Knežević: Plenković je veća hibridna prijetnja Crnoj Gori nego čitava Rusija sa Putinom; ANB možda prisluškuje Mitropoliju

Hrvatski premijer Andrej Plenković predstavlja veću hibridnu prijetnju Crnoj Gori nego čitava Rusija na čelu sa Vladimirom Putinom, ocijenio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević tokom skupštinske rasprave o nacionalnoj bezbjednosti. Kritikujući postupanje crnogorskih bezbjednosnih službi prema ruskim državljanima, Knežević je iznio i sumnju da Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) prati i prisluškuje Mitropoliju crnogorsko-primorsku. Istovremeno je problematizovao zabranu ulaska u Crnu Goru Davoru Macuri, povezanom sa Alta bankom, postavljajući pitanje kako je čovjek koji je, prema njegovim tvrdnjama, bio rado viđen gost predstavnika Vlade odjednom postao prijetnja po nacionalnu bezbjednost.

Ova pitanja Knežević je otvorio tokom sjednice Skupštine Crne Gore, u okviru poslaničkih pitanja upućenih potpredsjedniku Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksi Bečiću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću.

Dok je Knežević optuživao nadležne za selektivan odnos prema bezbjednosnim prijetnjama i upozoravao na pogoršavanje odnosa sa Rusijom, predstavnici Vlade tvrdili su da institucije postupaju zakonito, na osnovu procjena bezbjednosnih službi i u saradnji sa međunarodnim partnerima.

Knežević: Kako je Macura od heroja finansijskog sektora postao nacionalna prijetnja?

Lider DNP-a zatražio je od Bečića odgovor ko je i na osnovu kojih saznanja donio odluku da se Davoru Macuri zabrani ulazak u Crnu Goru.

Knežević je problematizovao Macurine navodne kontakte sa visokim državnim funkcionerima i predstavnicima Pokreta Evropa sad (PES), pitajući kako je osoba koja je, prema njegovim riječima, ranije bila dobrodošla u političkim i poslovnim krugovima odjednom prepoznata kao bezbjednosni rizik.

– Mislim da Crna Gora treba najzad da sazna kakve su to hibridne prijetnje iz regiona, kako se naše službe bezbjednosti suočavaju sa njima, kako štite državu i kako je moguće da odjednom heroj finansijskog sektora, čovjek koji je po Podgorici i primorju bio rado viđen gost u društvu ljudi iz Vlade i PES-a, postane nacionalna opasnost za Crnu Goru – kazao je Knežević.

Ocijenio je da je neophodno razjasniti i okolnosti poslovanja Alta banke, kao i kontakte koje su njeni predstavnici eventualno ostvarivali sa crnogorskim zvaničnicima.

– Macura je heroj Spajićeve i Abazovićeve Vlade ili novonastala hibridna prijetnja nakon 25. oktobra u Srbiji. Ko je sve imao kontakte sa Davorom Macurom? Ja znam da nijesam, ali nemam dilemu da ih je imao Spajić, kao i veliki broj funkcionera PES-a – poručio je Knežević.

Upitao je kako predstavnici vlasti, ukoliko su imali takve kontakte, nijesu ranije prepoznali eventualnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost države.

Knežević je otvorio i niz pitanja o poslovnim aktivnostima Alta banke u Crnoj Gori, dovodeći ih u vezu sa odlukom o zabrani ulaska Macuri.

Prema njegovim tvrdnjama, Vlada je dala saglasnost da se kompanija Luštica Development zaduži kod Alta banke, dok je Macuri ranije omogućavano da koristi tivatski aerodrom za letove privatnim avionom.

– Kako je onda moguće da je baš Vlada dala saglasnost da se Luštica Development zaduži kod Alta banke? Kako je dozvoljavano da Macura leti sa tivatskog aerodroma privatnim avionom? – upitao je Knežević.

Problematičnim smatra i to što se Macura, kako tvrdi, dovodio u vezu sa mogućim preuzimanjem Addiko banke u Crnoj Gori, ali i trgovačkog lanca Idea.

– Pravo je pitanje kako je onda mogao da uđe u proces kupovine Addiko banke u Crnoj Gori, a možda i Idea marketa. Ko je prijetio guvernerki CBCG kada je Alta banka u pitanju? – naveo je Knežević.

Iznio je i tvrdnju da su bliski srodnici pojedinih funkcionera ANB-a zaposleni u Macurinoj banci, ne navodeći dokumentaciju kojom bi takve tvrdnje potkrijepio.

Knežević je zatražio i objašnjenje kriterijuma po kojima se procjenjuju bezbjednosni rizici, pitajući zbog čega se, prema njegovoj ocjeni, isti standardi ne primjenjuju i na druge strane državljane, među kojima je pomenuo Džordža Kotrela.

Bečić: Macuru ne poznajem, odluka je zasnovana na procjeni nadležnih službi

Odgovarajući na poslanička pitanja, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić kazao je da su nadležni organi u slučaju Macure postupali u skladu sa Zakonom o strancima i odgovarajućim bezbjednosnim procjenama.

Objasnio je da detalji na osnovu kojih je donijeta odluka o zabrani ulaska ne mogu biti saopšteni javnosti.

Bečić je naglasio da Macuru lično ne poznaje, niti je sa njim imao sastanke ili drugu komunikaciju.

Osvrnuo se i na aktivnosti nadležnih organa u Srbiji u vezi sa Alta bankom.

Prema njegovim riječima, Narodna banka Srbije podnijela je krivičnu prijavu protiv odgovornih osoba u toj banci, a po prijavi postupa nadležno tužilaštvo.

Bečić je pomenuo i inicijativu američkog republikanskog kongresmena Džoa Vilsona, koji je, kako je naveo, od američkog državnog sekretara Marka Rubija zatražio razmatranje sankcija za četvoricu biznismena iz Srbije, među kojima je i Macura.

– Što se tiče Crne Gore, državljani više od 80 zemalja sankcionisani su kada je u pitanju postupanje naših organa, po raznim osnovima. Imamo ljutnje i reakcije, ali principijelnost ovog sistema je nesumnjiva – kazao je Bečić.

Knežević: Ruski državljani su samo željeli da posjete Cetinjski manastir

U nastavku rasprave Knežević je otvorio pitanje policijske akcije u kojoj su, u saradnji Uprave policije i ANB-a, privedeni ruski državljani za koje su nadležni sumnjali da su povezani sa ruskim „Rybarom“.

Posebno se osvrnuo na slučaj Mihaila Zvinčuka, koji je nakon privođenja protjeran iz Crne Gore.

Čitajući njegovu izjavu, Knežević je ocijenio da su ruski državljani bili izloženi neprimjerenom postupanju policije, tvrdeći da su im uskraćena osnovna prava i da je prema njima upotrijebljena prekomjerna sila.

Prema njegovim riječima, oni nijesu predstavljali prijetnju nacionalnoj bezbjednosti, već su namjeravali da posjete Lovćen i Cetinjski manastir.

– Budite spremni da ovako prođete, kao ovi ruski novinari, ako se zaputite prema Cetinjskom manastiru – poručio je Knežević.

Šaranović: Oduzeta sofisticirana oprema, istraga je i dalje u toku

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović odgovorio je da su nadležni organi akciju sproveli 9. oktobra, nakon čega je kriminalističkom i operativnom obradom utvrđeno da određeni ruski državljani ne mogu nastaviti boravak u Crnoj Gori.

Kako je naveo, donijeta su rješenja o otkazu boravka, dok je tokom postupanja oduzeta sofisticirana digitalna oprema koja je predmet vještačenja i daljih analiza.

Šaranović je podsjetio i da je Evropska unija uvela sankcije osobi označenoj inicijalima M. Z.

– Riječ je o aktivnoj policijsko-tužilačkoj istrazi, a tužilaštvo će se izjasniti o eventualnom postojanju krivičnog djela – kazao je Šaranović.

Naglasio je da crnogorske bezbjednosne institucije postupaju u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima.

– Garantujem da ANB i Uprava policije konačno rade ono što im je posao. ANB ima osnovni zadatak da štiti nacionalnu bezbjednost države, dok je Uprava policije zadužena za očuvanje unutrašnje bezbjednosti. Crnogorski obavještajno-bezbjednosni sektor ostvaruje najbolju moguću saradnju sa međunarodnim partnerima – poručio je Šaranović.

Knežević: Sumnjam da ANB i dalje prati i prisluškuje Mitropoliju crnogorsko-primorsku

Nezadovoljan odgovorom ministra, Knežević je ocijenio da Šaranović nije odgovorio na njegova ključna pitanja, dovodeći u pitanje i njegovu informisanost o detaljima policijske akcije.

Zatim je iznio sumnju da ANB nastavlja da nadzire i prisluškuje Mitropoliju crnogorsko-primorsku.

Kao povod za takvu sumnju naveo je okolnosti koje su prethodile privođenju ruskih državljana.

Prema njegovim riječima, oni su 8. oktobra u večernjim satima kontaktirali Ostoju Kneževića, savjetnika mitropolita, kako bi najavili posjetu Cetinjskom manastiru.

– Stoga opravdano sumnjam da ANB i dalje prati i prisluškuje Mitropoliju crnogorsko-primorsku, jer ne vjerujem da je Knežević nešto javljao – kazao je lider DNP-a.

Knežević nije iznio neposredne dokaze da je Mitropolija bila predmet nezakonitog nadzora, već je svoju sumnju zasnovao na okolnostima najavljene posjete i kasnijeg postupanja bezbjednosnih službi.

„Plenković je veća hibridna prijetnja od čitave Rusije sa Putinom, KGB-om i FSB-om“

Knežević je potom kritikovao odnos crnogorskih vlasti prema Hrvatskoj, ocjenjujući da se bezbjednosne prijetnje ne procjenjuju istim kriterijumima.

Pozivajući se na navodne izjave hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o teritorijalnim pitanjima i evropskim integracijama Crne Gore, upitao je zbog čega se takve poruke ne tretiraju kao ozbiljna prijetnja državnim interesima.

– Je li veća hibridna prijetnja premijer Andrej Plenković, koji juče kaže da, ako ne damo crnogorsko kopno Hrvatskoj, nećemo ući u EU, ili novinari koji su htjeli da posjete Lovćen i Cetinjski manastir? – upitao je Knežević.

Potom je iznio ocjenu koja je obilježila skupštinsku polemiku.

– Mislim da je veća hibridna prijetnja po Crnu Goru Plenković nego čitava Rusija na čelu sa Putinom, KGB-om, FSB-om… – poručio je Knežević.

Njegova tvrdnja o navodnom Plenkovićevom uslovljavanju evropskog članstva Crne Gore teritorijalnim ustupcima nije potvrđena u okviru dostavljenog materijala.

Knežević je doveo u pitanje i efikasnost bezbjednosne akcije, ocjenjujući da odlazak ruskih državljana iz države otežava dalje sprovođenje istrage.

– Vi se hvalite Europolom i saradnjom, a sve ovo pada u vodu nakon što su ovi ljudi pušteni. Da su zadržani u pritvoru, imalo bi logike. Kakva tužilačko-policijska istraga može donijeti rezultate kada su ti ljudi napustili Crnu Goru? – kazao je Knežević.

Prema njegovoj ocjeni, postupanje nadležnih dodatno je opteretilo odnose Crne Gore i Rusije.

Kritikovao je i uvođenje viza ruskim državljanima, smatrajući da takve mjere dodatno udaljavaju dvije države.

– Ovako su pogoršani odnosi sa Rusijom. Čestitam Spajiću što je istjerao i posljednjeg Rusa iz Crne Gore – zaključio je lider DNP-a.