Nacrt izvještaja EK: Izuzetan napredak Crne Gore, mogla bi okončati pregovore u decembru

Crna Gora bi mogla da okonča pristupne pregovore sa Evropskom unijom u decembru 2026. godine, dok Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu napredovali u takozvanim fundamentalnim oblastima, navodi se u nacrtu godišnjeg saopštenja Evropske komisije o politici proširenja, koje bi ova institucija trebalo da objavi naredne nedjelje.

Paket proširenja je skup dokumenata kojim Evropska komisija ocenjuje napredak zemalja kandidata i potencijalnih kandidata ka članstvu u Evropskoj uniji. Na osnovu njega države članice odlučuju o daljim koracima u pristupnim pregovorima, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja.

U nacrtu, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, ocjenjuje se da je napredak zemalja regiona i dalje neujednačen.

- Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu napredovali u fundamentalnim oblastima - navodi se u dokumentu. Fundamentalne oblasti obuhvataju vladavinu prava, demokratske institucije, reformu javne uprave i ekonomske kriterijume, i one određuju ukupan tempo pregovora.

Izuzetan napredak Crne Gore ka EU

Crna Gora je u dokumentu opisana kao predvodnik u procesu proširenja. Prema ocjeni Komisije, Podgorica je ispunila završna mjerila u svim pregovaračkim poglavljima i mogla bi da okonča pregovore do kraja ove godine.

- Izuzetan napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima sa EU dokaz je da je proširenje i dalje dostižna stvarnost - navodi se u nacrtu.

Komisija ocjenjuje i da je Crna Gora odlučno unaprijedila rad na fundamentalnim oblastima, sa dobrim rezultatima u vladavini prava, ekonomskom upravljanju i reformi javne uprave. Kao potvrdu da je Crna Gora predvodnik procesa proširenja navodi rad na ugovoru o pristupanju i prijedlog Komisije o finansijskom paketu.

U crnogorskom ugovoru o pristupanju prvi put bi se primijenio "ojačani pristup" zaštitnim klauzulama. Ugovor bi, kako se navodi, poslužio kao model za buduće ugovore o pristupanju.

Među crnogorskim reformama Komisija ističe ustavne amandmane kojima je ojačana nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta, "potpuno u skladu" sa preporukama EU i Venecijanske komisije. Navodi i politiku nulte tolerancije prema napadima na novinare, kao i usklađivanje vizne politike sa EU od 31. oktobra 2026.

Možda posljednji izvještaj za Crnu Goru

Evropska komisija navodi da bi ovogodišnji izvještaj o Crnoj Gori mogao biti posljednji redovni izvještaj o toj zemlji budući da se očekuje skoro okončanje procesa pregovora o članstvu. Od naredne godine zamijenili bi ga izvještaji o praćenju, a do pristupanja bi bio uspostavljen mehanizam za nadzor ispunjavanja preuzetih obaveza.

Izvještaje o praćenju Komisija priprema u fazi između završetka pristupnih pregovora i ulaska zemlje u EU. Tada se više ne ocjenjuje napredak u pregovorima, već se provjerava da li zemlja ispunjava obaveze preuzete tokom pregovora i da li završava preostale reforme do dana pristupanja.

Nakon posljednje međuvladine konferencije Crna Gora bi dobila status aktivnog posmatrača u većini radnih grupa Savjeta EU.

Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina jedine su zemlje za koje Komisija u aneksu dokumenta predstavlja "mape puta" sa rokovima i ciljevima za završetak pregovora.

Srbija: Pritisak na civilno društvo i pravosuđe

O Srbiji nacrt sadrži uglavnom kritične ocjene i konstatuje izostanak napretka u ključnim oblastima, poput vladavine prava i slobode izražavanja. Navodi se i da je usklađenost Srbije sa spoljnom politikom EU i dalje niska.

Kada je riječ o pravosuđu, Komisija bilježi da je početno nazadovanje usvajanjem takozvanih "Mrdićevih zakona" naknadno ispravljeno. Ono je, kaže se u nacrtu, bilo izazvano zakonskim izmjenama koje su uklonile dio garancija za autonomiju tužilaštva i nezavisnost sudstva. Istovremeno ocjenjuje da je u Srbiji "neprimjeren pritisak značajno porastao".

Srbija se pominje kao zemlja u kojoj je, pored Bosne i Hercegovine, Gruzije i Turske, rizik od "zarobljene države" i dalje naglašen. Pojam označava situaciju u kojoj uske interesne grupe stavljaju institucije pod svoju kontrolu.

Od pozitivnih pomaka navodi se da je Srbija ušla u geografski obuhvat Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA). Pokrenut je i pripremni rad na sporazumu o ocjenjivanju usaglašenosti industrijskih proizvoda.

Bosna i Hercegovina: Politička fragmentacija

Za Bosnu i Hercegovinu Komisija ocjenjuje da je funkcionisanje izvršne i zakonodavne vlasti bilo otežano političkom fragmentacijom. Ista ocjena data je i za Kosovo.

- U Bosni i Hercegovini potrebno je unaprijediti nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, a zakonodavne reforme i provjere integriteta ključne su za vraćanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem - navodi se u nacrtu.

Komisija poziva BiH i da se "u potpunosti posveti" akcionom planu Radne grupe za finansijsku akciju (FATF). Pozitivno je ocijenjeno što zemlja nastavlja potpuno usklađivanje sa spoljnom politikom EU i što je usvojila novu procjenu pretnje od teškog i organizovanog kriminala, u skladu sa metodologijom Evropola.

Kosovo: Prvi put potpuna usklađenost sa spoljnom politikom EU

Kosovo se, uz Srbiju i BiH, navodi među zemljama bez napretka u fundamentalnim oblastima. Komisija ocjenjuje i da se Kosovo bori sa političkim uticajem i uticajem interesnih grupa na sudove i tužilaštvo.

Kao novinu nacrt ističe da je potpuna usklađenost Kosova sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU "prvi put" prikazana u posebnom poglavlju 31.

Evropska komisija ocjenjuje da nema napretka u formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, predviđene sporazumom iz dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Od zemlje se očekuje da pokrene taj proces u skladu sa obavezama iz dijaloga, uključujući Ohridski sporazum iz 2023.

Takođe se traži da se status struktura i službi koje podržava Srbija reši u skladu sa sporazumima iz dijaloga i kosovskim zakonima, "a ne nekoordinisanim mjerama", te uz strukturisane konsultacije sa predstavnicima kosovskih Srba.

Dijalog Srbije i Kosova

Kao i prethodnih godina, Komisija poručuje da je napredak i Srbije i Kosova na evropskom putu vezan za suštinski napredak u normalizaciji odnosa. 

- Sprovođenje Sporazuma o putu ka normalizaciji i njegovog Aneksa o sprovođenju i dalje je nedovoljno - navodi se u nacrtu.

U dokumentu se navodi da normalizacija nije samo uslov na evropskom putu. 

- Ona je ključna za bezbjednost, stabilnost i ekonomski razvoj oba društva i šireg regiona. Izostanak napretka nosi političku i ekonomsku cijenu i preti da obje strane zaostanu u trenutku kada je proces proširenja ponovo dobio zamah - navodi se u dokumentu.