Skupština ponovo o zakonima o unutrašnjim poslovima i ANB-u: Brisel upozorio, opozicija prijeti Ustavnim sudom

Crnogorski poslanici danas bi ponovo trebalo da raspravljaju o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Skupština se prošlog petka nije izjasnila o ovim zakonskim rješenjima, nakon što je opozicija ukazivala da predložene izmjene i dopune predstavljaju pravno, političko i institucionalno nasilje parlamentarne većine, te da se ponovo unižava najviši zakonodavni dom.

Napomenuli su da izmjene otvaraju prostor za političku kontrolu policije i ANB-a, da nijesu usklađeni sa EU standardima, da se donose netransparentno, ugrožvaju ljudska prava...

Opozicioni poslanici su tada zatražili odlaganje kako bi proučili Vladine amandmane, koji su u parlament stigli uoči zasijedanja, ali i sačekali stav Evropske komisije o usklađenosti zakona sa rvropskim standardima

U međuvremenu, oglasili su se iz Evropske komisije sa stavom da izmjene ovih zakona nijesu usklađene sa pravnom tekovinom EU. 

Takođe, iz EK akcentuju da završna mjerila za Poglavlje 24 ne zahtijevaju od Crne Gore da mijenja Zakon o unutrašnjim poslovima, niti Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Međutim, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović tumači da su predlozi zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), kao i amandmani, usaglašavani sa Evropskom komisijom, "osim dijela starog zakona o unutrašnjim poslovima".

Premijer Milojko Spajić nije se oglašavao ovim povodom, a prema informacijama Televizije E iz Brisela mu je juče popodne stigao prijedlog da Vlada Crne Gore ipak povuče iz skupštinske procedure izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Ukoliko se to ne desi, iz opozicije su najavili da će pred Ustavnim sudom inicirati ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima.

Takođe, iz Demokratske partije socijalista (DPS) su poručili da će presipitati buduću ulogu u parlamentu, ali i odnos prema inicijativama koja se odnose i na usvajanje evropskih zakona.

Lider te stranke Danijel Živković kasno sinoč je najavio i da će, u slučaju da parlamentarna veći da zeleno svjetlo ovim zakonima, poslanici DPS-a koji pokrivaju funkcije potpredsjednika Skupštine, kopredsjedavajućeg Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, predsjednika Odbora za evropske integracije i predsjednika Odbora za antikorupciju podnijeti neopozive ostavke.

Sjednica Skupštine zakazana je za 11 sati.

Kritike NVO

Na povlačenje zakona iz skupštinske procedure pozivaju i u nevladinom sektoru. U Akciji za ljudska prava (HRA) ponovili su da ovi zakoni nijesu usklađeni sa pravnom tekovinom Evropske unije i da mogu ugroziti osnovna prava građana.

Kako navode, riječ je o pitanju zaštite ljudskih prava građana Crne Gore, koja bi, prema njihovom mišljenju, vlast u ključnoj fazi evropskih integracija trebalo da štiti na istom nivou kao u državama članicama EU.

HRA podsjeća da je Delegacija EU ukazala i na potrebu zapošljavanja u policiji na osnovu zasluga, uz uspostavljanje odgovarajućih proceduralnih garancija.

Posebno problematičnim smatraju predloženo rješenje prema kojem bi policijskim službenicima automatski prestajao radni odnos zbog bezbjednosnih smetnji, bez sprovođenja disciplinskog postupka.

U Institutu alternativa ocijenili su da, uprkos određenim poboljšanjima kroz amandmane Vlade, predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i dalje sadrže sporne odredbe, kao i predloženi zakon o Agencija za nacionalnu bezbjednost.

Predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk upozorio je da pojedina rješenja ostavljaju prostor za netransparentno odlučivanje, posebno u dijelu bezbjednosnih provjera i zapošljavanja u sektoru bezbjednosti.

Muk je istakao i da predloženi zakon o ANB-u ukida primjenu propisa o javnim nabavkama za tu instituciju i slabi sudsku kontrolu nad njenim ovlašćenjima, što predstavlja korak unazad u pogledu transparentnosti i odgovornosti.