Danska bijesna na Trampa: "Događa se ozbiljna eskalacija"

Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da imenuje Džefa Lendrija, guvernera Luizijane, za posebnog izaslanika za Grenland izazvala je oštru reakciju Danske, koja je taj potez nazvala „potpuno neprihvatljivim“. Ovim imenovanjem ponovo su oživjele napetosti između dvije države zbog američkih ambicija da preuzmu kontrolu nad strateški važnim arktičkim ostrvom.

Tramp ne odustaje od Grenlanda

Džef Lendri, guvernera Luizijane i odani Trampov saveznik, preuzeće novu, dobrovoljnu ulogu. Lendri je naglasio da ga nova dužnost „ni na koji način“ neće ometati u obavljanju guvernerskih poslova. 

- Čast mi je da vam služim na ovoj volonterskoj poziciji kako bi Grenland postao dio SAD-a - napisao je na društvenoj mreži X.

Njegovo imenovanje ponovo je podstaklo zabrinutost u Danskoj zbog Trampovih namjera. Američki predsjednik izjavio je da „Džef razumije koliko je Grenland ključan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unaprijediti interese naše zemlje za bezbjednost, zaštitu i opstanak naših saveznika, pa čak i svijeta“.

Tramp je više puta isticao želju za preuzimanjem Grenlanda zbog njegovog geopolitičkog položaja, zaliha nafte i gasa, kao i neiskorišćenog mineralnog bogatstva koje analitička organizacija American Action Forum procjenjuje na oko 186 milijardi dolara.

„Potpuno neprihvatljivo“

Grenland je zvanično dio Kraljevine Danske, s visokim stepenom autonomije, ali su spoljna i bezbjednosna politika u nadležnosti Kopenhagena. Danski ministar vanjskih poslova, Lars Lok Rasmusen, opisao je Lendrijevo imenovanje kao „potpuno neprihvatljivo“ i na razgovor pozvao američkog ambasadora Ken Haveri.

- Postoji ambasador Kraljevine Danske i on je osoba s kojom imamo odnose. Dakle, kada Tramp iznenada pošalje posebnog izaslanika, to je nešto što me veoma uznemirava - kazao je Rasmusen.

Na pitanje da li ovaj potez smatra eskalacijom, Rasmusen je odgovorio „apsolutno“, dodajući da je Danska „neumorno radila kroz sve diplomatske kanale“ kako bi izbjegla ovakav scenario.

- Sve dok imamo kraljevinu u Danskoj koja se sastoji od Danske, Farskih Ostrva i Grenlanda, ne možemo prihvatiti da postoje oni koji potkopavaju naš suverenitet - dodao je on.

Ovo nije prvi put da Trampove ambicije prema Grenlandu izazivaju diplomatske krize. Tokom svog prvog mandata, 2019. godine, otkazao je državnu posjetu Danskoj nakon što je Kopenhagen odbio njegovu ponudu za kupovinu ostrva.

U maju ove godine izjavio je da ne bi isključio ni upotrebu vojne sile za aneksiju. Američki potpredsjednik Džej di Vens, koji je u martu posjetio američku vojnu bazu na Grenlandu, rekao je da vjeruje kako se „može postići dogovor“.

Danska imenovala SAD prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti

Džef Lendri, koji je prošle godine postao guverner Luizijane, vojni je veteran i bivši državni tužilac. Njegov mandat obilježile su kontroverze, uključujući pokušaje zabrane građanske neposlušnosti na univerzitetskim protestima, ograničavanje pristupa knjigama s LGBT tematikom u bibliotekama i nametanje obaveze isticanja Deset zapovijesti u svim učionicama.

Najnovija godišnja procjena danskih obavještajnih službi ovog mjeseca imenovala je SAD kao jednu od prijetnji nacionalnoj bezbjednosti. U izvještaju se navodi da SAD „koristi svoju ekonomsku i tehnološku snagu kao sredstvo moći, uključujući i protiv saveznika i partnera“.

Arktik je identifikovan kao područje rastuće strateške važnosti i poprište sve veće konkurencije između SAD-a, Rusije i Kine. Podsjećamo da je Kopenhagen u avgustu pozvao na razgovor američkog otpravnika poslova zbog navodne kampanje uticaja na proameričko javno mnjenje na Grenlandu.

Grenlandska perspektiva

Danske bezbjednosne službe budno prate razvoj događaja u Bijeloj kući. 

- Mislim da je to dugoročna američka strategija preuzimanja Grenlanda - izjavila je Džuli Rejdemaker, bivša savjetnica grenlandske vlade. 

Ona je za dansku javnu televiziju DR rekla da ne vjeruje da će Trump uspjeti da ubijedi Grenlanđane da postanu dio SAD-a.

- Mislim da američka strana pogrešno procjenjuje kulturu na Grenlandu. Kao Grenlanđanin, navikli ste na pokušaje spoljnog uticaja, ali na Grenlandu ljudi žele sami da odlučuju o svojoj zemlji, jeziku i kulturi - istakla je ona.

Na pitanje kakav bi savjet dala grenlandskoj vladi, odgovorila je: „Vjerujem da Grenland mora biti veoma svjestan potrebe da bude proaktivan i da stalno postavlja dnevni red i oblikuje sopstvene jasne politike, kako bi fokus na Grenlandu koristio i Grenlanđanima.“