<article>Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša osvrnuo se na slučaj poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića koji je automobilom Skupštine prevezao krevet do svog stana, a nakon oštrih reakcija javnosti odlučio da vozilo vrati parlamentu.- Nisam juče želio da reagujem na očigledne sinhronizovane pokušaje relativizacije onoga što je poslanik uradio i to na način da se sa jedne strane pozdravljala odluka o vraćanju auta, koje se inače po Pravilniku Skupštine oduzima poslaniku koji ga kortisti u privatne svrhe i protiv poslanika preduzimaju mjere u skladu sa zakonom, a sa druge strane u isti koš su se stavljali oni koji su prekršili propise i oni koji to nisu i reciklirale su se neistine i poluistine koje su kao takve arhivirane još 2017-te - naveo je Mugoša na mreži X.To je, kako je rekao, poznata i očekivana matrica.- Ne daje rezultate onima koji je forsiraju, naprotiv, ali i dalje ne odustaju od nje… “Svako ima pravo na svoje mišljenje, ali ne i na svoje činjenice” - poručio je Mugoša.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1846117065976873375&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša osvrnuo se na slučaj poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića koji je automobilom Skupštine prevezao krevet do svog stana, a nakon oštrih reakcija javnosti odlučio da vozilo vrati parlamentu.
- Nisam juče želio da reagujem na očigledne sinhronizovane pokušaje relativizacije onoga što je poslanik uradio i to na način da se sa jedne strane pozdravljala odluka o vraćanju auta, koje se inače po Pravilniku Skupštine oduzima poslaniku koji ga kortisti u privatne svrhe i protiv poslanika preduzimaju mjere u skladu sa zakonom, a sa druge strane u isti koš su se stavljali oni koji su prekršili propise i oni koji to nisu i reciklirale su se neistine i poluistine koje su kao takve arhivirane još 2017-te - naveo je Mugoša na mreži X.
To je, kako je rekao, poznata i očekivana matrica.
- Ne daje rezultate onima koji je forsiraju, naprotiv, ali i dalje ne odustaju od nje… “Svako ima pravo na svoje mišljenje, ali ne i na svoje činjenice” - poručio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1846117065976873375&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Boris Mugoša

Vasilije Čarapić

službeno vozilo

Politika

Mugoša: Sinhronizovan pokušaj relativizacije onoga što je uradio Čarapić

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša osvrnuo se na slučaj poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića koji je automobilom Skupštine prevezao krevet do svog stana, a nakon oštrih reakcija javnosti odlučio da vozilo vrati parlamentu.
- Nisam juče želio da reagujem na očigledne sinhronizovane pokušaje relativizacije onoga što je poslanik uradio i to na način da se sa jedne strane pozdravljala odluka o vraćanju auta, koje se inače po Pravilniku Skupštine oduzima poslaniku koji ga kortisti u privatne svrhe i protiv poslanika preduzimaju mjere u skladu sa zakonom, a sa druge strane u isti koš su se stavljali oni koji su prekršili propise i oni koji to nisu i reciklirale su se neistine i poluistine koje su kao takve arhivirane još 2017-te - naveo je Mugoša na mreži X.
To je, kako je rekao, poznata i očekivana matrica.
- Ne daje rezultate onima koji je forsiraju, naprotiv, ali i dalje ne odustaju od nje… “Svako ima pravo na svoje mišljenje, ali ne i na svoje činjenice” - poručio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1846117065976873375&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dva vazdušna napada dogodila su se rano jutros u šiitskom kvartu na jugu Bejruta, samo nekoliko minuta nakon što je izraelska vojska izdala naređenje za evakuaciju tog sektora, pokazuju slike koje prenosi novinar AFPTV.
- Nalazite se blizu instalacija i interesa u vezi sa Hezbolahom, protiv kojih će izraelska vojska uskoro djelovati - upozorila je prethodno izraelska vojska u saopštenju.
Zvanična libanska novinska agencija ANI javila je da se radilo o vazdušnom napadu.
Uslijedio je još jedan koji je takođe pogodio taj kvart, prenio je novinar AFPTV.
Izraelska vojska redovno bombarduje Liban u okviru ofanzive čiji cilj je da neutralizuje proiranski pokret Hezbolah koji uzvraća raketnim napadima na izraelsku teritoriju.

Rano jutros dva vazdušna napada na južni dio Bejruta

Crna Gora je i 2022. imala najveći broj sudija na 100.000 stanovnika na nivou država Savjeta Evrope - 42,4, iako je to smanjenje u odnosu na 2020. i 2018. godinu kada ih je bilo 49,8, odnosno 50 – pokazuje najnoviji izvještaj o evropskim pravosudnim sistema Komisije za efikasnost pravosuđa za ciklus za 2024. godinu. U ovoj dokumentu, koji je objavljen danas, a obrađuje podatke iz 44 države Savjeta Evrope iz 2022. godine, ističe se da je ovo i prvo izdanje izvještaja u kom su upotrijebljeni podaci nakon pandemije koronavirusa koja je, kako navode, uticala i na funkcionisanje pravosuđa u Evropi. U Evropi je 2022. prosjek sudija na 100.000 stanovnika bio 22, tužilaca 12 i 180 advokata. U Engleskoj i Velsu je zabilježen najmanji broj sudija na 100.000 stanovnika – troje, dok je u Crnoj Gori i Hrvatskoj zabilježen najveći broj – 42,4. - Crna Gora, država na Zapadnom Balkanu, tradicionalno ima jedan od najvećih omjera pravnih stručnjaka u Evropi – navodi se u analizi. Zapaža se da je zabilježeno smanjenje broja sudija na 100.000 stanovnika u odnosu na prethodne godine, kao i smanjenje broja tužilaca – sa 20,16 na 16,16 do 2022. Budžet Crna Gora je za pravosudni sistem 2022. izdvojila 37.507.828 eura, odnosno 60,5 eura po glavni stanovnika, što je ispod prosjeka Savjeta Evrope. Ovaj budžet, pak, čini 0,76 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najveći udio u Evropi. Prosječan realizovani budžet na nivou 44 države Savjeta Evrope, kako je precizirano, iznosi 0,31 odsto, dok je medijan 0,28 odsto. - Ovo odražava posvećenost manje bogatih zemalja da podrže pravosudni sistem kao osnovni stub vladavine prava. Na primjer, Bosna i Hercegovina (0,64 odsto), Crna Gora (0,76 odsto) i Ukrajina (0,68 odsto) i Bugarska (0,55 odsto) pokazuju značajno veće investicije u odnosu na BDP od Azerbejdžana (0,24 odsto) i Gruzije (0,23 odsto) – navodi se u dokumentu, uz objašnjenje da su ovo države koje spadaju u grupu koje izdvajaju manje od 10.000 eura. Budžet sudova u Crnoj Gori po stanovniku je 2022. iznosio 44,6 eura, u odnosu na 48,5 eura u 2020. godini, zbog smanjenja broja sudija, a samim tim i izdvajanja plata – navodi se u analizi. - Zemlje sa nižim BDP-om po stanovniku troše veći procenat BDP-a na budžete, iako su apsolutne cifre izvršenih budžeta sudova po stanovniku niže (na primjer Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) – navodi se u analizi. Konstatuje se i kako je Crna Gora, u odnosu na 2020, imala pad budžeta koji se izdvaja za sudove od osam odsto. - Od 2020. do 2022. opšti trend je povećanje budžeta koji se izdvaja za sudove. Najveći rast zabilježen je u Jermeniji (+51 odsto), Azerbejdžanu (+74 odsto) i Gruziji (+85 odsto). Samo šest zemalja smanjilo je svoj sudski budžet u eurima – Crna Gora, Hrvatska, Norveška, Slovačka, Švedska i Ukrajina – istaknuto je u dokumentu Savjeta Evrope. Crna Gora troši 15,7 eura po glavi stanovnika za tužilaštvo, odnosno 0,20 odsto BDP-a i 26 odsto od budžeta za implementaciju sudskog sistema. - U 2022. godini države i entiteti su u prosjeku trošili 18,6 eura po stanovniku na usluge tužilaštva, što odgovara 0,09 odsto BDP-a. Prosječan trošak po stanovniku u 2022. godini bio je za 18,75 odsto veći u odnosu na 2020. godinu (16 eura) – precizirano je u analizi. Efikasnost U Crnoj Gori, kako je konstatovano, sudovi ostaju najefikasniji u drugom stepenu i u domenu krivičnih predmeta, u skladu sa prošlim ciklusom evaluacije.&nbsp; <blockquote>U domenu stope efikasnosti u upravnim predmeta, kako se dodaje, Crna Gora je zabilježila najznačajniji pad stope rješavanja slučajeva i to za 89 odsto, a to je praćeno povećanjem od 739 dana za vrijeme rješavanja predmeta. Razlog je, kako se navodi, značajno povećanja pristiglih predmeta u Upravnom sudu, koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ocjenjujući da je „problem eskalirao u Crnoj Gori 2022. godine“</blockquote> - Najkraće vrijeme rješavanja je prijavljeno u trećem stepenu krivičnih predmeta. Povećanje vremena rješavanja prijavljeno je u prvostepenim upravnim predmetima, kao i u građanskim i privrednim parnicama, uključujući i najvišu instancu građanskih i privrednih sporova zbog nedostatka sudija u Vrhovnom sudu – navodi se u dokumentu.&nbsp; Značajan porast zahtjeva u vezi sa zakonom o slobodnom pristupu informacijama, kako se ističe, dramatično je povećao broj administrativnih novih predmeta, nadmašujući kapacitete suda.&nbsp; - Ovo je rezultiralo velikim zaostatkom i pretjerano dugim vremenom rješavanja predmeta – ocijenili su iz Komisije za efikasnost pravosuđa. Pokazatelji učinka u prvostepenim građanskim i privrednim parnicama, kako je precizirano, pokazuju zabrinjavajuću situaciju u Crnoj Gori, gdje je vrijeme rješavanja poraslo za 136 dana, što je povećanje od skoro 50 odsto, dok je zabilježen pad od 21 odsto u pogledu stope rješavanja slučajeva. - Crnogorski sudovi su zabilježili i pad riješenih predmeta uz porast neriješenih predmeta na kraju 2022. Ovo je prvi put u proteklih šest ciklusa evaluacije da je vrijeme rješavanja premašilo 300 dana u građanskim i privrednim sporovima – istakli su u dokumentu. U domenu stope efikasnosti u upravnim predmeta, kako se dodaje, Crna Gora je zabilježila najznačajniji pad stope rješavanja slučajeva i to za 89 odsto, a to je praćeno povećanjem od 739 dana za vrijeme rješavanja predmeta. Razlog je, kako se navodi, značajno povećanja pristiglih predmeta u Upravnom sudu, koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ocjenjujući da je „problem eskalirao u Crnoj Gori 2022. godine“. Pokazatelji učinka u prvostepenim krivičnim predmetima ukazuju, na nivou 44 članica Savjeta Evrope, da tri četvrtine spada u kategoriju „standardne“ efikasnosti, što znači da se njihov stopa rješavanja predmeta kreće od 95 odsto do 200 odsto, dok njihovo vrijeme rješavanja ne prelazi dvostruku vrednost medijane od 133 dana. - Kipar i Crna Gora su stavljeni u kategoriju „upozorenja“ zbog velikog porasta pristiglih predmeta koji nisu praćeni povećanjem broja rješavanja, dok je Malta prijavila veoma visok period rješavanja predmeta od 527 dana jer je njen broj na čekanju i dalje značajno veći od riješenih predmeta – istaknuto je u dokumentu. U kategoriji nerešijenih drugostepenih predmeta koji su stariji od dvije godine navodi se kako su Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Italija, Malta i Srbija bile države sa najvećim udjelom ovakvih predmeta. Pokazatelji rada u sudovima najviše instance, kako se dodaju, pokazuju da je Crna Gora, u domenu krivičnih predmeta imala najmanje vrijeme rješavanja – 12 dana, dok je u Albaniji zabilježeno najduže vrijeme rješavanja – 902 dana. - Uprkos nekim izuzecima, kao što je povećanje vremena rješavanja za građanske i privredne parnice u Crnoj Gori za 463 dana zbog značajnog smanjenja broja sudija Vrhovnog suda (2021. godine mandat sadašnjeg predsjednika i pet sudija Vrhovni sud je ukinut odlukom Sudskog savjeta), smanjenja su bila značajnija od povećanja – navodi se u analizi.&nbsp; U pogledu neriješenih predmeta najviše instance koji su stariji od dvije godine, kako je precizirano, tri države članice su prijavile posebno visok udio zaostalih građanskih i privrednih sporova u najvišoj instanci – Crna Gora (93 odsto), Italija (51 odsto) i Hrvatska (42 odsto).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241016091016_fceb62fb30e515c239ab2096c6fe7e901367e1722950f5dba22e9e8acc1af907.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241016091016_fceb62fb30e515c239ab2096c6fe7e901367e1722950f5dba22e9e8acc1af907" data-rendition-name="original" width="1112" height="717" loading="lazy" alt="Iz izvještaja Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope"> </figure>  Pravna pomoć Crna Gora je zabilježila pad od 26 odsto u budžetu za pravnu pomoć. - Od 2020. do 2022. budžet za pravnu pomoć je doživeo porast u 27 država i entiteta, uključujući jednu državu posmatrača, dok je smanjen u devet zemalja i jednoj državi posmatraču. Značajan porast je zabilježen u Albaniji, Azerbejdžanu, Bugarskoj, Malti, Republici Moldaviji i Sjevernoj Makedoniji. Nasuprot tome, Crna Gora, Austrija, Grčka, Letonija i Švedska doživjele su najznačajnija smanjenja – ističe se u dokumentu. Smanjenje budžeta Crne Gore može se, kako dodaju, objasniti time što budžet za 2022. integriše pravnu pomoć za sudove u odjeljak za advokatske usluge, umjesto da je navodi zasebno. Crna Gora, kako se dodaju, ima i obaveznu medijaciju prije odlaska na sud i informativne sesije sa medijatorom.&nbsp; - Do 2022. broj medijatora se udvostručio na 32,4 na 100.000 stanovnika sa 15,8 u 2018. godini, a broj predmeta koji su obrađeni kroz sudski postupak medijacije povećan je na 3.074, u poređenju sa 708 četiri godine ranije – ističe se u analizi. Rodna ravnopravnost U Evropi ima više sutkinja i tužiteljki nego sudija i tužilaca (57 odsto profesionalnih sudija i 54 odsto tužilaca su žene), a procenat novoprimljenih sutkinja veći je od postojećeg u 24 od 32 zemlje (u 17 od 27 zemalja za tužiteljke).&nbsp; - Međutim, „stakleni plafon“ je i dalje realnost, čak i ako se čini da je počeo da "puca", a udio žena na najvišim pozicijama nastavlja da raste – ocijenili su iz Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope. Što je viši hijerarhijski nivo, manji je udio žena u pravosuđu, uključujući sudije i javne tužioce, a duži je spisak zemalja u kojima ovaj procenat ostaje ispod 50 odsto.&nbsp; - Ovo zapažanje koje je napravljeno 2012. godine, kada je „stakleni plafon“ preveden u brojke, važi i za 2022. godinu – istaknuto je u dokumentu kao i da se manje više isti trendovi mogu opaziti i u tužilaštvu. Kako je precizirano, u 2022. godini postoji devet zemalja u kojima udio žena na čelu javnih tužilaštava prelazi 50 odsto: Crna Gora, Hrvatska, Kipar, Estonija, Island, Irska, Malta, Portugal i Slovenija. - U 2012. godini bile su četiri zemlje – navodi se u analizi. Informacije Iako postoje veb resursi širom Evrope, države i entiteti takođe pružaju informacije na druge načine – lično, putem telefona ili interaktivnog ćaskanja. - Među rastućim primjerima višekanalnih pristupa koje primjenjuju države i entiteti, Gruzija vodi telefonske linije na kojima ljudi mogu da pristupe informacijama o svom neriješenom slučaju ili svojim pravima ili tražiti uputstva u pitanjima koja se tiču djece. U Crnoj Gori i Poljskoj takođe postoji 24-satna telefonska linija koja je posebno dostupna u vezi sa djecom – navodi se u dokumentu.

Crna Gora i 2022. imala najveći broj sudija na nivou država Savjeta Evrope

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M. B. zbog osnovane sumnje da je učinio krivično djelo teška krađa.
Kako su precizirali, osumnjičeni je 15. oktobra oko 1.30 sati sa još jednom osobom ušao u ulaz poslovno-stambene zgrade, pa su prišli poštanskom sandučetu oštećenog Lj. P. i šrafcigerom i fizičkom snagom odvalili vrata i iz unutrašnjosti oduzeli iznos od 250 eura.

Zadržavanje zbog krađe: Osumnjičen da je iz sandučeta ukrao 250 eura

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje uhapsili su M. K. (35) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju juče na Cetinju.
Kako su precizirali, juče je u Prijestonici oko 18:45 sati došlo do upotrebe vatrenog oružja.
Službenici policije uhapsili su M. K. i terete ga za ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Dok su se nalazili ispred jednog ugostiteljskog objekta na Cetinju, M. K. je, kako se sumnja, upotrijebio vatreno oružje na štetu jedne osobe i to na način što je nakon verbalnog sukoba sa oštećenim, u njegovom, kao i u drugom pravcu ispalio više hitaca - naveli su iz Uprave policije.
Njega su, nakon što se udaljio sa mjesta pucnjave, savladali policijski službenici i on je uhapšen.
- U ovom događaju nije bilo povrijeđenih, a nastupila je manja materijalna šteta na ugostiteljskom objektu - kazali su iz Uprave policije.

Uhapšen osumnjičeni za ubistvo u pokušaju na Cetinju

U zgradi Višeg sudu u Podgorici danas se dogodio incident kada je iz toaleta sa prvog sprava propala wc šolja usred kancelarije gdje se nalazi krivična pisarnica, saznaje portal ETV. Srećom, prilikom ovog ekscesa nije bilo povrijeđenih, a nije poznato kolika je šteta pričinjena i da li je uništet sudski materijal. Takođe, prema saznanjima našeg portala, uslijed nevremena prokišnjavale su i kancelarije u Vrhovnom sudu koji se nalazi u istoj zgradi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770" data-rendition-name="original" width="641" height="855" loading="lazy" alt="Viši sud"> <figcaption>Havarija u krivičnoj pisarnici(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Podsjećamo, zgrada u kojoj se nalaze Viši, Vrhovni i Apelacioni sud nedavno je renovinara, očigledno ne i iznutra. Za adaptaciju zgrade, koja je počela prošlog ljeta, ugovoreno je nešto više od 1,3 miliona eura. Rekonstrukcija je bila dio projekta „Unaprijeđenje efikasnosti sudstva“ kojim su rekonstruisane i adaptirane i zgrade osnovnih sudova u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Beranama, kao i zgrada Osnovnog i Višeg suda u Bijelom Polju. Investitor je bila Uprava za kapitalne projekte, vrijednost radova iznosila je oko 3,5 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena kroz finasijsku podršku Evropske unije.

SKANDALOZNO: WC šolja sa prvog sprata Višeg suda propala u krivičnu pisarnicu

Ne postoji nikakva Republika Kosovo. Ne postoji po međunarodnom pravu, povelji Ujedinjenih nacija, po Rezoluciji 12 44. Ne smeta mi to što se radujete i što želite namjerno da provocirate govoreći "Republika Kosovo".. Zamislite da ja govorim "republika Gusinje" ili "republici Pljevlja" - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanje novinara Televizije E.
Novinar TV E mu je na to odgovorio da su to gradovi u Crnoj Gori, a Vučić mu je odbrusio: "nemoj da me prekidaš, malo se upristoji".
Ovo nije bio jedini potez Vučića koji je tokom konferencije na Samitu Brdo Brioni bio neprijatan.
<h2>"Srbija čuva svoju neutralnost - municiju izvozimo uz dozvole"</h2>
Na pitanje novinara Televizije E kako komentariše to što se na ukrajinskom ratištu našlo oružje srpske proizvodnje i je li to promjena u odnosu na njihov neutralni status, Vučić je rekao &nbsp;da njihove municije ima i na ruskoj strani, kao i ukrajinskoj, te da municiju izvoze uz dozvole.
- Mi ne izvozimo ništa ni u Ukrajinu ni u Rusiju. Ima i na ruskoj strani naše municije, kao što ima, pretpostavljajm i u Ukrajini.. Dok je ratova ima i u Sudanu, Siriji, Izraelu, na svakom mjestu gdje se ratuje.. Mi smo zemlja koja i dalje proizvodi mnogo municije, ali mi uvijek izvozimo dozvoljeno. Nekada je to Češka, Španija, ili neka druga zemja.. Da li će one da daju nekome tu municiju, to je njihova stvar a ne naša - dodao je on.
Rekao je da Srbija čuva svoju neutralnost, te da je to mala zemlja koja nije u NATO-u i koja sama sebe čuva.
- Srpski narod je volio da sam čuva svoju teritoriju i nebo - naveo je on.
Na pitanje o dvojim državljanstvima je rekao da nema pojma o čemu novinari pričaju.
- &nbsp;Da li bi Srbi iz regiona željeli da imaju državljastvo Srbije - vjerovatno bi. Nekima to smeta. To je vaša unutrašnja stvar. Dogovorite se vi ovdje. Ne smeta vam američko, albansko, samo vam smeta srpsko - rekao je Vučić.
<h2>Uskoro posjeta Srbima u Crnoj Gori</h2>
Uskoro će, kaže, posjetiti Srbe na teritoriji Crne Gore.
- Siguran sam da ćete podijeliti radost i oduševljenje kao što ste posjeti Zorana Milanovića njegovom narodu - dodao je on.
Što se tiče izbornog turizma, rekao je da su i u Beogradu govorili da je izborna krađa.
- Pa smo izašli na nove pa su svi izgubili sa duplom razlikom. I u BiH to govore pogotovo za Srebrenicu pa izgube ubjedljivije - naveo je Vučić.
Dodao je da NATO-u "smijem u lice da odgovori" - a ne nama.
- Što se tiče Svetozara Marovića, zamoliću vas da nam manje šaljete kavčane i škaljare, pa ćemo lako da se dogovorimo oko svih drugih pravnih procedura i svega drugog. Imali bismo oko 120 mrtvih manje u Beogradu da je manje bilo narko biznisa i svega drugog. Molim vas da uputite te ljude da im ne bude Beograd glavno mjesto njihovog djelovanja. Neka rade ovdje hvala bogu - tamo gdje su nastali. Kako god hoće i dokle im vi dozvolite - rekao je on.
<h2>Nije "imao pojma" ko učestvuje na izborima</h2>
Nije, tvrdi, imao pojma ko učestvuje na lokalnim izborima u Podgorici.&nbsp;
- Andrija Mandić i Milan Knežević su mi drugari koje pozanjem decenijama.. Čime smo se to umiješali u izbore? Niko se u beogradskim medijima time nije bavio - rekao je on iako je prethodno izjavio da u "Crnoj Gori ne znaju kako da naprave koaliciju i da zato neki misle da mogu da se iživljavaju nad Srbijom".
Svaki put kad se neko upliće to, prema njegovom mišljenju, radi Crna Gora.
- Ne pada mi na pamet da se miješam u unutrašnje stvari. Pravite koalicije kakve god hoćete. Ako se neko u našim odnosima ogriješio to nije Crna Gora. Srbija nikad ništa nije uradila ni strateški ni taktički protiv Crne Gore. Uopšte nas ne interesuju lokalni izbori u Podgorici. Jedino nas zanima da imamo poštovanje kakvo vi imate kod nas - naveo je Vučić.
Rekao je da pokušava da utiče na medije u Srbiji kada se bave prljavom kampanjom protiv političara u Crnoj Gori.
- Što se tiče nas sa političke scene mi to ne radimo i ne pada nam na pamet - dodao je on.
<h2>"Izbjegnuti" odgovor</h2>
Razgovarao je, kaže, sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
- I on je kao domaćin zamolio da mu vratim uslugu za vrijeme kad je boravio u Beogradu. Zato ću se ja, bez obzira na svoju namjeru da nekim političarima iz prošlosti, poput Mila Đukanovića, žestoko odgovorim - ostaviću ga ovog puta u prošlosti - rekao je Vučić.
Ocijenio je da je nekima "jedina municija da izgovore nešto protiv Vučić".
- Jer se drugom politikom i ne bave. Srbija je jedina tema i njen "vožd". To govori o nedostatku sopstvenih tema. Kako neki misle da je uvijek dovoljan razlog napasti predsjednika Srbije i Srbiju. Postaviću pitanje što je to Srbija učinila protiv Crne Gore? Je li Srbija uzela 14 odsto teritorije Crne Gore? Je li glasala za to? To se nije desilo. Srbija poštuje međunarodno-pravne norme, rezolucije i povelju Ujedinjenih nacija. Je l Crna Gora poštuje? Vi stalno nas optužujete za teritorijalne pretenzije što nas uopšte ne zanima. Sami ste donijeli odluku da odete od nas 2006. godine. Rekli smo u redu je: vaša slobodna volja. Jedino nijesmo očekivali da ćete dvije godine kasnije da priznate nezavisnost Kosova. I sad kao da se okrenemo budućnosti. Oćete to sjutra da kažete Ukrajincima u Dubrovniku - da se okrenu budućnosti? Šta ih briga za teritoriju.. Kao što je Srbije baš briga za to. Izgleda da ste se spremili da do posljednjeg metka branite Ukrajinu - a zato Srbiji može da se uzima teritorija i sve drugo. I opet ste vi ljuti na nas? A oko čega tačno? Je l srpska mafija ubija u Crnoj Gori ili je to obrnuto? Ili to niko ne smije da vas podsjeti i da vam kaže u lice? Kavači i Škaljari su odavde - a ne beogradske mjesne zajednice. Možete da vodite hajku protiv mene koliko god hoćete, ali činjenice ne mogu da se zaustave - rekao je Vučić.
On je na početku konferencije saopštio da je razgovarao sa svim liderima iz regiona - osim sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.
- Mi ćemo da nastavimo da gradimo dobre odnose ali u njima nećemo da budemo džak za udaranje koji možete da mlatite kako stignete - a da vam niko ne odgovori - naveo je Vučić.

Vučić se obrušio na novinara TVE nakon pitanja o Kosovu: Ne prekidaj me, malo se upristoji

Srpska pravoslavna crkva je za dvosatni ručak u eksluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži X.&nbsp; Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je danas od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769" data-rendition-name="original" width="1080" height="1434" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Na meniju su bili goveđi tartar biftek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22" data-rendition-name="original" width="649" height="194" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f" data-rendition-name="original" width="720" height="916" loading="lazy" alt="SPC račun u Regent"> </figure>  Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, služili votka, rakija, džin i viski.&nbsp; Ručkom u jednom od najeksluzivnijih hotela na crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodnicima, završena je izborna posjeta Porfirija Perića Crnoj Gori.&nbsp;

Crkva platila 10.500 eura ručak u hotelu Regent

Radnici i građevinske mašine kompanije Bemax stigli su jutros u Šavnik, gdje će narednih dana pomagati u sanaciji štete koja je nastala krajem prošle sedmice od poplava uzrokovanih velikim količinama kiše i nevremenom koje je pogodilo region.&nbsp;  <figure> <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20241007151020/95cf45ba98312a39708c3d75757c8d7025947b186f8120dfc9259af6e6e7cb2b.jpg" alt="" /> </figure>  Mada je predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić još u petak ujutro obavijestio nadležne državne institucije o situaciji u Šavniku, nikakva pomoć im nije upućena, već su opštinske službe i građani proteklih dana sami rješavali probleme. U međuvremenu su iz sela Komarnica evakuisali tridesetak mještana i deset turista koji su tu boravili.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007121044_61a7236065c06cdd8124d92da1e2436324aa1fb9222dc54a4d817781580befec.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241007121044_61a7236065c06cdd8124d92da1e2436324aa1fb9222dc54a4d817781580befec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1163" loading="lazy" alt="Operativa Bemax-a stigla u Šavnik"> </figure>  &nbsp;Prema fotografijama koje je M portal dobio iz Šavnika, gotovo potpuno je uništen prilaz kanjonu Nevidio, gdje je opština počela da gradi ugostiteljski objekat. Ni na drugim mjestima u Šavniku koja su zahvaćena poplavama nije mnogo bolja situacija.  <figure> <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20241007151020/67108f212b5290aa18b93981e072ef0ee3307dd27cc9613683193b892eb2d2ab.jpg" alt="" /> </figure>  &nbsp;Bemax je prva privatna kompanija koja je pružila pomoć Opštini Šavnik, opštine Bar i Bijelo Polje su najavile finansijsku i pomoć u ljudstvu, a M portal nezvanično saznaje da Prijestonica Cetinje u komunikaciji sa predsjednikom Opštine Šavnik Jugoslavom Jakićem dogovara vidove pružanja pomoći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007151020_2b72da652a204ff20f3aad462e7f8181a82bfac7d7c3d42d9e1e064c89e79f03.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241007151020_2b72da652a204ff20f3aad462e7f8181a82bfac7d7c3d42d9e1e064c89e79f03" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Radovi Bemax-a u Šavniku"> </figure>  Bemax je prva privatna kompanija koja je pružila pomoć Opštini Šavnik, opštine Bar i Bijelo Polje su najavile finansijsku i pomoć u ljudstvu, a M portal nezvanično saznaje da Prijestonica Cetinje u komunikaciji sa predsjednikom Opštine Šavnik Jugoslavom Jakićem dogovara vidove pružanja pomoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH3zdxwcKNB0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Od državnih institucija nije najavljena nikakva pomoć, a predstavnici MUP-a i Vojske Crne Gore najavili su da će danas "obići teren" u Šavniku.

Mugoša: Sinhronizovan pokušaj relativizacije onoga što je uradio Čarapić

Tagovi

Rano jutros dva vazdušna napada na južni dio Bejruta

Crna Gora i 2022. imala najveći broj sudija na nivou država Savjeta Evrope

Zadržavanje zbog krađe: Osumnjičen da je iz sandučeta ukrao 250 eura

Uhapšen osumnjičeni za ubistvo u pokušaju na Cetinju

PRATITE TVe UŽIVO