<article>Nije Crna Gora Bećir Vuković, četništvo i Andrija Mandić - Crna Gora je kultura i Miloš Karadaglić, poručio je Ivan Vujović, predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza.Vujović je kazao da su nagrade najbolja slika rupe u koju smo upali.- Surova analogija - 93. je nagrađen ratni zločinac Karadžić, a 2025. njegov sljedbenik Bećir Vuković - napisao je Vujović na mreži X.Prema njegovim riječima, to je pravi skener kuda ide društvo, a ne štrikovi i papagajska lažna EU zaklinjanja.- Ali ima nade, jer ipak ima ljudi od integriteta - zaključio je Vujović.</article>

Nije Crna Gora Bećir Vuković, četništvo i Andrija Mandić - Crna Gora je kultura i Miloš Karadaglić, poručio je Ivan Vujović, predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza.
Vujović je kazao da su nagrade najbolja slika rupe u koju smo upali.
- Surova analogija - 93. je nagrađen ratni zločinac Karadžić, a 2025. njegov sljedbenik Bećir Vuković - napisao je Vujović na mreži X.
Prema njegovim riječima, to je pravi skener kuda ide društvo, a ne štrikovi i papagajska lažna EU zaklinjanja.
- Ali ima nade, jer ipak ima ljudi od integriteta - zaključio je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ivan Vujović

Trinaestojulska nagrada

Miloš Karadaglić

Bećir Vuković

Politika

Vujović: Nije Crna Gora Bećir Vuković, četništvo i Mandić - Crna Gora je kultura i Karadaglić

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Stiv Vitkof, obišao je centre za distribuciju pomoći u Gazi, koje vodi organizacija podržana od SAD-a i Izraela.
Njegova posjeta danas dogodila se nakon što je Kancelarija za ljudska prava Ujedinjenih nacija saopštila da su izraelske snage ubijale gladne Palestince koji su čekali pomoć.
Takođe, ova posjeta se dogodila u isto vrijeme kada je objavljen izvještaj međunarodne organizacije za ljudska prava Human Rights Watch (HRW), koja je takođe optužila izraelske snage za „redovno krvoproliće“ u blizini centara za pomoć koje vodi organizacija podržana od strane SAD-a i Izraela.
Kancelarija UN-a za ljudska prava na palestinskim teritorijama saopštila je da je od 27. maja najmanje 1.373 osobe ubijeno dok su pokušavale da dobiju pomoć u Gazi — 105 od njih samo u posljednja dva dana jula.
Američki ambasador u Izraelu, Majk Hakabi, napisao je na mreži X da su on i Vitkof posjetili Gazu kako bi „saznali istinu“ o centrima za distribuciju pomoći koje vodi Humanitarna fondacija za Gazu (GHF).
- Informisani smo od izraelske vojske i razgovarali smo s ljudima na terenu. GHF pruža više od milion obroka dnevno - rekao je Hakabi.
On je dodao da Hamas – palestinska grupa koju su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom – „mrzi GHF jer daje ljudima hranu i ne dozvoljava da Hamas tu hranu ukrade“.
GHF je započeo s radom u Gazi nakon što je Izrael krajem maja ublažio blokadu nad palestinskom teritorijom.
Dan ranije, Vitkof je boravio u Izraelu, gdje je razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom. Razgovarali su o tome kako okončati 22-mjesečni rat, kako dostaviti više pomoći Palestincima i kako osloboditi taoce koje drži Hamas.
Netanjahu je obećao da će uništiti Hamas i osloboditi taoce, ali je pod velikim međunarodnim pritiskom da okonča rat koji je izazvao ogromna razaranja u Gazi i veliki broj žrtava.
Rat u Gazi je počeo 7. oktobra 2023. godine, kada su radikali Hamasa napali jug Izraela, ubivši oko 1.200 osoba i oteli oko 250 drugih. Vjeruje se da se oko 50 osoba još uvijek drži u Gazi, dok su ostali oslobođeni u prethodnim sporazumima o prekidu vatre.
Kao posljedica izraelske ofanzive, u Gazi je od početka rata ubijeno više od 60.000 osoba, saopštilo je Ministarstvo zdravstva, koje procjenjuje da su većina žrtava žene i djeca. Ipak, ovo ministarstvo u svojim podacima o žrtvama ne pravi razliku između civila i boraca Hamasa.

Američki izaslanik Vitkof posjetio centre za distribuciju pomoći u Gazi

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da je usvajanje novog Zakona o igrama na sreću, koji je donijet nakon dvadeset godina, jasan znak da država ima snagu i volju da uredi ovu oblast. Javne politike se stvaraju transparentno, u interesu građana, privrede i države, sa akcentom na zdravlje i dobrobit svih, a posebno mladih, poručio je Vuković.
Najvažnije, ističe Vuković, ovaj zakon štiti zdravlje građana.
- Ograničavamo dostupnost igara na sreću onima koji su najranjiviji, suzbijamo zavisnost i štetne društvene posljedice, a institucije konačno dobijaju alate da djeluju preventivno i odgovorno - rekao je Vuković.
On kaže da ovim zakonom stvaramo bezbjedno i ugledno okruženje, oslobođeno finansijskog kriminala i spremno za održiv i odgovoran razvoj.
- Uvodimo red u oblast oglašavanja - više neće biti mjesta za reklame koje obmanjuju građane lažnim poklonima i brzom zaradom. Posebnu pažnju posvetili smo zaštiti mladih i stavili jasnu zabranu maloljetničkog klađenja - istakao je Vuković.
Naglašava da je povećana minimalna udaljenost kladionica od škola, a prvi put se jasno definiše šta su obrazovne ustanove.
- Zaštita maloljetnika i prevencija zavisnosti od kockanja su prioritet, jer je to ozbiljan javnozdravstveni problem koji posebno pogađa najranjivije. Internet klađenje sada je pod većom kontrolom - kroz obaveznu identifikaciju i digitalni nadzor, sprječavamo zloupotrebe, dijeljenje naloga i pratimo tok novca. Time činimo sektor manje ranjivim na pranje novca i druge zloupotrebe - kaže Vuković.
On naglašava da nije riječ o reformi na papiru.
- Ovo je stvaran iskorak - jačamo digitalni nadzor, uvodimo kontrolu nad online klađenjem, štitimo maloljetnike i odlučno se borimo protiv sive ekonomije i finansiranja terorizma. Tim Ministarstva finansija nastavlja da radi odlučno, odgovorno - i u vašem interesu - poručio je Vuković.

Vuković: Novi Zakon o igrama jasno zabranjuje maloljetničko klađenje

U Beranama je svečano otvorena adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (ZHMPCG).&nbsp;
Za adaptaciju i nabavku medicinske opreme opredijeljeno je 140.000 eura iz kapitalnog budžeta.&nbsp;
Događaju su prisustvovali ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuk Niković, pomoćnik direktora dr Miloš Šaponjić i predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac.
- Na ovaj način su stvoreni uslovi za bržu dijagnostiku i efikasniju urgentnu intervenciju, posebno kod hitnih stanja poput srčanih udara i teških trauma - rekao je Šimun tom prilikom.
Ova jedinica je, prema njegovim riječima, sada dio jedinstvenog tehnički unapređenog sistema koji obuhvata 24 jedinice hitne pomoći Crne Gore koji se intenzivno razvija od 2021. godine.
- Zahvaljujući viziji i posvećenosti tima Zavoda za hitnu medicinsku pomoć na čelu sa direktorom, dr Vukom Nikovićem u protekle četiri godine uloženo je preko 6.000.000 eura u modernizaciju sistema hitne pomoći. Tako smo danas u prilici da govorimo o sistemu koji koristi telemedicinu i umrežene EKG aparate, uvodi laboratorijsku i ultrazvučnu dijagnostiku, ima savremenu GPS kontrolu voznog parka, digitalizovane arhive i evidencije opreme - istakao je Šimun.
Uvodi se, kaže, trijažni sistem prijema pacijenata i sistem za snimanje poziva na broj 124.
- Te po prvi put omogućava pristup modernim protokolima kao što je STEMI mreža za hitnu intervenciju kod infarkta miokarda uz sale za koronografiju u Podgorici i ovdje u Beranama - naveo je Šimun.
Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac poručio je da su oni pokazali snažnu društvenu odgovornost donirajući novčana sredstva u iznosu od 10.941 euro za nabavku ultrazvučnog aparata i videolaringoskopa.
- Ova donacija nije samo podrška, već je i zalaganje Opštine Berane za kvalitetniju zdravstvenu zaštitu naših građana. Ove godine smo prvi put u saradnji sa direktorom Kliničko bolničkog centra, gospodinom Magdelinićem relizovali donaciju za smještaj medicinskog osoblja koje dolazi van teritorije opštine Berane da pruža medicinske usluge našem stanovništvu, tako da će Opština Berane nastaviti da pruža podršku kompletnom medicinskom sektoru u Beranama, nezavisno hoće li to biti Hitna pomoć, Dom zdravlja, Kliničko bolnički centar - rekao je on.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuk Niković izrazio je zadovoljstvo što nakon adaptiranja jedinica Zavoda na primorju, fokus stavljaju na unapređenje uslova u jedinicama hitne pomoći na sjeveru.
- Danas smo otvorili 17. adaptiranu jedinicu hitne medicinske pomoći u Crnoj Gori. Prošle nedjelje smo završili otvaranje adaptiranih jedinica na jugu, krenuli smo da završavamo i sjever, u centru smo određene stvari već završili i nadamo se da ćemo u narednom periodu imati i novu zgradu Hitne medicinske pomoći. Činjenica je da se nalazimo na istom zadatku, da smo 2021. godine zatekli devastirane ustanove, da su ljudi radili u veoma lošim uslovima. Naša težnja je da se vrati dostojanstvo struci, a vraćanjem dostojanstva struci nadam se da ćemo na veći nivo podići i zdravstveni sistem - kazao je Niković.
Skrenuo je pažnju na važnost ulaganja u hitnu medicinsku pomoć i primarnu zdravstvenu zaštitu.
- U jeku je ljetnja turistička sezona i mi na dan imamo preko 600 pregleda na nivou države i naše sve ekipe su spremne da odgovore veoma odgovornom zadatku i stresnom poslu. Nadam se da se ubrzo vidimo u 18. i 19. adaptiranoj jedinici, do kraja godine ćemo imati 20 renoviranih i umreženih jedinica hitne pomoći. Devastiran sistem dovesti na nivo koji će ljekaru vratiti dostojanstvo nije nimalo jednostavan zadataka. Nadam se da će zaposleni korištenjem određene tehnologije koju planiramo da implementiramo do kraja oktobra napokon raditi u ustanovi koja će da dostigne ili u nekim segmentima prestigne segmente savremene medicine - naveo je direktor ZHMPCG.

Opština Berane dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Zbog povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini Crne Gore na doradu i ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti, saopšteno je iz njegovog Kabineta.&nbsp;
U obrazloženju odluke navodi se da su pojedine odredbe ovog zakona, a naročito član 12 stav 3, u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, Zakonom o poreskoj administraciji i Zakonom o zaštiti konkurencije.
- Predložene izmjene omogućavaju jedinicama lokalne samouprave da samostalno određuju iznos poreskih olakšica za poljoprivredne proizvođače, što dovodi do narušavanja načela ustavne jednakosti i stvaranja neravnopravnog položaja između proizvođača iz različitih opština. Na primjer, kada bi u opštini Berane, lokalna uprava uvela poresku olakšicu od 90%, a u Tivtu za svega 20%, jasno je stvaranje nejednakosti za poljoprivrednike i to isključivo na osnovu mjesta prebivališta – navodi se u saopštenju.
U obrazloženju se posebno ukazuje na član 142 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi u isključivu nadležnost lokalnih samouprava. Time se, kako se navodi, krši princip jedinstvenog ekonomskog prostora, kao i ustavna garancija slobodnog tržišta i konkurencije iz članova 139 i 140 Ustava. Ova ustavna pravila garantuju da se ekonomski ambijent i poreska pravila ne smiju razlikovati od opštine do opštine, jer bi to dovelo do direktne diskriminacije građana i poljoprivrednih proizvođača po mjestu boravka.
- Važeći zakon propisuje obavezno umanjenje poreske stope od 70% za sve registrovane poljoprivredne proizvođače. Tako je obezbijeđen jednak tretman na teritoriji cijele Crne Gore. Očigledno je protivustavno povratno dejstvo ovog zakona kroz uvođenje novog člana 28b, što je u direktnoj suprotnosti sa članom 113 Zakona o poreskoj administraciji, koji propisuje da poreski propisi mogu imati retroaktivno dejstvo samo u izuzetnim slučajevima javnog interesa, što u ovom slučaju ne postoji. Na primjer, ako bi zakon stupio na snagu u avgustu 2025., ali se primjenjivao na cijelu kalendarsku godinu, poljoprivrednici bi mogli biti obavezani da doplate porez unazad, iako su obaveze već izmirili po važećem zakonu. Takvo rješenje pravno je neodrživo i dodatno narušava princip pravne sigurnosti – navode iz Milatovićevog Kabineta.
Dodaju da je još jedan razlog za vraćanje zakona na doradu je da bi usvajanje ovakvh izmjena moglo imati negativne posljedice po oko 22.000 registrovanih poljoprivrednih proizvođača, koji bi ostali bez garantovanih poreskih olakšica.&nbsp;
- Na primjer, poljoprivrednik iz Danilovgrada, koji je do sada plaćao porez umanjen za 70%, mogao bi, po odluci lokalne vlasti, plaćati porez sa svega 20% umanjenja, čime bi njegovo godišnje poresko zaduženje bilo 3,5 puta veće nego do sada. U slučaju da Ustavni sud Crne Gore naknadno proglasi zakon neustavnim, jedinice lokalne samouprave bile bi u obavezi da vrate višak naplaćenog poreza, ili da naknadno naplate poreza u slučaju da je lokalna olakšica bila suprotna Ustavu – navodi se u saopštenju.
Iz Milatovićevog Kabineta navode još jedan primjer. Ako opština Nikšić poveća porez za poljoprivrednike na osnovu novih ovlašćenja, a zakon se kasnije ukine, lokalna uprava moraće da vrati preplaćeni iznos svim obveznicima, uključujući i zakonsku kamatu. Suprotno tome, ako opština Bar odluči da umanji porez za 90%, a zakon naknadno bude oboren, građani bi morali retroaktivno da doplate porez koji nije naplaćen, što znači da bi ljudi koji su računali na poresku olakšicu morali odjednom da nadoknade razliku, zajedno s kamatom, što bi za mnoga domaćinstva predstavljalo ozbiljan finansijski udar.
- Ovakva pravna neizvjesnost dodatno bi narušila povjerenje građana u poreski sistem i fiskalnu politiku države, te stavila u pitanje odgovorno upravljanje javnim sredstvima. Predsjednik Milatović odlukom da vrati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti na doradu, nastavlja borbu za Crnu Goru u kojoj se poreski sistem ne prilagođava političkoj volji, već štiti javni interes, sigurnost građana i stabilnost lokalnih budžeta. U vremenu kada je svakom proizvođaču važan svaki euro, država mora da garantuje predvidivost, a ne da eksperimentiše sa pravima građana – zaključuje se u saopštenju.

Milatović vratio Parlamentu Zakon o porezu na nepokretnosti

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Vujović: Nije Crna Gora Bećir Vuković, četništvo i Mandić - Crna Gora je kultura i Karadaglić

Tagovi

Zaboravili ste lozinku?

Komentari

Napiši novi komentar

Američki izaslanik Vitkof posjetio centre za distribuciju pomoći u Gazi

Vuković: Novi Zakon o igrama jasno zabranjuje maloljetničko klađenje

Opština Berane dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Milatović vratio Parlamentu Zakon o porezu na nepokretnosti

PRATITE TVe UŽIVO