Grlić Radman: Važno krenuti u razgovore o brodu Jadran, očekujem napredak u rješavanju pitanja otete imovine

Hrvatski ministar vanjskih posloa Gordan Grlić Radman kazao je da je važno da dvije države započnu razgovore o školskom brodu Jadran.

Hrvatska vlada nedavno je osnovala komisiju za povrat Jadrana i druge vojne imovine od Crne Gore, što je bio i jedan od razloga zbog kojeg je Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskratila saglasnost Crnoj Gori za zatvaranje poglavlja o vanjskoj politici. Na čelu te komisije je Grlić Radman.

-  Važno je da Crna Gora formira komisiju i da se počne razgovarati o tom pitanju. Na čelu hrvatske komisije sam ja, a vidjećemo koga će Vlada Crne Gore odrediti, ako to bude Dragan Krapović - naravno, važno je da krenemo u te razgovore i određeno prezentovanje argumentacije s jedne i druge strane - istakao je Grlić Radman novinarima u Kotoru gdje boravi povodom Dana hrvatskog naroda.

On je kazao i da ne zna zbog čega je sporna ploča u Morinju, ističući da podsjeća na jedan teški period - raspad bivše države i preko 300 onih koji su prisilino izloženi patnjama, zlostavljanju i torturu.

- Jedna osoba je, prije samog dolaska u Morinj ubijena, a dvije tri-osobe su preminule uslijed teškog zlostavljanja, mučenja i torture. Mnogi su i kasnije, nakon raspuštanja logora, zbog posljedica mučenja, ranije preminuli - naglasio je Grlić Radman.

Govoreći o Lori, hrvatski ministar je rekao da to bio vojni zatvor u bivšoj državi i kasnije.

- Postoje pojedinci koji su počinili zločin, sigurno je da neki i dalje služe kaznu. Na kraju i Hrvatska se suočavala sa vladinom prava i procesuiranjem ratnih zločina, tako da smo ispunili sve što se od nas tražilo. Još potražujemo 13-14 nestalih, tako da očekujemo odgovor Crne Gore što je sa tim pitanjem - istakao je Grlić Radman.

Govoreći o crnogorskom putu ka Evropskoj uniji, Grlić Radman je rekao da ne bi govorio o blokiranju, već o tome da li su ili ne ispunjene obaveze.

- Jednako kao što je Hrvatska radila na zatvaranju poglavlja po novoj metodologiji - onog trenutka kada smo sve ispunili, završili smo pregovore. U tom smislu je strateški i nacionalni interes imati za susjeda stabilnu, sigurnu, prosperitne Crnu Goru - poručio je Grlić Radman.

On je ponovio da Hrvatska snažno podržava reformski proces i sve iskorake koji doprinose približavanju Crne Gore EU.

- Ostaju otvorena određena bilateralna pitanja koja su rezultat raspada bivše države. Ona nijesu samo bilateralne prirode, nego su i civilizacijska, univerzalna pitanja - naveo je Grlić Radman.

On je istakao podršku Hrvatske evropskoj i NATO perspektivi Crne Gore, ističući da dvije države predstavljaju dobar primjer lojalnih članica Alijanse.

- Članstvo u NATO-u je izraz transatlantske povezanosti koji spaja Evropu i Sjevernu Ameriku u jedan jedinstveni bezbjednosni i odbrambeni savez i u tome dijelimo zajedničke vrijednosti, gdje jačamo odbranu kroz vojnu industriju, inovacije, kroz druge institucije, jer ključ bezbjednosti je upravo ulaganje u odbrambenu industriju s obzirom na promjenljivost geopolitike i strateške okoline - dodao je Grlić Radman.

On je kazao da se danas sastao s predstavnicima 51 tivatske porodice kojima je, kako je naveo, oteta imovina. Oni se, ističe Grlić Radman, sada ne mogu uknjižiti u katastarsku opštinu Mrčevac jer, kako kaže, ne postoji volja da se sprovede odluka nekoliko suda u Kotoru, Podgorici...

- U nekom trenutku se započelo upisivanje u katastarku opštinu Mrčevac, a onda se prestalo s tim. Danas smo "emancipirali" tu temu i mislim da ćemo kroz saradnju dviju Vlada, odnosno pravosudnih organa, napraviti napredak. To je, na kraju krajeva, vladavina prava, Poglavlje 23, temeljna prava i uslov za zatvaranje mjerila o restituciji - naglasio je Grlić Radman.

On se zahvalio Vladi i crnogorskom kolegi Ervinu Ibrahimoviću na odluci da se Dom za kulturu "Josip Marković" u Donjoj Lastvi preda Vladi Hrvatske, nazivajući taj potez velikim iskorakom.

- Drago nam je da su Bokelji uvezli hrvatsku kulturnu baštinu u jedinstvenu baštinu Crne Gore i da pridonosi multietičnosti i suživotu i da Hrvati u Crnoj Gori doprinose prosperitetu države - istakao je Grlić Radman.

Ibrahimović: Buduće generacije moramo rasteretiti prošlosti

Ibrahimović je čestitao Dan hrvatskog naroda, navodeći da ovaj datum nosi veliku simboliku i da je potvrda viševjekovne dobre saradnje dvije države.

- Uvijek sam se zalagao da stavimo akcenat na pravi manjina u Crnoj Gori jer ne može biti kvalitetne i prosperitetne Crne Gore ukoliko u njoj nema zapaženog i važnog stuba koji čine manjine - kazao je Ibrahimović.

On je dodao da Hrvatska pomaže u jačanju dobrosusjednih odnosa, te da je ta zemlja pouzdan partner Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji.

- I svi oni skeptici koji pokušavaju da zbune javnost da Hrvatska nije ona koja nas je podržavala i za NATO, nakon današnjeg sastanka mogu reći da ta zemlja još snažnije podržava Crnu Goru na putu u EU i da može da računamo na njihov podršku - naglasio je Ibrahimović.

Sa druge strane, kako je rekao, i Crna Gora je svjesna da ima obavezu prema Hrvatskoj i budućim generacijama.

- Moramo buduće generacije da rasteretimo prošlosti, a to možemo raditi konkretno, a ne populizmom. I mi već radimo na tome. Napravili smo značajne iskorake. Počele su bilateralne konsultacije nakon pet godina. Poslije sedam godina radi mješoviti odbor. Radimo, pravimo pozitivne korake - poručio je Ibrahimović.