<article><p>Predsednik Čilea<b> Gabrijel Borić</b> je danas pozvao lidere Azijsko-pacifičkog regiona na sastanku u Limi da budu "jedinstveni više nego ikada prije" pred "prijetnjom izolacionizma i poricanja klimatske krize", aludirajući na povratak <b>Donalda Trampa </b>u Bijelu kuću.</p><p>Čileanski socijalistički predsjednik Borić je tokom završne sjednice samita država Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), ne pominjući Trampa koji je skeptičan prema klimatskim promjenama, insistirao na potrebi „većeg jedinstva“ onih koji, bez obzira na političke sisteme, vide prijetnje čovječanstvu u cjelini.</p><p>- Treba da imamo sposobnost da prevaziđemo sopstvene predrasude i shvatimo da smo mi samo u prolazu, kao predsjednici, ali da će naši ljudi i naše institucije ostati - rekao je Borić pred predsjednicima SAD i Kine, <b>Džozefom Bajdenom</b> i<b> Si Đinpingom</b>, koji su među učesnicima samita APEK-a.</p><p>APEK, koji okuplja 21 zemlju i osnovan 1989. godine, ima za cilj promovisanje ekonomskog rasta, saradnje i ulaganja u pacifičkom regionu. Pored Kine i SAD, njeni članovi su Japan, Južna Koreja, Indonezija, Čile, Kanada, Australija, Meksiko i Rusija.</p></article>

<p>Predsednik Čilea<b> Gabrijel Borić</b> je danas pozvao lidere Azijsko-pacifičkog regiona na sastanku u Limi da budu "jedinstveni više nego ikada prije" pred "prijetnjom izolacionizma i poricanja klimatske krize", aludirajući na povratak <b>Donalda Trampa </b>u Bijelu kuću.</p>
<p>Čileanski socijalistički predsjednik Borić je tokom završne sjednice samita država Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), ne pominjući Trampa koji je skeptičan prema klimatskim promjenama, insistirao na potrebi „većeg jedinstva“ onih koji, bez obzira na političke sisteme, vide prijetnje čovječanstvu u cjelini.</p>
<p>- Treba da imamo sposobnost da prevaziđemo sopstvene predrasude i shvatimo da smo mi samo u prolazu, kao predsjednici, ali da će naši ljudi i naše institucije ostati - rekao je Borić pred predsjednicima SAD i Kine, <b>Džozefom Bajdenom</b> i<b> Si Đinpingom</b>, koji su među učesnicima samita APEK-a.</p>
<p>APEK, koji okuplja 21 zemlju i osnovan 1989. godine, ima za cilj promovisanje ekonomskog rasta, saradnje i ulaganja u pacifičkom regionu. Pored Kine i SAD, njeni članovi su Japan, Južna Koreja, Indonezija, Čile, Kanada, Australija, Meksiko i Rusija.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čile

Donald Tramp

Gabrijel Borić

Svijet

Predsjednik Čilea pozvao na jedinstvo pred izolacionizmom uoči povratka Trampa u Bijelu kuću

<p>Košarkaši Sutjeske pobijedili su u Golubovcima ekipu Dečića 123:83, u sedmom kolu Prve A crnogorske lige.<br/>
<br/>
Nikšićki tim, koj je u prvoj četvrtini postigao 32, a 61 do polovine meča, do pobjede vodili su Kobi Vebster sa 18 i Radosav Spasojević sa 17, poen manje dodao je Jovan Vojinović, dok su Miloš Vujović i Milić Starovlah ubacili po 14.<br/>
<br/>
U ekipi Dečića najbolji je bio Marko Koljević sa 27 poena.<br/>
<br/>
Istorijski, prvi trijumf ostvario je Šušanj, koji je savladao Vukove 96:90.<br/>
<br/>
Barski tim do prve pobjede u najjačem crnogorskom klupskom košarkaškom takmičnju vodio je Dušan Bevenja sa 21 poenom, Lazar Čarapić postigao je 17, a poen manje Lazar Radović.<br/>
<br/>
Košarkaši Podgorice Bemaks savladali su pred svojim navijačima ekipu Jedinstva 91:73.<br/>
<br/>
Meč protiv Bjelopoljaca posebno će pamtiti mladi Marko Radunović, koji je meč završio sa 15 poena.<br/>
<br/>
Isti učinak imali su i Balša Živanović i Entoni Skot, dok je sa 14 meč završio sa Pavle Đurišić.<br/>
<br/>
Kotor je lako savladao Danilovgrad 85:58, a najzasluđniji za trijumf Filip Bošković sa 19 i Aleksandar Kartalović sa 15 poena.<br/>
<br/>
Ubjedljiv je juče bio i Teodo, koji je juče u Tivtu savladao Ibar 100:75.<br/>
<br/>
Sjutra će rivali biti Milenijum i SC Derbi (12.30), dok će se u ponedjeljak sastati Lovćen 1947 i Primorje 1945.</p>

Sutjeska ubjedljiva protiv Dečića, Šušanj ostvario prvi trijumf

<p>Iranske vlasti su saopštile da planiraju da otvore „kliniku za liječenje“ žena koje prkose obavezujućim zakonima o hidžabu, kojima se nalaže ženama da pokrivaju glavu u javnosti.</p>
<p>Otvaranje „klinike za liječenje u vezi sa skidanjem hidžaba“ je najavila šefica Odjeljenja za žene i porodicu Teheranskog štaba za promociju vrlina i prevenciju poroka <b>Mehri Talebi Darestani</b>, prenio je Gardijan.</p>
<p>Ona je rekla da će klinika ponuditi „naučni i psihološki tretman za uklanjanje hidžaba“.</p>
<p>Iranke i grupe za borbu za ljudska prava su izrazili bijes zbog ovog saopštenja.</p>
<p>Iranski novinar stacioniran u Velikoj Britaniji <b>Sima Sabet</b>, koji je prošle godine bio meta iranskog pokušaja atentata, rekao je da je taj potez „sraman“.</p>
<p>- Ideja o osnivanju klinika za "liječenje" otkrivenih žena je zastrašujuća, gdje su ljudi odvojeni od društva samo zato što se ne povinuju vladajućoj ideologiji - istakao je on.”</p>
<p>Iranski advokat za ljudska prava <b>Hosein Raesi </b>rekao je da ideja o klinici za liječenje žena koje se ne pridržavaju zakona o hidžabu „nije islamska, niti je u skladu sa iranskim zakonom“.</p>
<p>- Alarmantno je da je saopštenje stiglo iz Odjeljenja za žene i porodicu Teheranskog štaba za promociju vrlina i prevenciju poroka, koje potpada pod direktnu nadležnost vrhovnog lidera Alija Hamneija - dodao je on.</p>
<p>Vijest se od tada proširila među protestnim grupama „Žena, život, sloboda“ i studentima, izazivajući strah i prkos.</p>
<p>- To neće biti klinika, to će biti zatvor. Mučimo se da sastavimo kraj s krajem i imamo nestanke struje, ali ova država brine o komadu platna. Ako je bilo vremena da se svi vratimo na ulice, to je sada ili će nas sve zatvoriti - rekla je jedna mlada žena iz Irana koja je zahtijevala anonimnost.</p>
<p>Najava otvaranja klinike dolazi nakon što su državni mediji objavili da je studentkinja koja je uhapšena nakon što se skinula u donji veš u Teheranu, navodno u znak protesta što su je napali pripadnici obezbjeđenja kampusa zbog kršenja zakona o hidžabu, prebačena u psihijatrijsku bolnicu.</p>
<p>Grupe za ljudska prava, uključujući Amnesti internešenel, kažu da postoje dokazi o mučenju, nasilju i prinudnim ljekovima koji su korišćeni nad demonstrantima i političkim disidentima koje vlasti smatraju mentalno nestabilnim, kao i o tome da su smkešteni u državne psihijatrijske službe.&nbsp;</p>

Iran otvara "kliniku za liječenje" žena koje prkose zakonima o hidžabu

<p>Izraelska vojska je večeras saopštila da je jedna sinagoga pogođena u „velikom baražu raketa“ koje je ispalio libanski islamistički pokret Hezbolah na grad Haifu na sjeverozapadu Izraela, gdje su dvije osobe ranjene.</p>
<p>- To je još jedan jasan primjer kako Hezbolah namjerno gađa izraelske civile iz južnog Libana - navela je vojska koja je u drugom saopštenju pomenula da je „desetak projektila ispaljeno na zaliv Haifa“, od kojih su neki presretnuti.</p>
<p>S druge strane fronta Hezbolah je saopštio da je danas raketom pogodio izraelski tenk u Libanu nekoliko kilometara od granice.</p>
<p>Borci Hezbolaha su gađali „tenk Merkava na periferiji sela Šama na jugu Libana navođenom raketom i izazvali požar“, navodi se u saopštenju pokreta koji podržava Iran.</p>
<p>Izraelska vojska od kraja septembra sprovodi kopnenu operaciju u Libanu.</p>

Raketna paljba Hezbolaha na Haifu, pogođena sinagoga, a u Libanu pogođen izraelski tenk

<p>Marš podrške Palestincima okupio je nekoliko stotina osoba u Rio de Žaneiru, gdje se sljedeće sedmice sastaju lideri velikih ekonomija Grupe 20.</p>
<p>Marš je održan po kiši duž plaže Kopakabana i pod nadzorom desetina policajaca i vojnika već raspoređenih da osiguraju bezbjednost samita u ponedjeljak i utorak, uz učešće predsjednika SAD <b>Džozefa Bajdena</b> i njegovog kineskog kolege <b>Si Đinpinga</b>.</p>
<p>Neki demonstranti su nosili palestinske marame i zastave i transparent s pozivom za „ukidanje brazilsko-izraelskih odnosa“, i da saveznici Izraela prestanu da finansiraju njegove vojne ofanzive u Gazi i Libanu.</p>
<p>Prema riječima člana jednog od brazilskih sindikata koji je organizovao skup, marš je imao za cilj i da podrži borbu protiv klimatskih promjena i siromaštva, uz zahtjev za oporezivanje najbogatijih, jer lideri samita G20 „imaju ekonomsku kontrolu nad zemljama za koje smatraju da su im podređene u globalizovanom svijetu“.</p>
<p>U sklopu još jedne akcije na marginama G20, aktivisti su na pijesak plaže postavili redove tanjira obilježenih crvenim krstom sa brojevima ljudi koji su prošle godine bili pogođeni glađu.</p>
<p>Još jedan protest biće održan tokom dana u Rio de Žaneiru, u organizaciji kolektiva brazilskih starosjedioca kako bi ukazali na manjak napora bogatih zemalja u borbi protiv klimatskih promjena.</p>

Pro-palestinski i ekološki marš u Rio de Žaneiru pred samit G20

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Predsjednik Čilea pozvao na jedinstvo pred izolacionizmom uoči povratka Trampa u Bijelu kuću

Tagovi

Sutjeska ubjedljiva protiv Dečića, Šušanj ostvario prvi trijumf

Iran otvara "kliniku za liječenje" žena koje prkose zakonima o hidžabu

Raketna paljba Hezbolaha na Haifu, pogođena sinagoga, a u Libanu pogođen izraelski tenk

Pro-palestinski i ekološki marš u Rio de Žaneiru pred samit G20

PRATITE TVe UŽIVO