Predsjednik Skupštine poručio da je mir potreban svima na Balkanu, ističući srpski narod

Mandić o posjeti Banjaluci: Izlaz nije upotreba sile ili nametanje rješenja suprotnih Ustavu BiH

Andrija Mandić
Andrija Mandić

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je iz Banjaluke, gdje je nedavno boravio kako bi dao podršku predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, poslao poruku da je svima na Balkanu, a posebno srpskom narodu, najpotrebniji mir.

- Kolega Milan Knežević i ja smo željeli da pošaljemo jasnu poruku srpskog naroda iz Crne Gore koji predstavljamo, a koji želi da se očuva mir u regionu i poštuje Dejtonski sporazum, koji je zaustavio rat u BiH. Zaista smatram da nepromišljene odluke pojedinaca u ovom momentu ugrožavaju stabilnost - rekao je Mandić u intervju za Politiku.

On je rekao da je Dodik ponovo pozvao na dijalog političke predstavnike drugog entiteta odmah nakon njihovog sastanka. 

- Na svakom mjestu ponavljam poruku da mir i stabilnost nemaju alternativu – svi moramo doprinijeti izlasku iz krize koju su izazvali neodgovorni pojedinci, ne misleći o posljedicama za narode Balkana. Vjerujem da će na kraju preovladati hladne i pribrane glave i da će se sačuvati mir. Sve druge opcije nas odvode u neizvjesnost kakva sada ne treba niti jednoj zemlji na Balkanu. Moramo da naučimo da radimo zajedno, poštujući jedni druge i čuvajući svoj identitet i tradiciju. Sigurno da rješenje ne bi bila upotreba sile ili nametanje rješenja suprotnih Ustavu BiH - rekao je Mandić.

"Osmisliti plan da CG bude zemlja sa milion stanovnika"

Govoreći o inicijativi za dvojno državljanstvo, Mandić je rekao da je Crna Gora idealan prostor za život i da se mora osmisliti plan kako da u narednom periodu postane zemlja sa milion stanovnika. 

- Šta je prirodnije nego da ponudimo ljudima koji svoje korijene imaju u Crnoj Gori, čije su porodice, kuće, zemlja, grobovi u njoj, da dobiju pravo da se vrate i svoju budućnost vežu za svoj rodni kraj - naveo je Mandić.

To je, tvrdi, poenta inicijative, a ne izborni inženjering. 

- Zakonska regulativa svakako predviđa da uz državljanstvo osoba mora da živi određeni, ne tako mali vremenski period, u Crnoj Gori kako bi imala pravo glasa. Tu istinski ne vidim ništa sporno. Ako se neko odluči da svoj život gradi u našoj zemlji, pa nema ništa prirodnije nego da ima pravo i da odlučuje o politici te zemlje. Savjetnici iz mog kabineta su u kontaktu sa našim kolegama iz Turske kada je u pitanju „plavi karton” i naš pravni tim će detaljno proučiti i tu vrstu pristupa statusa državljana jedne zemlje - rekao je Mandić.

Otpočinjemo širok dijalog, srpski ne može biti jezik drugog reda

Mandić je kazao i da se ulazi u fazu otpočinjanja širokog dijaloga o inicijativi za proglašenje srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore. Ponovio je stav koji potencira koalicija "Za budućnost Crne Gore" da "niko ne može osporiti pravo najbrojnijoj jezičkoj zajednici u državi da se izbori za status koji joj pripada, a to znači da srpski jezik ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda".

- Polazeći od činjenice da je nama potrebno veliko pomirenje poslije političkih trauma raspada država u kojima smo živjeli, nesporazuma i teških političkih borbi koje smo vodili, do novih ustavnih i zakonskih rješenja treba da dođemo svi zajedno kroz dijalog i propisane procedure - rekao je Mandić.

Kako je naveo, "inicijativa o proglašenju srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore je proces koji traje".

- Mi sada ulazimo u fazu otpočinjanja širokog dijaloga u svim sferama društva. Borba za položaj našeg jezika nije počela niti juče, niti na izborima 2023. ili 2020. već onog momenta kada je jedna parlamentarna većina 2007. donijela Ustav koji je bio suprotan realnom stanju u našoj zemlji - rekao je Mandić.