Najmanje deset ljudi je ubijeno, dok je deset ranjeno u pucnjavi u opštini Bekersdal, zapadno od Johannesburga, saopštila je danas južnoafrička policija.
Napad se dogodio preko noći u jednoj krčmi, kada su nepoznati naoružani ljudi nasumično otvorili vatru na goste unutar objekta, a ljudi su se okupili vani.
Povrijeđeni su, kako javlja Anadolija, prevezeni u obližnje bolnice na liječenje.
Policija je prvobitno potvrdila deset smrtnih slučajeva i rekla da su policajci ostali na mjestu događaja dok se istraga nastavlja.&nbsp;
Vršilac dužnosti policijskog komesara Gautenga Fred Kekana rekao je da je raspoređeno više jedinica.
Kekana je kazao da još uvijek prikupljaju izjave i utvrđuju činjenice.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Najmanje deset poginulih u pucnjavi u Južnoj Africi

Dok se lokalna vlast prepucava sa saopštenjima, mještani Gradiošnice i Dumidrana proživljavaju još jedan decembar u strahu za svoju imovinu i bezbjednost - poručio je odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini Opštine Tivat i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ćazim Lisičić.
​On cijeni da najnoviji snimci i fotografije koje su se juče pojavile na društvenim mrežama, a koji prikazuju nekoliko grla stoke kako nesmetano uništavaju privatne bašte, ograde i zasade, potvrđuju da je situacija potpuno izmakla kontroli.
- Ovo nije samo pitanje komunalnog reda, već direktan dokaz kapitulacije opštinskih službi pred par neodgovornih pojedinaca - jasan je Lisičić.
Lisičić ističe da predsjednik Opštine i resorne službe javno zagovaraju Tivat kao modernu, bezbjednu i "smart city" destinaciju. To je, dodaje, njihovo deklarativno uvjerenje.
- Međutim, njihovo ponašanje (ćutanje i nečinjenje) je u potpunom sukobu sa tim uvjerenjem. Ne može se biti "elitna destinacija" dok krda bikova gaze tuđe bašte, a lokalna uprava tvrdi da je "nenadležna" - dodaje Lisičić.&nbsp;
Lisičić je naveo i ​činjenice koje vlast pokušava da sakrije ili skrene pažnju javnim prepucavanjem unutar koalicije.&nbsp;
- Direktor Uprave za bezbjednost hrane, Vladimir Đaković, jasno je poručio 2. decembra: Opštine su isključivo nadležne za hvatanje i transport ove stoke. Svako dalje prebacivanje odgovornosti na državu je obmanjivanje javnosti. Od incidenta 12. novembra, kada je samo hrabrost jednog komunalnog policajca spasila dijete od stampeda, do jučerašnjih upada u bašte, vlast nije uradila ništa da ukloni životinje sa ulica - naveo je Lisičić.&nbsp;
​On je pozvao predsjednika Opštine da hitno, do kraja godine, postupi po nalogu Uprave i obezbijedi karantin.
- U suprotnom, direktno će biti odgovoran za svaku fizičku povredu ili sukob do kojeg može doći. Dosta je bilo ćutanja. Ili radite svoj posao, ili priznajte da su divlja krda jača od tivatske desetkovane administracije - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Ili radite svoj posao ili priznajte da su divlja krda jača od tivatske desetkovane administracije

Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović najavila je da će sjutra, povodom tragedije u kojoj je na Savinom kuku stradao njemački državljanin, Odboru za antikorupciju predati inicijativu za kontrolno saslušanje ministarke javnih radova Majde Adžović i predstavnika Razvojne banke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-savinom-kuku-poginuo-drzavljanin-njemacke-njegov-sunarodnik-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pejović je izrazila saučešće porodici stradalog državljanina Njemačke, uz želje za što brži oporavak njegovoj supruzi koja je povrijeđena, navodeći da sve okolnosti tragedije moraju biti rasvijetljene.
Pejović je poručila da tragedija koja se dogodila ne smije biti prihvaćena kao posljedica slučajnosti, jer je, kako je navela, jasno da je u pitanju rezultat višegodišnjeg neulaganja, nemara i potpunog odsustva odgovornosti institucija.&nbsp;
- Ova tragedija ne smije biti svedena na puki „nesrećan slučaj“, jer gubitak ljudskog života nikada ne smije biti prihvaćen kao posljedica slučajnosti kada je jasno da je u pitanju rezultat višegodišnjeg neulaganja, nemara i potpunog odsustva odgovornosti institucija - kazala je Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.9454%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzugic-tragedija-na-savinom-kuku-poljuljala-povjerenje-zahtijevamo-istragu-utvrdivanje-odgovornosti-i-hitne-mjere&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je dodala, jedini koji osjećaju moralnu odgovornost za ovu nedjelju su Durmitorci.
- Dobri domaćini, kojima decenijama sistem ne omogućava da dostojanstveno razvijaju svoje turističke biznise. Savin Kuk i šire područje Durmitora godinama su bez adekvatne infrastrukture, jasne signalizacije, bezbjednosnih standarda i stalnog nadzora, uprkos brojnim upozorenjima stručne i šire javnosti - naglasila je Pejović.
Stoga, kako je navela, ova tragedija nije propust jednog dana, već posljedica decenijskog sistemskog nerada i nečijih interesa zbog kojih se svjesno godinama nije ulagalo.
- Zato postavljam jasno pitanje: ko će preuzeti odgovornost za ovu tragediju? Ko će objasniti porodici nastradalog zašto država nije učinila ono što je njena osnovna dužnost, da zaštiti ljudske živote - navela je Pejović.
Ona je poručila da je vrijeme da se konačno sazna čiji interes je bio da Savin Kuk ostane u stanju zapuštenosti i ko je sve doprinio takvoj situaciji.
- Sve okolnosti ove tragedije moraju biti do kraja rasvijetljene - rekla je Pejović.
Ona je najavila da će sjutra zvanično predati inicijativu Odboru za antikorupciju za kontrolno saslušanje Adžović i predstavnika Razvojne banke.&nbsp;
- Ne samo po pitanju odgovornosti za gubitak ljudskog života, već i da se jasno utvrdi kako je do ovakvog stanja došlo, zašto nije bilo adekvatnih ulaganja i da li su bezbjednosni standardi bili obezbijeđeni - pojasnila je Pejović.
Ona, kako je dodala, stoji uz porodicu nastradalog i uz povrijeđenu, ali i uz svoje zemljake.
- Dijeleći bol, razočaranje i ljutnju i očekujući hitnu reakciju nadležnih organa, transparentnu istragu i konkretne mjere kako se ovakve tragedije nikada više ne bi ponovile - kazala je Pejović.
Ona je poručila i da lokalna samouprava ne može i ne smije da podnosi teret i odgovornost za decenijski nerad Vlade i državnih institucija.
- Vrijeme je da odgovorni konačno odgovaraju - zaključila je Pejović.

Pejović sjutra predaje inicijativu za kontrolno saslušanje Adžović i predstavnika Razvojne banke

Vladimir Putin je spreman za dijalog sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom - izjavio je sekretar za štampu predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov.
Vjerovatno je, kaže on, veoma važno da se prisjetimo onoga što je predsjednik rekao na direktnoj liniji.
- Takođe je izrazio spremnost da vodi dijalog sa Makronom. Stoga, ako postoji uzajamna politička volja, to se može samo pozitivno ocijeniti - rekao je Peskov za RIA Novosti, prenosi The Moscow Times.
Portparol je pojasnio da bi moguća komunikacija između šefova država trebalo da bude usmjerena na pokušaj „razumijevanja međusobnih stavova“, a ne da se svede na „držanje predavanja jedni drugima“.
Dodao je da je Putin uvijek spreman da „detaljno, iskreno i dosljedno“ objasni svoj stav.
Peskovljeva izjava uslijedila je nakon riječi francuskog predsjednika, koji je 19. decembra u Briselu rekao da će Evropa morati da pronađe način da nastavi direktan dijalog sa Putinom.
- Biće korisno ponovo razgovarati sa Vladimirom Putinom - rekao je Makron napominjući da je potraga za formatom za pregovore sa Rusijom u interesu Evrope.
U suprotnom, kako je rekao, evropski lideri bi morali da pregovaraju između sebe i sa američkim predstavnicima, koji bi zatim direktno razgovarali o situaciji sa Rusijom, u onome što je francuski predsjednik nazvao „nesavršenom“ opcijom.
Ove izjave date su nakon 16 sati razgovora između lidera EU, na kojima nije bilo moguće postići dogovor o konfiskaciji zamrznute ruske imovine. Kao rezultat tih razgovora, odlučeno je da se Ukrajini obezbijedi beskamatni zajam od 90 milijardi eura.

Putin spreman da razgovara sa Makronom, ali ne i na „držanje predavanja“

U izdanju časopisa „Komun@“, pod pokroviteljstvom i uz sufinasiranje Ministarstva kulture i medija Crne Gore upravo je odštampana 25. jubilarna knjiga ovog izdavača - zbirka dječije poezije „Zvijezde u haljinicama“. Autor zbirke je Radojica Grba, a ona je prvi put dostupna na crnogorskom i slovenačkom jeziku. Kako su naglasili u časopisu „Komun@“, zbirka je namijenjena djeci crnogorske dijaspore u Sloveniji. - Ona ujedno predstavlja odraz maštanja mališana kojima je ova knjiga posvećena - dodali su oni. Ističu i da je, sa posebnim značajem za crnogorsku dijasporu u Sloveniji, realizovan prevod zbirke dječije poezije „Zvijezde u haljinicama - Zvedice v oblekicah“ , čime je ova knjiga po prvi put objavljena kao dvojezično izdanje na crnogorskom i slovenačkom jeziku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221141232_913197b7921ae9e9a056d783547f65fdf4a3952f2e0365fdc12357850d68f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251221141232_913197b7921ae9e9a056d783547f65fdf4a3952f2e0365fdc12357850d68f661" data-rendition-name="original" width="1064" height="1993" loading="lazy" alt="Iz dvojeznične zbirke dječije poezije -Zvijezde u haljinicama-Zvezdice v oblekicah-"><figcaption>Iz dvojeznične zbirke dječije poezije</figcaption></figure>  - Odrastanje uz igru i pjesmu, kako je to nekada bilo, samo je bio povod da se autor ove knjige prisjetio osjećanja dječije bezbrižnosti, prenoseći je u čaroban svijet događaja koje pretače u slike, a ova zbirka dječije poezije posvećena je autorovim unukama i predstavlja niz pjesama namijenjenih najmlađima, ispisanih jednostavnim,ali snažnim jezikom bliskim dječijem svijetu. Upravo ta emocija bila je centralna tačka prevodilačkog procesa, u kojem je poseban akcenat stavljen na vjernost originalu i prirodnost izraza na oba jezika - naveli su u časopisu „Komun@“. Knjiga je, dodaju oni, ilustovana sa veoma privlačnim i jako zanimljivim ilustracijama čiji su autori mr Aleksandar Ostojić i Aleksandra Aranitović, dok je dizajn i pripremu za štampu uradio mr Dušan Tomić, a knjiga štampala Art-Grafika u Podgorici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221141232_3afe7439af9f322e05f524fddbf1cb464ae4f32b6705e883634f762d40c541f6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251221141232_3afe7439af9f322e05f524fddbf1cb464ae4f32b6705e883634f762d40c541f6" data-rendition-name="original" width="991" height="2111" loading="lazy" alt="Iz dvojeznične zbirke dječije poezije"><figcaption>Iz dvojeznične zbirke dječije poezije</figcaption></figure>  - Odnos prema ovoj vrsti poetskog izražavanja u stihu, bila je satisfakcija za stvaranje ilustrativnih rješenja koji iz olovke ilustratora prikazuju jednu subjektivnu sliku, a upravo su ilustracije ove knjige ono što je njegovim pjesmama dalo jednu od nebrojeno mogućih slika. One predstavljaju cjeline koje su poput zagonetki koje upućuju na ona mjesta u pjesmama koja su u očima ilustratora postala najslikovnija - naveli su u časopisu „Komun@“. Dubravka Jovanović je u predgovoru zapisala da je ova knjiga „jednog đeda po imenu pjesnik“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221141236_87ee3f2fa95f3c85c85c7416aae782dfe30d45ebaa24df94ed61976b4aab87ca.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251221141236_87ee3f2fa95f3c85c85c7416aae782dfe30d45ebaa24df94ed61976b4aab87ca" data-rendition-name="original" width="886" height="2064" loading="lazy" alt="Iz dvojeznične zbirke dječije poezije"><figcaption>Iz dvojeznične zbirke dječije poezije</figcaption></figure>  - Meni najviše liči na spomenar od meda, jer su u njoj presovani mirisi i slike djetinjstva - navela je ona. Prevod knjige potpisuje Vildan Ramusović, arhitekta i kulturni radnik iz Crne Gore, koji živi i radi u Mariboru. - Ovo je njegov prvi prevodilački poduhvat, ali ujedno i izuzetno zahtjevan rad, s obzirom na specifičnost dječije poezije, njen ritam, emociju i jezičku osjetljivost. Poseban izazov predstavljalo je prenošenje topline, nježnosti i iskrenosti originalnih stihova na slovenački jezik, uz očuvanje njihove suštine i poetske vrijednosti - naveli su u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221141236_977a58e4d855f122c5850183a3f4eed4199205223273652b3b8d6873122377e1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251221141236_977a58e4d855f122c5850183a3f4eed4199205223273652b3b8d6873122377e1" data-rendition-name="original" width="1080" height="1964" loading="lazy" alt="Iz dvojeznične zbirke dječije poezije"><figcaption>Iz dvojeznične zbirke dječije poezije</figcaption></figure>  Ideja o dvojezičnom izdanju proizašla je, kažu, iz ličnog i profesionalnog iskustva prevodioca, koji kao roditelj dvoje djece odrasta u višejezičnom i multikulturnom okruženju. - Knjiga je zamišljena kao trajna kulturna vrijednost namijenjena djeci crnogorske dijaspore, ali i svima koji odrastaju između dva jezika i dvije kulturne sredine. Cilj izdanja je da se djeci omogući ravnopravan odnos prema oba jezika i da se podstakne njegovanje jezičkog i kulturnog identiteta – zaključili su u časopisu „Komun@“.

Jubilarno 25. izdanje časopisa „Komun@“: Knjiga „Zvijezde u haljinicama“ štampana na crnogorskom i slovenačkom jeziku

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Tag: 10-stradalih

Najmanje deset poginulih u pucnjavi u Južnoj Africi

Lisičić: Ili radite svoj posao ili priznajte da su divlja krda jača od tivatske desetkovane administracije

Pejović sjutra predaje inicijativu za kontrolno saslušanje Adžović i predstavnika Razvojne banke

Putin spreman da razgovara sa Makronom, ali ne i na „držanje predavanja“

Jubilarno 25. izdanje časopisa „Komun@“: Knjiga „Zvijezde u haljinicama“ štampana na crnogorskom i slovenačkom jeziku

PRATITE TVe UŽIVO