih izmjena Zakona o predsjedniku koji su se održavali od sloganom „Ima nas“, dok se „otpor“ promjeni identiteta Skupštine Crne Gore završio lijepljenjem stikera preko loga „Zetske banovine“. <h2>Institucije poligoni partijskog plijena</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f" data-rendition-name="original" width="954" height="529" loading="lazy" alt="Daliborka Uljarević"> </figure>  Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević u razgovoru za Portal ETV kaže da je 30. avgust 2020. veoma važna tačka u političko-društvenoj istoriji Crne Gore, jer je unio koncept smjenjivosti vlasti u savremenu crnogorsku političku praksu.&nbsp; - Posebna vrijednost je što je do toga došlo mirnim putem, iako se suštinski radilo o svojevrsnom političkom zemljotresu. Za mnoge je 30. avgust bio i simbol nade da Crna Gora može postati funkcionalna demokratija u kojoj se vlast ne samo mijenja, već i odgovara građanima i građankama i posvećeno radi u javnom interesu – kaže Uljarević.&nbsp; Međutim, kako kaže, umjesto obećane i očekivane &nbsp;konsolidacije institucija, svjedočili smo njihovom daljem urušavanju i zarobljavanju, samo sada kroz nove partijske i partikularne interese.&nbsp; - To jasno pokazuje da smjenjivost vlasti sama po sebi ne znači i demokratizaciju, ako nema političke volje i vizije da se institucije izgrade kao stubovi opšteg dobra, a ne poligoni partijskog plijena – kaže ona. Mnogo je bilo priče o tome kako u Crnoj Gori nijesmo dobili „promjene“, vać samo „zamjene“. Uljarević smo pitali da li je to baš tako, te što je suštinski drugačije i sa kojim novim fenomenima se suočava crnogorsko društvo. - U ovoj prvoj petoljetki nije bilo suštinskih i kvalitativnih promjena, jer je logika odnosa prema institucijama i javnim resursima ostala ista – i dalje se tretiraju kao poligon za jačanje partijskih infrastruktura i zadovoljenje privatnih interesa. Dodatno, sada imamo zabrinjavajuću i otrovnu radikalizaciju javnog prostora, ideološki revizionizam usmjeren na mijenjanje nekih temeljnih vrijednosti, kao i nedopustiv upliv crkve u procesima donošenja političkih odluka, i uticaj susjedne Srbije, za čiju vlast je Crna Gora samo privremeno izgubljena teritorija – ističe Uljarević. Dodaje da je, iako su se promijenili akteri, model ostao isti, ali u mnogo čemu ogoljeniji, agresivniji i beskrupulozniji, sa sve slabijim institucijama i sve dubljim društvenim podjelama. Komentarišući poruke Andrije Mandića iz predsjedničke predizborne kampanje kada je govorio kako mu sopstveni potezi iz prošlosti, koji su dijelili društvo, „leže na duši“ uz obećanje da će uraditi sve „da se pomirimo“, Uljarević kaže da su te poruke bile providan marketinški trik, a ne iskrena namjera.&nbsp; - Uostalom, i nakon te kampanje u kojoj je Mandić neuvjerljivo glumio pomiritelja imali smo niz postupaka kojima je pokazao da mu je zapravo cilj osnaživanje podjela, uz nametanje jedne ideologije. Njegova politička snaga ne počiva na pomirenju, već upravo na održavanju konflikta i priču o ugroženosti jednog naroda, jer bez njega nema ni njegove političke relevantnosti – ističe ona. <h2>EU agenda</h2> Osvrćući se na činjenicu da je sve očiglednije da današnja vlast, makar velikim dijelom, nije iskreno evropska, već da se EU koristi kao paravan za sprovođenje raznih partijskih agendi, Uljarević kaže da se Crnoj Gori, zbog međunarodne konstelacija odnosa, otvorila izvanredna šansa.&nbsp; - Naime, EU je, u svojoj želji da revitalizuje politiku proširenja, u mnogo čemu počela da favorizuje Crnu Goru, kako bi motivisala i stimulisala vlasti da proces pristupanja dinamiziraju. Vlasti to zloupotrebljavaju, od poklonjenog IBAR-a do mnogih drugih prednosti, stalno testirajući strpljenje institucija EU i država članica – kaže ona.&nbsp; Prema njenom mišljenju, to, naravno, nije dugoročno održivo, i zato sve češće kroz izvještaje različitih institucija EU imamo vrlo kritički ton, ali i to vlast bagateliše. ž - Problem je što aktuelna vlast živi u iluziji da se legitimitet može beskonačno održavati pukim simuliranjem reformi i lokalnim trikovima. Takva politika ne približava nas EU, a Crnu Goru može, kada se međunarodne okolnosti promijene, skupo koštati i gurnuti nas unazad – smatra Uljarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025083009080_6ec242e1b93da27918940e83e568ebd08a84180055f00f234b69358e6221362b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025083009080_6ec242e1b93da27918940e83e568ebd08a84180055f00f234b69358e6221362b" data-rendition-name="original" width="1173" height="600" loading="lazy" alt="Sjednica Ustavnog odbora na kojoj je konstatovan prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović"> <figcaption>Sjednica Ustavnog odbora na kojoj je konstatovan prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović</figcaption> </figure>  Na pitanje da li je EU, kroz pritiske i intervencije, jedini pravi garant da Crna Gora ne sklizne u potpunu autokratiju, te koliko je ispravan pristup da crnogorsko društvo čeka na tu vrstu „vanjske intervencije“, posebno kada imamo u vidu najsvježiji primjer u slučaju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović - da mišljenje Venecijanske komisije na kraju nije rezultiralo nikakvom konkretnom akcijom, odnosno rješenjem – Uljarević kaže da EU jeste ključni akter, ali nikako ne i garant Crna Gora neće skliznuti u nedemokratski režim.&nbsp; - Spoljni pritisci i preporuke su dragocjeni, ali bez unutrašnje energije i spremnosti na otpor oni ostaju mrtvo slovo na papiru. Mišljenje Venecijanske komisije u slučaju sutkinje Đuranović to je najbolje pokazalo - bez unutrašnje volje za akcijom, spoljne preporuke ne mijenjaju realnost. Znači, presudan je građanski duh, odvažnost, dosljednost i stalna budnost i rad onih koji brane demokratske vrijednosti. Ako društvo čeka da Brisel obavi njegov posao, onda smo već na klizavom terenu, jer se demokratija gradi i brani iznutra – ističe Uljarević. <h2>Tačka bez povratka?</h2> Na pitanje da li je crnogorsko društvo, nakon pet godina od političkih promjena, došlo do „tačke bez povratka“ kada se u obzir uzmu činjenice o urušenom bezbjednosnom sektoru, narušavanju odnosa sa susjedima, porastu govora mržnje, ugrožavanju medijskih sloboda i građanskih aktivista, te zabrinjavajućem rastu uticaja crkve, ili je ipak taj proces reverzibilan, Uljarević kaže da još uvijek nismo na tački bez povratka, ali da se krećemo u lošem pravcu. &nbsp; - I to nije samo subjektivna ocjena, empirijski podaci to potvrđuju. Po CG pulsu, istraživanju koje CGO i Institut DAMAR periodično sprovode, početkom ove godine oko 45% građana i građanki ocijenilo je da se Crna Gora kreće u pogrešnom smjeru, dok je manje od 36% smatralo da ide u dobrom, a gotovo petina nije imala stav. Podsjećanja radi, 2020. godine, neposredno pred smjenu vlasti, 35.5% je vjerovalo da zemlja ide u pogrešnom, a 34.7% u pravom pravcu. Dakle, nakon prve petoljetke od promjene vlasti, percepcija da država ide pogrešnim putem značajno je porasla – kaže Uljarević. Izvršna direktorica CGO ističe da je opasno i što institucionalni vakuum sve češće popunjava crkva, koja želi da preuzme ulogu regulatora društvenih i političkih procesa.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830080852_6ad9765d1c391295b75229b7988e545c750b5b7f8e6fa554912d73e091c77edb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250830080852_6ad9765d1c391295b75229b7988e545c750b5b7f8e6fa554912d73e091c77edb" data-rendition-name="original" width="1440" height="960" loading="lazy" alt="Državni vrh u Hramu u Podgorici"> <figcaption>Državni vrh u Hramu u Podgorici</figcaption> </figure>  - Time se slabi autoritet države i produbljuju podjele, a Crna Gora rizikuje da umjesto demokratije dobije teokratizovanu politiku i permanentnu nestabilnost. Ipak, na pozitivnoj ravni - društvo pokazuje otpornost. Građanski protesti, inicijative civilnog sektora i sve jasniji zahtjevi građanstva za nezavisnim institucijama i vladavinom prava potvrđuju da postoji potencijal za otpor autoritarnim tendencijama – navodi ona. &nbsp; <h2>Opozicija – čekanje bez strategije</h2> Komentarišući bivšu vlast u ulozi opozicije, Uljarević navodi da je prvi mandat u opoziciji bivša vlast uglavnom provela u lamentiranju i niskom startu, čekajući da se okolnosti „same od sebe“ promijene i vrate ih na stare pozicije.&nbsp; - Taj trend se, nažalost, nastavlja i danas: bez proaktivnosti, bez nametanja tema u javnosti i bez potrebne agilnosti da svakodnevno prate i koriste slabosti novih vlasti. &nbsp;Umjesto da se transformišu u odgovornu i konstruktivnu opoziciju, ostali su zarobljeni u narativu „vlasti u egzilu“. Time ne grade novi politički kapital, već ga rasipaju u čekanju bez strategije, pretvarajući se u pasivne posmatrače umjesto u relevantne aktere političkih procesa – kaže Uljarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830080856_86095f9f0a508226d6988506d3798d57027a6b73c690614ed55e24ab59c30c05.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250830080856_86095f9f0a508226d6988506d3798d57027a6b73c690614ed55e24ab59c30c05" data-rendition-name="original" width="1907" height="1075" loading="lazy" alt="Poslanici opozicije lijepe naljepnice preko novog loga Skupštine"> <figcaption>Poslanici opozicije lijepe naljepnice preko novog loga Skupštine(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Opozicija, kako kaže, nije znala da kanališe energiju građanskih protesta i građanskog otpora u održiv politički proces.&nbsp; - Protesti su korišćeni ad hoc, često bez vizije, plana i jasne strategije, pa su se pretvarali u kratkotrajne performanse koji nijesu ostavljali trajniji politički trag. Time je potrošena dragocjena energija građana i građanki koji su bili spremni da se bore za principe, a njihova volja obesmišljena kroz improvizaciju i simboličke geste, umjesto ozbiljne političke artikulacije – ističe Uljarević. Prema njenom mišljenju, do sada je opozicija propuštala šansu da od spontanog otpora stvori organizovan pokret za promjenu, a to je nerijetko vodilo razočaranju i pasivizaciji dijela građanskog korpusa.&nbsp; - Vidjećemo da li je iz toga izvukla neke lekcije – kaže Uljarević. Na pitanje kako objašnjava to da opozicija nikada nije prihvatila prijedloge određenih intelektualnih krugova o formiranju vlade u sjenci, te što se, potencijalno, moglo postići takvim djelovanjem i da li se na to može gledati kao na propuštenu priliku, ili se ipak radilo o ispravnoj odluci, Uljarević kaže da je „presudno bilo da opozicija pokaže rad i posvećenost, a to je izostalo“.&nbsp; - Nije suština u formi - da li se ona zove „vlada u sjenci“ ili drugačije - već u tome da se kroz konkretan angažman, stručne prijedloge i dosljedno praćenje vlasti, građanima i građankama ponudi uvjerljiva alternativa i pokaže spremnost za preuzimanje odgovornosti. Umjesto toga, opozicija se uglavnom zadržala na sporadičnim kritikama, što je premalo da bi se izgradila ozbiljna politička snaga, jer građani i građanke očekuju da vide spremnu alternativu, a ne samo opoziciju koja reaguje iz defanzive – ocjenjuje Uljarević. <h2>Aktivno građanstvo</h2> Na pitanje gdje građani danas mogu tražiti izlaz – u novim političkim pokretima, u civilnom društvu ili u pasivnom otporu, ako ni vlast ni opozicija nijesu ponudile suštinsku alternativu, izvršna direktorica CGO kaže da je jedini stvarni izlaz aktivno građanstvo.&nbsp; - To je dug i zahtjevan proces, ali nema prečica - demokratija se ne gradi čekanjem na spasioca, već time što svaki građanin i građanka preuzimaju svoj dio odgovornosti i daju konkretan doprinos da izabrani predstavnici budu u punoj mjeri odgovorni – kaže Uljarević. To, kako kaže, znači: tražiti transparentnost, podržavati inicijative koje jačaju vladavinu prava i slobodu medija, a ne povlačiti se u apatiju ili pasivni otpor.&nbsp; - Nova politička energija može doći i kroz građanske inicijative, društvene pokrete i civilni sektor, ali samo ako građani i građanke ostanu istrajni i pokažu da ne pristaju na politiku bez sadržaja i bez odgovornosti. Tek tada se otvara prostor za istinske promjene – zaključuje Uljarević.

Duško Mihailović

Uljarević: Javni prostor otrovno radikalizovan, opozicija pasivni posmatrač bez strategije

Božena Miljić

''Opterećeni'' prošlošću, ali iz nje ne učimo: Istorija Crne Gore se brutalno prekraja i zloupotrebljava za tuđe interese

Od promjene vlasti 30. avgusta 2020. godini u Crnoj Gori nije bilo kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema koji su pokazatelj napretka. Naprotiv, bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda, ocijenio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, prof. dr Vasilije Kostić. <h2>Privid blagostanja</h2> Pet godina nakon promjene vlasti u Crnoj Gori ekonomska slika stvara privid ozbiljnih reformskih iskoraka koji u praksi rezultiraju dubokim socijalnim nestabilnostima. Programi Evropa sad 1 i 2, kojim se, nekad ministar finansija, a sad premijer Milojko Spajić koristi kao glavnim adutom u odbrani učinka nove vlasti, donijeli su rast plata i penzija, ali i otvorili dileme o dugoročnoj održivosti i realnom životnom standardu građana.&nbsp; Građani se mogu pohvaliti debljim novčanicima, ali su su im računi i potrošačka korpa postali teži za podnošenje.&nbsp; Prosječna neto zarada u Crnoj Gori porasla je sa 527 eura prije pet godina na 1.014 eura danas. Minimalna penzija je povećana sa oko 300 eura na 450. Ipak, minimalna potrošačka korpa rasla je znatno više: sa 640 eura 2020. godine skočila je na više od 2.000 eura u 2025. Inflacija je "pojela" povećanja zarada i usporila osjećaj ekonomskog napretka.&nbsp; Osvrćući se na na prethodni petogodišnji period, Kostić smatra da je crnogorska ekonomija tamo gdje je i bila. Međutim, napominje da bitnu razliku čini protok vremena od pet godina. <h2>Bez suštinskih promjena</h2> - Ne možemo, a da u obzir ne uzmemo novih pet godina izgubljenih za razvoj pa se, stoga, slobodno može reći da je naša pozicija danas, ukupno, gora nego li prije 2020. godine. Razumljivo, sa ovom ocjenom, jedan broj ljudi (naročito onih iz vlasti i oko vlasti) neće se složiti, navodeći pri tom pokazatelje izražene nominalnim ali ne i realnim veličinama koje u stvari (radi javnosti da kažemo) stvaraju iluziju višeg, a vrijede manje. Realne veličine su ono što odražava stvarnost. Nominalne veličine su često sredstvo obmane – kazao je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> <figcaption>Prof. dr Vaslije Kostić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ako zanemarimo i brojke, koje se kod nas bez ustezanja i prigovora savjesti tumače različito, nemoguće je, ističe Kostić, ne uočiti da suštinskih, kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema nema.&nbsp; - Naprotiv. Rekao bih da bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda. Neko će prigovoriti da ipak nije tako i da je prisutan ekonomski rast. Tačno, no pitanje rasta GDP nije kvalitativnog nego kvantitativnog karaktera. Rast GDP je vještački kreiran povećanom potrošnjom usljed rasta plata i penzija (mimo opšte produktivnosti) i rasta javne potrošnje, dodatno podržanog rastom eksterne neravnoteže u vidu izrazito negativnog rasta uvoza. Od takvog rasta gotovo da nema koristi, čak bi se moglo reći da ima štete – stava je Kostić. Takođe, iako bi se moglo prigovoriti da je dug smanjen, naš sagovornik ističe da to nije rezultat kvalitativnih promjena u ekonomiji i tvrdog budžetskog ograničenja-discipline, već posljedica vještački izazvanog rasta BDP-a i inflacije. - Rast zaposlenosti najvećim dijelom nije posljedica novog zapošljavanja u privredi već, prije svega, legalizovanog već postojećeg zapošljavanja i velikog zapošljavanja u već preglomaznoj državnoj administraciji – pojasnio je Kostić. <h2>Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja...</h2> Vlada, kako ocjenjuje Kostić, nije imala promašaja u ekonomskoj politici, ne zato što je nepogrješiva, već zato što nema definisanu politiku sa jasnim ciljevima koji bi omogućili ocjenu njenog uspjeha ili neuspjeha. Ovo što je na djelu, smatra on, moglo bi se nazvati „ad hoc reaktivnom politikom“ - inspirisanom kratkoročnim političkim populizmom koji sam po sebi govori o dubini opšte-društvene krize u kojoj se crnogorsko društvo nalazi.&nbsp; Tako, ističe Kostić, u ekonomskoj sferi imamo permanentnu nestabilnost u pogledu planova i prioriteta (čas putevi, brze ceste, pa auto-put, „značajna ulaganja u infrastrukturu“, gradska naselja – novi gradovi, sedmočasovno radno vrijeme, Velika plaža…).&nbsp; Logično je, ističe Kostić, da je obilježje takve nestabilnosti i stalna promjenjljivost politika. - Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja postaju obrazac ponašanja i obilježje ambijenta. Fiskalna politika, na primjer, je izraz takvog obrasca ponašanja. Svaki čas se mijenja bez imalo pokušaja da se učini predvidivom i da se utemelji na određenim kriterijumima koji se zovu fisklano sidro, uprkos tome što bi to bilo od izuzetne važnosti. Lista sličnih nabrajanja bi bila duga: deficit budžeta, odsustvo reformi, zaduživanje,deficit platnog bilansa… - navodi Kostić. Takođe, dodaje da se fiskalna politika sve vrijeme posmatranog perioda vodi u funkciji dnevno-političkih potreba partija na vlasti, a ne kao jedan od najznačajnijih instrumenata društveno-ekonomskog razvoja.&nbsp; - Pitanja održivosti i razvoja su sekundarnog karaktera – napominje on. Ipak, ključnom strateškom greškom Vlade, na što je u kontinuitetu upozoravao, smatra povećanje plata i penzija, nezavisno od ekonomskih rezultata ili ekonomski utemeljenih kriterijuma. Posljedice ćemo, smatra Kostić, osjećati dugi niz godina. - Time je raspodjela kao ključna ekonomska poluga u realizaciji društvene pravde dobila diskrecioni karakter. Time je, dugoročno, napravljena ozbiljna, ne samo ekonomska, već šteta sa ozbiljnim socijalnim posljedicama po društveno biće Crne Gore u budućoj izgradnji harmonične i prosperitetne zajednice – dodao je sagovornik Portala ETV. <h2>„Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“&nbsp;</h2> Prema njegovim riječima, posljedice ovakvih rješenje osjećamo kroz inflaciju, štrajkove, blokade i sve veći stepen nezadovoljstva građana.&nbsp; Takođe, nezadovoljstvo radnika iz više sektora, demonstirano na ulicama širom Crne Gore i pozivom nadležnih na reakciju, ukazaju da rast zarada nije jednako osjetio svaki sektor. - Zahtjevi radnika mogu biti i nerealni sa stanovišta ekonomskih mogućnosti države, ali oni nijesu dužni da o tome vode računa. Pravo je pitanje da li su ti zahtjevi opravdani, a ne da li su u skladu s ekonomskim moćima države. Rekao bih da su ti zahtjevi u najvećem dijelu opravdani, mada ima i nerealih. No, da ne bi to bila samo moja impresija postaviću glasno pitanje: na osnovu čega se može utvrditi opravdanost zahtjeva ili ne? Prvo su činjenice, a drugo su relativni odnosi između pojedinih kategorija zanimanja koji odražavaju odnose vrijednosti pomeđu njih. Zato se ljute policajci, medicinsko osoblje, prosvjetari, željezničari… jer nijesu plaćeni adekvatno drugima – naglasio je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1445" loading="lazy" alt="Sa jednog od protesta prosvjetara"> <figcaption>Sa jednog od protesta prosvjetara(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Pravedno utvrđeni relativni odnosi su u osnovi raspodjele društvene pravde, a ona je, cijeni Kostić, programima ozbiljno narušena.&nbsp; - Ne kaže slučajno naš narod: „Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“ – navodi Kostić. <h2>Dugoročna šteta</h2> Uprkos tome što su, kako kaže Kostić, Evropa sad 1 i 2 imali nesporno i neke dobre strane, posebno u dijelu legalizovanja zaposlenja i smanjenja značajnog obima sive ekonomije u tom segmentu kao i izvjestan pozitivan „socijalni otisak“ na duh nacije, smatra da je šteta izazvana njima već velika, ali daleko od toga da je konačna. - Rekao bih, čak, da smo na početku tog procesa. Šteta će biti dugoročna jer karakter mjera onoga što se zove Program Evropa sad 1 i 2 nije ograničen ekonomskom sferom. Raspodjela, kao što rekoh, se ne iscrpljuje samo na procesu podjele materijalnih dobara već ona predstavlja najznačajniji (ili jedan od najznačajnijih) mehanizama ostvarenja učešća u „raspodjeli društvene pravde“ – pojašnjava Kostić. <h2>Iskrivljeno poimanje turizma</h2> Komentarišući stanje u turizmu, Kostić naglašava da već dugi niz godina sa stručnjacima upozorava na neadekvatno upravljanje ovim sektorom. Prema njegovim riječima, izostanak stvarnog strateškog plana razvoja i podređivanje turizma dnevno-političkim potrebama doveli su do urušavanja jedne od ključnih grana crnogorske ekonomije. - Naime, pod pritiskom platno-bilansne neravnoteže i potrebom za održavanjem visokog deviznog priliva, akcenat se stavlja na broj gostiju, odnosno na turistički promet, a ne na potršnju po gostu i dužinu zadržavana kod nas. Time se nanosi dugoročna šteta crnogorskom turizmu jer Crna Gora sve više postaje tranzitna destinacija i destinacija masovnog turizma čije je glavno obilježje niska platežna moć, odnosno slaba - mala potrošnja – objašnjava Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f" data-rendition-name="original" width="1253" height="700" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Najbolji dokaz da se u Crnoj Gori ne razumiju turizam i njegove potrebe jeste to što se, ocjenjuje Kostić, ključnim kriterijumom uspješnosti, odnosno neuspješnosti sezone smatra promet turista. To je, poručuje, potpuno pogrešno.&nbsp; - Valjda bi trebalo ključni kriterijum da bude profit. Ekonomske aktivnosti (biznis) se ne preduzimaju radi prometa već zbog profita – istakao je naš sagovornik. <h2>Dobitak-gubitak i ključni potezi</h2> Na pitanje da izdvoji jedan najveći dobitak crnogorske ekonomije od 2020. do danas, Kostić kaže da je teško dati odgovor, ali je oporavak nakon pandemije koronavirusa označio kao najvažniju stvar. Sa druge strane, kao najveći gubitak vidi nastavak vođenja crnogorske ekonomije na bazi dnevno-političkih potreba uz odsustvo strukturnih reformi koje bi za rezultat imale promjenu strukture crnogorske privrede što je, podsjeća, uslov njenog oporavka. - Preduslov svakog smislenog djelovanja jeste stabilnost. Ako nema stabilnosti nije moguće imati kontinuitet politika i djelovanja koje razvoj treba. Bez stabilnosti, dakle, nema ni uslova da donosite dobre i promišljene odluke. Nema uslova za strateško planiranje bez koga se proces razvoja svodi na tumaranje i reaktivnost, a ne na proaktivnost. Loše odlučivanje je nužan ishod nestabilnosti ili bolje rečeno loše odlučivanje ide ruku pod ruku sa nestabilnošću i čestim političkim promjenama – podvlači Kostić. Upitan da navede tri ključna poteza koja bi Vlada morala odmah da preduzme kako bi se ekonomska slika popravila, Kostić je odgovorio da nije jednostavno izdvojiti prioritete. - Naravno da je teško izdvojiti bilo šta kada su ovakve stvari u pitanju, ali eto da odgovorim: fiskalna disciplina – tvrdi targeti u zaduživanju i budžetskom deficitu; strukturne reforme i ulaganja u visoko produktivne – zaključio je Kostić.

Tamara Klikovac

Ekonomija između iluzije i stvarnosti: Bez konkretnog napretka, negativne tendencije postaju pravilo

Crnogorska vlast i opozicija treba da pojačaju svoju ozbiljnost, a politička scena je od 2020. godine pretvorena u političku trgovinu, smatra predsjednik Centra za međunarodnu politiku i evropske integracije Miodrag Lekić.
- Taj momentum 30. avgusta je izgubljen i jako teško ga je vratiti. Nikad nijesam mislio da je to nulta tačka u istoriji, niti sam taj datum idealizovao, ali bio je to trenutak promjena da se pokuša nešto ozbiljno - ocijenio je Lekić.
Lekić navodi da se politika u Crnoj Gori nakon 30. avgusta svela na dioničarsko trgovačko društvo.
- To je jedna trgovina da bi se došlo do zbira koji ima većinu. Koalicije jesu u jednom dijelu stvar dogovora, ali nikako da se ide baš ovako brutalno: da svako ima svoj feud - smatra Lekić.
Lekić je prokomentarisao i aktuelnu crnogorsku političku scenu, primijetivši da kada član DPS-a kritikuje Vladu, on ne kritikuje cijelu Vladu i premijera.
- Krivci su dakle jedan segment Vlade. Tu se teži dosta providnom i jeftinom triku: da se izbaci jedna grupacija koja je dežurni krivac i genetski destruktivna na ovom prostoru – a da oni (DPS) uskoče u Vladu - komentariše Lekić u emisiji “Klub Aplus”.
<h2>Propaganda uzela maha, pitanje je da li će EU i NATO opstati</h2>
Lekić nije siguran da Crna Gora ostavlja utisak ozbiljne zemlje koja se bazira na pravilima.
- Građani trebaju malo ozbiljniji rječnik, bez propagande koja je uzela maha na političkoj sceni Crne Gore već duži period. A tu se treba suočiti sa ozbiljnim promjenama na međunarodnom planu, gdje se dovodi u pitanje da li će Evropske unije i NATO-a uopšte biti - ukazao je Lekić.
Lekić je podsjetio da su Slovenija i Hrvatska pred ulazak u Evropsku uniju bile jako složne, dok se u Crnoj Gori konstantno “vodi neprekidna borba”.
- Te zemlje su pred ulazak u EU figurativno zakopale ratne sjekire. Bili su podređeni tom cilju, ojačali su snage i iskazali su ozbiljnost prema partnerima. Kod nas se nastavlja neprestana borba. Ja jesam pristalica pluralizma i legitimnih konfrotacija, ali sam pristalica i zajedničkih stvari - zaključio je Lekić.

Lekić: Crnogorska politička scena pretvorena u političku trgovinu, nikad nijesam idealizovao 30. avgust

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

MINI TV počinje sa radom 15.decembra na Youtube, sa nekih petnaestak emisija u početku koje će pokriti sve bitnije teme od IT, gameinga, umjetnosti, mode, kuvanja - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, osnivač MINI TV - a, novinar i građanski aktivista Darko Ivanović.
Nedavno je otvoren Festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković” &nbsp;koji je obilježilo i negodovanje publike na prisustvo ministarske kulture i medija Tamare Vujović i predsjednice SO Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović.
U Crnoj Gori je mala, kaže Ivanović, ali vrlo probrana publika koja prati umjetnost i kada umjetnici zvižde i oni koji prate umjetnost tu nešto nije u redu.&nbsp;
- To nijesu judi iz medija, nijesu ni fudbalski navijači, nijesu ni vaši politički oponenti, nego kad vam umjetnici zvižde i publika koja prati umjetnost onda ste nešto baš zabrljali- rekao je Ivanović.
Smatra da se političari sjete umjetnosti samo onda kad treba da se pokupe lovorike ili da kažu kako je Jagoš Marković njihov umjetnik.
- Jagoš Marković pripada svijetu, Jagoš Marković vuče korijene iz Crne Gore, ali on je stvarao svestranije da ne može biti, a ovi su ljudi zatvoreni u neke svoje obore i to je problem i onda njih umjetnici percipiraju upravo onako kako treba da se percipiraju političari. Ne treba imati milosti prema nekome ko na umjetnost gleda kao na dio stavke u budžetu, a u pozorište je ušao dva puta godišnje- istakao je Ivanović.
Novinar i osnivač MINI TV je najavio početak rada te Youtube Televizije za 15.decembar, a ona je već potpisala protokole o saradnji sa crnogorskim portalima, Standardom, Antenom M, Pobjedom, ETV portalom.
- Razlika između standardnog medija i ove TV je što ovdje ne rade novinari, već ljudi koji su eksperti u određenim poljima, pa bilo to da je IT, bilo da je gameninig, radim najbliži format emisije &nbsp;Džona Olivera, odnosno nju je uspješno iskopirao Kesić. Mogu da vam kažem da to ljudi koji su vidjeli tu prvu emisiju morali smo da zaustavljamo snimanje jer su se smijali. Imamo emisije o putovanjima, rekao sa gameing, IT, umjetnost, kuvanje, ali ne škampi i gamberi, nego tipa šta imaš u frižideru, trudimo da budemo viralni i imaćemo nekih petnaestak emisija za početak. Ići ćemo tako da se pojave na svim ovim našim portalima, da će to da bude kanal do našeg Youtube servisa i da će tamo moći da vidite premijere i sve ostalo. Zagarantovan je smijeh, zagarantovano je šarenilo tema i ja mislim da će ljudi uživati i da će imati svoje favorite- zaključio je Ivanović.

Tag: 30-avgust