<article>Britanski premijer Kir Starmer razgovarao je sinoć s predsjednikom Donaldom Trampom o mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine, koji se uz posredovanje Sjedinjenih Država vode u Ženevi, kao i o razgovorima između SAD i Irana u vezi sa njihovim nuklearnim sporom, saopštio je portparol Dauning strita.Starmer je sa Trampom razgovarao i o situaciji u Gazi i naglasio važnost obezbjeđivanja dodatnog pristupa za dostavljanje humanitarne pomoći, dodao je portparol.Pregovarači iz Ukrajine i Rusije završili su juče prvi od dva dana mirovnih pregovora u Ženevi, koji se vode uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, dok je Tramp vršio pritisak na Kijev da brzo reaguje kako bi se postigao dogovor.Odvojeno od toga, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je da su Teheran i Vašington juče postigli saglasnost o „vodećim principima“ s ciljem rješavanja njihovog dugogodišnjeg spora oko nuklearnog programa, ali je naglasio da to ne znači da je konačni sporazum na pomolu.</article>

Britanski premijer Kir Starmer razgovarao je sinoć s predsjednikom Donaldom Trampom o mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine, koji se uz posredovanje Sjedinjenih Država vode u Ženevi, kao i o razgovorima između SAD i Irana u vezi sa njihovim nuklearnim sporom, saopštio je portparol Dauning strita.
Starmer je sa Trampom razgovarao i o situaciji u Gazi i naglasio važnost obezbjeđivanja dodatnog pristupa za dostavljanje humanitarne pomoći, dodao je portparol.
Pregovarači iz Ukrajine i Rusije završili su juče prvi od dva dana mirovnih pregovora u Ženevi, koji se vode uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, dok je Tramp vršio pritisak na Kijev da brzo reaguje kako bi se postigao dogovor.
Odvojeno od toga, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je da su Teheran i Vašington juče postigli saglasnost o „vodećim principima“ s ciljem rješavanja njihovog dugogodišnjeg spora oko nuklearnog programa, ali je naglasio da to ne znači da je konačni sporazum na pomolu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajina

Rusija

Donald Tramp

Svijet

Starmer i Tramp razgovarali o Rusiji, Ukrajini i Iranu

Građanski pokret URA podržaće inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada, kazao je danas u emisiji "Zorom" na Adria televiziji funkcioner te partije Luka Kovačević.
- Pozicija URE je da ćemo mi podržati inicijativu koja je u proceduri, koja će biti na dnevnom redu Skupštine Glavnog grada. Nije ni logično da mi imamo drugačiji stav o ovom pitanju, jer smo mi opozicija ovoj ovakvoj vlasti i na državnom nivou i na lokalnom - rekao je Kovačević.
On je istakao da mu je nelogično da su neki subjekti, konkretno Demokratska narodna partija i Slobodna Crna Gora, izašli iz podgoričke vlasti, ušli u opoziciju i sada se ne ponašaju opoziciono.
- Kada ste opozicija, cilj vam je da se ta vlast smijeni, inače ne biste iz nje izašli. Ta pravdanja o tome ko je podnio inicijativu su mi nelogična - dodao je Kovačević.
No, kako je kazao, vidjećemo šta će vrijeme donijeti.
- Očigledno je da tu inicijativu ti subjekti neće podržati, da ona matematički nema većinu u Podgorici - istakao je Kovačević.

Kovačević: URA će podržati inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada

Ukupna količina otkupljenog kravljeg mlijeka u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 7,27 miliona litara, što je 6,8 odsto više u odnosu na isti period 2024.
Iz Monstata je saopšteno da prosječan sadržaj mliječne masti u četvrtom kvartalu prošle godine, u odnosu na isti period 2024. bilježi rast od 2,5 odsto, dok je sadržaj proteina veći 0,1 odsto.
- U četvrtom kvartalu prošle godine u odnosu na isti kvartal 2024. zabilježen je rast u proizvodnji fermentisanih mliječnih proizvoda od 22,4 odsto, pavlake od 19,7 odsto, konzumnog mlijeka od 6,8 odsto, sira od 5,5 odsto i proizvodnji kajmaka od 1,7 odsto - navodi se u saopštenju.

Otkupljeno 6,8 odsto više mlijeka

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović boravio je u zvaničnoj posjeti Mađarskoj, na poziv ministra unutrašnjih poslova Šandora Pintera koji je izrazio podršku njegove zemlje finalizaciji integracije Crne Gore u Evropsku uniju i posebno afirmisao institucionalnu zrelost i kredibilnost našeg sistema koji ima status pouzdanog partnera u sistemu kolektivne bezbjednosti.
Tokom posjete Šaranovića održano je više bilateralnih sastanaka sa ciljem produbljivanja inače odlične saradnje ministarstava unutrašnjih poslova Crne Gore i Mađarske i dodatne konkretizacije saradnje između dvije policije sa fokusom na jačanje materijalno – tehničkih kapaciteta.&nbsp;
&nbsp;- Crna Gora danas, rezultatima koje ostvaruje i reformama koje sprovodi, već funkcioniše kao punopravna članica Evropske unije. Istorijiski rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala, snažno unapređenje kontrole granica, uz sveobuhvatan proces modernizacije i digitalizacije bezbjednosnog sistema šalju poruku da bezbjednosni sistem EU može da računa na Crnu Goru - istakao je Šaranović.&nbsp;
Dogovorena je posjeta Sektora granične policije mađarskim kolegama, koja ima za cilj da kroz njihovu ekspretsku podršku i realizaciju Međuvladinog sporazuma vrijednog 54,2 miliona eura Uprava policije u najkraćem roku dobije najsavremenije sisteme i materijalno-tehnička sredstva koja će značiti najavljenu revoluciju u digitalizaciji procesa rada u našoj policiji.
- Kako smo i najavili to će značiti implementaciju sistema stacionarnih radara, širenje video-nadzora javnih površina u svim gradovima, elektronski nadzor crnogorske granice sa zemlje i iz vazduha, digitalizaciju granične kontrole na drumskim graničnim prelazima i na aerodromima, kao i nabavku brojnih drugih sistema i opreme po najvišim standardima - navedeno je u saopštenju MUP-a.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je strateške planove u daljem razvoju policijskih kapaciteta, ističući snažan proces transformacije policijske organizacije i njeno pozicioniranje kao savremene evropske bezbjednosne službe.
U nastavku posjete, Šaranović obišao je Centar za borbu protiv terorizma, gdje su crnogorskoj delegaciji predstavljeni način rada, organizaciona struktura i operativni kapaciteti ove specijalizovane institucije.&nbsp;
Razgovarano je o modelima unapređenja saradnje, razmjeni iskustava u oblasti borbe protiv terorizma i ekstremizma, kao i o primjeni savremenih tehnoloških rješenja, specijalističke opreme i jačanju kapaciteta elitnih policijskih jedinica.

Šaranović-Pinter: Podrška mađarskog MUP-a digitalizaciji crnogorskog sistema bezbjednosti

Predmet koji je protiv Olivere Injac formirala bivša specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović je od nje 24. novembra 2022. godine, oduzeo GST Vladimir Novović i od tada se o predmetu protiv Olivere Injac, koja je u međuvremenu postala Ambasadorka u Kraljevini Belgiji, ništa ne zna. <a href="https://www.standard.co.me/hronika/ekskluzivno-detalji-optuznice-lidije-mitrovic-protiv-olivere-injac-koju-je-novovic-oteo-od-nje">Portal Standard </a>će eksluzivno objaviti detalje sporne optužnice koja je napisana na 26 strana, a koju potpisuje Lidija Mitrović, ali i niz drugih dokumenata koji govore o internoj komunikaciji i načinu na koji je ovaj predmet kao i nekoliko drugih ”otet” od nje. U spornoj optužnici Mitrović je optužila Injac da je davala nezakonite naknade, te da je mimo zakona zaposlila penzionisanog zastavnika Vojske Crne Gore Miodraga Jokanovića, koga je poslala u misiju KFORA na Kosovu, kao blisku osobu od njenog povjerenja. Prema sadržaju optužnice u koju je Standard imao uvid, Injac se teretila za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika. SPORNI UGOVOR O DJELU I ISPLATE NAKON RASKIDA U prvom dijelu optužnice navodi se da je Injac, u periodu od decembra 2020. do februara 2021. godine, kao ministarka odbrane, protivpravno iskoristila službeni položaj kako bi pribavila korist penzionisanom zastavniku Vojske Crne Gore Miodragu Jokanoviću. Kako se navodi, 18. decembra 2020. zaključila je sa Jokanovićem ugovor o djelu za poslove koji, prema važećim propisima i Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva odbrane, spadaju u osnovnu djelatnost tog resora i popunjavaju se putem javnog oglasa, a ne ugovorom o djelu. Ugovor je važio od 21. decembra 2020. do 21. marta 2021. godine, uz mjesečnu naknadu od 300 eura. Optužnicom se konstatuje da je ugovor sporazumno raskinut 31. januara 2021. godine, ali da raskid nije evidentiran u protokolima Ministarstva. Uprkos tome, Injac je 30. januara i 26. februara 2021. potpisala zahtjeve Državnom trezoru za isplatu naknada Jokanoviću, čime mu je, prema navodima tužilaštva, pribavljena protivpravna imovinska korist od 480 eura mjesečno. Za ove radnje teretila se za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja iz člana 416 stav 1 u vezi sa članom 49 Krivičnog zakonika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021811024_2cffdb49a41a42b94b709a89616a5cb4f3bbe40ae1624208898e81775b01a84f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021811024_2cffdb49a41a42b94b709a89616a5cb4f3bbe40ae1624208898e81775b01a84f" data-rendition-name="original" width="816" height="1056" loading="lazy" alt="optužnica"> <figcaption>Foto:Standard</figcaption> </figure>  ZAPOŠLJAVANE PENZIONERA JOKANOVIĆA I UPUĆIVANJE U KFOR Drugi dio optužnice odnosi se na period od 1. februara 2021. do 18. maja 2022. godine i prema navodima Mitrović, predstavlja teži oblik istog krivičnog djela. U optužnici se tvrdi da je Injac, suprotno članu 34 stav 7 Zakona o državnim službenicima (kojim je zabranjeno zapošljavanje penzionera), članu 82 Zakona o Vojsci i članu 36 Zakona o vojno-obavještajnim poslovima, donijela niz rješenja kojima je Jokanovića – korisnika starosne penzije i bivšeg pripadnika Vojske Crne Gore – zaposlila na neodređeno vrijeme u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu Ministarstva odbrane. Prema optužnici, Jokanović nije ispunjavao zakonske uslove za zasnivanje radnog odnosa. Uprkos tome, raspoređivan je na više radnih mjesta sa uvećanim koeficijentima zarade, produžen mu je probni rad, a potom je pozitivno ocijenjen bez prijedloga neposrednog rukovodioca, što je, kako se navodi, bilo suprotno Pravilniku o ocjenjivanju probnog rada. Posebno se izdvaja odluka od 31. decembra 2021. godine kojom je Jokanović upućen u međunarodnu misiju KFOR na Kosovu u trajanju od godinu dana, uz pravo na dnevnicu od 70 eura i druga primanja. Prema optužnici, nije ispunjavao zakonske uslove za upućivanje u misiju niti je bio pripremljen i obučen u skladu sa standardima međunarodne organizacije pod čijim se mandatom misija sprovodi. Navodi se i da je odluka donijeta pozivanjem na uredbu koja je prestala da važi 2020. godine. Na ovaj način, kako stoji u optužnici, Jokanoviću je pribavljena protivpravna imovinska korist u ukupnom iznosu od 29.304,69 eura, čime je budžet Ministarstva odbrane oštećen za isti iznos. ”ČOVJEK OD POVJERENJA” I POVRATAK IZ PENZIJE Prema ranijem pisanju medija, Jokanović je važio za osobu od posebnog povjerenja tadašnje ministarke. Bio je penzionisan 2019. godine, da bi, prema tim navodima, odlukom Injac u februaru 2021. bio vraćen iz penzije i zaposlen u Ministarstvu odbrane. Mediji su takođe objavili da je ministarka donijela rješenje kojim se nekadašnji penzionisani zastavnik Miodrag Jokanović, kojeg je februara 2021. zaposlila u Ministarstvu, hitno raspoređuje u misiju KFOR-a na Kosovu. PREDLOŽENI DOKAZI I SVJEDOCI Mitrović je predložila da se na glavnom pretresu saslušaju optužena i više svjedoka, kao i da se pročita obimna dokumentacija – rješenja Ministarstva odbrane, ugovori, akti Uprave policije, Uprave prihoda i carina, isplatni nalozi, personalni dosije, kao i nalaz i dopuna nalaza vještaka ekonomsko-finansijske struke. U obrazloženju optužnice navela je da su tokom izviđaja prikupljeni dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je Injac donosila odluke koje nijesu bile u interesu službe, već radi ostvarivanja interesa Jokanovića, na štetu Ministarstva u kojem je obavljala funkciju. KAKO SE INJAC BRANILA NA SASLUŠANJU U obrazloženju optužnice navodi se da su tokom izviđaja prikupljeni dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je Olivera Injac izvršila krivična djela na način opisan u dispozitivu. Injac je tokom saslušanja 24. avgusta 2021. i 10. avgusta 2022. godine negirala krivicu, tvrdeći da su krivične prijave protiv nje „lažne“ i da ih je podnio bivši zaposleni nezadovoljan svojim statusom. Istakla je da je na funkciju ministarke odbrane imenovana 4. decembra 2020. godine, te da je dužnost preuzela bez savjetničkog tima i bez prethodnih kadrovskih struktura. Navela je da nije pravne struke i da nije postojala namjera da se bilo ko zaposli protivzakonito, već da je postupala u uvjerenju da je procedura zakonita, nakon konsultacija sa pravnicima i advokatima. Prema njenim riječima, čak i ukoliko bi eventualno došlo do nepravilnosti, radilo bi se o građansko-pravnom sporu, a ne o krivičnom djelu zloupotrebe službenog položaja. Kada je riječ o zapošljavanju Miodraga Jokanovića, Injac je tvrdila da se ne radi o „zapošljavanju penzionera“, jer je Fond PIO, na njegov zahtjev, obustavio isplatu penzije od 1. februara 2021. godine, odnosno prije zasnivanja radnog odnosa u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu (OBD). Navela je i da u trenutku potpisivanja rješenja nije bila upoznata sa svim detaljima njegovog statusa, te da rješenja o zaposlenju priprema kadrovska služba, a ona ih potpisuje kao starješina organa. Portal Standard je povodom predmeta koji je bio formiran protiv Olivere Injac jutros, prije objave ovog teksta, poslao pitanja portparolu Specijalnog državnog tužilaštva Vukasu Radonjiću.

Starmer i Tramp razgovarali o Rusiji, Ukrajini i Iranu

Tagovi

Kovačević: URA će podržati inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada

Otkupljeno 6,8 odsto više mlijeka

Šaranović-Pinter: Podrška mađarskog MUP-a digitalizaciji crnogorskog sistema bezbjednosti

Standard: Detalji optužnice Lidije Mitrović protiv Olivere Injac koju je Novović preuzeo

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO