Konferencija UN razmatra pravila za smrtonosno oružje zasnovano na vještačkoj inteligenciji

Predstavnike država ove sedmice očekuje važna odluka o budućnosti autonomnog oružja, uključujući robote i dronove koji mogu samostalno da biraju i napadaju mete. Na konferenciji Ujedinjenih nacija (UN) u Ženevi intenzivirane su rasprave o tome da li treba pokrenuti pregovore o međunarodnim pravilima za upotrebu ovih smrtonosnih sistema.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš, kao i brojne organizacije koje se zalažu za kontrolu naoružanja, upozoravaju da je riječ o pitanju od suštinskog značaja za budućnost čovječanstva. U središtu rasprave nalazi se pitanje da li mašinama treba dozvoliti da samostalno odlučuju o oduzimanju ljudskih života ili se mora obezbijediti ljudska kontrola i odgovornost za upotrebu autonomnih sistema naoružanja.
Aktivisti upozoravaju da su naoružani dronovi sposobni za samostalno napadanje ciljeva već korišćeni u pojedinim situacijama na ratištima u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali da njihova masovna primjena još nije zaživjela.
Godinama se u raspravama o takozvanim robotima ubicama upozorava na mogućnost da naoružani autonomni sistemi izmaknu kontroli i počnu da napadaju civile bez neposredne ljudske intervencije.
Ipak, dosadašnji međunarodni razgovori nijesu rezultirali konkretnim ograničenjima.
Sjedinjene Američke Države (SAD) i Rusija protive se uvođenju ograničenja koja bi mogle da uspore njihov razvoj i raspoređivanje novih vojnih tehnologija. To pitanje postaje sve značajnije u trenutku kada vještačka inteligencija ubrzano mijenja način vođenja ratova i dodatno podstiče trku u naoružanju.
Zagovornici međunarodnog sporazuma smatraju da je neophodno reagovati prije nego što autonomni sistemi postanu sastavni dio vojnih operacija.
- Nalazimo se u prelomnoj tački, u fazi eksperimentisanja. Vidimo pojedinačne slučajeve, ali još uvijek nemamo njihovu potpunu operativnu primjenu - kazala je Ana Hehir, rukovoditeljka za upravljanje vojnom vještačkom inteligencijom u organizaciji Institut za budućnost života (Future of Life Institute).
Ona je upozorila da će uvođenje pravila biti mnogo teže kada takvi sistemi već godinama budu u širokoj upotrebi.
Pitanje autonomnog oružja u fokusu je sedme konferencije posvećene Konvenciji o određenom konvencionalnom oružju, koja se održava u sjedištu UN u Ženevi. Učesnici razmatraju mogućnost pokretanja pregovora o međunarodnom regulisanju takozvanih robota ubica.
Zagovornici sporazuma priznaju da postoje snažni otpori, ali podsjećaju da su države ranije uspjele da postignu dogovor o ograničavanju laserskog oružja koje izaziva sljepilo.
Dodatnu hitnost raspravi dao je rok koji je ove godine postavio Gutereš za početak pregovora, iako pojedine velike vojne sile i dalje pokazuju uzdržanost.
Prošlog mjeseca sedam država – Austrija, Belgija, Brazil, Irska, Meksiko, Novi Zeland i Panama – podnijelo je predlog za pokretanje pregovora o novom, pravno obavezujućem sporazumu kojim bi bila regulisana upotreba autonomnog oružja.
Pred konferenciju su se različite strane pripremile za diplomatsko odmjeravanje snaga.
Organizacija „Stop robotima ubicama“ (Stop Killer Robots), koja se zalaže za međunarodnu kontrolu ovih sistema, navodi da 130 država podržava uvođenje novih pravila za autonomno oružje.
Aktivisti su pokrenuli i kampanju putem reklamnih poruka na ulicama i u metrou u Berlinu, Londonu i Parizu, ukazujući na podršku javnosti ograničavanju razvoja i upotrebe robota ubica.
O ovoj temi oglasio se i papa Lav XIV, koji je u knjizi objavljenoj u maju kritikovao „kulturu moći“ koja podstiče trku u razvoju vještačke inteligencije, posebno kada je riječ o sve sofisticiranijim načinima ratovanja na daljinu.
Papa je upozorio da je nedopustivo prepustiti odluke o životu i smrti sistemima vještačke inteligencije koji funkcionišu bez neposredne ljudske kontrole.
Prema pravilima Konvencije, sve odluke moraju biti donesene konsenzusom, što znači da svaka država pojedinačno može blokirati postizanje dogovora.
Sporna je i dužina vremenskog perioda koji bi pregovarači imali na raspolaganju za usaglašavanje teksta budućeg sporazuma.
Uoči konferencije, humanitarne organizacije i aktivističke grupe izrazile su zabrinutost da bi Rusija mogla pokušati da uspori ili potpuno zaustavi napredak ka pokretanju zvaničnih pregovora.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da Moskva očekuje uspješan ishod konferencije i postizanje dogovora koji bi doprinijeli jačanju Konvencije o određenom konvencionalnom oružju i njenoj široj primjeni.
Rusija smatra da je najprije potrebno riješiti organizaciona pitanja i insistira na procesu koji neće biti politizovan.
- Smatramo preuranjenim tvrdnje da je navodno došlo vrijeme za razvoj restriktivnih ili zabranjujućih mjera koje se odnose na takve sisteme - kazala je Zaharova.
Konferencija Ujedinjenih nacija održava se od 16. do 20. novembra u Ženevi.