U susret obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje – ANIMA pozivaju Skupštinu i Vladu Crne Gore da hitno utvrde 11. jul kao zvaničan Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i već ove godine organizuju njegovo obilježavanje na dostojanstven način, u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) iz 2024. godine, koju je Crna Gora prošle godine podržala, ali i Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine.
- Od 2021. godine svake godine zahtijevamo da Crna Gora zvanično ustanovi 11. jul kao Dan sjećanja. Prošle godine, povodom obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici, tu inicijativu je podržalo i 76 nevladinih organizacija iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju da su pripadnici Vojske Republike Srpske od 11. do 19. jula 1995. godine „sistematski ubili preko osam hiljada nenaoružanih Bošnjaka starosti od 14 do 70 godina. Ubijeno je, kako su naveli, i preko šest stotina djece, a najmlađa žrtva je beba, rođena 13. jula 1995, ekshumirana iz masovne grobnice kod Srebrenice 2012. godine“.
Naglašavaju da je genocid u Srebrenici najmasovniji zločin izvršen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, i da je utvrđen presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i presudom Međunarodnog suda pravde (MSP), kao i presudama nacionalnih sudova u više država.
- MKSJ i Međunarodni rezidualni mehanizam osudili su 21 osobu za zločine u Srebrenici, od kojih sedam za zločin genocida na osnovu preko 1.500 svjedočenja i oko 28.000 dokaznih predmeta. U BiH je za ista djela pravosnažno osuđena 31 osoba, od čega 14 za genocid, u Srbiji njih pet, a u Hrvatskoj dvije - navodi se.
Iz HRA, CGO i Anima podsjećaju da je Skupština Crne Gore još 17. juna 2021. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kojom je prepoznala genocid počinjen u julu 1995. godine i obavezala se na njegovu osudu i njegovanje kulture sjećanja.&nbsp;
Takođe ukazuju da je prema Rezoluciji Generalne skupštine UN iz 2024. godine Crna Gora dužna da već ove godine zvanično obilježi 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, jer je u članu 1 te rezolucije određeno da se taj datum proglašava Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, a u Rezoluciji Skupštine Crne Gore naglašava se „značaj proglašenja 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici“.
Organizacije upozoravaju na „brojne izraze nedostatka institucionalne svijesti i senzibiliteta kada je riječ o kulturi sjećanja“, što vide kao „odraz izostanka sistemskog pristupa suočavanju s prošlošću“.
Pozivajući se na rezultate istraživanja CGO-a, navode da „značajan dio građana/ki Crne Gore negira tvrdnju da je u Srebrenici počinjen genocid - gotovo svaki peti ispitanik (18.5 odsto), dok je 16.5 odsto građana/ki uzdržano po ovom pitanju“. Istraživanje iz 2024. među mladima pokazalo je da „oko 15 odsto mladih negira genocid u Srebrenici, a da 18.4 odsto mladih ne zna ili odbija da odgovori na pitanje u vezi genocida u Srebrenici“.
- Ovo ukazuje na ozbiljne nedostatke u opštoj informisanosti građana/ki, ali i izazove u kulturi sjećanja i suočavanja s prošlošću, koje retrogradni narativi dodatno kompromituju. Negiranje genocida ili umanjivanje njegove težine nije samo protivno zakonu, već predstavlja i vrijeđanje dostojanstva žrtava i njihovih porodica, ali i direktna prijetnja miru i stabilnosti u regionu. Kultura sjećanja i jasno distanciranje države od ratnih zločina, uključujući genocid, predstavljaju temelj odgovornog društva zasnovanog na vladavini prava, istini i poštovanju ljudskih prava - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Tri organizacije naglašavaju da institucije Crne Gore imaju odgovornost da ovu važnu godišnjicu obilježe dostojanstveno, u skladu sa međunarodnim standardima i sopstvenim rezolucijama, kako bi se žrtvama genocida u Srebrenici odala dužna počast, a preživjelima pružila podrška i priznanje za njihovu patnju“.
Pozivaju nadležne da hitno pokrenu proceduru za zvanično proglašenje 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici i uvrste ovu tačku u dnevni red Skupštine, već ove godine preduzmu sve potrebne korake kako bi se 11. jul zvanično obilježio kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, čime bi Crna Gora pokazala dosljednost u odnosu na svoje proklamovane vrijednosti i međunarodne obaveze. objave program obilježavanja ovog datuma za 2025. godinu, u skladu s međunarodnim standardima i domaćim obavezama“.
- Već ove godine Crna Gora mora pokazati privrženost svojim principima i međunarodnim obavezama, te spremnost da se suoči s prošlošću na dostojanstven i odgovoran način. Zvanično proglašenje 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i njegovo institucionalno obilježavanje poslalo bi jasnu poruku posvećenosti istini, pravdi i kulturi sjećanja. Takođe, to bi bila važna mjera protiv negiranja ovog zločina, koja bi doprinijela obrazovanju mladih generacija o opasnostima mržnje, nacionalizma i ratnih zločina i obezbijedila trajni mir u regionu - zaključuju iz HRA, ANIMA i CGO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora da utvrdi 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) na hitnoj sjednici 2. jula je donijela odluku kojom se 11. juli, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u tom bh. entitetu.
- Odluka je donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama žrtava, te sjećanja na genocid u Srebrenici - saopšteno je nakon sjednice Vlade Federacije BiH.
Na Dan žalosti se zastava Bosne i Hercegovine spušta na pola jarbola na zgradama institucija u Federaciji BiH. Ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima, dok su medijske kuće dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.
Na nivou Bosne i Hercegovine, već godinama nema saglasnosti da se 11. juli proglasi danom žalosti, iako se svake godine ovakav zahtjev nađe pred Savjetom ministara BiH.
Ove godine, na 30. godišnjicu srebreničkog genocida, još nema zvaničnih informacija hoće li se Savjet ministara izjašnjavati o danu žalosti.
Prošle godine su glasali protiv ministri iz entiteta Republika Srpska, odnosno zamjenik predsjedavajućeg iz reda srpskog naroda bez koga se nijedna odluka ne može staviti na dnevni red sjednice.
Posljednji put je odluka o proglašenju 11. jula danom žalosti u cijeloj BiH usvojena 2019. godine.
Ove godine u Memorijalni centar u Potočarima biće ukopano sedam žrtava genocida.
Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, a Generalna skupština UN-a usvojila je 23. maja 2024. Rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

1084x550

Vlada Federacije BiH proglasila 11. jul Danom žalosti

Predstavnik ribara Marko Kise saopštio je da oni privremeno odustaju od štrajka pošto im je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković danas mejlom saopštio da prihvata zahtjev da održe sastanak i pokušaju riješiti njihove probleme.&nbsp;
- Predložio je da datum održavanja sastanka bude između 8.9 i 12.9. - što nama nije odgovaralo i odbili smo taj prijedlog tražeći da nam precizira tačan datum i vrijeme jer u protivnom nećemo odustati od štrajka. Negdje iza 17 sati dobili smo mejlom odgovor da je prihvaćen naš zahtjev i sastanak je zakazao za 8.9. u devet sati. Nakom toga smo mi, ribari, održali sastanak i prihvatili da damo šansu Ministarstvu da se mirnim putem riješe svi problemi i da odustajemo, za sada, od štrajka - naglasio je Kise u saopštenju medijima.
Joković je danas u medijima, kako je naglasio, izjavio da protesti produbljuju nesporazume.
- Mi smatramo da to nije tačno i da protesti samo mogu ubrzano riješiti nesporazume što se i pokazalo u našem slučaju. Mi smo tu da uvijek damo šansu dogovoru, a Vi da prihvatite sve naše sugestije za rješenje problema - dodao je Kise.
Zahvalio je svim ribarima koji su htjeli doći svojim barkama i brodovima, njih, kako je rekao, ukupno 54, svim ribarima potpisnicima peticije (njih 119) od Herceg Novog do Ulcinja.
- Zahvaljujemo se takođe i ribarima koji su nas bojkotovali a posebno Ulcinjanima koji će na kraju, sve riješene probleme koristiti i uživati kao i mi. Zahvaljujemo se i Milunu Anđiću iz Bara, vlasniku broda Trio Mare koji nas je ogovarao i omalovažavao na TV Vijesti u Bojama Jutra, a time je sebi napravio najveću “reklamu”. Posebno se zahvaljujemo komandiru policije CG Herceg Novi G-dinu Ljubiši Rovčaninu i rukovodiocu granične policije i plovne jedinice Dejanu Jankoviću - rekao je Kise.
Najviše, kako je podvukao, zahvaljuju svim medijima Crne Gore.
- Jer su oni izvojevali ovu pobjedu zajedno sa ribarima - istakao je Kise.
Nadaju se, kaže, da će ministar Joković da stoji iza svega što je saopštio danas u medijima.
- I da nećemo morati ponovo organizovati štrajk na moru. Interesantan datum za to bi bio 21.09.2025. ukoliko se ne dogovorimo o ispunjavanju i početku rješavanja naših zahtjeva - zaključio je Kise.

Ribari odustaju od štrajka, dogovoren sastanak sa Jokovićem

Javno tužilaštvo za organizovani kriminal ne postupa više u predmetu “Zvučni top”. Kako su iz tog tužilaštva naveli za RTS, 4. juna su, poslije prikupljenih obavještenja, spisi predmeta vraćeni na postupanje Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.
Predmet koji se odnosi na događaje 15. marta u Beogradu, otvoren je i u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu, a pošto je podnijeto više krivičnih prijava sa tvrdnjom da je na protestu upotrijebljeno oružje – zvučni top – koje je izazvalo paniku prisutnih.
Ustupanje predmeta Prvom osnovnom javnom tužilaštvu i prestanak postupanja u predmetu „Zvučni top“ implicira da za navode iz krivične prijave – da je došlo do izvršenja krivičnog djela terorizma, iz nadležnosti Tužilaštva za organizovani kriminal – ne postoje osnovi sumnje i dokazi.
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal predmet je otvoren krajem maja, a nakon više krivičnih prijava za krivično djelo terorizma, kako su tada saopštili.
Tada su iz Tužilaštva uputili zahtjev Prvom osnovnom javnom tužilaštvu za dostavljanje spisa predmeta, koji je već bio formiran, ali sa drugom pravnom kvalifikacijom. Tada su u odgovoru medijima naveli da se u predmetu nalazi i dokumentacija zaštićena oznakom tajnosti „strogo povjerljivo“, pa nije bilo objavljeno više detalja.
Predmet „Zvučni top“ u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu formiran je odmah poslije protesta u Beogradu 15. marta, a iz tog tužilaštva su 18. marta saopštili da zvučni top nije upotrebljen i da nastavljaju istragu kako bi se utvrdilo šta je izazvalo paniku kod učesnika.
U saopštenju tog tužilaštva navodi se da je formiran predmet i upućen zahtjev za prikupljanje potrebnih obavještenja MUP-u, Direkciji policije, sa zahtjevom da se utvrdi da li je došlo do upotrebe oružja pirotehničkog ili nekog drugog opšte opasnog sredstva, koje je dovelo ili je moglo da izazove opasnost za život ili tijelo prisutnih građana.
Tada su dostavljeni izvještaji i podaci od Ministarstva odbrane, Ministarstva zdravlja i Bezbjednosno-informativne agencije, na osnovu čega se, kako su naveli, nedvosmisleno utvrđuje da niko od navedenih organizacionih jedinica i pripadnika angažovanih na obezbjeđenju protesta, „nije čuo, video i upotrebio takozvani zvučni top“.
Takođe, iz Analize Ministarstva odbrane – Vojnotehničkog instituta, proizlazi da na osnovu dostupnih podataka i otvorenih izvora, nema indicija da je „zvučni top“ korišćen u kritičnom momentu, navelo je tada Prvo osnovno tužilaštvo.
Do kraja maja ove godine u Tužilaštvu je saslušano 170 ljudi.

Srpsko Javno tužilaštvo za organizovani kriminal više ne postupa u slučaju „zvučni top“

Košarkaška reprezentacija Turske savladala je Litvaniju u prijateljskom meču 84:81 i time prekinula niz od pet uzastopnih pobjeda domaćina na pripremama.
Turska je bolje otvorila utakmicu i prvu četvrtinu riješila u svoju korist 21:18, a na poluvremenu vodila 46:40. Litvanci su u nastavku preokrenuli i imali prednost sve do same završnice.
Do trijumfa su došli serijom poena u posljednjih minut i po utakmice, iako su Litvanci do tada imali prednost 81:77. Gostujuća selekcija napravila je seriju 8:0 i obezbijedila pobjedu.
Najefikasniji u timu Turske bio je Alperen Šengun sa 25 poena, pet skokova i dvije asistencije za 32 minuta na parketu.

Košarkaši Turske prekinuli pobjednički niz Litvanije

Iz Sindikata kontrole letjenja (SKL) saopšteno je da su stupili u štrajk koji će trajati do 30. septembra. Štrajk je, kako su naglasili, započeo sinoć u 23 sata.
- Osnovni zahtjev SKL odnosi se na hitno i značajno uvećanje zarada pojedinih kategorija zaposlenih. Prosječna zarada kontolora letjenja u SMATSA iznosi oko sedam hiljada eura, što je neuporedivo više od prosečne zarade u Srbiji - naglasili su oni.
Ta, kako su kazali, jednostrana odluka direktno šteti poslovanju aviokompanija, otežava odvijanje saobraćaja i aviokompanijama generiše dodatne troškove.
- Dok putnicima i drugim korisnicima vazdušnog saobraćaja ozbiljno narušava mogućnost da realizuju svoje planove - dodali su u saopštenju.
Navodi se da istovremeno, Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) i institucije država osnivača trpe veliku materijalnu i reputacionu štetu.
- Ukazujemo na to da štrajk u organizacionim jedinicama na teritoriji Crne Gore nije počeo. Odluka Skupštine SKL o stupanju u štrajk u organizacionim jedinicama na teritoriji Crne Gore je nezakonita, jer ju je donio sindikat koji nije registrovan na teritoriji Crne Gore - poručili su iz SKL.
Oni su rekli da je Skupština SKL, donošenjem navedene odluke, dovela u opasnost zaposlene u Terminalnoj i Aerodromskoj kontroli ljetenja Podgorica i Aerodromskoj kontroli letjenja Tivat od mogućih posljedica sprovođenja aktivnosti koje su suprotne propisima Crne Gore.
Navodi se da rukovodstvo SMATSA-e, kao poslodavca čija je djelatnost od javnog interesa, preduzima sve neophodne mjere da bi se očuvala bezbjednost i efikasnost vazdušnog saobraćaja.
- U skladu sa zakonom, primenjuje se odluka o minimumu procesa rada, kako bi se posljedice štrajka svele na najmanju moguću mjeru - kazali su iz SKL.
Kako se dodaje, rukovodstvo SMATSA-e smatra da je štrajk neracionalan, neutemeljen i štetan po sve učesnike u vazdušnom saobraćaju, pa i za sve zaposlene u kompaniji.
- SMATSA ostaje posvećena dijalogu, zaštiti javnog interesa i očuvanju bezbjednosti i stabilnosti vazdušnog saobraćaja - naveli su oni.

Sindikat kontrole letjenja stupio u štrajk

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava ocijenili su poražavajućim što tek 2025. godine, zahvaljujući mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u javnost izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi masovnog ubistva u Medovini na Cetinju 2022. godine.
Kako su naveli, da su ti propusti bili ranije utvrđeni i da se na njih adekvatno reagovalo, možda se novi masakr iz januara 2025. ne bi dogodio ili ne bi bilo toliko žrtava.
- Država je bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala. Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni - poručile su organizacije.
Zaštitnik je u mišljenju naglasio da Uprava policije 2022. godine nije obezbijedila dovoljan broj policajaca niti ih adekvatno osposobila za reakciju u hitnim situacijama, čime je propustila da osigura pravo na život žrtava. HRA i CŽP podsjećaju da ni do januara 2025. godine broj policajaca nije povećan, iako je Zaštitnik još 2020. i 2023. upozoravao na taj problem.
Organizacije su ocijenile posebno problematičnim što je Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu porodica žrtava protiv policije zbog nesavjesnog rada, i to bez saslušanja oštećenih, što je „suprotno međunarodnim standardima i pokazuje da se tužilaštvo stavilo u poziciju zaštitnika policije, a ne građana“. Ocjenjuju i da je veliko pitanje jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta?
- Umjesto potpune i transparentne istrage, i tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za postupke protiv odgovornih, čime je dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i javnosti - navodi se u saopštenju.
HRA i CŽP su podsjetile da su još 24. januara ove godine podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da ni nakon sedam mjeseci Savjet nije objavio mišljenje.
- Cilj predstavke je upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekujemo od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine – navode HRA i CŽP.
Ove organizacije ponovo su pozvale premijera Milojka Spajića da sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
- Takođe tražimo i da obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara 2025, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, što su bili naši raniji zahtjevi – navodi se u saopštenju.
Ove organizacije traže i da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025. godine.
Zahtijevaju da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja predstavljalo bi nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije.
HRA i CŽP traže da se obezbijedi i hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
- Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi – zaključuju u saopštenju.