Predstavnik Evropskog saveza ističe da skupštinska manjina na čelu sa Andrijom Mandićem ne poštuje Ustav i Poslovnik

Stanić: Za prvo jesenje zasijedanje Skupštine Crne Gore na Cetinju jedino nedostaje restoran, očigledno potreban vladajućoj većini

Radi se o čistoj političkoj odluci Andrije Mandića da se ne pojavljuje na Cetinju. Očigledno ima neke svoje razloge, u koje ne bih ulazio, ali jasno je da skupštinska manjina na čelu sa Andrijom Mandićem – pošto bih tako zvao dok se ne bude izjašnjavalo o njegovoj smjeni – izbjegava ono što su ustavne obaveze Skupštine Crne Gore. Prvo redovno zasijedanje u toku jeseni i proljeća održava se na Cetinju. Oni jednostavno ne poštuju Ustav i Poslovnik o radu Skupštine Crne Gore

Mirko Stanić (Foto: TV E - stop kadar)
Mirko Stanić (Foto: TV E - stop kadar)

Ne postoje tehničke smetnje da se prvo jesenje zasijedanje Skupštine Crne Gore održi na Cetinju, jer se u istoj sali održavaju sjednice Skupštine Prijestonice Cetinje. Jedino nedostaje skupštinski restoran, koji je očigledno potreban poslanicima vladajuće većine, dok sve ostalo funkcioniše – ocijenio je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 Sata“ na Televiziji E, potpredsjednik Skupštine Prijestonice Cetinje i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.

Sjednica Skupštine Crne Gore trebalo bi da bude održana u Prijestonici, međutim, predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da nema tehničkih uslova da se sjednica održi u zgradi Skupštine Prijestonice.

Stanić ističe da je riječ o sali Skupštine Prijestonice Cetinje u kojoj su sva tehnika i ostali elementi uredno funkcionisali na protekloj sjednici, a ista ta tehnika koristi se i za sjednice Skupštine Crne Gore.

- Radi se o čistoj političkoj odluci Andrije Mandića da se ne pojavljuje na Cetinju. Očigledno ima neke svoje razloge, u koje ne bih ulazio, ali jasno je da skupštinska manjina na čelu sa Andrijom Mandićem – pošto bih tako zvao dok se ne bude izjašnjavalo o njegovoj smjeni – izbjegava ono što su ustavne obaveze Skupštine Crne Gore. Prvo redovno zasijedanje u toku jeseni i proljeća održava se na Cetinju. Oni jednostavno ne poštuju Ustav i Poslovnik o radu Skupštine Crne Gore - rekao je Stanić.

Podsjeća da je Prijestonica Cetinje donijela skupštinsku odluku kojom je Andrija Mandić dužan da se izvini građanima Prijestonice za sve neutemeljene optužbe koje je iznio na račun Cetinja, Cetinjana i predstavnika lokalnog parlamenta.

- Ta odluka je jednoglasno usvojena u lokalnom parlamentu od strane svih odbornika, ali to ne mijenja činjenicu da je Andrija Mandić prolazni predsjednik Skupštine, da je ovaj vrlo loš saziv Skupštine takođe prolazan, a da je ustavna kategorija održavanja sjednice Skupštine Crne Gore na Cetinju ona koja će se morati poštovati - istakao je Stanić.

Zbog veličanja ratnog zločinca saslušani su lider DNP-a Milan Knežević i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji su poručili da je za njih Ratko Mladić heroj. Tužilaštvo i sudovi bi, kaže Stanić, trebalo da dovedu proces do kraja.

Kaže da se često javljaju pravne dileme u vezi sa slobodom govora, odnosno o tome gdje je granica između slobode govora i, kako dodaje, veličanja ratnih zločina i ratnih zločinaca, zbog čega će Evropski savez uputiti prijedlog za izmjenu Krivičnog zakonika.

- Evropski savez će u skupštinsku proceduru uputiti prijedlog za izmjenu Krivičnog zakonika kojim će se ovo taksativno navesti kao krivična djela. Tužilaštvo je i sada, po članu 383, pokrenulo postupak, ali se definitivno treba precizirati šta je sloboda govora, a šta je javna pohvala ratnom zločincu ili želja da se ratni zločinac predstavi kao heroj - naglasio je Stanić.

Crnu Goru u Evropsku uniju uvešće, poručuje Stanić, one političke snage koje će biti temeljno evropske jer to ne mogu učiniti snage čijim je liderima zabranjen ulazak u zemlje članice EU.

- Krizu u državi ne izaziva opozicija, krizu u državi konstantno izaziva vlast. Prošle godine to je bilo sa spomenikom, takođe ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ove godine je kriza izazvana odnosom prema ratnom zločincu Ratku Mladiću. Imali smo krizu u Botunu, imali smo brojne druge krize koje je izazivala vlast. Krizu i zaustavljanje evropskog puta, odnosno stavljanje klipova u točkove ulaska Crne Gore u EU, izazivaju isključivo djelovi vlasti ili čitava vlast. Tako da će čitava ta vlast morati biti smijenjena na izborima 13. juna iduće godine, a Crnu Goru u EU treba da uvedu one snage koje nemaju dileme oko toga kakav karakter ove države treba da bude - poručio je Stanić.

Iako iz Brisela pozivaju na političko jedinstvo kako bi se proces pridruživanja priveo kraju, Stanić poručuje da je „loptica“ uvijek kod onih koji su na poziciji vlasti, jer manjina ne može biti odgovorna za postupke većine.

- Ako imate situaciju da imate predsjednika Skupštine koji zaključa Skupštinu Crne Gore kada se glasa o njegovoj smjeni, izvuče kartice poslanicima za koje sam siguran da mogu glasati za ili protiv njega, odnosno krije se od želje 39 poslanika koji se pojave u toj sali, uz još jednog koji je bio u hodniku čekajući 41, onda je jasno da imate tu želju da se pobjegne od rasprave o sopstvenoj odgovornosti i ključnom zaustavljanju evropskog puta. Imate predsjednika Skupštine koji ne smije zakazati glasanje o svom mandatu, pa kako očekujete da taj predsjednik Skupštine bude kredibilan da predstavlja Crnu Goru negdje u inostranstvu - istakao je Stanić.

Komentarišući novi ekonomski program Vlade „Euro model“, Stanić kaže da je najveći rizik to što se o tom modelu nije izjasnio ministar finansija. Dodaje da su uzeti najgori elementi komunističkog sistema, prema kojima država propisuje plate privatnom sektoru, ali i, kako kaže, najgori elementi neoliberalizma ukidanjem doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje.

- Ako predlažete nešto iz oblasti finansija, a da ministar finansija o tome pojma nema, onda sam ja kao građanin dovoljno zabrinut za kvalitet tog prijedloga. Ne možete administrativno odlučiti da ste bogati, jer zašto onda limitirati na 1.400 eura, a ne na 5.400 eura? Zašto ne bi to bila minimalna plata - rekao je Stanić.

Poslanik PES-a Gordan Stojović predložio je da se deficit radne snage riješi dolaskom 50.000 radnika iz Bangladeša. Sporno je, poručuje Stanić, što se tržištem rada bavi poslanik iz Odbora za međunarodne odnose.

- Imamo jednog poslanika koji pođe na neko putovanje, da vrlo neodgovornu izjavu koja je prenijeta u medijima i ona nije onakva kakvom je pokušao kasnije da je predstavi. Tamo se pozvao na međudržavni sporazum između Bangladeša i Crne Gore o radnicima. Prvo – da li mi imamo potrebu za 50.000 radnika u Crnoj Gori? Nijesam baš siguran da je ta brojka realna. U zemlji u kojoj ima 250.000 zaposlenih, ako ima problem sa 50.000 radnika, onda ekonomija ne bi trebalo da postoji. Ako je svako šesto radno mjesto nepopunjeno - zaključio je Stanić.

Programska šema

19:00 – 20:00
24 SATAINFORMATIVA
20:00 – 21:00
LEXEMISIJA
21:00 – 22:00
LUDA KUCAEMISIJA
22:00 – 23:00
SJENKEEMISIJA
23:00 – 00:00
GRAĐANSKI UGAOEMISIJA
00:00 – 02:00
BUDILNIKEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.