<p>Ovdje ne postoji objektivna i subjektivna odgovornost - poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović odgovarajući na pitanje je li i na trenutak pomislio da podnese ostavku, kao moralan čin, nakon što je u tragediji na Cetinju prvog dana ove godine Aco Martinović ubio 12 ljudi, od čega dvoje djece, teško ranio četvoro, pa presudio i sebi.</p>
<p>On i dalje stoji pri tvrdnjama da ovaj zločin nije mogao biti spriječen.</p>
<p>- Ako nema objektivne i subjektivne odgvornosti, onda se traži moralna odgovornost. I to od mene traži čovjek čija je najveća zaostavština tokom 30 godina 711 ubijenih, 84 nerasvijetljena ubistva... Mislim na Mila Đukanovića... - rekao je Šaranović gostujući na Televiziji Vijesti.</p>
<p>Na pitanje da li organizovane kriminalne grupe povezuje sa protestima i ima li neke operativne podatke, Šaranović je odgovorio - da ima operativne podatke.</p>
<p>- Imam operativne podatke, ali sve ono što je danas saopštio moj politički subjekt stojim iza toga kao funkcioner Demokrata - naveo je on.</p>
<p>Njegove partijske kolege su danas, u maniru SNS-a Aleksandra Vučiča<b> </b>i njegove opskurne propagandne mašinerije, optužile studente da su pripadnici mafijaških klanova tvrdeći da večerašnji protest ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) organizuju kavački, škaljarski i drugi klanovi, ali i bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.</p>
<p>Na protestu su večeras hiljade građana tražile ostavku Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Okupljeni i studenti ispred MUP-a uzvikivali „Bečiću - Vučiću“, „ostavke“, „ruke su vam krvave“, a Okupljeni su nosili transparente sa porukama poput „Raspad sistema – opasnost za sve“, „lica su vam krvlju isprljana“, „moralni kolaps“, „đe ste kad nam djecu ubijaju i porodična ognjišta gase? Ostavke“, „umjesto djece, rastu nam tragedije“, „Ne vidim od ovog odsjaja od naočara što mi se u državu čini“, „Bečiću, Šaranoviću, Šćepanoviću - ajte polako“...</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbrojni-gradani-se-okupljaju-ispred-mup-a-becicu-saranovicu-scepanovicu-ajte-polako&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Motiv tragedije se još istražuje</h2>
<p>Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je večeras da još ne može dati precizan odgovor o motivu tragedije na Cetinju.</p>
<p>- Motiv se utvrđuje. Radi se o izvršiocu krivičnog djela koji je lišio života najbliže prijatelje, drugove, članove porodice, izrazio brutalnost i agresivnost prema djeci - rekao je on, gostujući u emisiji Nedjelja u retrovizoru na Televiziji Vijesti.</p>
<p>Dodao je da je lično razgovarao sa članovima porodica povrijeđenih, službenicima policije koji su ga poznavali, čitao izjave svjedoka koji su dobro poznavali ubicu.</p>
<p>- Izvorno mogu reći, ne tačno, gdje se može tražiti motiv. Kada se radi o ovako kompleksnim monstruoznim krivičnim djelovima, mišljenja sam da ovdje motiv možemo posmatrati – da je lice bilo neprihvatljivo u okruženju, da se osjećao odbačen i da nije prilagodiv. Da je imao nizak prag tolerancije, da je bio agresivan koju je ispoljavao na brzu, nekontrolisanu reakciju, da je lice osjećalo određen oblik zavisnosti (ne na psihoaktivne supstance i alkohol), već ljubomore. Nije imao užu porodicu, nije ostvaren kao otac, da se radi o osobi koja se možda plašila i osobe za koju je bio trebao da bude osuđen u narednom periodu, da se radi o osobi koja je bila i prepoznat u jednoj policijskoj radnji sa specifičnim ponašanjem… - rekao je Šćepanović.</p>
<p>Na pitanje kakva je svađa u kafani “Velestovo” bila neposredan povod da Aco Martinović ode do kuće, uzme oružje , i ubije četvoro i rani troje ljudi, Šćepanović je rekao da je do okidača došlo u prirodnoj atmosferi.</p>
<p>- Rekao sam da je bio verbalni incident između Martinovića i jedne osobe koja je smrtno stradala. Na jednom se snimku koji je napravljen u lokalu se vidiu da lica borave u kafani, da je u kafani klasično slavlje uz muziku i da sva lica i smrtno stradali uživaju u ambijentu. I na tom snimku se vidi lice Aco Martinović koje sjedi sa još jednim licem u atmosferi potpuno normalnoj i prirodnoj. Iz tog ambijenta je došlo do okidača - naveo je on.</p>
<p>Šćepanović je rekao da je rađena obdukcija tijela Martinovića kako bi se utvrdilo da li je bilo u alkoholisanom stanju ili pod uticajem psihoaktivnih supstanci.</p>
<p>- Dobio sam informaciju usmeno da je analiza u krvi kod ubice Aca Martinovića 0,40 grama po kilogramu, analiza urina 0,40 grama po kilogramu i nije bio pozitivan na psihoakrtivne susptance. Što će reći da je bio u manje alkoholisanom stanju - kazao je on.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šaranović o ostavci: Ovdje ne postoji objektivna i subjektivna odgovornost

<p>Mislite li da je jednu tetku, koja je večeras razarajuće i bolno jecala, neko trebao da nagovori da večeras bude ispred Lovćenske vile? - upitala je konsultatkinja za strateške komunikacije i producentkinja <b>Nina Redžepagić.</b></p>
<p>Njena poruka je objavljena nakon što su Demokrate, čiji funkcioneri čine vrh bezbjednosnog sektora, a koje javnost poziva na ostavke zbog tragedije u kojoj je prvog dana ove godine 12 ljudi, od čega dvoje djece, ubijeno na Cetinju - pokušale da spinuju i <a href="https://etv.me/politika/demokrate-u-maniru-vucicevog-sns-a-studente-nazvala-mafijasima-uz-prijete-gradankama-i-gradanima">optužili studente da su kriminalci koji organizuju večerašnji protest</a>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbrojni-gradani-se-okupljaju-ispred-mup-a-becicu-saranovicu-scepanovicu-ajte-polako&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Dok pokušava da artikuliše tugu, ljutnju i strah od ovolike količine bezosjećajnosti i svireposti, padaju joj, kaže, na pamet više pitanja.</p>
<p>- Mislite li da je stotine građanki i građana, s iskrenim bolom i nevjericom na licima, neko trebao da nagovori da budu večeras ispred Lovćenske vile? A mislite li da je Vukanove i Jovanove drugare iz škole i ulice neko trebao posebno da nagovori da plamenom baklje pošalju poslednju poruku drugarima na nebu? - istakla je Redžepagić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.1092%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-se-okupljaju-na-cetinju-da-bi-odali-pocast-i-zapalili-svijece-za-stradale-u-tragediji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na kraju, pita i misle li da je porazno da uprkos svim upaljenim svijećama mi nijesmo u Crnoj Gori uspjeli pronaći čovjeka dovoljno moralnog da preuzme odgovornost.</p>
<p>- Za sramnu kampanju u ovako jezivo tužnom trenutku mogu samo reći - stidite se - podvukla je Redžepagić.</p>

Mislite li da je stotine građana trebalo neko da nagovori da budu ispred Lovćenske vile, a Vukanove i Jovanove drugove da im plamenom baklje pošalju posljednju poruku?

<p>Cetinjskoj policiji danas su prijavljene krajnje neprimjerene objave više osoba na društvenim mrežama koje su pune govora mržnje u odnosu na tragediju u kojoj je prije dva dana na Cetinju ubijeno 12 ljudi - od čega dvoje maloljetne djece, a četvoro teško ranjeno.</p>
<p>Podnosilac prijave je naveo da je sa profila „Luka Belojević“ objavljen sadržaj u kojem piše: „Koliko puta moram ponoviti ,nuklearna iznad Cetinja i završiš svu muku tog grada i kolektivno povećaš iq za dva poena jedno“; a sa profila pod imenom „Marko Vučurević“ komentar sadržine: „Kopilad talijanska se sama istrijebiše. Jbg loša krv samo se rokajte naletos vas bilo“.</p>
<p>On je prijavio i da je sa profila pod imenom „Igor Šćekić“ objavljen komentar u kojem piše: „Oči povadili kopiladi talijanska“ i „Zauze Srbija Crnu Goru bez ispaljenog metka“.</p>
<p>Podnosilac prijave je naglasio da su ove objave kod njega izazvale osjećaj uvrijeđenosti i ugroženosti. </p>

Policiji prijavljene uvrjedljive objave i govor mržnje u odnosu na tragediju na Cetinju

<p>Demokratska partija socijalita, u danima žalosti kada je Crna Gora nijema od bola i tuge, neće se politički prepucavati sa bilo kim - a posebno ne sa Demokratama - poručili su u toj partiji.</p>
<p>Nemoralno je, podvlače oni, i neljudski u ovakvim danima nastojati da se stiču bilo kakvi politički poeni i nadgornjavati se ko jeste - a ko nije u pravu.</p>
<p>- Vidimo, nažalost, da to Demokratama ipak nije problem, iako ne možemo reći da je tako nešto i neočekivano. O propustima u sektoru bezbjednosti koji su ogromni i odgovornosti za smrt 12 građana Cetinja koje mora biti, govorićemo od nedjelje, 5. januara. Do tada, iz pijeteta prema žrtavama nećemo se oglašavati na ovu temu - zaključili su u DPS-u.</p>

DPS Demokratama: Nemoralno je i neljudski politički se prepucavati u danima žalosti, razumijemo da to vama nije problem

<p>Hronika tragičnih dešavanja na Cetinju, kada je u monstruoznom ubilačkom piru ugašeno 12 života, među kojima i dvoje đece, pokazuje da vrh Ministarstva unutrašnjih poslova i čelnici Uprave policije nijesu izvukli pouke iz masakra avgusta 2022. godine u kojem je likvidirano deset Cetinjana i Cetinjanki, među njima i đeca <b>Marko</b> i<b> Mašan</b>.&nbsp;</p>
<p>Rekonstrukcija postupaka policije koju je uradila novinarska ekipa Televizije E dokazuje da je suštinski zakazao komandni lanac vrha MUP-a i Uprave policije.</p>
<p>Duže od tri sata višestruki ubica kolima je išao centrom Cetinja u ubilačkom piru. Od kafane u centru grada, u blizini ,,Lovćenske vile gdje je u jednom mahu ubio četvoricu Cetinjana, da bi se potom odvezao do naselja Humci - do kuća porodice<b> Vuletića</b> i <b>Martinovića</b>, pa onda do Bogdanovog kraja, pa onda do Bajica… Pet crnih tačaka, pet mjesta na kojima su ugašeni životi dvanaest osoba.</p>
<p>Nakon što je ostavio kola, ubica <b>Aco Martinović</b> je i narednih tri sata, hodajući cetinskim ulicama u pravcu gornjeg Oboda, lagano uspijevao da izmakne potjeri brojne crnogorske policije, sve dok, oko 23 sata i 30 minuta nije sebi oduzeo život. Premda je ubica bio na slobodi punih šest sati, neometano čineći masakr, ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> ipak smatra da je policijska akcija ipak bila efikasna.</p>
<p>- Da se naravno u svoje lično ime i u ime Vijeća za nacionalnu bezbjednost zahvalim predanom i efikasnom, ekspeditivnom radu svih policijskih službenika koji su izveli uspješnu akciju - rekao je Šaranović na vanrednoj pres konferenciji u noći masovnog ubistva.</p>
<p>Iako je, u poređenju sa dešavanjima tokom masakra u naselju Medovina, juče bila znatno bolja komunikacija policije sa javnošću, detaljna analiza otkriva da je bilo mnogo grešaka koje su dovele do fatalne operativne neefikanosti crnogorske policije. O tome svjedoče i tri jučerašnja saopštenja Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.</p>
<p>U prvom, objavljenom u 18 sati i 9 minuta, javnost se obavještava o teškom zločinu na Cetinju, upozorava na opasnost od naoružanog ubice, ali se daje netačna informacija: da je zločin počeo ,,u poslijepodnevnim satima u mjestu Bajice, u jednom ugostiteljskom objektu”. Istu netačna lokaciju o mjestu gdje je Martinović započeo ubilački pohod ponovljena je i u sopštenju u 19 sati i 23 minuta, čak puna dva sata nakon što je počeo masakr u kafani ,,Velestovo” u centru Cetinja.</p>
<p>Tek u trećem saopštenju, ministra Šaranovića, objavljenom tri sata nakon početka masakra, uklanja se netačna informacija o lokaciji, ali izostaje bilo koje detaljnije objašnjenje, čak i informacija da se Martinović oslobodio vlastitog automobila i da je nastavio das e kreće ulicama Cetinje u pravcu Gornjeg Oboda. Na konferenciji za medije, koju su organizovali ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije <b>Lazar Šćepanović</b> objavili su suprotstavljene stavove. Dok je Šaranović tvrdio da je Martinović još u automobilu, Šaranović je bio precizan da se Martinović kreće pješke.&nbsp;</p>
<p>- Lice se dalo u bjekstvo. Vozilo koje je koristilo smo pronašli. Nakon primljenog događaja &nbsp;preduzeli smo sve mjere i radnje u cilju lociranja i lišenja slobode ovog lica – rekao je tada Šćepanović.</p>
<p>Analiza djelovanja policije sinoć na Cetinju jasno pokazuje da policajci na terenu nijesu bilo koordinisani, da su izostale pravovremene naredbe vrha policija i da Specijalna policijska jedinica, kao i Protivteroristička jedinica uopšte nijesu djelovale na terenu.</p>
<p>Dok je Martinović bio u kolima i nekoliko puta prolazio centrom grada, dolazeći čak i do mjesta zločina, policija nije blokirala ulice kojima je nesmetano vozio ubica. Svjedočanstvo da nije bilo koordinisane akcije blokade prolaza Martinoviću, pruža i ekipa Televizije E koja je sinoć izvještavala sa lica mjesta. Kada su se namjestili za uključenje u program uživo, novinarku Televizije E obližnji policajac je ljubazno upozorio da to mjesto nije bezbjedno jer se Martinović kolima tom ulicom provezao samo nekoliko minuta ranije.</p>
<p>- Ono što smo saznali prije nego što smo se uključili, u razgovoru sa policijom koja je iza nas, jeste da je policija neposredno pred naš dolazak na Cetinje zamalo uhvatila napadača koji je kolima došao do mjesta sa kojeg se mi uključujemo i pobjegao je policiji. Za sada još nije uhapšen. Policija je vidno uznemirena zbog toga što kažu da juri svojim autom kroz grad - izvijestila je novinarka TV E <b>Itana Kaluđerović-Perišić</b>.</p>
<p>Kada je sinoć poslije 23 sata ministar Šaranović brzinski organizovao konferenciju za medije da bi saopštio kako je Aco Martinović počinio samoubistvo, minstar unutrašnjih poslova je govorio o efikasnoj akciji i na novinarski upit o podnošenju ostavke kao ličnog čina, odbacio bilo kakvu ličnu odgovornost, pa čak i moralnu.</p>
<p>Umjesto toga, ministar je pričao o potrebi sistemnskog rješavanja legalnog držanja oružja, o potrebi za jačanjem i povećanjem broja policajaca. Ni prvi čovjek Uprave policije nije želio da govori o odgovornosti vrha MUP-a i Uprave policije. A prije samo nekoliko dana upravo je ministar unutrašnjih poslova prozivao svog bivšeg kolegu <b>Filipa Adžića</b> iz Ure da nije podnio ostavku nakon monstruoznog masakra u Medovini.&nbsp;</p>
<p>- Kako nije bilo ubistvo? Što se dogodilo na Cetinju u Vaše vrijeme? Nikad nijesam htio da to Vama pripišem na račun, budite fer i korektni bar jednom u životu. U Vaše vrijeme su stradali nedužni građani – govorio je Šaranović Adžiću.</p>
<p>Odbacivanje lične odgovornosti, prazna priča o takozvanom ,,situacionom zločinu", odsustvo osjećaja empatije i borba za opstanak u fotelji vlasti - to su vidljiva postupanja i ponašanja čelnika bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori nakon još jednog stravičnog masakra.&nbsp;</p>
<p>O prirodi vlasti, ali i o karakteru ljudi koji se smjenjuju na čelu tog važnog državnog resora govori jedan stravičan podatak Za dvije godine i četiri mjeseca, nakon dva užasna slučaja masovnih ubistava na Cetinju, u kojima je ubijeno 22 a teško ranjeno 10 osoba, niko od čelnika crnogorske policije i bezbjednosnog sektora nije čak ni ponudio ostavku.</p>
<p>Ni koliko juče Filip Adžić bivši ministar, ni <b>Zoran Brđanin</b>, bivši direktor Uprave policije, baš kao ni danas Danilo Šaranović, miinistar unutrašnjih djela ni Lazar Šćepanović, čelnik Uprave policije, kao ni <b>Goran Jokić</b> načelnik regionalnog centra bezbjednosti Centar koji je koordinarao policijskim jedinicama i u slučaju masovnog ubistva na Medovini i tokom prekjučerašnjeg na Cetinju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Davb9LqjODxQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Draško Đuranović

Svetlana Đokić

Hronika zločina na Cetinju

<p>Ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti - poručeno je iz nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP).<br/>
<br/>
Oni su kazali da učestvuju u žalosti porodica i prijatelja 12 žrtava ubijenih na Cetinju, među kojima je i dvoje djece, da se nadaju svim srcem da će svih četvoro teško ranjenih preživjeti i da će se oporaviti. Dodali su da učestvuju u žalosti građana Cetinja, koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva, koja nije lako objasniti, pogotovo djeci.<br/>
<br/>
- Jučerašnja ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti u Crnoj Gori - podvukli su u HRA i CŽP.<br/>
<br/>
Oni su naveli da je do ubistava došlo na pet različitih i međusobno udaljenih lokacija, dok je na šestoj ubica onesposobljen i izvršio samoubistvo.<br/>
<br/>
- Grad je obezbjeđivalo samo devet službenika policije, uprkos izjavi premijera da u njemu boravi 120 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i uprkos sličnom masovnom ubistvu iz avgusta 2022. godine - ukazali su u saopštenju.<br/>
<br/>
Iz HRA i CŽP su pitali nadležne šta se to od 2022. do danas uopšte promijenilo u sistemu bezbjednosti na Cetinju i zašto je taj grad ostao nezaštićen.<br/>
<br/>
- Osnovni policijski poslovi propisani Zakonom o unutrašnjim poslovima su zaštita bezbjednosti građana i Ustavom utvrđenih sloboda i prava, sprečavanje vršenja i otkrivanje krivičnih djela i prekršaja, pronalaženje učinilaca krivičnih djela i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim organima, kao i održavanje javnog reda i mira - istakli su oni.</p>
<p>Obaveza države je, naglašavaju, da svoje bezbjednosne snage organizuje tako da u skladu sa profesionalnim standardima sprečava ponavljanje istih obrazaca nasilja, na što HRA i CŽP u kontinuitetu ukazuju.<br/>
<br/>
Iz HRA i CŽP su podsjetili da su još 28. decembra 2023. godine, tokom protesta CŽP i građanske grupe “Posljednja kap”, premijeru Milojku Spajiću dostavili zahtjeve kojima su tražili da demokratizuje rad policije kroz strateški pristup uspostavljanja “policije u zajednici”, zasnovanog na poštovanju ljudskih prava, odgovornosti i saradnje policije sa društvenom zajednicom.<br/>
<br/>
- Kao i da naloži nadležnim institucijama da izvrše kontrolu i izvjeste o tome da li osobe koja imaju dozvolu da drže oružje, to čine na bezbjedan način (odvojeno od municije) i da li je na adekvatan način onemogućen pristup oružju i municiji maloljetnicima i drugim neovlašćenim osobama - dodali su oni.<br/>
<br/>
Podsjetili su da je među zahtjevima bilo i onemogućavanje zakonite kupovine oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja.<br/>
<br/>
Zatražili su i proglašenje moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje i držanje bilo kakvog oružja do izmjene Zakona o oružju.<br/>
<br/>
Na protestu je zatraženo i revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru osoba koja posjeduju oružje i kroz ozbiljne, a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede, uključujući testiranje na psihoaktivne supstance.<br/>
<br/>
- I pooštravanje uslove za posjedovanje lovačkog oružja, pojačavanje kontrole strjeljačkih klubova koji gradjanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi lakše dobili dozvolu za nošenje oružja, uvođenje visokog mjesečnog poreza na posjedovanje i držanje oružja - dodaje se u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da je među zahtjevima bilo i osiguranje da pružaoci medijskih usluga, uključujući internet i druge elektronske platforme kao i društvene mreže, poštuju zabranu programskih sadržaja koji promovišu govor mržnje i drugo nasilje, kriminalno i nezakonito djelovanje, emitovanje scena brutalnog nasilja i drugih sadržaja koji mogu negativno uticati na javnost, a naročito na djecu.<br/>
<br/>
Zatraženo je i uvođenje u obrazovni sistem nastave o nenasilnom rješavanju sukoba i informacije za prevenciju i zaštitu od nasilja, uključujući i ono zasnovano na rodu ili drugom osnovu diskriminacije.<br/>
<br/>
Iz HRA i CŽP su rekli da podržavaju akciju “Poštuj život, vrati oružje” i apelujuju na sve koji imaju oružje da ga predaju.</p>

Ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti

<p>Koliko vrijedi jedan ljudski život, ili njih 12? Neprocjenjivo, svakako. Ta nepregledna tuga i taj čemer kao teška skrama poklopili su cijelu Crnu Goru nakon što se na Cetinju, prije dva dana, desio najteži zločin u crnogorskoj istoriji.</p>
<p>A koliko vrijedi fotelja vlasti? I to je, sudeći po javnim nastupima čelnika bezbjednosnog sektora, neprocjenjivo. Valjda je zato ministar unutrašnjih poslova Crne Gore <b>Danilo Šaranović</b> onako žustro reagovao na novinarsko pitanje o ostavci u noći u kojoj je 12 ljudi, među kojima je i dvoje maloljetne djece, ubijeno - čvrsto se držeći za svoju fotelju.</p>
<h2>OSTAVKA - ZABRANJENA RIJEČ</h2>
<p>Moguće da se zato odvažio da na novinarska pitanja o potencijalnoj odgovornosti poručuje da mu se „crta meta“ i da najveći masakr u crnogorskoj istoriji opisuje kao „situacioni događaj“. Između fotelje i čistog obraza, ministar je jasno odabrao - fotelju. I ne samo on, ostavka je bila nepoželjna riječ i drugima u menadžmentu policije: <b>Rakonjcu</b>, <b>Šćepanoviću</b> i <b>Jokiću</b>. Niko od njih ne smatra da ima moralnu odgovornost za to što se 12 života ugasilo dok su bili na straži - i što se još četvoro ljudi za sjutrašnje svitanje bori.</p>
<p>Ne samo što ne osjećaju moralnu i etičku odgovornost za ubistva koja se dešavaju dok rukovode sektorom bezbjednosti, nego još ministar Šaranović nakon samoubistva ubice ima skoposti da građanima poruči da mogu da se vrate „normalnom životu“.</p>
<p>Što je uopšte normalni život? Dociranje o vrhunskom djelovanju policije koja do kasno u noć nije imala ni precizne informacije o broju nastradalih - koji su ginuli na pet lokacija?</p>
<h2>HRONOLOGIJA PROPUSTA</h2>
<p><b>Aco Martinović</b> koji je prvog dana u 2025. godini ugasio 12 života je, inače, 2005. godine uslovno osuđen zbog nasilničkog ponašanja, a prije dvije godine je kod njega pronađena vazdušna puška, drugo oružje i dio eksploziva.</p>
<p>Taj proces još nije pravosnažno okončan - ali se pitanja nameću sama od sebe: kako je onda moguće da ministar slučaj koji je skamenio cijelu Crnu Goru karakteriše kao „situacioni“ - i pravda time da ubica nije označen kao član neke organizovane kriminalne grupe? Bavi li se crnogorska policija čime osim, deklarativno, kavačanima i škaljarcima? Koliko se podrobno i njima bave kad je u 2024. godini za četiri mjeseca u njihovim obračunima stradalo petoro ljudi? Čemu uopšte služe pretresi, pronalaženje i oduzimanje oružja?!</p>
<p>Razumijevanje za Šaranovića javnost bi mogla da ima kad bi svi u Crnoj Gori zaista imali pamćenje zlatne ribice - i da srca građana i dalje nijesu napukla od boli za desetoro ubijenih, među kojima je takođe bilo dvoje djece, na Cetinju prije dvije i po godine. <b>Vuk Borilović</b>, koji je bio lovac i imao registrovano oružje, tada je izvršio masakr ubivši prvo troje svojih podstanara, majku i dvoje đece, da bi potom išao od kuće do kuće i iz lovačkog karabina pucao u komšije i sugrađane koji su mu se našli na putu.</p>
<h2>ZLOČIN U MEDOVINI, NENAUČENA LEKCIJA</h2>
<p>Tadašnju akciju policije pratile su brojne kontroverze - počev od činjenice da je javnost pet sati čekala na zvanične informacije, preko pitanja zašto su službenici nikšićke Interventne jedinice ,,čuvali“ Cetinjski manastir, do toga da su pripadnici Sektora policije za posebne jedinice iz Podgorice, pod komandom načelnika Miloša Rakonjca, kao i Interventna grupa CB Budva, na čijem je čelu tada bio i nekadašnji v.d. direktora Uprave policije <b>Nikola Terzić</b> - iako je pucnjava trajala 48 minuta - na lice mjesta stigli tek kada je Borilović bio lišen života.</p>
<p>Na propuste prethodnog vrha policije u toj tragediji, upravo je ukazivao Šaranović. I to u javnim nastupima sa svojim prethodnikom <b>Filipom Adžićem</b> - ističući da su nevini građani stradali dok je on bio na poziciji ministra unutrašnjih poslova.</p>
<p>Dakle, Šaranović je <a href="https://youtu.be/jLNpe3gvlLs">zahtijevao odgovornost</a> Adžića za krvavi pir koji se na Cetinju desio za njegova mandata - ali je za njega situacija danas drugačija. Pitanjem o eventualnoj ostavci, kao moralnom činu, smatra da mu se crta meta, a krvavi pir je - „situacioni događaj“. Fotelja, dok je sjedio u njoj Adžić, bila je, po njegovom nahođenju, vrijedna 10 života - a danas je vrjednija od njih 12.</p>
<p>Ni jedan ljudski život nema cijenu ali je, izgleda, slučaj isti sa foteljom u kojoj sjedi Danilo Šaranović.</p>

Anja Ivanović

Kad je fotelja skuplja od 12 života

<p>Činjenica je da policija nije uradila ništa osim što je za <b>Acom Martinovićem</b> brojala žrtve - ocijenio je u izjavi za Portal ETV advokat <b>Veselin Radulović</b> nakon tragedije u kojoj je Cetinjanin ubio 12 osoba - među kojima je i dvoje djece, ranio četvoro - za čije se živote bore ljekari Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), pa presudio i sebi.</p>
<p>Radulović je ukazao i da je činjenica da je Martinoviću prije dvije godine oduzeto oružje koje je bilo u nelegalnom posjedu, kao i da je sa drugim oružjem, koje je takođe imao u nelegalnom posjedu, svirepo ubio 12 osoba na pet različitih lokacija.</p>
<p>- Činjenica je i da policija nije uradila ništa, osim što je za njim brojala žrtve - podvukao je Radulović u izjavi za Portal ETV poručujući da je zbog svega toga sramotna poruka ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> koji je, nakon što je Martinović preminuo, građanima rekao da se mogu vratiti „normalnom životu“, ali se i odvažio da izjavi da policija zaslužuje čestitku za svoj angažman u noći masovnog ubistva.</p>
<h2>Urušeni sistem</h2>
<p>Šaranovićev izbor za prvog čovjeka policije je <b>Lazar Šćepanović</b> za vrijeme čijeg mandata na mjestu pomoćnika direktora policije - Sektora za borbu protiv kriminala se, kako je istakao Radulović, dogodilo 12 ubistava - većina u obračunima organizovanih kriminalnih grupa.</p>
<p>- A nakon što je izabran za v.d. direktora policije u jednom danu se dogodilo još 12 ubistava. Reakcija policije bila je sramna, a još sramnije bilo je ponašanje ministra i menadžmenta policije - izričit je Radulović.</p>
<p>Nakon i osim krvavog pira u istom gradu prije dvije i po godine, kada je <b>Vuk Borilović</b> ubio 10 ljudi, Radulović ukazuje da su, od kada nesposobni i neodgovorni rukovode policijom, života lišene još 24 osobe.</p>
<p>- Njihovo ponašanje, posebno nakon ovog zločina na Cetinju, govori u prilog tome da ovdje više nije riječ samo o objektivnoj odgovornosti, već i o subjektivnoj odgovornosti zbog nevršenja službene dužnosti u produženom trajanju, koja za posljedicu ima potpuno urušen bezbjednosni sistem i na desetine žrtava - jasan je advokat.</p>
<p>Ministar Šaranović je, inače, imao i skoposti da ocijeni da im se novinarskim pitanjem hoće li neko podnijeti ostavku „crtaju mete“. U tom pogledu, Radulović smatra da od čovjeka kakav je Šaranović nije ni realno očekivati prihvatanje moralne i objektivne odgovornosti.</p>
<p>- Kada nakon zločina sa epilogom od 12 ubijenih osoba, ministar brine kako će izgledati pred kamerama i sijaju li previše stakla od naočara, zatim pozove građane da se vrate normalnom životu i da čestitaju policiji, a iz menadžmenta policije čujemo komentare da je izostala pravovremena reakcija ljudi koji su bili pristuni i da su specijalne jedinice policije bile dobro taktički raspoređene pa nije bilo više ubistava, od takvih osoba nije ni realno očekivati prihvatanje objektivne i moralne odgovornosti - poručio je on.</p>
<p>Za drugu vrstu odgovornosti potrebne su, dodaje advokat, funkcionalne i profesionalne institucije.</p>
<p>- A njih nećemo imati sve dok ključne pozicije pokrivaju osobe kojima je 12 ubijenih u jednom danu povod za čestitke policiji - zaključio je Radulović.</p>

Radulović: Policija je za Martinovićem samo brojala žrtve, od čovjeka kakav je Šaranović nije ni realno očekivati ostavku

<p>Na pitanje osjećali moralnu i objektivnu odgovornost za tragediju u kojoj je juče Aco Marinović na Cetinju ubio 12 ljudi, među kojima i dvoje djece, v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je rekao da ovo krivično djelo nije planirano i neorganizovano, te ni kom kontekstu policija nije imala saznanja da je ovo lice u planiranju ovakvog krvavog pira.</p>
<p>- Da smo imali takva saznanja, pitanje bi bilo na mjestu. Osjećam društveni problem u odnosu na sami tragični događaj - odgovorio je Šćepanović.</p>
<p>Načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ Goran Jokić nije želio da odgovori na pitanje da li osjeća moralnu odgovornost s obzirom da su se, otkad je na toj poziciji, desile dvije tragedije na Cetinju.</p>
<p>- Direktor je već sve rekao i ne bih više komentarisao odgovornost - rekao je Jokić.</p>
<p>Komandant Specijalne jedinice policije Miloš Rakonjac kazao je da će se utvrđivati odgovornost.</p>
<p>On je rekao da je nakon raspoređivanja specijalnih jedinica, Martinović onemogućen da nastavi krvavi pir.</p>
<p>- Mi smo uspjeli da lociramo lice. Bio sam na licu mjesta i njihovim pravilnim, taktičkim rasporedom, uz tehničku podršku ostalih službenika UP, lice je opkoljeno, blokirano i onemogućeno da nastavi zločin - rekao je Rakonjac.</p>

Tamara Klikovac

Šćepanović o odgovornosti: Policija nije imala saznanje da Martinović planira krvavi pir, da jesmo - pitanje bi bilo na mjestu

<p>Više stotina građana okupilo se večeras ispred spomenika Lovćenska vila na Cetinju gdje su zapalili svijeće za 12 ljudi, među kojima je i dvoje djece, koje je Aco Martinović juče ubio u tom gradu.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102170136_e587076b8b3d541b20147337da26db836b5892509f2df96a994fbc8de2f4fb1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250102170136_e587076b8b3d541b20147337da26db836b5892509f2df96a994fbc8de2f4fb1c" data-rendition-name="original" width="1600" height="898" loading="lazy" alt="Paljenje svijeća na Cetinju"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102170136_3a4f7a08644ff1f94515d5b29e8c401f7faa8aaceec32429d6025a00ef81995f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250102170136_3a4f7a08644ff1f94515d5b29e8c401f7faa8aaceec32429d6025a00ef81995f" data-rendition-name="original" width="1600" height="898" loading="lazy" alt="Paljenje svijeća na Cetinju"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8E2_tmveloQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Martinović je juče oduzeo i svoj život.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102170136_1f076e34fe45c8b7a0a79238696c633a68117d38d69969d15d6e00f4f3063f06.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250102170136_1f076e34fe45c8b7a0a79238696c633a68117d38d69969d15d6e00f4f3063f06" data-rendition-name="original" width="1600" height="898" loading="lazy" alt="Paljenje svijeća na Cetinju"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102170136_9cf9325e3e5fba63309202b2fd3d55e0523be688c6985f5d967c2c2a3617f541.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250102170136_9cf9325e3e5fba63309202b2fd3d55e0523be688c6985f5d967c2c2a3617f541" data-rendition-name="original" width="1600" height="898" loading="lazy" alt="Paljenje svijeća na Cetinju"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW-Hp537VvSA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRGNXFmk6FGQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102170136_c54b941cf512565cfcc23788b4fef2f00427a3e27a2c13e97af64d0021cfa60d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250102170136_c54b941cf512565cfcc23788b4fef2f00427a3e27a2c13e97af64d0021cfa60d" data-rendition-name="original" width="1600" height="898" loading="lazy" alt="Paljenje svijeća na Cetinju"> </figure>  <p><br/></p> <p>Građani su počeli da se okupljaju na Cetinju nešto prije 17 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUJNLhZclWLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Paljenje svijeća za nevino stradale građane u jučerašnjem masakru na Cetinju biće organizovano u 17 sati kod spomenika Lovćenska vila, a u 19 sati na Trgu nezavisnosti u Podgorici.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102160156_b2da1c0bd4e9108039ad97855dc2dbc11ca83c8955fbd4ba26093281a2253057.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250102160156_b2da1c0bd4e9108039ad97855dc2dbc11ca83c8955fbd4ba26093281a2253057" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Cetinje, svijeće"> </figure>  <p>- Zapalimo svijeće za svaki nevino stradali život. Za dvije i po godine izgubili smo 22 sugrađana, od kojih četvoro djece. Pitam vas kad je dosta? - navodi se u objavi Markov i Mašanov zakon na Instagramu.</p> <p>Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da će večeras u 19 sati na Trgu nezavisnosti građani zapaliti svijeće stradalima u masakru na Cetinju.</p> <p>- Još jednom svjedočimo nepredvidivosti života i kako za tili čas sjaj i radost ustupaju mjesto bolu i žalosti. Podgorica je uvijek bila i biće uz Prijestonicu, rane našeg Cetinja i nas podjednako bole. Zato vas molim da danas u 19 sati na Trgu nezavisnosti, tamo gdje smo slavili, sada pokažemo bratsku ljubav i solidarnost i zapalimo svijeće za nastaradale u našem Cetinju - naveo je Mujović.</p> <p>Neka, kaže, naše zajedništvo, suze i molitva daju snagu onima kojima je u ovom teškom trenutku najpotrebnija.</p>

Marija Žižić

FOTO i VIDEO: Više stotina građana na Cetinju zapalilo svijeće za stradale u jučerašnjoj tragediji

<p>Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.</p>
<p>Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.</p>
<p>Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.</p>
<p>Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.</p>
<p>Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.</p>
<p>Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.</p>
<p>Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.</p>
<p>- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.</p>
<p>Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.</p>
<p>Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.</p>

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

<p>Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.</p>
<p>Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.</p>
<p>Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.</p>
<p>Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.</p>
<p>Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.</p>
<p>Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.</p>
<p>Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.</p>
<p>Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.</p>
<p>- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je<b> Daniel Hofman</b>, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.</p>
<p>Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.</p>
<p>Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.</p>
<p>Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.</p>
<p>U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.</p>

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

<p>Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, <b>Elvedin Suljić</b> danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?</p>
<p>Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.</p>
<p>S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik.<br/>
<br/>
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.</p>
<p>Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.</p>
<p>- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.</p>
<p>Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i <b>Hasan Jusović</b>, Elvedinov komšija, taksista.</p>
<p>- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.</p>
<p>Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.</p>
<p>- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on.<br/>
<br/>
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.</p>
<p>Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.</p>
<p>Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.</p>
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
<p>Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara <b>Ezija Gavazenija,</b> plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.</p>
<p>Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.</p>
<p>Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja <b>Mirana Županiča</b>.</p>
<p>I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je <b>Edin Subašić</b>, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.</p>
<p>- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.</p>
<p>Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.</p>
<p>Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.</p>
<p>Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.</p>
<p>Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.</p>
<p>- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.</p>
<p>Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.</p>
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
<p>Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.</p>
<p>Svjedok je imenovao <b>Nikolasa Ribića</b>, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.</p>
<p>Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.</p>
<p>„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.</p>
<p>Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.</p>
<p>„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“</p>
<p>Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.</p>
<p>Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.</p>
<p>Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.</p>
<p>„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.</p>
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
<p>Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, <b>Nikolu Ribića</b>, poznavao je i pamti ga<b> Slavko Aleksić</b>, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.</p>
<p>Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.</p>
<p>Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.</p>
<p>Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.</p>
<p>- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.</p>
<p>Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio<b> Džon Džordan</b>, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.</p>
<p>Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.</p>
<p>Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.</p>
<p>- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.</p>
<p><b>Florens Hartman</b>, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.</p>
<p>- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.</p>
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
<p>Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.</p>
<p>Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.</p>
<p><b>Peter Kulman</b> prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa <b>Kurtom Šorkom </b>pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.</p>
<p>- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.</p>
<p>U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa <b>Džonom Burnsom </b>prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.</p>
<p>Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.</p>
<p>- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.</p>
<p>Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.</p>
<p>- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.</p>
<p>Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.</p>
<p>- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.</p>
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
<p><b>Mario Boća </b>kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.</p>
<p>Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.</p>
<p>- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.</p>
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
<p>„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine <b>Rifat Bajrović</b>, otac djevojčice <b>Senide</b>, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.</p>
<p>Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.</p>
<p>- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.</p>
<p>Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.</p>
<p>U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.</p>

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

<p>Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika<b> Vladimira Putina </b>zbog rata u Ukrajini.</p>
<p>Godine 2023. tužilac <b>Karim Kan </b>optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.</p>
<p>Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."</p>
<p>Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.</p>
<p>Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda <b>Pjotra Hofmanskog</b>, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.</p>
<p>Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.</p>
<p>Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.</p>
<p>Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.</p>

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

<p>Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b>, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.</p>
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
<p>I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.</p>
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
<p>To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.</p>
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
<p>Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.</p>
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
<p>Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske <b>Davor Đenero</b>.</p>
<p>On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.</p>
<p>- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.</p>
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
<p>Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.</p>
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
<p>- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.</p>
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
<p>Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.</p>
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
<p>- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.</p>
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
<p>Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.</p>
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
<p>- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.</p>
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
<p>Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.</p>
<p>- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.</p>
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
<p>Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.</p>
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
<p>- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.</p>

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

<p>Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.</p>
<p>Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.</p>
<p>Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.</p>
<p>- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;</p>
<p>Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.</p>
<p>- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.</p>

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> stigao je na suđenje brataniću <b>Danilu Mandiću.&nbsp;</b></p>
<p>Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.</p>
<p>Na ročiste je pristupio i <b>Mihailo Čađenović</b>.</p>
<p>Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima <b>Darku Peroviću</b> i <b>Arisu Turkoviću</b>. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.</p>
<p>Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.</p>
<p>U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.</p>

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića <b>Danila Mandića,</b> optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.</p>
<p>– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.</p>
<p>Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.</p>
<p>Majka okrivljenog,<b> Ljiljana Mandić,</b> takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.</p>
<p>Oštećeni <b>Aris Turković</b> naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.</p>
<p>– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.</p>
<p>Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:</p>
<p>– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.</p>
<p>Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.</p>
<p>– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.</p>
<p>Naveo je da je konobarica te večeri bila <b>Mina Vujković.</b></p>
<p>Tužilac <b>Ivan Bojanić</b> prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.</p>
<p>Turkovićev advokat, <b>Damir Lekić</b>, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.</p>
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
<p>Oštećeni <b>Darko Perović</b> zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.</p>
<p>– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.</p>
<p>I pored upozorenja sutkinje <b>Ivane Becić </b>da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.</p>
<p>– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.</p>
<p>Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.</p>
<p>Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.</p>
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
<p><b>Jelena Gajević, </b>vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma <b>Mina Vujković</b>.</p>
<p>– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.</p>
<p>Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.</p>
<p>– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;</p>
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
<p>Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.</p>
<p>– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.</p>
<p>Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.</p>
<p>Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.</p>
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
<p>Svjedočio je i <b>Mihailo Čađenović</b>, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.</p>
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
<p>Advokat oštećenih <b>Damir Lekić</b> kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;</p>
<p>- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;</p>
<p>Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.</p>
<p>- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;</p>

Tag: 12-ubijenih