<article>Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik proglašen je krivim u Sudu BiH, a v.d. službenog glasnika RS Miloš Lukić je oslobođen je optužbi.Dodiku je, prvostepenom presudom, izrečena kazna od godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.On je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristiana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.Lukiću se na teret stavljalo objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku RS-a.Sutkinja koja je vodila ovaj postupak je Sena Uzunović.Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) zatražilo je od Suda BiH  petogodišnju kaznu zatvora za Dodika i da mu zabrani političko djelovanje u trajanju od deset godina. Istu maksimalnu kaznu tužitelji su zatražili i za Lukića.</article>

Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik proglašen je krivim u Sudu BiH, a v.d. službenog glasnika RS Miloš Lukić je oslobođen je optužbi.
Dodiku je, prvostepenom presudom, izrečena kazna od godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
On je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristiana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.
Lukiću se na teret stavljalo objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku RS-a.
Sutkinja koja je vodila ovaj postupak je Sena Uzunović.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) zatražilo je od Suda BiH &nbsp;petogodišnju kaznu zatvora za Dodika i da mu zabrani političko djelovanje u trajanju od deset godina. Istu maksimalnu kaznu tužitelji su zatražili i za Lukića.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milorad Dodik

Republika Srpska

Sud u BiH

Svijet

Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije

Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik proglašen je krivim u Sudu BiH, a v.d. službenog glasnika RS Miloš Lukić je oslobođen je optužbi.
Dodiku je, prvostepenom presudom, izrečena kazna od godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
On je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristiana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.
Lukiću se na teret stavljalo objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku RS-a.
Sutkinja koja je vodila ovaj postupak je Sena Uzunović.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) zatražilo je od Suda BiH  petogodišnju kaznu zatvora za Dodika i da mu zabrani političko djelovanje u trajanju od deset godina. Istu maksimalnu kaznu tužitelji su zatražili i za Lukića.

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović poručio je da zatvaranje poglavlja 32 - finansijski nadzor potvrđuje odgovornu politiku Crne Gore i njenu posvećenost jačanju institucija.
- Zatvaranjem ovog poglavlja, Crna Gora pokazuje da vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate koji jačaju institucij - dodao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, ovo je još jedna jasna poruka da Crna Gora ide naprijed odlučno, sigurno i u interesu svojih građana.

Ivanović: Crna Gora vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate

Strahuje se da su stotine ljudi poginule ili nestale nakon pokušaja prelaska Sredozemnog mora, a u posljednjih deset dana prijavljeno je više brodoloma nakon perioda lošeg vremena, saopštila je u ponedjeljak Agencija Ujedinjenih nacija za migracije.
- Konačan broj žrtava mogao bi biti znatno veći, što je oštar podsjetnik da ova ruta ostaje najsmrtonosniji migracijski koridor na svijetu - saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Potvrđeno je da su tri osobe, uključujući djevojčice bliznakinje stare oko godinu dana, stradale na Lampedusi u Italiji, nakon operacije potrage i spašavanja broda koji je isplovio iz Sfaksa u Tunisu, navodi IOM. Prema riječima njihove majke iz Gvineje, koja je preživjela, djevojčice su preminule od hipotermije. Jedan muškarac je takođe umro od istog uzroka, dodaje se u saopštenju.
Preživjeli sa istog broda kazali su da je u isto vrijeme isplovio i drugi brod, ali da nikada nije stigao na odredište te da njegova sudbina ostaje nepoznata, saopštio je IOM.
Prema podacima IOM-a, tokom proteklih deset dana, usljed snažne mediteranske oluje izazvane ciklonom Hari, vjeruje se da je nestalo više plovila, a stotine ljudi vode se kao nestale. Potrage su dodatno otežane zbog loših vremenskih uslova.
Agencija provjerava i iskaz preživjelog sa drugog broda, kojeg je spasio komercijalni brod u blizini Malte, o brodolomu u kojem je najmanje 50 ljudi nestalo ili stradalo. Odvojeno, strahuje se da je 51 osoba poginula nakon brodoloma kod Tobruka u Libiji, saopštio je IOM.

Strahuje se da su stotine ljudi nestale ili poginule pokušavajući preći Sredozemno more prethodnih deset dana

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, i funkcioner DNP-a Milun Zogović kazao je u emisiji "Naglas" na TVCG da pitanja normiranja srpskog jezika kao službenog, pitanja izmjena i dopuna zakona o državljanstvu, te zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava za DNP nikad nijesu gubila na značaju i aktuelnosti.
On je hronolški obuhvatio niz događaja u prošlosti, podsjećajući da nakon što su predstavnici Vlade Crne Gore u UN podržali usvajanje Rezolucije u Srebrenici, DNP je tražila usvajanje Rezolucije o Jasenovcu i tražila od većine da se otvori dijalog o "srpskom" pitanju.
- Nakon toga došlo je do rekonstrukcije vlade, i ja sam u emisiji "Budimo budni" na TVCG, prošle godine otvorio ova pitanja - istakao je Zogović.
Kaže da Knežević i dalje smatra da je "dio Vlade krvav".
Zogović kaže da bi DNP i da nije bilo Botuna otvorila identitetska pitanja, jer je to najavljeno i ranije.
- Knežević je predložio izlazak iz Vlade. Mi smo donijeli odluku da damo šansu dijalogu, i inicijativi. Ako bude negativnog odgovora na tu inciijativu, naš odgovor će biti izlazak iz Vlasti, i tu neće imati mjesta priči da Milan Knežević nije održao riječ - istakao je Zogović.
Govoreći o akciji policije u Botunu, krajem prošle godine, Zogović kaže da je sva Crna Gora gledala "traumatične" scene iz tog sela.
- Pitanje je ko je donio odluku da policija reaguje, posebno imajući u vidu da su građani Crne Gore blokirali puteve, u nekim slučajevima i po nekoliko mjeseci. U Botunu je uhapšeno 50 mještana. Možete zamisliti kako bi se situacija odvijala da su kojim slučajem Botunjani pružali aktivni otpor - istakao je Zogović.
Zogović je stava da se mora ispoštovati demokratska volja mještana Zete.
- Gospodin Saša Mujović je bio u Zeti, sa Vladimirom Bulatovićem i Mihailom Asanovićem, i građanima Botuna obećao, da se kolektor neće graditi u Botunu - istakao je Zogović, i upitao Mujovića kada je tačno, i zašto promijenio taj stav...
Nakon što na ova pitanja odgovori, gospodin Mujović i mještani Botuna treba da sjednu da razgovaraju, uz napomenu da isključivost nije dobra ni za jednu ni za drugu stranu.

Zogović: Knežević i dalje smatra da je dio Vlade "krvav", ako odgovor bude negativan, izlazimo iz Vlade

Poglavlje 32 bavi se finansijskim nadzorom koji sprovodi državna unutrašnja revizija, a odnosi se prvenstveno na praćenje realizacije budžetskih sredstava – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, novinarka Jadranka Rabrenović.
Zatvaranje Poglavlja 32 odnosi se na finansijski nadzor, što, kako navodi Rabrenović, podrazumijeva jaku unutrašnju kontrolu, a to do sada u Crnoj Gori, kada je riječ o unutrašnjoj reviziji, nije bio slučaj, pa su rezultati bili porazni.
Dodaje da je suština unutrašnje revizije praćenje efikasnog trošenja budžetskih sredstava, po čemu se državna revizija razlikuje od komercijalne.
- Treba jačati eksternu reviziju, prije svega Državnu revizorsku instituciju. Treba voditi računa da se ne zloupotrebljavaju evropski fondovi, da nam se ne bi desilo kao u Hrvatskoj da nam dvije trećine ministara hapsi Europol. Na kraju, posljednja stvar koju podrazumijeva to poglavlje je zabrana falsifikovanja euro novčanica. Jako je bitna unutrašnja kontrola, unutrašnja revizija, koju su do sada sve institucije i veća preduzeća izbjegavala - rekla je Rabrenović.
Rabrenović navodi da je Zakonom o unutrašnjoj reviziji određeno da cijeli proces bude pod ingerencijom Ministarstva finansija – od licenciranja revizora do različitih savjeta za reviziju.
Ističe da je svako zatvaranje poglavlja korak bliže Evropskoj uniji, što je veliki benefit za građane Crne Gore koji su, kako kaže, u nadpolovičnom procentu zainteresovani za proces pristupanja Evropskoj uniji.
- Doduše, u Crnoj Gori postoji dosta jaka politička struja koja već pokazuje na različite načine da ne smatra da bi Crna Gora trebalo da uđe sama u Evropsku uniju, već da bi možda mogla da uđe zajedno sa još nekim. Međutim, i dalje imamo nadpolovičnu zainteresovanost građana Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, tako da dovođenje u red javnih finansija i kontrola trošenja evropskog novca definitivno donose benefite građanima - istakla je Rabrenović.
Smatra da su fiskalni programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bili u skladu sa EU direktivama, te podsjeća da su i druge evropske države postupale slično, poput Hrvatske, koja je naglo povećala minimalnu i prosječnu penziju, kao i minimalnu i prosječnu zaradu, na način sličan onome koji je primijenjen u Crnoj Gori.
Rabrenović navodi da je u drugim evropskim zemljama praksa godišnje usklađivanje plata sa stopom inflacije ili, kako kaže, da određene struke dobiju povećanje kroz dogovor sa zaposlenima.
- Ove godine u Njemačkoj, koja je posebno osjetila krizu izazvanu Trampovom politikom, nije bilo većih povećanja plata osim onih u skladu sa inflacijom – sve plate su povećane za tri odsto, jer je takva bila inflacija. A mi nijesmo pratili te tokove. Iako smo imali benefite – zaduživanje i emitovanje obveznica, što je bilo omogućeno politikom Evropske centralne banke i upumpavanjem novca – to se nije odrazilo na građane. Zato su Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bile iznuđene mjere koje su se morale sprovesti - naglasila je Rabrenović.
Kaže da je već glomazna administracija dodatno uvećana, što, prema njenim riječima, ne bi mogla da izdrži ni mnogo bogatija država, jer se zapošljavaju partijski kadrovi, a isplaćuju se i funkcionerske naknade čak i godinu dana nakon prestanka funkcije.
Dodaje da je to naročito izraženo zbog velikog broja partija u Vladi, te da se političari trude da što više, kako kaže, uzmu i za sebe i za partiju, iako su to sredstva svih građana.
- Evo, ovi iz DNP-a najavljuju izlazak iz Vlade, ali ćemo im opet morati isplaćivati plate, kao i onima iz gradske vlasti, još godinu dana. Kao prvo, te zakone treba mijenjati - poručila je Rabrenović.
Podsjeća da se zakoni koji se brzo usvajaju u Skupštini često kasnije mijenjaju podzakonskim aktima, te da se takvom praksom Crna Gora ne približava Evropskoj uniji, već postoji opasnost da se i zatvorena poglavlja, zbog neimplementacije, ponovo otvore.
- Ova administracija je čak ažurnija u prihvatanju evropskih propisa od prethodne, ali ukoliko se oni ne budu primjenjivali, poglavlja mogu ponovo biti otvorena. Ne bismo smjeli da budemo u tom riziku. Ne znam koliko su konstituenti ove vlasti toga svjesni i koliko je svima njima zaista stalo da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Trenutno smo u opasnoj situaciji. Smatram da bi Crnoj Gori bilo najbolje u Evropskoj uniji – ona se od svih republika bivše Jugoslavije najbolje snalazila u zajedničkoj državi, dok su druge bile nezadovoljne iz različitih razloga. Crnogorcima je bilo dobro, i vjerujem da bi se jednako dobro snašli i u Evropskoj uniji - zaključila je Rabrenović.

Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije

Tagovi

Ivanović: Crna Gora vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate

Strahuje se da su stotine ljudi nestale ili poginule pokušavajući preći Sredozemno more prethodnih deset dana

Zogović: Knežević i dalje smatra da je dio Vlade "krvav", ako odgovor bude negativan, izlazimo iz Vlade

Rabrenović: Nije svim konstituentima vlasti stalo da Crna Gora uđe sama u EU i to je opasna situacija

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO