<article>Palestina je na početku 79. zasijedanja Generalne skupštine UN prvi put zauzela zvanično mjesto među 193 zemlje.Predstavnici Palestine sjedjeli su u ime „Države Palestine“ između Šri Lanke i Sudana. Učesnici zasijedanja to su pozdravili aplauzom, a predstavnik Egipta ocijenio je da je riječ o istorijskom trenutku.Palestinci su do sada na zasijedanjima Generalne skupštine UN sjedjeli kao posmatrači i bili su smješteni iza diplomata država članica, prenijeli su mediji.Generalna skupština UN u maju ove godine podržala je kandidaturu Palestine da postane punopravni član UN, priznavši je kao kvalifikovanu za pridruživanje i preporučivši Savjetu bezbjednosti UN da ponovo razmotri primanje Palestine u punopravno članstvo u UN.</article>

Palestina je na početku 79. zasijedanja Generalne skupštine UN prvi put zauzela zvanično mjesto među 193 zemlje.
Predstavnici Palestine sjedjeli su u ime „Države Palestine“ između Šri Lanke i Sudana. Učesnici zasijedanja to su pozdravili aplauzom, a predstavnik Egipta ocijenio je da je riječ o istorijskom trenutku.
Palestinci su do sada na zasijedanjima Generalne skupštine UN sjedjeli kao posmatrači i bili su smješteni iza diplomata država članica, prenijeli su mediji.
Generalna skupština UN u maju ove godine podržala je kandidaturu Palestine da postane punopravni član UN, priznavši je kao kvalifikovanu za pridruživanje i preporučivši Savjetu bezbjednosti UN da ponovo razmotri primanje Palestine u punopravno članstvo u UN.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Palestina

Ujedinjene Nacije

Svijet

Palestina prvi put zauzela mjesto u Generalnoj skupštini UN

Vlada Crne Gore usvojila je Strategiju za droge za period ove do 2027. godine, uz prateći Akcioni plan, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. 
 
Taj dokument, kako se navodi, predstavlja treći po redu nacionalni strateški odgovor u oblasti droga i pruža prioritete za politike u toj oblasti. 
 
Iz Ministarstva zdravlja kazali su da je Strategija urađena u skladu sa politikama Evropske unije (EU) i međunarodnim obavezama, kao i najboljim praksama i analizom stanja u Crnoj Gori. 
 
„Sa fokusom na multisektorskom pristupu, dokument integriše saradnju vladinih institucija, lokalnih zajednica, civilnog sektora, kao međunarodnih partnera“, kaže se u saopštenju. 
 
Kako se dodaje, opšti ciljevi Strategije podrazumijevaju unapređenje dobrobiti društva i pojedinaca, javnog zdravlja, osiguranje visokog stepena bezbjednosti i dobrobiti šire javnosti, a uz poštovanje rodne ravnopravnosti i pravednosti u oblasti zdravlja. 
 
„Strateški ciljevi predstavljeni su kroz četiri stuba, koji podrazumijevaju oblasti smanjenja potražnje, smanjenja ponude, smanjenja rizika i štetnih posljedica prouzrokovanih korišćenjem droga, kao i formiranje sistema za informacije i podatke“, navodi se u saopštenju. 
 
Iz Ministarstva zdravlja kazali su da te oblasti podrazumijevaju rad na razvoju standardizovanih programa prevencije koji su primjenljivi u crnogorskom društvu, unapređenju oblasti tretmana u javnom sistemu, borbu protiv krijumčarenja i proizvodnje droga, kontinuirano praćenje pojave novih psihoaktivnih supstanci, kao i razvoj sistema za informacije. 
 
„Teži se povećanju svijesti i informisanosti mladih i društva o uticaju droga, smanjenju prevalencije upotrebe droga i zaraznih bolesti povezanih sa upotrebom droga među građanima i građankama Crne Gore, kao i smanjenju zdravstvenih problema, uz pružanje adekvatne sistemske podrške osobama koje koriste droge i koje su koristile drogu“, kaže se u saopštenju Ministarstva zdravlja. 
 
Oni su istakli da se, kroz definisane i integrisane procedure saradnje, sprovođenje zakona, protokola za smanjenje ponude droga i adekvatno liječenje, teži uspostavljanju koherentnog sistema koji će pružiti adekvatan odgovor na problematiku droga. 
 
„Crna Gora će kontinuirano raditi na održavanju multisektorskog pristupa, koji će jedini dati sveobuhvatan odgovor na problem droga“, navodi se u saopštenju. 
 
Dokument je, kako se dodaje, dio nacionalnih i međunarodnih obaveza i doprinijeće tome da Crna Gora ostvari kvalitetne mehanizme praćenja cjelokupne oblasti i odgovora na smanjenje ponude droga, smanjenje potražnje droga, smanjenje rizika i štetnih posljedica uzrokovanih upotrebom droga. 
 
„Ovo će doprinijeti ostvarenju punopravnog članstva Crne Gore u Agenciji Evropske unije za droge“, kaže se u saopštenju.

Usvojena Strategija za droge sa akcionim planom

Komesarka EU za proširenje Marta Kos odgovorila je evropskim parlamentarcima na njihovu bojazan o uvođenju dvojnog državljanstva u Crnoj Gori.
Podsjetimo, ranije su Evropski parlamentarci iz Evropske narodne stranke (EPP), Michael Gahler - koordinator za vanjsku politiku, Milan Zver, Matej Tonin, Tomislav Sokol i Davor Ivo Stier naveli da bi zakonske promjene, kojim bi omogućile dobijanja dvojnog državljanstva, mogle imati "teške i dugoročne posljedice " na proces odlučivanja i identitet Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDavorIvoStier%2Fstatus%2F1870127873530470700&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Odgovor Kos prenosimo integralno:
Komisija pomno prati razvoj te situacije u Crnoj Gori.
Prema međunarodnom pravu određivanje uslova za sticanje i gubitak državljanstva u nadležnosti je svake države članice, a predmetna nacionalna pravila moraju biti u skladu s pravom Unije u situacijama na koje se to pravo primjenjuje[1]. Kao zemlja kandidatkinja, Crna Gora trebalo bi se suzdržati od svih mjera koje bi mogle ugroziti njen strateški put prema EU-u ili sigurnost EU-a, uključujući i korišćenje svojih prava za dodjelu državljanstva.
Komisija očekuje od Crne Gore da hitno donese sveobuhvatnu izbornu reformu kako bi uskladila svoje zakonodavstvo s evropskim i međunarodnim standardima, uključujući preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OESS).
Sve pravne promjene, uključujući izmjene ustava, trebalo bi da se temelje na evropskim standardima i sprovoditi nakon opsežnog postupka savjetovanja i uz što veći međustranački politički konsenzus. Te bi promjene trebalo biti usklađene s očekivanim reformama povezanima s EU-om, kako je posebno navedeno u Izvješću o Crnoj Gori za 2024.[2], s ciljem ispunjavanja obaveza Crne Gore u pristupnim pregovorima.
Komisija očekuje od Crne Gore da, prije donošenja bilo kakve odluke, potpuno upozna EU sa svojim namjerama.&nbsp;

Kos: Za eventualne promjene Zakona o državljanstvu Crna Gora da se konsultuje sa EU

Sad je ovaj slučaj izašao na svjetlo dana, ali Sara je slučaj prijavila istog trenutka kad se desio. Ona se prvo obratila nama, a Prima je imala tada komunikaciju sa direktoricom Gimnazije, usmeno i putem maila - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, psihološkinja Aida Perović iz nevladine organizacije Prima.&nbsp;
Mnogo ranije je trebalo da profesor Radoman Čečović da otkaz u Gimnaziji „Slobodan Škerović“, kaže Perović, i to prije tri godine, iako se čuju neka mišljenja da nije bilo zakonskog osnova.
- U školi postoji tim za vršnjačko nasilje i druge vrste nasilja, postoje etički odbori na kraju, ili na početku, tu je i Ministarstvo prosvjete koje je trebalo konsultovati za mišljenje, i obratiti se ljudima koji moguće imaju više iskustva u toj oblasti. Ja sam sigurna da su se uradili ovi koraci, a moguće da je bilo još mogućnosti, da mi danas ne bismo Saru izlagali javnosti, jer dio javnosti je podržao, i to je sjajno, ali dio javnosti je iskoristio da upire prstom na nju, i prosto su se na taj način stavili na stranu nasilnika. Ja neću da kažem da ti ljudi misle da je ovo dobro što je Čečović uradio, ali, u realnosti njihova poruka je da se neutrališe i negira ono što se zaista desilo - rekla je Perović.
U međuvremenu, podsjeća Perović, na inicijativu organizacije Prima dobijena su, ističe ona, još dva nova krivična djela, koja su, kako navodi, usvojena u parlamentu prošle godine.
- Jedno od tih usvojenih krivičnih djela je seksualno uznemiravanje. Ovo je de facto seksualno uznemiravanje, što je Čečović uradio, ja nijesam sigurna da li to retroaktivno može da se procesuira, ali i dalje tu su etički odbori, koji imaju apsolutno dovoljno materijala, da taj čovjek više, ne samo.da ne bude zaposlen, nego da mu se oduzme licenca za rad sa djecom i mladima - poručila je Perović.
NVO Prima je imala komunikaciju sa direktoricom podgoričke Gimnazije Biljanom Vučurović, navodi Perović, usmenu i putem maila, ističe ona, u vrijeme dešavanja indicidenta.
- Sad je ovaj slučaj izašao na svjetlo dana, ali Sara je slučaj prijavila istog trenutka kad se desio. Ona se prvo obratila nama, prirodno, s obzirom da u tom trenutku nije bila zvanično u nastavi, a sa druge strane Prima je organizacija koja je specijalizovana za rad na prevenciji i borbi protiv rodnog, partnerskog, i seksualnog nasilja. Ona je to i saznala, i nama se obratila tim povodom, pitala nas je šta da radi. Ona je, prije svega, bila maksimalno zabrinuta, kroz šta će proći djevojke i djevojčice u Gimnaziji, ukoliko on nastavi tamo da radi. Vođena svojim primjerom, i ne samo.svojim primjerom, mislim da je ovo jako važno da naglasim, nijesu to bile samo poruke koje je on njoj poslao nakon što je završila školu, to su i razni komentari, pogledi, koji su se dešavali i tokom škole. Ali, kad imate jednog profesora, koji je za vas idol, to svi kažu, da je vrlo stručan u oblasti za koju se školovao i koju predaje, za vas je on zaista idol…Nije lako prelomiti šta da uradite u situaciji kad imate ta dva pola osjećanja na jednoj strani. Jedan isti čovjek za vas sjajan predavač, a sa druge strane on apsolutno krši sve moralne i društvene norme, odnosa, ne samo.sa učenicom, nego i sa osobom koja je toliko mlađa - zaključila je Perović.

Perović: Ko upire prstom u Saru stavlja se na stranu nasilnika

Vjerujem da, osim toga što progovara jedan politički strah iz premijera MIlojka Spajića, progovara i jedna vrsta kontradiktornosti prema svemu onome što su bili postupci njegove partije prethodnih dana - kazao je emisiji E uživo, na Televiziji E, Damir Suljević, iz Centra za građansko obrazovanje.
U ovom trenutku su opravdano poremećeni odnosi između vlasti i opozicije, kaže Suljević, te je glas predsjednika Crne Gore vrlo važan jer njegov stav u ovom trenutku predstavlja, kako kaže, glas razuma, kojim se trebaju voditi i predstavnici vlasti i opozicije.
- Dobar momenat je to što je predsjednik države neko ko je izabran kao protivteža aktuelnoj opoziciji. U onom trenutku kad ovakvi stavovi krenu dolaziti od predsjednika, koji korespondiraju sa stavovima opozicije, jasno je da ono što trenutno vlast sprovodi u Crnoj Gori, apsolutno nije u skladu sa Ustavom i zakonom. Izjave koje smo mogli čuti nakon tog sastanka je nešto što je bio očekivani epilog od same opozicije, ali i od predsjednika. Nesporno je da takva odluka Skupštine Crne Gore, koja nije utemeljena ni na Ustavu, &nbsp;ni na zakonu, ne smije kao takva ostati u pravnom prometu, i kao takva nastaviti da proizvodi dalja dejstva - rekao je Suljević.
Slike iz plenarne sale, tokom izglasavanja odluke o penzionisanja sutkinje Đuranović, poručuje Suljević, ne služe na čast predstavnicima vlasti, koji nijesu smjeli da dozvole, cijeni on, da se taj postupak sprovede.
Scene koje gledamo u Skupstini, kaže Suljević, potvrđuju da će opozicija biti istrajna u namjeri, dodaje on, da se spriječi dalji rad Skupštine, dok se, kako navodi, ne otklone greške napravljene u prethodnom periodu.
- Ono što raduje jeste da postoji saglasnost opozicije da ono što je bilo djelovanje vladajuće većine, u onoj noći, nije bilo ustavno, nije bilo zakonito, i dobro je da se u narednom pitanju odrede i one partije koje u vlasti, a koje možda nijesu saglasne sa takvom odlukom vladajuće većine, u prvom redu mislim na partije kao što je Bošnjačka stranka, ali i na partije koje predstavljaju albansku manjinu. To su partije koje su se negdje do sada profilisale kao partije koje, &nbsp;i pored interesa svoje nacionalne manjine, šttite ono što je interes Crne Gore I vrlo jasno pokazuju svoj odnos prema Ustavu Crne Gore, koji treba kao takav biti apsolutno nepovrediv - istakao je Suljević.
Politički strah koji progovara iz premijera, smatra Suljević, je od noći kad je pozvao opoziciju na sastanak, ističe on, i nakon toga je poručio i Ustavnom sudu da preispita usvojenu odluku.
- Vjerujem, da osim toga što progovara jedan politički strah iz premijera Spajića, progovara i jedna vrsta kontradiktornosti prema svemu onome što su bili postupci njegove partije prethodnih dana. Dakle, premijer građanima kaže kako će da vidi da Ustavni sud bude taj &nbsp;koji će se odredi na odluku Skupštine. Koji Ustavni sud? Onaj Ustavni sud kome je uskraćeno povjerenje onog momenta kad je Skupština počela da vrši njegove nadležnosti, i da sama određuje kada je vrijeme da se neki sudija penzioniše. Da li će isti Ustavni sud, gdje i dalje sjedi predsjednica i sutkinja Armenko, nastaviti da funkcioniše na način, da svi i amo povjerenja da će njihove naredne odluke biti ustavne i zakonite? Apsolutno je kontradiktorno učiniti nešto tako - zaključio je Suljević.
&nbsp;

Suljević: Iz Spajića progovara politički strah

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Palestina prvi put zauzela mjesto u Generalnoj skupštini UN

Tagovi

Usvojena Strategija za droge sa akcionim planom

Kos: Za eventualne promjene Zakona o državljanstvu Crna Gora da se konsultuje sa EU

Perović: Ko upire prstom u Saru stavlja se na stranu nasilnika

Suljević: Iz Spajića progovara politički strah

PRATITE TVe UŽIVO