<article>Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda upozorio je da Evropa mora biti spremna na dugoročnu prijetnju iz Rusije, jer, kako je kazao, ruske „imperijalne ambicije“ neće nestati završetkom rata u Ukrajini.U intervjuu za Kyiv Post poručio je da Moskva nema namjeru da se zaustavi i da Evropa mora izgraditi „zid odvraćanja“.- Prijetnja će ostati. Možda sljedeći put meta neće biti Ukrajina, već istočno krilo EU ili Unija u cjelini. Moramo biti spremni- rekao je Nauseda, ističući da Litvanija danas ima bezbjednosne garancije kroz članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji.Govoreći o ratu, ocijenio je da Rusija kupuje vrijeme kako bi zauzela dodatnu teritoriju i da samo Sjedinjene Američke Države mogu izvršiti ozbiljan pritisak na Moskvu. - Putin se ne boji Evrope, već samo SAD-a- kazao je, dodajući da bi EU trebalo da jača koordinaciju sa Vašingtonom i pregovaračku poziciju Ukrajine.Nauseda je ponovio snažnu podršku proširenju EU, navodeći da Litvanija zagovara članstvo Ukrajine, Moldavije, Crne Gore i Albanije do 2030. godine, uz napomenu da je riječ o političkom cilju.Komentarišući političare koji zagovaraju reset odnosa sa Rusijom, rekao je da je rat u Ukrajini izazov cijeloj Evropi, njenim demokratskim vrijednostima i vladavini prava.</article>

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda upozorio je da Evropa mora biti spremna na dugoročnu prijetnju iz Rusije, jer, kako je kazao, ruske „imperijalne ambicije“ neće nestati završetkom rata u Ukrajini.
U intervjuu za Kyiv Post poručio je da Moskva nema namjeru da se zaustavi i da Evropa mora izgraditi „zid odvraćanja“.
- Prijetnja će ostati. Možda sljedeći put meta neće biti Ukrajina, već istočno krilo EU ili Unija u cjelini. Moramo biti spremni- rekao je Nauseda, ističući da Litvanija danas ima bezbjednosne garancije kroz članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji.
Govoreći o ratu, ocijenio je da Rusija kupuje vrijeme kako bi zauzela dodatnu teritoriju i da samo Sjedinjene Američke Države mogu izvršiti ozbiljan pritisak na Moskvu.&nbsp;
- Putin se ne boji Evrope, već samo SAD-a- kazao je, dodajući da bi EU trebalo da jača koordinaciju sa Vašingtonom i pregovaračku poziciju Ukrajine.
Nauseda je ponovio snažnu podršku proširenju EU, navodeći da Litvanija zagovara članstvo Ukrajine, Moldavije, Crne Gore i Albanije do 2030. godine, uz napomenu da je riječ o političkom cilju.
Komentarišući političare koji zagovaraju reset odnosa sa Rusijom, rekao je da je rat u Ukrajini izazov cijeloj Evropi, njenim demokratskim vrijednostima i vladavini prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vladimir Putin

Rat u Ukrajini

Litvanija

Kremlj

Svijet

Predsjednik Litvanije: Dijalog s Putinom je iluzija, Kremlj ne želi mir

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda upozorio je da Evropa mora biti spremna na dugoročnu prijetnju iz Rusije, jer, kako je kazao, ruske „imperijalne ambicije“ neće nestati završetkom rata u Ukrajini.
U intervjuu za Kyiv Post poručio je da Moskva nema namjeru da se zaustavi i da Evropa mora izgraditi „zid odvraćanja“.
- Prijetnja će ostati. Možda sljedeći put meta neće biti Ukrajina, već istočno krilo EU ili Unija u cjelini. Moramo biti spremni- rekao je Nauseda, ističući da Litvanija danas ima bezbjednosne garancije kroz članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji.
Govoreći o ratu, ocijenio je da Rusija kupuje vrijeme kako bi zauzela dodatnu teritoriju i da samo Sjedinjene Američke Države mogu izvršiti ozbiljan pritisak na Moskvu. 
- Putin se ne boji Evrope, već samo SAD-a- kazao je, dodajući da bi EU trebalo da jača koordinaciju sa Vašingtonom i pregovaračku poziciju Ukrajine.
Nauseda je ponovio snažnu podršku proširenju EU, navodeći da Litvanija zagovara članstvo Ukrajine, Moldavije, Crne Gore i Albanije do 2030. godine, uz napomenu da je riječ o političkom cilju.
Komentarišući političare koji zagovaraju reset odnosa sa Rusijom, rekao je da je rat u Ukrajini izazov cijeloj Evropi, njenim demokratskim vrijednostima i vladavini prava.

Legendarni Holanđanin, četvorostruki šampion Formule 1, sa samo 28 godina nagovijestio je da bi uskoro mogao da završi karijeru.
Maks Ferstapen sa Red Bulom ima važeći ugovor do kraja sezone 2028, koji mu garantuje 40 miliona eura godišnje. Kada primi posljednju platu, imaće 31 godinu, ali za razliku od Fernanda Alonsa i Luisa Hamiltona, ne vidi sebe kako se takmiči i u četrdesetim.
- Definitivno se vidim pri kraju karijere. Rekao bih da mi nova pravila ne pomažu da je produžim. Ipak, to mi je sve manje važno – zadovoljan sam svojim putem i onim što ostavljam iza sebe. Bez problema mogu sve da ostavim, već imam neke druge projekte - rekao je Ferstapen.
Jedan od projekata na koji je mislio je trka "24 časa Nirburgringa", u kojoj bi volio da učestvuje u skorijoj budućnosti. Riječ je o čuvenoj trci izdržljivosti koja se svake godine vozi 24 sata bez prekida na legendarnoj stazi Nirburgring u Njemačkoj, uključujući zahtjevnu dionicu Nordšlajfe dugu oko 20 kilometara. Učestvuju profesionalni i privatni timovi sa različitim klasama automobila, a trka je poznata po velikom broju krivina, promjenljivim vremenskim uslovima i izuzetno teškim uslovima vožnje danju i noću.
Ferstapen je istakao da bi radije više vremena provodio sa najbližima nego stalno bio na stazi.
- Kada imate 60 ili 70 godina, koga briga da li imate četiri ili deset titula? Kako starim, sve više želim da budem sa porodicom dok su svi tu. To čovjek vremenom shvati. Nedavno sam bio na skijanju sa prijateljima i porodicom i bilo je fenomenalno provesti nekoliko dana sa njima i uživati u životu. Želim da živim – život je samo jedan. Ne želim da provedem 25 godina za volanom. Možda ovo zvuči dramatično, ali ne želim da živim samo da bih se trkao - poručio je Holanđanin.
Mnogi su se nakon ovih izjava podsjetili njegovih riječi iz 2022. godine, kada je potpisao novi ugovor sa Red Bulom do 2028.
- Plan je da ostanem do 2028. Ne planiram da menjam tim. Srećan sam i tim je srećan. Ali nisam odlučio šta ću poslije 2028. Možda i stanem &nbsp;U Formuli 1 sam od 17. godine, to je mnogo vremena i mnogo sezona. Želim da se okušam i u drugim stvarima. Kada budem imao 31 godinu, ne znam da li ću tek tada biti na vrhuncu ili će početi pad. Volio bih da vozim i druge trke, poput onih izdržljivosti, da putujem… Možda ću željeti mirniji život i da vozim samo trke koje volim. Naravno, ako se 2028. budem borio za titulu, bilo bi glupo da tada odustanem. Teško je to sada znati - rekao je tada.
Prošle sezone Ferstapen je ostvario osam pobjeda, dok je Lando Noris imao sedam, ali je Britanac na kraju osvojio dva boda više i stigao do prve titule šampiona. U posljednjoj trci sezone, za Veliku nagradu Abu Dabija, Noris je bio treći, a Ferstapen prvi, što je 26-godišnjaku iz Bristola bilo dovoljno za titulu.
Nova sezona Formule 1 počinje 8. marta trkom za Veliku nagradu Australije u Melburnu. Prošle godine pobijedio je Noris, dok je Ferstapen na stazi "Albert Park" slavio 2023. godine.

Ferstapen najavio mogući odlazak iz F1

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda kojom je utvrđeno da bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi po osnovu presuda u korist smijenjenih direktora škola, odbivši žalbu kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Osnovni sud je sredinom decembra presudio da Bratić nije dužna da isplati više od 15.000 eura, koliko je država isplatila u 29 predmeta zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Država je na tu odluku uložila žalbu, ali je Viši sud 6. februara odbio žalbu i potvrdio prvostepenu presudu.
Prema ranijem pisanju medija, Viši sud je ocijenio da činjenica da je Bratić istog dana razriješila veći broj direktora, među kojima i jednog koji je u međuvremenu preminuo, sama po sebi ne dokazuje postojanje namjere ili krajnje nepažnje.
Podsjećamo, bivši direktori, koje je Bratić smijenila 2021. godine, u više sudskih postupaka dobili su sporove protiv države. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ranije je saopšteno da ukupni troškovi po osnovu tih presuda prelaze 400.000 eura.
Nakon potvrde presude, Bratić se oglasila na svom Fejsbuk profilu, gdje je pozdravila odluku suda i zahvalila svom advokatu Aleksandru Rmušu.
– Hvala advokatu i bratu Aleksandar Rmuš koji je nosio ovo breme sa mnom! Pravosnažno! – napisala je Bratić.
Bratić je 17. februara uhapšena u okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je smjenom više od 140 direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola pričinila štetu državi. Određen joj je pritvor do 30 dana, ali je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, 21. februara ukinulo pritvor.

Viši sud potvrdio: Vesna Bratić nije dužna da obešteti državu zbog smjena direktora

Crnogorski umjetnik Mirko Brkuljan učestvovao je na kolektivnoj izložbi savremene umjetnosti u Milanu, u organizaciji galerije Divulgarti Group, gdje su njegovi radovi izazvali zapaženo interesovanje publike i stručne javnosti.
Izložba je održana 20. februara u Milanu, a okupila je oko dvadeset umjetnika iz više evropskih zemalja i šire – Portugala, Norveške, Slovenije, Islanda, Njemačke, Austrije, Španije, Italije i Egipta – čime je događaj dobio snažan međunarodni karakter.
Brkuljan, rodom iz Nikšića, predstavio se radovima koje odlikuju izražena simbolika i snažan psihološki sloj. Posebnu pažnju privuklo je djelo „Šahista“, u kojem umjetnik koristi motiv šaha kao metaforu unutrašnje drame i procesa odlučivanja.
Figura igrača prikazana je u trenutku između odluke i oklijevanja, više usmjerena na misaoni proces nego na sam čin poteza. Geometrija šahovske table simbolizuje razum i kontrolu, dok dinamična, vrtložna pozadina unosi osjećaj nesigurnosti i mentalne napetosti. Topla paleta žutih i narandžastih tonova dodatno naglašava kontrast između introspektivne figure i unutrašnje tenzije.
Prema ocjenama italijanskih kritičara, Brkuljanovo slikarstvo uspješno balansira između figuracije i optičke vibracije, suprotstavljajući racionalnu strategiju neizvjesnosti i ranjivosti ljudskog bića.
Za domaću publiku, Brkuljan priprema veliku retrospektivnu izložbu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, koja je planirana za sredinu maja u Nikšiću i donijeće presjek njegovog dosadašnjeg umjetničkog stvaralaštva.

Mirko Brkuljan izlagao u Milanu: Crnogorski umjetnik među evropskim savremenim autorima

Grupa od 162 službenika za javne nabavke u Crnoj Gori zatražila je od nadležnih organa da preispitaju odluku o određivanju pritvora njihovim kolegama, ocjenjujući da je riječ o proceduralnom propustu bez elemenata umišljaja, protivpravne koristi ili zloupotrebe službenog položaja.
U obraćanju javnosti navode da su zabrinuti zbog, kako ističu, prekomjernog posezanja za najstrožim mjerama procesne prinude u situaciji koja, prema dostupnim informacijama, ne ukazuje na namjeru niti koruptivno djelovanje.
Potpisnici podsjećaju da sistem javnih nabavki funkcioniše u okviru složenog normativnog i kontrolnog okvira, uz višeslojnu institucionalnu kontrolu, te da su postupci dokumentovani, provjerljivi i podložni reviziji.
– Smatramo da je od suštinske važnosti jasno razdvojiti eventualne administrativne ili proceduralne nedostatke od krivične odgovornosti – navodi se u saopštenju.
Upozoravaju da takva praksa može imati dalekosežne posljedice po funkcionisanje sistema javnih nabavki, jer, kako ističu, šalje poruku pravne nesigurnosti, demotiviše stručni kadar i ugrožava stabilnost sistema.
Grupa službenika podsjeća na načelo pretpostavke nevinosti, naglašavajući da se svako lice mora smatrati nevinim dok se njegova odgovornost ne utvrdi pravosnažnom sudskom odlukom. Od nadležnih organa očekuju postupanje u skladu sa principima proporcionalnosti, zakonitosti i pravičnosti.
Zahtijevaju da se preispita opravdanost pritvora i da se, ukoliko za to postoje zakonski uslovi, omogući odbrana sa slobode, uz nepristrasno i profesionalno vođenje postupka, bez, kako navode, preuranjenih kvalifikacija koje mogu nanijeti štetu profesionalnom i ličnom integritetu njihovih kolega.
Navode i da ovo pitanje prevazilazi individualni slučaj, te da je neophodno otvoriti institucionalni dijalog o zaštiti profesionalnog integriteta službenika i jasnom razgraničenju disciplinske, prekršajne i krivične odgovornosti.
Saopštenje je potpisalo 162 službenika za javne nabavke iz Crne Gore.

Predsjednik Litvanije: Dijalog s Putinom je iluzija, Kremlj ne želi mir

Tagovi

Ferstapen najavio mogući odlazak iz F1

Viši sud potvrdio: Vesna Bratić nije dužna da obešteti državu zbog smjena direktora

Mirko Brkuljan izlagao u Milanu: Crnogorski umjetnik među evropskim savremenim autorima

Službenici za javne nabavke traže preispitivanje pritvora kolegama

PRATITE TVe UŽIVO