Samardžić: Komandovanje se ne smije široko tumačiti, već strogo u okvirima Ustava
Lanac komandovanja vojskom ne smije biti predmet širokog zakonskog tumačenja, već mora ostati strogo u okvirima Ustava, kazao je admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG), Dragan Samardžić.
On je to rekao komentarišući inicijativu predsjednika države Jakova Milatovića Ustavnom sudu da ispita ustavnost djelova Zakona o VCG, kojima se ministru odbrane daju ovlašćenje da odlučuje o upotrebi VCG i vrši poslove postavljenja, razrješenja i unapređivanja oficira.
Samardžić je Pobjedi kazao da samo jasno normiran i hijerarhijski dosljedan sistem može garantovati i efikasnost odlučivanja i punu demokratsku kontrolu nad vojskom i da je zato dobro da se o ovim pitanjima izjasni Ustavni sud.
Prema njegovim riječima, inicijativa za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o Vojsci „otvara važno pitanje ustavne ravnoteže u sistemu odbrane“.
- Ustav je jasno definisao da je Savjet za odbranu i bezbjednost ključni organ za komandovanje vojskom na strateškom nivou, posebno kada je riječ o upotrebi Vojske i upravljanju karijerama oficira - kazao je Samardžić.
On je rekao da svako zakonsko rješenje koje tu nadležnost faktički izmješta ka izvršnoj vlasti zaslužuje ozbiljnu ustavnu provjeru.
Samardžić posebno problematičnim smatra one članove i stavove zakona koji ministru omogućavaju da određuje vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira.
- Norma koja je prvobitno uvedena kako bi omogućila brzo reagovanje u izuzetnim okolnostima, kada je potrebno hitno popuniti ključna mjesta radi nesmetanog funkcionisanja sistema, vremenom je počela da se koristi kao redovan model upravljanja - naveo je Samardžić.
Kako je ukazao, instrument koji je morao ostati izuzetak, postao je praksa.
- Danas, između ostalog, imamo situaciju da su sva četiri direktorska mjesta u Ministarstvu odbrane već godinama popunjena u statusu vršioca dužnosti. To ne može biti izraz stabilnog i uređenog kadrovskog sistema, već prije signal da se privremena rješenja pretvaraju u trajno stanje - naveo je Samardžić.
Kako je dodao, upravo takav model upravljanja „objektivno otvara prostor za potencijalne zloupotrebe“, jer „oficir koji se nalazi u privremenom statusu može biti razriješen praktično u svakom trenutku“.
Samardžić smatra da se upravo na taj način stvara „odnos povećane zavisnosti od trenutne izvršne strukture“, što je loše po profesionalnu autonomiju vojnog kadra, ali i dugoročnu stabilnost sistema odbrane.
On je ocijenio da je opravdana ustavna dilema oko odredbe kojom je ministru dato ovlašćenje da donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji.
Pošto je Ustavom propisano da Savjet za odbranu i bezbjednost donosi odluke o komandovanju Vojskom, Samardžić vidi kao legitimno pitanje da li se „ovakvim zakonskim rješenjem dio ustavne nadležnosti faktički izmješta sa kolektivnog organa na jednog izvršnog funkcionera“.
- U sistemu demokratske civilne kontrole vojske, odluke koje se tiču upotrebe vojnih kapaciteta moraju imati jasan ustavni oslonac i odgovarajući nivo institucionalne kontrole - rekao je Samardžić.
On je kazao da, u tom kontekstu, vjeruje da bi zakon o kriznom upravljanju, čije donošenje se godinama neopravdano odlaže, pomogao da se razriješe brojne dileme u vezi s lancem komandovanja i upotrebom vojnih kapaciteta u različitim bezbjednosnim situacijama.
- Lanac komandovanja ne smije biti predmet širokog zakonskog tumačenja, već mora ostati strogo u okvirima Ustava. Samo jasno normiran i hijerarhijski dosljedan sistem može garantovati i efikasnost odlučivanja i punu demokratsku kontrolu nad vojskom. Zato je dobro da se o ovim pitanjima izjasni Ustavni sud - naveo je Samardžić.
On je rekao da, bez obzira na ishod postupka, ova inicijativa predstavlja priliku da se dodatno učvrste principi zakonitosti, transparentnosti i profesionalizma u sistemu odbrane, što je posebno važno za državu članicu NATO i kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.