Fon der Lajen: Presuda iz Haga mora se poštovati, niko ne može prekrajati istoriju Kosova

Presuda Specijalizovanih vijeća Kosova bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) mora se u potpunosti poštovati - poručila je iz Prištine predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, ističući da „niko i ništa“ ne može prekrojiti istoriju Kosova.

– Presuda Specijalizovanih vijeća izazvala je snažne emocije. Cijenim vašu odmjerenu reakciju, kao i reakciju političkih lidera koji pozivaju na smirivanje situacije – rekla je fon der Lajen na zajedničkoj konferenciji sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem u Prištini.

Na Kosovu je uslijedilo široko negodovanje nakon što je bivši predsjednik Hašim Tači osuđen na 25 godina zatvora, bivši predsjednik Skupštine Jakup Krasnići na 25 godina, drugi bivši predsjednik Skupštine Kadri Veselji na 18 godina, a bivši poslanik Redžep Seljimi na 13 godina zatvora.

Sva četvorica predvodila su OVK tokom rata protiv srpskih snaga 1998–1999. godine, a među kosovskim Albancima smatraju se herojima.

Fon der Lajen, koja boravi u šestoj posjeti Kosovu, rekla je da je presudu donijela nezavisna pravosudna institucija i da njen mandat mora biti u potpunosti poštovan.

– Ali jedno je jasno: ova presuda odnosi se na individualnu odgovornost optuženih. Otpor Kosova nije bio predmet suđenja i moramo čuvati sjećanje na sve žrtve iz svih zajednica – dodala je.

Fon der Lajen je po dolasku na aerodrom u Prištini dočekana protestima, gdje je grupa mladih držala transparente protiv odluke Specijalizovanih vijeća.

Na Kosovu traju protesti od izricanja presude, jer mnogi Albanci smatraju da je sud OVK okarakterisao kao zajedničku kriminalnu organizaciju, iako je predsjedavajući sudija u samoj presudi više puta insistirao da borba OVK-a za slobodu nije bila predmet suđenja.

Kurti je, govoreći zajedno sa predsjednicom Evropske komisije, naglasio da je sud jasno naveo da OVK nije bio predmet suđenja i da njihova odluka ni na koji način nema za cilj da potkopa pravdu ili legitimitet oslobodilačkog rata.

Stoga, kako je rekao, to treba više naglašavati na međunarodnom nivou.

Kurti je, međutim, izrazio zabrinutost zbog drugih zaključaka i onoga što je opisao kao stroge kazne, rekavši da očekuje da one budu ispravljene u žalbenom postupku.

– Smatramo da one sadrže činjenične, istorijske i pravne greške i očekujemo da budu ispravljene u žalbenom postupku. Pravda mora biti nepristrasna i mora biti viđena i doživljena kao nepristrasna – dodao je Kurti.

Fon der Lajen je upitana i o inicijativi za izmjenu Zakona o Specijalizovanim vijećima Kosova.

Rekla je da je na samom Kosovu da odluči o tome, ali je upozorila da je važno garantovati nezavisnost pravosuđa.

Ovu inicijativu Demokratske partije Kosova (PDK) razmatra pravna služba premijera Kurtija.

Dokument s predloženim izmjenama, između ostalog, zahtijeva da najviše kazne koje se mogu izreći budu 15 godina zatvora, kao i da osuđeni budu podložni predsjedničkom pomilovanju.

Pravni stručnjaci koji su ranije govorili za Radio Slobodna Evropa ovu inicijativu ocijenili su teško ostvarivom i postavili pitanje o stvarnom uticaju koji bi promjena mogla imati.

Kosovske nade za članstvo u Evropskoj uniji

Tokom konferencije premijer Kurti insistirao je da Kosovo „zaslužuje“ da dobije status zemlje kandidata na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

– Naravno, uvijek postoje izazovi i u ovom novom svijetu ne nedostaje novih izazova. Ali naš napredak je jasan. Gospođo predsjednice, računamo na vašu podršku da otvoreno govorite o potrebi Kosova da dobije status zemlje kandidata i da pozovete Savjet da zatraži mišljenje Komisije o našoj aplikaciji – rekao je Kurti.

Fon der Lajen je, međutim, rekla da Kosovo svoje ambicije za članstvo mora pretvoriti u jasan napredak.

– Vjerujem u budućnost Kosova u EU i znam koliko se ljudi na Kosovu osjećaju duboko evropski. Naš zadatak je da ovu težnju pretvorimo u konkretan napredak ka članstvu – rekla je.

Kosovo je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja još nema status kandidata, dok su Albanija i Crna Gora ostvarile veliki napredak i očekuju članstvo prije 2030. godine. Kosovo je zahtjev za članstvo podnijelo u decembru 2022. godine.

Međutim, duboka politička kriza posljednjih godina dodatno je otežala put Kosova, jer je zemlja tokom većeg dijela tog perioda praktično bila bez vlade s punim mandatom.

Ponovo postoji rizik od vanrednih izbora kasnije ove godine ukoliko poslanici do 6. oktobra ne izaberu novog predsjednika. To bi bili četvrti parlamentarni izbori u dvije godine.

Fon der Lajen je u četvrtak boravila na Kosovu u okviru turneje po Zapadnom Balkanu. Osim sa Kurtijem, razgovarala je i sa vršiteljkom dužnosti predsjednice Kosova Aljbuljenom Hadžiju.

Na Kosovo je došla nakon posjete Albaniji, a očekuje se da će turneju nastaviti u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Tokom ove turneje zaobišla je Srbiju i nBosnu i Hercegovinu zbog izbora koje će te dvije zemlje održati u ovom periodu.