<article>Šest osoba ranjeno je danas kada su napadnuti oštrim predmetom u južnom dijelu Bruklina, u Njujorku, nakon čega su prebačeni u bolnicu, saopštila je policija.Policajci su pozvani u kuću u Fejn Kortu, u naselju Geritsen Bič, oko 6:20 ujutro zbog izvještaja da su napadač ili napadači posjekli oštricom nekoliko ljudi, prenio je Njujork post.Kada je stigla na teren, policija je pronašla šestoro povrijeđenih, uključujući 30-godišnju ženu koja je bila isječena po licu, 16-godišnju djevojku koja je bila isječena po ruci, 39-godišnju ženu koja je imala posjekotine po ruci, 27-godišnjeg muškarca sa povredama po licu, 30-godišnjeg muškarca koji je imao rane na vratu i zglobu i 18-godišnjeg muškarca koji je bio isječen po ruci, saopštila je policija.Policija nije navela detalje o motivima napada i nije za sada nikoga uhapsila.Za sada se ne zna ni da li su identifikovani napadač odnosno napadači.</article>

Šest osoba ranjeno je danas kada su napadnuti oštrim predmetom u južnom dijelu Bruklina, u Njujorku, nakon čega su prebačeni u bolnicu, saopštila je policija.
Policajci su pozvani u kuću u Fejn Kortu, u naselju Geritsen Bič, oko 6:20 ujutro zbog izvještaja da su napadač ili napadači posjekli oštricom nekoliko ljudi, prenio je Njujork post.
Kada je stigla na teren, policija je pronašla šestoro povrijeđenih, uključujući 30-godišnju ženu koja je bila isječena po licu, 16-godišnju djevojku koja je bila isječena po ruci, 39-godišnju ženu koja je imala posjekotine po ruci, 27-godišnjeg muškarca sa povredama po licu, 30-godišnjeg muškarca koji je imao rane na vratu i zglobu i 18-godišnjeg muškarca koji je bio isječen po ruci, saopštila je policija.
Policija nije navela detalje o motivima napada i nije za sada nikoga uhapsila.
Za sada se ne zna ni da li su identifikovani napadač odnosno napadači.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bruklin

Njujork

Pucnjava

Svijet

U Bruklinu ranjeno šestoro ljudi, policija traži napadača ili napadače

Dečić, koji brani trofej, ostvario je pobjedu, a u osmom kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige (MPCFL) slavili su i fudbaleri Budućnosti, Sutjeske i Bokelja. 
 
Dečić je na stadionu "Mitar Mićo Goliš", u derbiju kola, savladao Petrovac 1:0 i preuzeo mu drugo mjesto na tabeli. 
 
Odlučujući pogodak, za četvrti trijumf ove sezone, postigao je Asmir Kajević u 62. minutu. 
 
Budućnost je, u svom prvom meču ove sezone na Gradskom stadionu, savladala bjelopoljsko Jedinstvo 4:0. 
 
Do pobjede, šeste ove sezone, lidera šampionata vodili su Andrija Pavlović u 21. i 50. iz jedanaesterca, Armin Bošnjak, autogolom u 53. i Ivan Bojović u četvrtom minutu sudijske nadoknade. 
 
Sutjeska je u Nikšiću savladala plavsko Jezero 2:1, golovima Vaska Kalezića u 21. i Ivana Vukčevića u 89. minutu. 
 
Jedini pogodak za Jezero postigao je Milivoje Raičević u 69. minutu. 
 
Pred svojim navijačima slavio je i Bokelj, koji je u Kotoru pobijedio Mornar 2:0 i prekinuo seriju od pet utakmica bez pobjede 
 
Do pobjede u derbiju začelja došao je golovima 
Vasilija Čavora u 43. i Žarka Vilotijevića u 56. minutu. 
 
Bez pobjednika i golova završen je duel Arsenala i Otrant-Olimpika (0:0). 
 
Budućnost je, nakon osmog kola, vodeća na tabeli sa 20 bodova. 
 
Dečić je drugi sa 15, Petrovac je osvojio 14, dok Sutjeska i Arsenal imaju po 12 bodova.

Trijumf Dečića u Petrovcu, slavilio i Budućnosti, Sutjeske i Bokelja

Egipat strahuje od totalnog regionalnog rata na Bliskom istoku zbog eskalacije nasilja između libanskog Hezbolaha i Izraela, sukoba koji podriva diplomatske napore za uspostavjanje primirja u pojasu Gaze.
- Ima mnogo zabrinutosti… oko mogućnosti eskalacije u regionu koja bi mogla da dovedu do totalnog rata - rekao je za Frans pres u sedištu UN u Njujorku egipatski ministar spoljnih poslova Badr Abdelati.
On je upozorio na „negativne efekte“ tog sukoba na izraelsko-libanskoj granici na pregovore o primirju između Izraela i palestinskog pokreta Hamas u Gazi.
Egipat je posrednik u oružanom sukobu Izraela i Hamasa, koji gotovo godinu razara Gazu, gdje je poginulo više od 40.000 ljudi.
Šef egipatske diplomatije je u Njujorku uoči generalne debate na godišnjem zasijedanju Generalne skupštine UN, gdje se okupljaju lideri iz cijelog svijeta.
- Egipat zajedno sa Katarom i SAD (druge dvije zemlje posrednice oko Gaze) potpuno je riješen da nastavi „napore u nadi da će se postići primirje između Izraela i Hamasa - rekao je on.
On je dodao da su svi elementi sporazuma tu, ali da ostaje nedostatak političke volje od Izraela.
Ministar čija zemlja je potpisala mirovni sporazum sa Izraelom osudio je provokativne mjere vlade Benjamina Netanjahua protiv proiranskg Hezbolaha, saveznika Hamasa.
- Razgovaramo sa regionalnim i međunarodnim partnerima uključujući sa SAD, o značaju rada na okončanju eskalacije i unilateralnih i provokativnih mjera koje preduzima Izrael - rekao je on.
Ponavljajući ono što govore SAD, EU, i UN šef egipatske diplomatije rekao je da moguće regionalno širenje sukoba ne bi bilo u interesu ni jedne strane.

Egipat strahuje od totalnog rata na Bliskom istoku

Iranski Čuvari revolucije uhapsili su 12 osoba optuženh da su kolaboracionisti Izraela, neprijatelja Irana, javila je danas novinska agencija Fars.
Iranska agencija nije precizirala datum, tačno mjesto hapšenja, niti nacionalnost pojedinaca, ali je dodala da su oni planirali da „sprovode akcije protiv bezbjednosti Irana“.
Prema Farsu, osobe su uhapšene u šest iranskih provincija.
Iran je više puta objavio da je uhapsio agente koji, prema tvrdnji vlasti, rade za obavještajne službe stranih zemalja, i posebno Izraela.
Posljednjih godina iranske vlasti optužile su Izrael da je izvršio sabotažu nekoliko njegovih nuklearnih lokacija i da je ubio više iranskih naučnika.
Više muškaraca koji su proglašeni krivim za saradnju s Izraelom obješeno je posljednjih godina.

U Iranu uhapšeno 12 osoba, optuženi da su kolaboracionisti Izraela

Čula je Španija i osjetila moć usklika "Da je vječna Crna Gora". Za to su se pobrinuli maturanti Gimnazije "Stojan Cerović" iz Nikšića koji su u tu zemlju otputovali na ekskurziju.
Terase hotela, u kom su smješteni gimnazijalci, zasijale su jedne noći u crveno-zlatnim nijansama državne zastave, a atmosferu su podgrijale patriotske pjesme koje su puštali crnogorski učenici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzARpjPUTSqg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Sa njima su pjevali i gosti hotela i otpozdravljali ih osmjesima.
Nikšićki gimnazijalci otputovali su 13. septembra na ekskurziju u okviru koje će, pored Španije, posjetiti i Italiju i Francusku.

VIDEO: Španijom se pjeva "Neka živi zemlja moja, da je vječna Crna Gora"

Premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović obmanuli su juče pred kamerama, sedam dana uoči lokalnih izbora u Podgorici, građane Glavnog grada tokom predstavljanja bajkovitog projekta „Velje brdo“, plasirajući u javnost lažne informacije o kamati za kupovinu 10.000 stanova po povoljnim uslovima, ali i u svojoj bahatosti, potpuno transpraentno, suštinski najavili „ugradnju“ od preko 200 miliona eura. Na ove činjenice u svojoj analizi ukazuje kompanija Fidelity Conslulting, u kojoj tvrde da je u pitanju ili objavljivanje kamate na brzinu iza čega ne stoji nikakva analiza, niti smisleni obračun, te kao takva predstavlja još jednu grubu obmanu građana (znak očaja pred podgoričke izbore), ili pljački novca građana kroz uvećane mjesečne rate, vrijednoj preko 200 miliona eura. - Nakon nedavnog obećanog državnog preduzeća za dostavu namirnica građanima, sedam dana pred izbore u Podgorici stiže još luđe obećanje: premijer obećava izgradnju 10.000 stanova, prosječne cijene od 1.000 eura po kvadratu sa rokom otplate 360 mjeseci, kamatom 1,2% i mjesečnom ratom od 390 eura za stan od 100m2 i 290 eura za stan od 60 kvadrata – navode u Fidelity Consultingu. Ovom obećanju, kako kažu, proriču istu sudbinu kao i famoznom PES-ovom kalkulatoru koji je „omogućavao“ povećanje plata svim zaposlenim koji primaju preko 565 eura za 25 odsto, a koji je preko noći nestao sa sajta.&nbsp; Oni ukazuju da, prema najavama koje su saopštili Spajić i Radunović, za stan od 100m2 mjesečna rata iznositi 390 eura, što ukupno za period od 30 godina čini iznos od 140.400 eura, odnosno cijenu kvadrata od 1.404 eura, dok će za stan od 60 kvadrata mjesečna rata biti 290 eura, što čini ukupnu cijenu od 104.400 eura, odnosno cijenu po kvadratu od &nbsp;1.740 eura&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092210090_644b5206d2a8ff3134bf39a868955b9021130511294bd3b3cc7857191ee4fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024092210090_644b5206d2a8ff3134bf39a868955b9021130511294bd3b3cc7857191ee4fb8b" data-rendition-name="original" width="940" height="484" loading="lazy" alt="Velje Brdo cijena kvadrata"> </figure>  No, osim ovih činjenica, koje ukazuju da će metar kvadratni u manjim stanovima koštati za oko 335 eura više u odnosu na veće, te da će cijena po kvadratnom metru u oba slučaja biti daleko iznad obećanih 1.000 eura, ono što je zabrinjavajuće je saopštena kamatna stopa od 1,2 odsto, što ne odgovara istini. &nbsp; - Rekli su da je kamata 1,2% godišnje, pa se i ona mora ubaciti u obračun. E tek tu stvari postaju super zanimljive. Nakon 30 godina, za stan od 60m2 platićete 44.400 eura kamate, a za stan od 100m2 platićete 40.400 eura kamate – navode u kompaniji Tako će građani za veći stan od 100 m2 platiti manje kamate nego za manji stan od 60m2, iako je u oba slučaja - kamatna stopa navodno ista?! - Nakon definisanja termina prosječna minimalna plata i famoznog kalkulatora kojeg su izbrisali sa sajta, genijalci su smislili novi, niđe viđen ekonomski biser da za manji stan platite više kamate nego za veći stan, iako je kamatna stopa ista u oba slučaja – navode u Fidelity Consultingu i upozoravaju da ovi ljude vode ekonomsku politiku države i govore da su penzije, plate i socijalna davanja sigurna. No, dodaju, to nije sve, jer se poseban fokus mora staviti na dio priče oko navodne godišnje kamate od 1,2 odsto koji ukazuje na potencijalnu pljačku građana od preko 200 miliona eura. - Kada u bilo koji kreditni kalkulator unesete iznos glavnice od 100.000 eura, rok otplate 360 mjeseci i kamatu od 1,2%, dobijate da je mjesečna rata oko 330 a ne 390 eura, kako je predstavljeno. Razlika je cijelih 60 eura mjesečno koji se pljačkaju od građana. Još je gora situacija kada ukucate iznos za stan od 60 kvadrata (60.000 eura). U tom slučaju, mjesečna rata iznosi 199 eura ili 90 eura manje od najavljenih 290 eura – navode iz Fidelity Consultinga u Facebook objavi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092210090_e0b8adbf35bbdbf1f8df3461f53d1d69ea9aed1441d4eeebf1dd8d76a2fe32e7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092210090_e0b8adbf35bbdbf1f8df3461f53d1d69ea9aed1441d4eeebf1dd8d76a2fe32e7" data-rendition-name="original" width="940" height="650" loading="lazy" alt="Veqlje brdo kalkulator"> </figure>  Oni postavljaju pitanje kome će ići razlike od 60, odnosno 90 eura, pa za primjer uzimaju „jeftiniju“ varijantu, odnosno navedenu razliku u rati od 60 eura mjesečno na primjeru stana od 100m2, koja će za period od 360 mjeseci iznositi 21.600 eura po stanu. &nbsp; - E sad, fino pomnožite 21.600 eura sa 10.000 stanova koji će da se grade: dobijate podatak da će neko u ovom projektu biti „velje“ dobar 216 miliona eura za 30 godina, 7,2 miliona eura godišnje ili 19.726 eura dnevno. Šta reći na kraju sage? Ovi ljudi jednostavno nastavljaju da obmanjuju građane, ili im spremaju jednu od najvećih pljački koje je Crna Gora vidjela. Uostalom, prosudite uskoro sami… - zaključuju u Fidelity Consultingu.

Spajić i Radunović obmanuli građane: Lažne kamate i „ugradnja“ od preko 200 miliona eura

Preliminarni, ali i istorijski podaci „promjene u zalihama“ - jedne od četiri komponente bruto domaćeg proizvoda (BDP) - izbjegavanje konkretnih odgovora na pitanja koja je Portal ETV uputio Ministarstvu finansija i Upravi za statistiku, te uporedni podaci u odnosu na države iz okruženja i Evropske unije i nelogičnosti koje pale sve moguće crvene lampice, ukazuju da se Crna Gora u prethodne dvije godine upustila u opasnu igru prevarnog pumpanja rasta BDP-a, što može rezultirati katastrofalnim posljedicama po njenu ekonomiju. Ukoliko se teza o prevarnom prikazivanju rasta BDP-a Crne Gore kroz napumpavanje rasta zaliha materijala, nedovršene proizvodnje, gotovih proizvoda i robe ispostavi tačnom, to će rezultirati rušenjem kreditnog rejtinga države, njenog međunarodnog ugleda, te padom povjerenja investitora. Osim navedenog, plan ekonomskih reformi, ukoliko se uopšte tako mogu nazvati, koji predstavnici vlasti marektinški nazivaju programom Evropa sad 2, oslanja se na projektovani konstantan rast bruto domaćeg proizvoda, bio bi zapravo baziran na pogrešnim, odnosno lažnim podacima, što bi Crnu Goru neminovno odvelo u famozni „Grčki scenario“. &nbsp; Bruto domaći proizvod ima četiri komponente. To su: &nbsp;potrošnja (koju čine potrošnja domaćinstava i države), bruto investicije u osnovna sredstva, saldo izvoza i uvoza roba i usluga, te komponenta promjene u zalihama. Udio vrijednosti zaliha u samoj strukturi bruto domaćeg proizvoda posljednjih godina doživio je u Crnoj Gori rast koji, u poređenju sa drugim državama, ali i crnogorskim istorijskim podacima, predstavlja anomaliju koju nije lako objasniti, pa je u 2022. i 2023. godini, prema zvaničnim podacima Monstata, dostigao preko osam procenata, da bi u prva dva kvartala ove godine, prema preliminarnim podacima, porastao na čak deset, odnosno 12.6 procenata udjela u BDP-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920150924_731c7bcaf63905ce2ae657d47d7dfbb72428fec815ff19b98ddaba575484660c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920150924_731c7bcaf63905ce2ae657d47d7dfbb72428fec815ff19b98ddaba575484660c" data-rendition-name="original" width="958" height="589" loading="lazy" alt="Udio zaliha u BDP"> </figure>  Osim činjenice da se u zemljama EU, ali i okruženja, poput Srbije, Hrvatske ili Bosne i Hercegovine, udio ove komponente u BDP-u kreće oko tri procenta, i anomalni rast apsolutnih iznosa vrijednosti zaliha pali crvene alarme, ili bi trebalo da ih upali, makar kod kreatora državne ekonomske politike. Tako, kada se sagledaju istorijski zvanični podaci Uprave za statistiku, vidimo da je Crna Gora za 16 godina, od 2006. do 2021, po ovoj komponenti BDP-a „akumulirala“ oko milijardu i 26 miliona eura, dok je samo tokom prethodne dvije godine ukupna vrijednost zaliha za oko 50 miliona premašila ovu brojku, pa su zalihe i u 2022. i u 2023. godini iznosile preko pola milijarde eura u strukturi bruto domaćeg proizvoda. Sudeći prema preliminarnim podacima Monstata za prva dva kvartala ove godine u kojima je vrijednost rezervi več premašila 356 miliona eura, oko 110 miliona više u odnosu na prva dva kvartala 2023, ove godine možemo očekivati novi rekord i u apsolutnim brojkama i u procentu udjela promjena u zalihama u BDP-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920150924_ea047b445d6fdc92e3251a3866172d9c3c272e00de99d4b8d5299e52eef72164.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240920150924_ea047b445d6fdc92e3251a3866172d9c3c272e00de99d4b8d5299e52eef72164" data-rendition-name="original" width="996" height="578" loading="lazy" alt="Promjene u zalihama istorijski"> </figure>  Da apsurd bude veći, u nacrtu fiskalne strategije koju je, prema riječima premijera Milojka Spajića, kreirao njegov šef kabinaeta Branko Krvavac iako je potpisuje Ministarstvo finansija Novice Vukovića, u makroekonomskim projekcijama za period 2024-2027 predviđa se pad ove komponente BDP-a za po 20 odsto svake godine.&nbsp; Čak je i za prethodnu godinu iskazan pad od 1.6 odsto, iako su prema konačnim podacima Monstata za 2023. godinu, objavljenim u srijedu, promjene u zalihama porasle za oko 34 miliona eura u odnosu na 2022. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920150928_a2fd9941b23f4f119a210da2e49ff67ec9a58e61a8ce05b4bc27b28aa06ded16.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240920150928_a2fd9941b23f4f119a210da2e49ff67ec9a58e61a8ce05b4bc27b28aa06ded16" data-rendition-name="original" width="1007" height="620" loading="lazy" alt="Fiskalna strategija - projekcija"> </figure>  Iz Ministarstva finansija čije su, kako piše u Fiskalnoj strategiji, ovo projekcije, odbili su da odgovore na pitanja Portala ETV koja su se odnosila na strukturu, obim i učešće promjena u zalihama u ukupnom BDP-u Crne Gore sa posebnim fokusom na prethodne dvije godine u kojima ova komponenta doživljava drastičan rast i u nominalnom iznosu i u procentu BDP-a, uključujuići i prvi kvartal 2024. Umjesto odgovora, iz kabineta ministra Vukovića uputili su nas da se obratimo Monstatu, što smo i uradili. Međutim, osim metodoloških napomena, i u Upravi za statisku smo ostali uskraćeni za odgoore na neka pitanja. Kako nam je saopšteno iz Monstata, izvor podataka za procjenu potrošne kategorije BDP-a promjene u zalihama su administrativni podaci Poreske uprave, odnosno baza podataka finansijskih izvještaja privrednih društava.&nbsp; - Finansijski izvještaji pružaju informacije o nivou zaliha na početku i na kraju kalendarske godine za sljedeće tipove zaliha: zalihe materijala, nedovršene proizvodnje, gotovih proizvoda i robe. Stanje zaliha na kraju prethodne godine jednako je stanju zaliha na početku tekuće godine. Promjene zaliha predstavljaju razliku između nivoa zaliha na kraju tekuće godine i početnog nivoa zaliha. Promjene u zalihama se objavljuju samo na ukupnom nivou, a ne i po tipovima zaliha – odgovorili su Portalu ETV iz Monstata. Na dodatna pitanja o tome na koji se način dolazi do vrijednosti ove komponente u preliminarnim izvještajima o kvartalnom BDPu, odgovoreno nam je da u statističkom sistemu Crne Gore još uvijek „ne postoje pouzdani izvori podataka u kvartalnoj dinamici (kvartalni finansijski izvještaji) koji bi se koristili za direktan obračun promjena zaliha“, te da se ta potrošna kategorija dobija indirektno „kao rezidualna stavka između proizvodnog i potrošnog metoda obračuna kvartalnog BDP-a“. - Rezultati obračuna kvartalnog BDP-a su preliminarni i podložni reviziji do obračuna godišnjeg BDP-a. Nakon obračuna godišnjeg BDP-a, u septembru tekuće za prethodnu godinu, sprovodi se redovna revizija kvartalnog BDP-a za prethodnu godinu u cilju usaglašavanja sa podacima godišnjeg BDP-a. Dakle, uobičajena praksa koja je metodološki utemeljena jeste vremensko usaglašavanje preliminarnih kvartalnih podataka sa podacima konačnog godišnjeg BDP-a, primjenom statističke tehnike benčmarkiranja. Korišćenjem navedene tehnike dolazi do promjene ranije objavljenih preliminarnih kvartalnih podataka – napisali su u odgovorima Portalu ETV iz Monstata. No, na pitanja od koliko se preduzeća prikupljaju ovi podaci, te da li su ikada bili predmet provjere, s obzirom na drastičan rast i vrijednosti zaliha i procenta njihovog učešća u BDP-u, odgovore nijesmo dobili ni iz Uprave za statistiku.

Pumpa li Crna Gora bruto domaći proizvod?

Groznica je opšte medicinsko stanje povišene tjelesne temperature i uglavnom je indikator problema u tijelu, virusne ili bakterijske infekcije. Tako piše u medicinskom leksikonu.&nbsp; U realnom životu, u Crnoj Gori, groznica nije samo pokazatelj neke infekcije, niti predstavlja odbrambenu reakciju organizma. Naprotiv, groznica, ova aktuelna crnogorska, znak je opštedruštvene zaraze.&nbsp; One najgore, koju samo ljudi mogu uzrokovati.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c" data-rendition-name="original" width="1200" height="842" loading="lazy" alt="Ministar Vladimir Joković"> </figure>  Ono, kada neznaveni, a na položajima, pokušavaju da sačuvaju svoje pozicije i fotelje, tako što će, ako treba, žrtvovati, ne samo neku farmu krava, nego i nekog farmera. Poput onog samoživog ministra poljoprivrede Joko-Ono-Ovo Jokovića, što sam ne zna je li završio srednju elektrotehničku ili gimnaziju. Ili će, pak tražiti, da se uhapsi neki građanski aktivista koji se drznuo da spriječi nezakonito ponašanje države. I onda crnogorska policija, koja treba da sprovodi crnogorske zakone, na zahtjev vlasti privodi sve one koji upozoravaju - na kršenje istih tih zakona.&nbsp; Nije moralno, ali je ministar Joković miran i na položaju. Za sada.&nbsp; A kakva je to groznica odavno zahvatila Daria Daku Vraneša, prvog čovjeka opštine Pljevlja. Je li i kod njega Q-groznica ili je, možda, u pitanju groznica IQ-a?&nbsp; Jer, Vraneš je onaj tip što je svojevremeno, krajem avgusta 2020. godine, trčao da snima autobus kojim je, kako su mu dojavili, dolazilo dvadesetak Bošnjaka rođenih u Pljevljima koji privremeno rade u BiH. Onda je, snimajući telefonom, grozničavo skakutao, granao rukom prema svojim sugrađanima koji su došli da glasaju i podvikivao ,,Turci, snimite ih, došli Turci“. <blockquote>Umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="Dario Vraneš i Aleksandar Vučić"> </figure>  Da bi potom, već sljedećeg dana, uz poštovanje, brigu i dobru organizaciju, dočekivao, ugošćavao i raspoređivao širom Pljevalja sve one glasače-namjernike iz bratske Srbije koje je zvanični Beograd slao da glasaju za njega - Vraneša i ostale vraneše koji služe intersima vlasti u Srbiji. Nije bio u groznici, nije bio pod temperaturom i naravno da nije snimao srpsku-braću-birače, niti je naređivao da se snima njihov dolazak. Znao je što ne smije da se radi.&nbsp; Ali, znao je i što treba da radi.&nbsp; Tačnije, dobro je znao što može biti dobro za njega. I da, to je baš onaj Dario Vraneš koji je hodio ka Aleksandru Vučiću i obećao mu, za prošli Dan srpskog jedinstva i zastave, ništa manje nego ,,SAO Pljevlja i principe“ i još neka sela u zaleđu. Da se, u bliskoj budućnosti, duhovno – ali i teritorijalno - spoje sa srpskim dijelom BiH.&nbsp; Zvuči nekako zlokobno poznato, je li? ,,Srbija je svuda gdje žive Srbi i srpski grobovi“, galamio je početkom devedesetih Vojislav Šešelj, kada je ono želio da pod komandom Slobodana Miloševića, napravi Veliku Srbiju sa zapadnom granicom Karlovac-Karlobag-Virovitica.&nbsp; Tako je počeo veliki rat na „našem malom otoku“ zvanom Jugoslavija. Na kraju, sve granice su ostale iste, republike su postale države, desetine hiljada izgubljenih života i stotine hiljada raseljenih... Srbi više ne žive u jednoj državi, kao što su živjeli u toj Jugoslaviji.&nbsp; Čak su i grobovi Srba sada u raznim državama.&nbsp; Dario Vraneš je tada bio tek srednjoškolac, pa možda i danas pojma nema o istoriji i raspadu SFRJ, te u heroje želi da uzdigne sve one koji su rušili onu veliku zemlju. I, valjda obolio od te groznice IQ-a, možda je pod teškim uticajem Crkve Srbije koja voli da slavi zločince, pa ne vidi da je on sada karikatura karikaturalnog Vojislava Šešelja koji sluša zapovijesti srpskog vožda.&nbsp; Samo što, umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji.&nbsp; Osim - kao dio “srpskog sveta”.&nbsp; Ili kao “srpska Crna Gora”, o čemu sanja Vladislav Dajković, profesionalni Srbin zapošljen kod Olivere Injac, koja se za nepune dvije godine vladavine ,,proslavila“ kao vjerovatno najgori čelnik Podgorice u njenoj savremenoj istoriji. Ostavljajući za sobom uneređen grad - tone smeća po podgoričkim ulicama i najezdu pacova u City kvartu.&nbsp; <blockquote>,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c" data-rendition-name="original" width="433" height="485" loading="lazy" alt="Dajković i Stanivuković"> </figure>  E, taj Veliki Srbin Vladislav Dajković, vršilac dužnosti nekakve Službe za građane Podgorice je, valjda poslovno, pohodio još jednog Velikog Srbina, Draška Stanivukovića, onog što je, baš onako zakonito preko tate-tajkuna, stekao bogatstvo, a onda preko političkog tate-Vučića, došao na čelo Banjaluke.&nbsp; Kad su popili po kriglu piva, razvezao im se jezik pa su osmislili kako da nadoknade Banjaluci dva slova, tačnije dvije figure ćiriličnih slova, izgubljene prilikom renoviranja centralnog parka. A da istovremeno i Dajkovićeva Podgorica ima neku korist, marketinšku i političku.&nbsp; Odmah se viđelo da odluka nije rezultat dubokog promišljanja, djelovalo je kao da su pod nekom groznicom. Ne onom subotnje večeri, već onom gorom – političkom groznicom dvojice političara “srpskog sveta”.&nbsp; ,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon, ali i obavezu koju mu je zauzvrat nametnuo Dajković: da prihvati ponudu i da Podgorica i Banjaluka postanu gradovi pobratimi.&nbsp; Misli se, naravno, da postanu srpski gradovi-pobratimi. A kad će to biti, e to ni sam Vučić ne zna.&nbsp; Možda bi mogao da nasluti Marko Šubara Kovačević, koji je - u pauzama između „namještanja sata srednjim prstom“ tokom intoniranja državne himne i prijetnji da će svi koji se ne slažu sa njegovom politikom „proći kao Turci“ – uspio da brzinski zbratimi Nikšić sa opštinom Istočno Novo Sarajevo. Za neupućene, Istočno Novo Sarajevo je neka opština pomeđu brda iznad Sarajeva, nastala teškom agresijom na glavni bosanskohercegovački grad u kojoj je ubijeno skoro 11 hiljada ljudi.&nbsp; I, kad već čeprkamo po prošlosti, valja se podsjetiti i jednog (ne)uspjelog bratimljenja. Bolje rečeno – do sada neuspješnog. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Stanivuković i Carević"> </figure>  Onog koje je Veliki Srbin – pogađate: riječ je o Drašku Stanivuković - obećao je još 2021. godine, još jednom Velikom Srbinu, Marku Batu Careviću, da će Budva biti grad pobratim Banjaluke.&nbsp; ,,Kroz razgovor smo zaključili da teško da postoji ijedan Banjalučanin koji nije bio na moru, u Budvi“, stručno je tada objasnio razloge inicijative Stanivuković. Prošlo je tri godine, Budva i Banjaluka su na istom odstojanju, nijesu pobratimi, a sad je u čitavu priču uletio uvijek spremni Dajko Dajković. Pa će, možda, da se uskoro trojno pobratime Budva-Banjaluka-Podgorica ili će, pak, da zovnu i Vranešova Pljevlja da uđu u četvorougaono bratmljenje tačaka “srpskog sveta”. Ili je, ipak, vrhunac da se napravi pentagram-bratimljenje, sa Vučićevim Beogradom kao centralom i centrom.&nbsp; Pentagram bratimljenja ,,srpskog sveta“?! Djeluje dijabolično, kao u nekom košmaru, noćnoj mori izazvanoj groznicom. Ali, takva je realnosti u današnjoj Crnoj Gori: to su klasični simptomi političke groznice “srpskog sveta” koja je odavno obuzela većinu u ovdašnjoj postavgustovskoj većini.&nbsp; I dok se Q-groznica, koju izaziva bakterija coxiella burnetii - ako ima znanja i stručnosti - relativno lako drži pod kontrolom i saniraju se štete, ova druga, politička groznica, koju je izazvao projekat ,,srpskog sveta“, a koja je zahvatila Crnu Goru nakon 30. avgusta 2020, za sada razara društveni organizam, kao što inficirana rana zagadi dio tijela.&nbsp; Pitanje je, kao i uvijek kada imperijali lanci stegnu grudi, ima li ovđe lijeka za tu zagađenu ranu? Za uspravljanje posrnulog pacijenta, valjalo bi najprije raskrinkati velikosrspke nakane koje viđamo svakog dana.&nbsp; Jer, buđenje iz košmara groznice, prvi je znak ozdravljenja.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

U Bruklinu ranjeno šestoro ljudi, policija traži napadača ili napadače

Tagovi

U Bruklinu ranjeno šestoro ljudi, policija traži napadača ili napadače

Trijumf Dečića u Petrovcu, slavilio i Budućnosti, Sutjeske i Bokelja

Egipat strahuje od totalnog rata na Bliskom istoku

U Iranu uhapšeno 12 osoba, optuženi da su kolaboracionisti Izraela

PRATITE TVe UŽIVO