Njemački list: "BIA kao iskonski grijeh srpske politike"

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavio je tekst Mihaela Martensa o postizbornim zbivanjima u Srbiji u kojem se kaže da "studenti već sada okreću Srbiju naglavačke" u medijskom, bankarskom i bezbjednosnom sektoru.

U podnaslovu se, kako prenosi Dojče vele, konstatuje da "nova vlada još nije formirana, ali pobjednički studentski pokret već mijenja institucije".

Autor konstatuje da se u Srbiji, poslije poraza bivšeg predsjednika države Aleksandra Vučića na parlamentarnim izborima krajem oktobra, već naziru suštinske promjene: "Hapšenje policijskih načelnika, smjenjivanje čitavih uredničkih timova na javnim televizijskim servisima, kao i zatvaranje banke preko koje je stari sistem vlasti obavljao svoje poslove, samo su neki od pokazatelja tih promjena".

Nakon objašnjavanja poznatih činjenica o rezultatima izbora, u tekstu se dalje navodi: "Da li na Srpsku naprednu stranku (SNS) i dalje treba računati, tek će se viđeti. Predsjednički izbori u decembru, na kojima Vučić neće moći da učestvuje jer je već dva puta obavljao najvišu državnu funkciju, biće pokazatelj novih odnosa snaga. Neki akteri u Srbiji već se prilagođavaju novim okolnostima na političkoj sceni. To je, između ostalog, vidljivo na javnom medijskom servisu RTS, kao i na njegovom pokrajinskom pandanu, Radio-televiziji Vojvodine (RTV). Oba servisa izvinila su se građanima zbog jednostranog izvještavanja tokom proteklih godina. Nekoliko glavnih i odgovornih urednika i urednika pojedinih redakcija smijenjeno je, dok su neki podnijeli ostavke prije nego što su bili smijenjeni. Jedan predstavnik studentskog pokreta čak je optužio RTS za pretjeranu kompenzaciju. Građanima, kako je ocijenio, nije potreban javni servis koji će samo promijeniti ton izvještavanja, a o budućoj vladi izvještavati jednako nekritički kao što je izvještavao o prethodnoj".

Potom se autor bavi Informerom i Pinkom, navodeći da su ti mediji sistematski blatili Vučićeve protivnike i da su dobijali mjesečno značajna sredstva od države. Osim toga, pominje se i sumnjiva uloga Telekoma u tom poslu.

"Riječ je o pranju novca i korupciji ogromnih razmjera. Ukoliko bi se takve optužbe mogle dokazati pred sudom, među onima koji bi se našli u problemu bila bi i televizija Informer, čiji je vlasnik bio lični prijatelj Vučića. Sudovi bi, osim toga, mogli da se pozabave brojnim slučajevima kleveta i prijetnji koje je Informer godinama mogao nekažnjeno da širi".

U tekstu se navode i drastični primjeri ovakvih klevetničkih i zastrašujućih poruka.

Osim toga, nagovještava se mogućnost da bi mediji koji su bili kritički orijentisani prema vlasti, kao što su N1 i Nova S, mogli dobiti nacionalnu frekvenciju. Ovaj pregled stanja u Srbiji poslije izbora okreće se potom bankarskom sektoru, gdje su u centru pažnje Alta banka kao — kućna banka naprednjaka — i Narodna banka:

"Macurino poslovno carstvo nadživjelo je Vučićev izborni poraz za svega nekoliko dana. Alta banka izgubila je dozvolu za rad pet dana nakon parlamentarnih izbora, pokrenut je stečajni postupak, a Macura je pritvoren. Kao razlog za oduzimanje dozvole navode se nerazjašnjeni odlivi kapitala u inostranstvo. Pominje se iznos od 380 miliona eura. Nije dokazano da su ljudi odani starom sistemu, poslije Vučićevog poraza, u žurbi pokušali da iznesu i sklone na sigurno novac koji su nagomilali, ali takva sumnja nije bez osnova. Isto važi i za sumnju da je centralna banka kasno reagovala na neuobičajeno veliki odliv sredstava".

Poslije analize bankarskog sektora, fokus teksta premješta se na bezbjednosni sektor:

"Još jedno poprište političke borbe jesu bezbjednosne strukture zemlje".

BIA kao iskonski grijeh

Autor opisuje ovu oblast ovako:

"Reforma Bezbednosno-informativne agencije (BIA) biće pravi herkulovski zadatak, a uspjeh u tome nipošto nije izvjestan. Činjenica da ta služba nije reformisana još od komunističkih vremena predstavlja, takoreći, iskonski grijeh srpske politike. Bilo bi naivno vjerovati da su Vučić i njegovi saradnici naklonjeni Rusiji, poput bivšeg šefa BIA Aleksandra Vulina, poslije izbora istog trenutka izgubili znatan uticaj na tu službu".

Navode se i opomene studentskog pokreta da bi u nekim ministarstvima mogli biti uništeni važni dokumenti, te upozorenja onima koji to čine da vrše krivična djela. U ovom novinskom članku predviđa se period "bogat zbivanjima" u Srbiji, najavljuje se kongres naprednjaka na kojem bi Vučić trebalo da bude potvrđen kao prvi čovjek poražene partije, kao i njegove najave da će se brzo vratiti na vlast, čime, kako se kaže u tekstu, pokušava da "zadrži pristalice obećanjem da bi uskoro ponovo mogle da se vrate na državne jasle".

Na kraju autor zaključuje:

"Ostaje neizvjesno kako će se Studentska lista pokazati u parlamentu i u vladi koju bi činili njeni predstavnici, imajući u vidu političko neiskustvo pokreta. Pred njom je nekoliko važnih izazova. Važeći sporazum o isporuci gasa sa Rusijom ističe 31. decembra. Nova vlada će, dakle, morati da pregovara o novom sporazumu, pod uslovom da do tada bude formirana".