Anketni odbor pitaće Ministarstvo pravde kojim slučajevima mogu da se bave: Poslanici predložili niz nerasvijetljenih ubistava i napada

Članovi Anketnog odbora izglasali su danas na prvoj sjednici otvaranje parlamentarne istrage povodom niza nerasvijetljenih ubistava i napada, no prvo će se obratiti Ministarstvu pravde, kako bi utvrdili kojim temama mogu da se bave, odnosno povodom kojih se sve trenutno ne vode sudski postupci.

Riječ je o ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića, napadima na Duška Jovanovića, Gojka Mitrovića i njegovu suprugu, Mladena Stojovića, Momira Vojvodića, Jevrema Brkovića, Željka Ivanovića, Tufika Softića, Predraga Šukovića, Aleksandra Pejanovića, Voja Lakovića, Oliveru Lakić, te o atentatima na Vuka Draškovića i slučaju grupe Ramba Kovačevića.

- Treba biti rezervisan, jer ne postoje  presude koje bi okvalifikovale bilo koje ubistvo kao da ima politički rukopis. Otud, u ovoj formulaciji bilo bi korisnije da stoji 'navodna ubistva sa političkom pozadinom'. Jer, ovako koncipirana odluka usmjerava narativ u drugom pravcu, jasni su mi politički motivi - rekao je na početku predsjednik odbora Andrija Nikolić (DPS).

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručuje kako je on inicijator ideje o formiranju odbora, te da to tijelo nije sud i da ova pitanja treba ponovo aktuelizovati.

- Tražio sam od Ministarstva pravde da protumače da li ovaj odbor može da se bavi ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića. Za ta ubistva u javnosti postoji narativ da imaju političku pozadinu. Predložio bih da tokom rada odbora budu saslušani ljudi iz sudstva i tužilaštva, policijski funkcioneri, ali i oni koji su pretrpjeli napade - kazao je Mandić.

Mandić je dodao da kroz rad anketnog odbora građani treba da čuju šta se sve dešavalo u tom vremenu.

Poslanik DPS-a Oskar Huter kaže da nije ljudski sipati so na rane zarad jeftinih političkih poena.

- Šta je to što anketni odbor može saznati, doprinijeti ili istražiti, a što ne mogu uraditi one institucije kojima je to osnovni posao - pitao je Huter.

Nikolić je podsjetio da se čeka dozvola Ministarstva pravde o kojim slučajevima smiju da se bave.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ističe da se u dokumentaciji koja je stigla iz Ministarstva pravde navodi da se eventualno se za tri slučaja ne može izvršiti parlamentarna istraga dok su ostali dostupni za razmatranje.

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao jee kako se povodom ubistva Pavla Bulatovića treba obratiti nadležnim instancama u Srbiji.

- Nijesam za to da se podaci anketnog odbora iz Srbije, kojim je rukovodio Šešelj, kasnije presuđeni ratni zločinac, koriste u ovom parlamentu - dodao je on.

Mandić je imao drugačije mišljenje.

- Uradio je, prema onome što govore naši poslanici iz tog doba, veliki posao. Šešelj je bio predsjednik. Rad Anketnog odbora nije samo predsjednik, nego je učestvovalo mnogo časnih i čestitih ljudi - rekao je on.

Knežević je kazao kako ima operativna saznanja i indicije da je ubistvo Pavla Bulatovića organizovala i logistički pokrivala Agencija za nacionalnu bezbjednost.

- Zato mislim da je bitno da istražimo to ubistvo, bez obzira na to da li se dogodilo u Beogradu ili Podgorici. Radilo se o nekadašnjem ministru, čovjeku koji je zbog svojih političkih stavova stekao mnogo neprijatelja koji su mogli biti nalogodavci ili počinioci njegovog ubistva. Što se Šešeljevog odbora tiče, on nije bio izabran na ulici, nego u skupštini tadašnje zajedničke države - dodao je on.

Nikolić je kazao da su poslanici DPS-a tu kako bi pokazali odnos prema institucijama i vladavini prava, ali i da bi spriječili grubu politizaciju svih pomenutih slučajeva.

- Osnovano sumnjamo da neko ima namjeru da na tome politički profitira. Teme su osjetljive i ne govorim ovo prije nego što sam dobro promislio. Ova motivacija, posebno sad kada žele ućutkati opoziciju, djeluje kao pokušaj da Anketni odbor postane supstitucija za parlament. Daćemo doprinos jer za nas nema tema o kojima ne želimo da razgovaramo, a i mi imamo neka saznanja - rekao je Nikolić.

Govoreći o prijedlozima, naveo je da bi bilo korisno i da Anketni odbor porazgovara o pokušaju atentata na Vuka Draškovića u Budvi, o ulozi obavještajnih službi iz Srbije u tome.

- Da porazgovaramo i o tome pod kojim okolnostima i kako je došla grupa ljudi, koju je predvodio Rambo Kovačević, u susret predsjedničkim izborima 1997, a koja je pohapšena u hotelu "Crna Gora", zbog indicija da je spreman atentat na Mila Đukanovića - kazao je Nikolić.

Dodao je kako su to samo dva u nizu slučajeva, te da se pita zbog čega bi bili korišćeni podaci službi iz susjedstva, koje su konspirativno sve vrijeme djelovale protiv Crne Gore i njenih organa.

- Ako znamo ko je naručio ubistvo Slavka Ćuruvije, Ivana Stambolića ili Zorana Đinđića, a da su za sve to vrijeme ljudi, koji su u Srbiji predstavljali neku evropsku ili građansku vrijednost, svoje utočište nalazili u Crnoj Gori, bježeći od mača režima Slobodana Miloševića, onda se logično postavlja pitanje - kako to da vam ispod rada prolaze i ovi detalji, koji upućuju na duboku umiješanost srpskih obavještajnih struktura, pa i u ambijent u Crnoj Gori - istakao je Nikolić.

Mandić je rekao da bi imao njegovu podršku da se Anketni odbor bavi i Draškovićem i Kovačevićem.

Mandić je dodao kako je grupa Kovačevića bila teško prebijena u stanici policije.

Portal Analitika podsjeteć a da je grupa ljudi, koju su predvodili Kovačević i Petar Divjaković, pohapšena u hotelu "Ljubović" uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori 1997. godine. Oni su navodno bili "angažovani da pruže pomoć" predsjedničkom kandidatu Momiru Bulatoviću, te da "izazivaju uznemirenje i strah kod građanstva i pritisak na birače". Pet godina kasnije, Vrhovni sud donio je oslobađajuću presudu u tom slučaju."Ti ljudi su bili teško prebijeni u stanici policije, mislim da i tim treba da se bavimo", naveo je on.

Podršku da se odbor bavi sa oba navedena slučaja uputio je i Knežević.

Laković je naveo kako su neki ljudi iz te grupe prošli kroz brutalnu primjenu sile i da su "dobili trajne fizičke i psihičke posljedice".

- Drugi aspekt je to šta su oni tada radili u Podgorici, koji su bili njihovi ciljevi i zadaci - naglasio je on.

Govorio je i o atentatu na Vuka Draškovića u Budvi.

- Moja operativna saznanja govore da su izvršioci bili članovi 'zemunskog klana', koji su helikopterom Vojske Jugoslavije prebačeni u Beograd. Te informacije sam dobio u kontaktu sa kolegama iz srbijanske policije - dodao je on.

Drašković, u to doba lider opozicionog Srpskog pokreta obnove, ranjen je u junu 2000. godine dok je bio u kući u Budvi. Tada je na njega pucano iz pištolja.

Huter je ocijenio da se Anketni odbor želi svesti na sud.

- I desiće se ono o čemu smo govorili - formiranjem ovog odbora potvrđuje se izraz političke nemoći aktuelne, sada već poludecenijske vlasti. Naše učešće vezano je za to da se spriječi gruba politizacija ove teme i da razotkrijemo sve pokušaje manipulacije - naglasio je Huter.

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin ocijenio je da "nema potrebe" da pričaju o Draškoviću "jer je on propali političar".

- On je od jednog nacionaliste došao do toga da podržava DPS na njihovim raznim portalima i na kongresima - rekao je on, dodajući kako je Rambova grupa oslobođena pred crnogorskim sudom.