Mandić vs Spajić: rat za prevlast u sektoru bezbjednosti

Odsustvo premijera Milojka Spajića sa svečanosti koju je organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić povodom Dana parlamentarizma, kao i kasnije Mandićevo ignorisanje koktela organizovanog na godišnjicu rada 44. Vlade Crne Gore, nije rezultat izostanka poziva ili neki propust državnog protokola, već ilustracija sukoba unutar parlamentarne većine. 

I prvenstveno je posljedica oštrih neslaganja između PES-a i Nove srpske demokratije. 

JAVNI POLITIČKI KONFLIKTI 

Prema informacijama izvora Portala ETV, ,,odnosi dva ključna koaliciona partnera na državnom nivou se iz dana u dan usložnjavaju” pa su sve češće i javne polemike, poput one između Andrije Mandića i Nika Đeljošaja. 

Krajem oktobra su iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore” otvoreno optužili Đeljošaja, ministra ekonomskog razvoja i lidera Albanskog foruma, za ,,naglašeni šovinizamprema Srbima u Crnoj Gori”. 

Đeljošaj nije čekao sa odgovorom: već sljedećeg dana je u javnom obraćanju poručio da nema ,,nikakav problem sa srpskim narodom”.  

-Imam problem sa prevarantima koji se pozivaju na nacionalno - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore, direktno prozivajući Mandića i njegovu NSD. 

Uzrok javne polemike bila je ranija izjava Đeljošaja za ,,Glas Amerike” kada se suprotstavio ideji uvođenja dvojnog državljanstva, što je, očito, razljutilo Mandića i funkcionere NSD-a. 

Međutim, nakon razmjene teških uvreda, više nije bilo javnih sukoba lidera dvije stranke parlamentarne većine, a izvori Portala ETV ukazuju da je Mandiću, direktno iz Beograda, sugerisano ,,da spusti loptu” kako ne bi došlo do raspada parlamentarne većine i pada 44. Vlade Crne Gore. 

To, međutim, ne znači da su sukobi unutar parlamentarne većine zamrli. 

SPORENJA OKO IDENTITETA, ALI I LJUDI U VRHU ANB

Naprotiv: prema informacijama od više izvora iz parlamentarne većine, ,,gotovo da nema dana bez medusobnih optuživanja i sporenja, iako se pokušava sve držati van očiju javnosti”. 

Teško je, ipak, sakriti nesporazume i netrpeljivost između Mandića i Spajića, makar kada su ,,na dnevnom redu” rasprave oko identitetskih pitanja. 

Tako je premijer Spajić je smatrao velikom političkom greškom inicijativu predsjednika Skupštine Crne Gore da srpski jezik dobije status službenog jezika. Istini za volju, lider PES-a, nekadašnji lobista za interese Crkve Srbije tokom litija 2020. godine, intimno nije bio protiv Mandićeve inicijative, ali je strahovao da bi ta ideja uzrokovala velike probleme u funkcionisanju većine koja podržava Vladu.

Osim toga, Spajić je brzo uvidio da je Mandićeva priča o srpskom kao službenom jeziku izazvala nesuglasice i polarizaciju unutar PES-a, jer je dio rukovodstva te stranke intimno saglasan sa Mandićevom inicijativom. Slične nesporazume unutar PES-a izazvale su i neke ranije Mandićeve ideje, poput ,,vapaja za ujedinjenjem Crnogorca i Srba” izgradnjom kapele na Lovćenu; kao i brzinska izrada novog loga Skupštine Crne Gore ili uklanjanje crnogorskih zastava iz skupštinskog hola…

-Spajić je vrlo nervozan i revoltiran jer smatra da Mandić svim ovim incijativama i insistiranjem na identitetskim pitanjima remeti, ne samo odnose unutar PES-a, već i urušava stabilnost parlamentarne većine, samim tim i Vlade – kaže za Portal ETV izvor iz vrha PES-a. 

Isti izvor ocjenjuje da se iza svega krije Spajićevo nezadovoljstvo jer crnogorska, ali i međunarodna javnost, doživljava Andriju Mandića stvarnim šefom 44. Vlade i liderom vladajuće koalicije. Zato je Spajić odlučio – sve u namjeri da Mandiću stavi do znanja da je on taj koji ima potpunu kontrolu u Vladi – da ne prisustvuje obilježavanju Dana parlamentarizma. 

Prema Mandićevim ocjenama, čelnik ANB-a Milić redovno informiše premijera Spajića, dok se lideru NSD-a selektivno dostavljaju informacije, za što je, smatra predsjednik Skupštine, ,,krivac” Branko Krvavac, čovjek od Spajićevog povjerenja, koji praktično kontroliše rad Agencije.

Istovremeno, sve u želji da ponizi Mandića, Spajićev kabinet je uputio poziv mitropolitu Crnogorske pravoslavne crkve Mihailu za prijem povodom godišnjice rada Vlade. Kada se Mandić, inforsmisan o svemu, nije pojavio, iz Spajićeve ekipe je stiglo lakonsko objašnjenje da je bila - ,,greška protokola”. 

Javna politička prepucavanja samo su dio jedne mnogo veće, ali prikrivene, bitke - one za kontrolu bezbjednosnog sektora, prvenstveno kroz pokušaje namještenja partijskih kadrova u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Upravi policije. 

TAJNI STRANAČKI RAT OKO ANB-A I POLICIJE

Da se vodi tajni rat unutar parlamentarne većine potvrdila je i sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 7. novembra. 

Umjesto da se analiziraju propusti policije u slučaju neuspjelog hvatanja osumnjičenog za dvostruko ubistvo Alije Balijagića ili imenuju odgovorni što se nije ni pokušalo preventivno djelovati prema klanovima i spriječiti stravična ubistva na Cetinju i u Podgorici, tokom sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost uglavnom se vodila polemika o kadrovskim promjenama u sektoru bezbjednosti, tražene su smjene direktora UP Zorana Brđanina, prvog čovjeka ANB-a Borisa Milića, kao i policijskog funkcionera Miloša Rakonjca, te promocija u čelnika UP sadašnjeg funkcionera policije Lazara Šćepanovića...

-Konstatovano je da ne postoje procesne pretpostavke za smjenu Brđanina i njegova smjena se može očekivati tek krajem godine, kada će Odbor za bezbjednost odbiti da usvoji izvještaj o radu Uprave policije. Time bi se stvorile pretpostavke za smjenu Brdanina, dok su Demokrate, prije svega Boris Bogdanović, insistirali da ne dode do smjene Rakonjca, ukoliko istovremeno ne bude smijenjen Boris Milić – prenosi  izvor Portala ETV.  

Medutim, protiv smjene direktora ANB-a Milića je bio PES, pa je stvorena pat pozicija koja je na kraju rezultirala zaključkom da se u ovom trenutku ne obave kadrovske promjene u bezbjedonosnom sektoru. 

Tom svojevrsnom ,,pat pozicijom” vrlo je nezadovoljan predsjednik NSD-a Andrija Mandić koji je, tvrde izvori Portala ETV, već izvjesno vrijeme izuzetno nezadovoljan načinom na koji Boris Milić informiše državne čelnike o dešavanjima u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori. 

Prema Mandićevim ocjenama, čelnik ANB-a Milić redovno informiše premijera Spajića, dok se lideru NSD-a selektivno dostavljaju informacije, za što je, smatra predsjednik Skupštine, ,,krivac” Branko Krvavac, čovjek od Spajićevog povjerenja, koji praktično kontroliše rad Agencije.

-U akciji kontrole rada Uprave policije, ministar unutrašnjih poslova se uglavnom oslanja na usluge Lazara Šćepanovića koji je svojevremeno bio ,,vezan” za Uru Dritana Abazovića ali je sada vrlo blizak Demokratama i na stalnoj je vezi sa Šaranovićem i Bogdanovićem. 

Da ne bi dodatno uzdrmao poziciju Vlade, time i ugrozio reputaciju izvršne vlasti u Briselu, Mandić je osmislio ,,sporovoznu”, ali za partiju korisnu taktiku - da upravo kod PES-a inicira angažovanje pojedinih članova NSD-a u Agenciji i to na nekim načelničkim pozicijama.  

Pitanje je, međutim, koliko će funkcioneri Nove srpske demokratije imati strpljenja da čekaju svoja postavljenja u ANB-u i koliko će sve to uticati na porast tenzija unutar parlamentrane većine. 

ŠARANOVIĆEV IZBOR I ŠĆEPANOVIĆEVE ASPIRACIJE 

Neće se lako rasplesti ni kadrovska kombinatorika oko čelnika Uprave policije. 

Prema informacijama Portala ETV, direktor Uprave policije Zoran Brđanin se na toj poziciji nalazi zahvaljujući pravnoj proceduri i uprkos volji i namjerama Demokrata Alekse Bečića. 

Iako je prvi čovjek UP, u realnosti je Brđanin okružen ljudima ministra Danila Šaranovića i praktično je onemogućen da rukovodi policijom.

-U akciji kontrole rada Uprave policije, ministar unutrašnjih poslova se uglavnom oslanja na usluge Lazara Šćepanovića koji je svojevremeno bio ,,vezan” za Uru Dritana Abazovića ali je sada vrlo blizak Demokratama i na stalnoj je vezi sa Šaranovićem i Bogdanovićem.  

Šćepanović očekuje da će, kada se ,,završi mandat” Brđaninu, biti imenovan za direktora Uprave policije, s obzirom na to Demokrate lobiraju kod NSD da njihovi članovi Odbora za bezbjednost ne usvoje izvještaj o radu Uprave policije čime bi se otvorio prostor za Brđaninovu smjenu. 

Šćepanović je, prema informacijma Portala ETV, nakon postavljenja za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, ostvario intenzivne kontakte sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, ,,stavljajući se na raspolaganje” za sve buduće akcije, naročito ako postane prvi čovjek UP. 

Izvori naše redakcije bliski vrhu SDT-a ipak ocjenjuju da Novović prilično zazire od ambicioznog Šćepanovića, ocjenjujući da ,,njegova ambicije nijesu u skladu sa njegovim kapacitetima”.

Upravo je nadavna Šćepanovićeva izjava da se Alija Balijagića nalazi u Srbiji - i to u danu kada je bila potjera za njim bila u selu Obrade u Crnoj Gori – pokazuje da Novovićeva procjena nije bez osnova. 

RASPLET ILI RASPAD PARLAMENTARNE VEĆINE?   

Partijske aspiracije da se njihovi ljude postave na važna mjesta u ANB-u i Upravi policije, kao I aktuelni sukob minsitra odbrane Krapovića i predsjednika Milatovića oko načelnika Generalštaba Lazarevića pokazuje koliko se krše principi koalicije saradnje i podjele resora. 

Borba unutar paralemnatrne većine za mjesta koja kontrolišu bezbjednosni sektor nije motivisana političkim principima ili namejrom da se zadovolje evropski kriterijumi u pristupanju EU, već je očigledna želja za partijskom kontrolom institucija. 

Nesporazumi, trvenja, tajne I javne svađe bi rezultirale raspadom parlaemntarne većine I novim parlementarnim izborima da Mandić, Spajić i Bečić ne strahuju da bi upravo time mogli da izgube pozicije vlasti na kojima su sada I pomognu da DPS, Evropski savez i stranke građanske orijentacije ne preuzmu kontrolu nad vlasti u Podgorici, Budvi ili Beranama… 

Zato ne treba očekivati brzi rasplet već nastavak sukoba koji se odvija iza kulisa. U međuvremenu, valja očekivati da će politički rat neminovno imati teške posljedice u bezbjednosnom sektoru.