DPS se vraća u poslaničke klupe

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) se vraća redovnom radu u Skupštini Crne Gore jer su ispunjeni zahtjevi koje je opozicija ispostavila  kako bi parlament profunkcionisao - saopštio je šef poslanika tog kluba poslanika Andrija Nikolić.

To je odlučeno nakon sastanka na kojem su prije dvije večeri u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je organizovao ambasador Johan Satler, predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) potpisali su sporazum kojim su se saglasili da Venecijanska komisija (VK) da mišljenje o ustavnosti prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.

Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.

Nikolić je na današnjoj konferenciji naglasio da je ovaj dogovor postignut pod pokroviteljstvom Evorpske unije, te ocijenio da je to važno jer smo u završnoj integracionoj fazi.

MANDIĆ I KNEŽEVIĆ ĆE NASTAVITI SA PRITISKOM, NA PROBI REPUTACIJA PES-A I SPAJIĆA

Ovaj politički sporazum bi trebalo, cijeni Nikolić, da garantuje našoj državi evropski fokus bez skretanja na teme koje mogu destabliziovati evropsku agendu.

- Oni koji to ugroze će morati da preuzmu punu odgovornost - poručio je on.

Oni garantuju, kaže, da neće prekršiti ovaj sporazum.

Na pitanje da li ovaj sporazum garantuje da će ostatak parlamentarne većine poštovati sporazum, pošto u kontinuitetu slušamo poruke o promjeni Ustava, i što ako se ipak potegnu pitanja pitanja na kojim insistira dio parlamentarne većine (o dvojnom državljanstvu i promjeni Ustava) - Nikolić je rekao da nije siguran da Spajić može da garantuje za ostatak većine.

- Za nas je potpis koji smo stavili obavezujući. Vjerujem da je Spajić taj potpis dao u ime svog poslaničkog kluba. Da li može da garantuje za ostatak parlamentarne većine - nijesam siguran, ali oni svakako nijesu stavili potpis na taj sporazum. Rekao bih da su inicijative koje bi dolazile od ostatka parlamentarne većine ipak ograničenog dometa imajući u vidu broj poslanika koji stoji iza ovog sporazuma. Međutim, ukoliko se to pitanje pokrene u nekom trenutku nemamo ništa protiv da izložimo našu argumentaciju zašto ovo nije pravo vrijeme za otvaranje tih pitanja, ali i zašto su takva pitanja kompleksna i zahtjevna za malu državu kao što je Crna Gora, a koja se nalazi u finalnoj fazi evropskog puta - poručio je šef kluba poslanika DPS-a.

Naglasio je da nije slučajno napomenuo da je ovaj dogovor postignut pod pokroviteljstvom Evropske unije.

- To znači da oni koji su razgovarali u Delegaciji EU ipak znaju da su investirali značajan dio svog integriteta i kredibiliteta i da bi ih svako rušenje tog potpisa i sporazuma istovremeno udaljavalo kao potencijalne partnere EU u svakom budućem procesu. Ako me pitate da li mislim da će Andrija Mandić ili Milan Knežević nastaviti da vrše pritisak na Spajića - hoće. Ali  ovdje je na probi dosljednost, odnosno evropska i integraciona reputacija Pokreta Evropa sad i predsjednika Vlade koji dominantno upravljaju parlamentarnom većinom - podvukao je Nikolić.

POLITIČKI FOLKLOR U VEĆINI

Ovim sporazumom je predviđeno da se obustavi već pokrenuti proces izbora dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore.  Na pitanje kako gleda na činjenicu što se uprkos tome na Ustavnom odboru saslušavaju kandidati za dvoje sudija, Nikolić je rekao da ne može da kaže da je iznenađen da će dio parlamentarne većine koji nije učestvovao u razgovorima sa opozicijom, ili potpisao taj dokument, pokušati da predstavi da taj sporazum za njih ne važi.

- Ako se nastavi procedura pred Ustavnim odborom - oni demonstriraju da njih ne obavezuje ono što je premijer - odnosno Pokret Evropa sad potpisao sa dijelom opozicije. Rekao bih da je to samo jedna politička igra jer je za izbor sudija Ustavnog suda potrebna kvalifikovana većina. Te kvalifikovane većine ne može biti bez potpisnika sporazuma - Vlade i opozicije. Tako da svaka procedura koja bi se odvijala mimo dogovora ne može garantovati izbor sudija Ustavnog suda, može biti samo dio političkog folklora u kojima će se u okviru parlamentarne većine obračunavati jedni sa drugima - naveo je Nikolić.

Na pitanje kako komentariše poziciju Građanskog pokreta URA, Nikolić je rekao da su dogovore i pregovore pod pokroviteljstvom EU vodili tako da su redovno o tome obavještavali kolege iz opozicije koji tome nijesu prisustvovali.

- To podrazumijeva da smo informisali kolege iz Građanskog pokreta URA, ali i Socijaldemokratske partije koje su u ovom trenutku vanparlamentarni subjekt. Iza ovih potpisa stoji dovoljan broj poslanika. To znači da niko ne može srušiti ono što su dogovorili Vlada (PES) i opozicija - istakao je Nikolić.

Ovim sporazumom opozicija i vlast su se obavezale da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine.

- Strane se takođe obavezuju da nastave rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine - naveli su u Delegaciji EU ranije.

Pored toga, postignuta je saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26“. 

Hrvatska prepoznaje da dio većine nije raščistio sa dešavanjima iz devedesetih

Osvrnuvši se na poziv ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordna Grlića Radmana da rezolucijom osudimo agresiju na Dubrovnik, on je ocijenio da se radi o nastavku problema koji postoje na relaciji Crna Gora - Hrvatska.

- Ti problemi su proizvedeni i produbljeni kandidovanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu - čime je Hrvatska isprovocirana, imajući u vidu da je taj akt došao iz parlamenta Crne Gore - susjeda i kandidata za članstvo u EU - koja je time direktno proizvela štetu po svoj integracioni put. Činjenicom da su se ti problemi intenzivirali postoji obaveza da se saniraju odnosi u doglednoj perspektivi kroz rješavanje spornih pitanja u poglavlju 31 - naveo je on.

Vjerovatno, kaže, u Hrvatskoj prepoznaju da u većem dijelu parlamentarne većine još nijesu raščistili sa onim što se dešavalo devedesetih godina na području bivše Jugoslavije.

- I očigledno da postoji potreba da se parlamentarna većina jasno odredi u odnosu na određena pitanja - dodao je on.

Istakao je da je DPS devedesetih zbog tragičnih događaja u Hrvatskoj i nepametne politike Crne Gore uputili zvanično izvinjenje.

- I nemamo nikakav problem da osudimo još jednom ono što se Hrvatskoj desilo tokom devedesetih godina - dodao je Nikolić.