<article>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je pozvao zemlje saveznice da dozvole Kijevu da koristi napredno oružje Zapada za udare dublje unutar Rusije, nakon ruskih napada na Harkiv u kojima su poginule najmanje dvije osobe, a najmanje 34 ih je ranjeno.Ruske snage su, navodno, u napadu na devetospratnicu u Harkivu, drugom najvećem ukrajinskom gradu, koristile vazdušnu bombu FAB-500.U pitanju je moćna bomba koju Moskva sve više koristi u ratu protiv Ukrajine.- Tragične su vijesti. Ima žrtava, uključujući i dijete, dok je još ljudi vjerovatno pod ruševinama - napisao je Zelenski na mreži Iks (X).Guverner Harkiva Oleh Sinjehubov rekao je da je gađan četvrti sprat zgrade u kvartu Saltiv.Ruski napadi na Harkiv su treći ove sedmice.Najmanje četiri osobe su poginule u ranijim napadima na centar grada i kvart Osnovjanski u kojima su korištene navođene avionske bombe i projektili.- Partnerske zemlje vide šta se dešava svaki dan - napisao je Zelenski, dodajući da ppod ovakvim okolnostima svaka njihova odložena odluka znači još desetine ili čak stotine ruskih bombi koji će se upotrijebiti protiv Ukrajine.Ukrajina već drugo traži od zemalja Zapada da joj dozvole da koristi raketne sisteme dugog dometa poput britanskih krstarećih raketa Storm Shadow ili američkih ATACMS (Army Tactical Missile Systems) za napad na vojne ciljeve dublje unutar ruske teritorije.Međutim, Sjedinjene Države, Velika Britanija i druge zemlje do sada su odbijale taj zahtjev Kijeva, tvrdeći da bi ta dozvola dovela do eskalacije sukoba.</article>

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je pozvao zemlje saveznice da dozvole Kijevu da koristi napredno oružje Zapada za udare dublje unutar Rusije, nakon ruskih napada na Harkiv u kojima su poginule najmanje dvije osobe, a najmanje 34 ih je ranjeno.
Ruske snage su, navodno, u napadu na devetospratnicu u Harkivu, drugom najvećem ukrajinskom gradu, koristile vazdušnu bombu FAB-500.
U pitanju je moćna bomba koju Moskva sve više koristi u ratu protiv Ukrajine.
- Tragične su vijesti. Ima žrtava, uključujući i dijete, dok je još ljudi vjerovatno pod ruševinama - napisao je Zelenski na mreži Iks (X).
Guverner Harkiva Oleh Sinjehubov rekao je da je gađan četvrti sprat zgrade u kvartu Saltiv.
Ruski napadi na Harkiv su treći ove sedmice.
Najmanje četiri osobe su poginule u ranijim napadima na centar grada i kvart Osnovjanski u kojima su korištene navođene avionske bombe i projektili.
- Partnerske zemlje vide šta se dešava svaki dan - napisao je Zelenski, dodajući da ppod ovakvim okolnostima svaka njihova odložena odluka znači još desetine ili čak stotine ruskih bombi koji će se upotrijebiti protiv Ukrajine.
Ukrajina već drugo traži od zemalja Zapada da joj dozvole da koristi raketne sisteme dugog dometa poput britanskih krstarećih raketa Storm Shadow ili američkih ATACMS (Army Tactical Missile Systems) za napad na vojne ciljeve dublje unutar ruske teritorije.
Međutim, Sjedinjene Države, Velika Britanija i druge zemlje do sada su odbijale taj zahtjev Kijeva, tvrdeći da bi ta dozvola dovela do eskalacije sukoba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Volodimir Zelenski

Harkiv

Rusija

Ukrajina

Oleh Sinjehubov

Svijet

Zelenski ponovo pozvao Zapad da odobri udare unutar Rusije nakon napada na Harkiv

Koalicija “Za budućnost Crne Gore” sa zadovoljstvom konstatuje da je izvještaj Evropske komisije potvrdio ono što smo sve vrijeme tvrdili, a to je da bez našeg političkog saveza nema unutrašnje stabilnosti i evropskog puta, kazali su u toj koaliciji.
U ZBCG-u kažu da je trebalo samo nekoliko mjeseci nakon rekonstrukcije Vlade, da ministri i potpredsjednici iz redova te koalicije daju ključni doprinos kako bi ovaj izvještaj dobio pozitivnu ocjenu.
- I zato s pravom potenciramo pitanje koliko bi tek napredovala Crna Gora da nam od antievropskih struktura bivšeg režima nisu pravljene opstrukcije da ne udjemo u vladu nakon 30. avgusta - navedeno je u saopštenju te koalicije.
Vjeruju da bi Crna Gora već bila članica Evropske unije da su tada bili u vladi u punom kapacitetu.
- Zbog toga je veoma važno da elemente bivšeg režima koji su presvukli političke dresove osujetimo u njihovom naumu da blokiraju naš evropski put. Svi oni koji su bili sastavni dio prethodnog režima, ili nisu osjetili politčki barut borbe protiv Đukanovićeve diktature, najmanje su pozvani da govore o evropskom putu, jer su nas sve vrijeme vodili stranputicama totalitarizma, ili sa dalekih destinacija posmatrali naš politički sukob sa DPS-om. Uostalom, već smo ranije konstatovali da je Božija, ali i politička pravda da koalicija ZBCG uvede Crnu Goru u Evropsku uniju, jer svaki važan izazov zahtijeva odgovorne i hrabre državnike kojima su ova država i njeni građani na prvom mjestu, a to naši lideri svakako jesu - zaključeno je u saopštenju.

ZBCG: Izvještaj EK potvrdio da bez nas nema unutrašnje stabilnosti i evropskog puta

Crnogorski mediji izvještavaju da policija pretražuje teren u selu Orahovica u Bijelom Polju zbog sumnje da se tamo krije osumnjičeni za dvostruko ubistvo Alija Balijagić. Portalu ETV su iz Uprave policije na pitanje da potvrde ovu informaciju kazali da se svaka dojava provjerava i da je policija na terenu.
Portal Javnog servisa prenosi da je veliki broj vozila policije i Vojske primijećen na putu ka mjestu Orahovica odakle je, kako nezvanično saznaju, stigla prijava da je viđen bjegunac Balijagić, koji se sumnjiči da je u petak 25. oktobra usmrtio rođenog brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj. Kako navode, helikopteri neprestano nadlijeću teren, a tu su i pripadnici vojske. Biće aktiviran i termovizijski dron koji još nije pušten.
Portal "Vijesti" prenosi da im je izvor iz vrha Uprave policije kazao da nijesu imali dojavu da je neko od mještana tih sela vidio Balijagića, već da se u komunikaciji sa srpskom policijom pretražuje taj teren zbog toga što je Balijagić ranije u graničnom pojasu često boravio jer mu je tu porodična kuća, te da se "češlja" teren u okolini Bijelog Polja u graničnom pojasu sa Srbijom.
Akcija policije, prema nezvaničnim podacima "Vijesti", izvodi se na osnovnu operativne analize da bi u selima Kanje i Orahovica, ali i drugim selima na granici ka Brodarevu mogao da se krije osumnjičeni za zločin iz Sokoca.
Portal ETV se obratio Upravi policije sa pitanjem da nam potvrde informaciju da se pretražuje selo Orahovica, i to na osnovu saznanja Portala RTCG da su Balijagića primijetili mještani, ali su nam kratko kazali da se svaka dojava provjerava.
- Policija je na terenu - kazali su nam iz UP.
Srpski mediji "Blic" piše da je Balijagić lociran u blizini granice sa Srbijom, kao i da je u osnovnim školama u Sutivanu i Kanjama prekinuta nastava.

Mediji: Pretražuje se Orahovica zbog sumnje da se tamo krije Balijagić; UP: Svaka dojava se provjerava

Predavanje pod nazivom „Kulturno-istorijski razvoj Cetinja u XX vijeku“ istoričara Petra Glendže održano je sinoć u Centru za kulturu Prijestonice na Cetinju. U ime organizatora prisutne je pozdravio generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović.
Glendža je na samom početku istakao da 20. vijek smatra jako bitnim i zahvalnim za analizu i posmatranje, posebno što iz njega mogu da se izvedu neki zaključci u vezi sa današnjim statusom Cetinja. Predavanje je koncipirao u tri cjeline koje su postavljene na različitim osnovama kad su u pitanju političke i ideološke osnove. &nbsp;
On je istakao da je od početka 20. vijeka do početka Prvog svjetskog rata Cetinje je dostiglo svoj vrhunac u svakom smislu.
– Cetinje je u to vrijeme Crna Gora u malom, tako da državni razvoj Crne Gore prati razvoj Cetinja. Tu posebno mislim na institucionalni razvoj. Od 1860. do 1910. godine, do gradnje Vladina doma, možemo da pratimo tu liniju i to baš kroz državne projekte počevši od hotela Lokande, Dvora, Đevojačkog instituta, bolnice, apoteke, pošte, zgrade vojnoga stana, Prestolonasljednikova dvora i to je grubo nabrajanje onoga što će Cetinje da prenese u 20. vijek. Kruna ove platforme je gradnja zgrade Vladinoga doma ne samo zato što je to impozatan arhitektonski poduhvat toga doba, već i zbog simbolike i značaja koji ta zgrada ima i u svom i u vremenu nakon toga. U okviru ovoga institucionalnog razvoja neizostavno je pomenuti diplomatske aktivnosti koje se dešavaju na Cetinju i u tom kontekstui imperativ su zgrade pet velikih sila koje su izgrađene od 1899. do 1912. – rekao je Glendža.
Posebno uočljiva promjena je bila u pogledu stambene kulture, a time i kulture življenja.
– Često se postavlja pitanje kako je došlo od kuće prekrivene slamom do kuće Đukanovića koja ima svoj rezervoar za vodu, riješenu tavanicu, plastiku spoljne fasade i sl. i čini se da vrlo često uzimamo zdravo za gotovo. To je bio jedan dugotrajan postupak od gotovo pola vijeka, i njegove korijene u smislu planiranja i razvoja možemo da pratimo od 1870. kada se donosi prvi niz pravila koje će u arhitekturi definisati ono što ćemo iz današnje perspektive nazvati razvojem stambene arhitekture našega grada. Ta prva odluka koja je značila da se zabranjuje natkrivanje novoizgrađenih kuća slamom, a brzo nakon toga odluka da sve kuće u ovome što danas prepoznajemo kao istorijsko jezgro moraju zamijeniti stare slamene krovove novom tehnologijom označiće renesansu u razvoju stambene arhitekture Cetinja – rekao je Glendža i pomenuo, između ostalog, kamene „džade“ koje svi putopisci opisuju kao jako specifične zbog toga što ne zadržavaju ogromne količine padavina po kojima je Cetinje poznato, te pokrivanje Cetinja feralima, uređivanje parkova i sl.
Od 1892. je regulisano vodosnabdijevanje putem vodovoda, 1900. uveden telefon, 1910. se elektrifikuje grad, a već od 1911. i domaćinstva, podsjetio je Glendža.
Drugi period razvoja je međuratno doba. Kraj Prvog svjetskog rata će obilježiti gubitak crnogorske državnosti i nezavisnosti i Cetinje će kao kolijevka te ideje platiti cijenu. Prva reakcija na tu promjenu je bio ustanak, pa otvoreni građanski rat, te gerilske akcije koje su se dešavale kao posljedica nemirenja Crnogoraca sa tim što se desilo i sa državom, i sa dinastijom, i sa crkvom...
Administrativnom promjenom unutar kraljevine 1929. godine dolazi do novoga statusa Cetinja a to je status sjedišta Zetske banovine.
– Sve organizovane i dobro planiranje političke akcije koje su imale za cilj degradiranje Cetinja vođene su iz raznih političkih centara unutar same Crne Gore. Više autora navodi da kad god je došlo do toga trenutka da mora da se prelomi, da je sa najvišega mjesta odlučivano da se ništa ne mijenja. To najviše mjesto je kralj Aleksandar Karađorđević i to zvuči pomalo paradoksalno ako uzmemo u obzir sve ono što se desilo 1918, ako uzmemo u obzir što je uradio svom đedu i crnogorskoj državi, crnogorskoj crkvi u kojoj je kršten... Međutim, vođeni onom sine ira et studio bez dileme moramo konstatovati da Cetinje u tim trenucima ima njegovu podršku da zadrži status sjedišta Zetske banovine – rekao je Glendža. &nbsp;
To nije jedini paradoks, navodi crnogorski istoričar. U periodu velike svjetske ekonomske krize, Cetinje doživljava arhitektonski procvat i iz tog je perioda ostao jedan broj vrlo grandioznih zdanja koja potpisuju vrlo poznati arhitekte tog doba.
Ono što će se desiti poslije 1945. godine je sušta suprotnost od onoga što se očekivalo da će se desiti poslije oslobođenja.
– U kolektivnom sjećanju Cetinja i Cetinjana, blagostanje koje se desilo zahvaljujući industrijalizaciji je bez sumnje prvi utisak kad se pomene ovaj period, međutim ako uzmemo podrobno da analiziramo taj period do industrijalizacije možemo da izvedemo potpuno druge zaključke. Odluka iz 1946. godine na Ustavotvornoj skupštini da Cetinje ostane bez statusa glavnoga grada, a koju je početkom te godine formalno predložio Milovan Đilas, koja je bila pominjana u vrhu socijalističkih partijskih saopštenja, izvještaja i slično, a propagirao je Blažo Jovanović, započeće jedan proces koji je akademik Dušan Martinović poetski nazvao „tugom feniksa“ ili „mirnotopskim degradiranjem Cetinja“. Vrlo eksplicitni statistički podaci iz ovoga perioda govore da to ne može da bude splet po Cetinje nesrećnih okolnosti, jer toliko stvari koje su se desile Cetinju do 1964. godine dok nije pala ta socijalistička paradigma bila je loša namjera spram Cetinja, neka vrsta sukoba s onim Cetinjem s početka 20. vijeka – istakao je Glendža.
Posljednja decenija 20. vijeka je, prema Glendžinim riječima, značajna zbog statusa Prijestonice koji je donešen 1992. godine, ali i zbog demografskog slabljenja koje je počelo propadanjem privrede na nivou cijelog jugoslovenskog procesa.
– Ovaj period ostaje traumatičan kao svjedočanstvo tog lošeg tranzicionog iskustva Cetinja. Statistika pokazuje ogroman odliv stanovništva koji je prouzrokovao starenje populacije, a konačnu efektuaciju smo vidjeli na Popisu iz 2023. koji je pokazao da se Cetinje nalazi u najstarijoj grupi – rekao je Glendža.

Od vrhunca početkom 20. vijeka do grada sa najstarijim stanovništvom na prošlogodišnjem popisu

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 877 eura i bila je 1,9 odsto veća u odnosu na avgust.
Prosječna neto zarada u septembru je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježila rast od 9,6 odsto.

Prosječna bruto zarada u septembru iznosila je 1,1 hiljadu EUR.

- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u septembru u odnosu na avgust zabilježile pad od 0,4 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 2,3 odsto - navodi se u saopštenju.
Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa u septembru su, u odnosu na prošli mjesec, zabilježile rast u sektorima djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 7,7 odsto, obrazovanje 7,2 odsto, finansijske i djelatnost osiguranja 2,8 odsto, umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 2,7 odsto, poslovanje nekretninama 2,3 odsto, snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti po 2,2 odsto.
Rast je zabilježen i u sektorima usluge smještaja i ishrane 1,8 odsto, trgovine na veliko i malo; popravka motornih vozila i motocikala 1,6 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 1,2 odsto, vađenje ruda i kamena 1,1 odsto, prerađivačka industrija i građevinarstvo po 0,6 odsto, saobraćaj i skladištenje i informisanje i komunikacije po 0,4 odsto i državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 0,3 odsto.
Pad prosječne neto zarade u septembru, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen je u sektorima snabdjevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama 1,2 odsto, ostale uslužne djelatnosti 0,8 odsto i zdravstvena i socijalna zaštita 0,1 odsto.

Prosječna zarada u septembru 877 eura

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Opština Zeta zatražila je od generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića i predsjednika Savjeta te medijske kuće Veselina Drljevića „da pokrenu hitnu istragu u vezi sa postupanjem novinara Saše Radovića“ tokom izvještavanja sa manifestacije „Dani zetskih kolača i priganica“, u sklopu koje je organizovan koncert Jelene Karleuše.
Radovićevo javljanje uživo postalo je viralno na društvenim mrežama, a on je u razgovoru sa v.d. direktoricom Turstičke organizacije Zeta Tatjanom Bojanić kada je ona kazala kako se nadaju da će Karleuša „povećati promociju naše zemlje i opštine Zeta“, ukazao da ona između ostalog pjeva i o kokainu i pitao sagovornicu ide li kokain s priganicama, na što je ona odgovorila: „pa, ne ide samo uz priganice“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt9qjGSzPrpM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Opštine Zeta, u obraćanju Raoniću i Drljeviću navode da je izvještavanje Radovića „u najmnaju ruku skandalozno i nedopustivo“.
- Pomenuta persona ni u jednom momentu nije uvažila svoju sagovornicu, aktere manifestacije kao i samu Opštinu Zeta, pa s tim u vezi tražimo da odmah reagujete i da protiv istog pokrenete disciplinski postupak jer njegovo ponašanje i shvatanje medijske profesije se kosi sa svim moralnim načelima kao i etičkim normama, pa Vas molimo da postupite u skladu sa zakonom i pravilnikom, jer istom nije prvi put da pravi slične incidente koji omalovažavaju, u ovom slučaju, Zećane i aktere ove tradicionalne manifestacije – navode u obraćanju iz zetske opštine.
Iz Opštine Zeta su naveli da će medije, Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese upoznati sa postupanjem Saše Radovića, koji, kako oni smatraju, „u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on vjerovatno može samo da sanja“.
U nastavku obraćanja, iz Opštine Zeta su otišli i korak dalje pa su za novinara, prepoznatog po svojstvenom satiričnom stilu, izrazili sumnju da je on „u trenutku intervjuisanja naše koleginice bio možda pod dejstvom tih istih opijata“.
Potom, opštinari patetično izražavaju žalost što „jedan zetski potomak“ daje sebi za pravo da „vrijeđa i nas i naše goste, pa s tim u vezi Vas i obavještavamo što se Opštine Zeta tiče ta persona i mi kao lokalna samouprava sigurno više nikad nećemo imati nikakvu saradnju“.

Karleuša, priganice i kokain razljutili opštinare: Sporan im prilog RTCG-a, u obraćanju vrijeđali novinara

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

Zelenski ponovo pozvao Zapad da odobri udare unutar Rusije nakon napada na Harkiv

Tagovi

ZBCG: Izvještaj EK potvrdio da bez nas nema unutrašnje stabilnosti i evropskog puta

Mediji: Pretražuje se Orahovica zbog sumnje da se tamo krije Balijagić; UP: Svaka dojava se provjerava

Od vrhunca početkom 20. vijeka do grada sa najstarijim stanovništvom na prošlogodišnjem popisu

Prosječna zarada u septembru 877 eura

PRATITE TVe UŽIVO