<article>Na izborima koji se danas održavaju u Gusinju do 19 sati glasalo je 2.100 birača - od ukupno 4.618 koliko ih ima upisanih.To je saopšteno iz Opštinske izborne komisije (OIK). I Demokrate imaju slične podatke - saopštlili su da je izlaznost na lokalnim izborima u Gusinju 45,34 odsto.Građani glasaju na deset biračkih mjesta, koja su otvorena od sedam do 20 sati.</article>

Na izborima koji se danas održavaju u Gusinju do 19 sati glasalo je 2.100 birača - od ukupno 4.618 koliko ih ima upisanih.
To je saopšteno iz Opštinske izborne komisije (OIK). 

I Demokrate imaju slične podatke - saopštlili su da je izlaznost na lokalnim izborima u Gusinju 45,34 odsto.
Građani glasaju na deset biračkih mjesta, koja su otvorena od sedam do 20 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izbori

Loklani izbori

Gusinje

Lokalni izbori u Gusinju

Izlaznost

Politika

Do 19 sati u Gusinju glasalo 45,47 odsto birača

Na izborima koji se danas održavaju u Gusinju do 19 sati glasalo je 2.100 birača - od ukupno 4.618 koliko ih ima upisanih.
To je saopšteno iz Opštinske izborne komisije (OIK). 

I Demokrate imaju slične podatke - saopštlili su da je izlaznost na lokalnim izborima u Gusinju 45,34 odsto.
Građani glasaju na deset biračkih mjesta, koja su otvorena od sedam do 20 sati.

U jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E otkrijte kakvi su građani Crne Gore kao komšije – koliko poštujemo pravila o kućnom redu i koliko smo otvoreni za saradnju.&nbsp;
Takođe, saznajte više detalja o procesu proizvodnje domaćih mesnih i sirnih proizvoda u doba Kju groznice. Na kraju, ne propustite važne savjete o sezonskom mijenjanju guma na automobilima i kako ono može uticati na vašu bezbjednost na putu.
Tema Srećnog dana su izgovori i koliko su oni kočnica uspjeha. Da li je iza njih strah ili nešto drugo, neka su od pitanja na koja će odgovor dati Aleksandra Andjelić, NLP trenerica. Naši gosti su i majka i sin, Marina Bukvički, glumica i Vladimir Sekulić, baletski igrač.&nbsp;
Pored porodične povezanosti spaja ih ljubav prema igri i pokretu. &nbsp;O odbojci, novim turnirima pričamo sa &nbsp;Ivanom Boškovićem, generalnim sekretarom Odbojkaškog saveza CG, a iz Milana će nam se javiti &nbsp;Valentina Mitrović koja sa svojim Zvjezdicama nastupa na Milano FW.

Jutro na TV E: Proces proizvodnje domaćih proizvoda u doba Kju groznice

Demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Haris i njen republikanski rival Donald Tramp skoro su izjednačeni u istraživanjima javnog mnjenja nekoliko nedjelja pred izbore, a trka je veoma tijesna i u Pensilvaniji, državi koja može da odluči ishod.
Prema istraživanju Njujork tajmsa, Filadelfija inkvajerera i Sijena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Haris i Tramp su imali jednaku podšrku od po 47 odsto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto, piše Glas Amerike.
U Pensilvaniji je Haris u prednosti od 4 odsto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 odsto.
I istraživanje Vašington posta pokazalo je da je u Pensilvaniji veoma tijesna trka – Haris ima 48 odsto podrške, a Tramp 46 odsto, dok je margina greške 3,6 odsto.
Pensilvanija, uz Arizonu, Džordžiju, Mičigen, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Viskonsin može da odluči ishodi izbora.
Većina ispitanika u anketi Vašington posta rekla je da je „ekstremno motivisana“ da glasa i da je „ekstremno važno“ zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 odsto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Tramp.
Anketa Njujork tajmsa i Sijena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.
Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji
Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na vladu SAD zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Džil Stajn u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Haris 5. novembra.
Savjet za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u avgustu u Mičigenu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 odsto muslimanskih birača podržalo Stajn, kandidatkinju Zelene stranke. Prema istom istraživanju, Tramp je dobio 18 odsto podrške, a Haris 12 odsto.
Stajn takođe vodi među muslimanima u Arizoni i Viskonsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gde je Bajden pobijedio sa malom razlikom 2020.&nbsp;
Haris je, pak, prvi izbor muslimana iz Džordžije i Pensilvanije, dok Tramp vodi u Nevadi sa 27 odsto u odnosu na 26 odsto koje ima Haris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.
Bajden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trampa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.
Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo 1 odsto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Tramp i Haris skoro izjednačeni. Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Haris, apelovali da se ne glasa za Trampa u novembru, prenosi AP.
Pokret „neopredijeljenih“, koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Džoa Bajdena, kritikuju „nevoljnost Haris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima“.
Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trampa ili kandidata treće stranke koji bi „pomogli Trampu da pobijedi“.
„Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trampovoj administraciji“, rekli su lideri pokreta.

Haris i Tramp izjednačeni u anketama

Evropska unija omogućiće zemljama pogodjenim poplavama, koje je u Srednju Evropu donio ciklon Boris, da pored sredstava iz Fonda solidarnosti iskoristi za obnovu razorene infrastrukture i saniranje šteta još i 10 milijardi eura iz evropskih kohezijskih fondova, saopštila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. 
 
- Srce se cijepa kada gledamo kakva razaranje su donijele poplave. Najvažnija stvar je da se nadju pare za obnovu. Dogovorili smo se da novac iz Kohezijskog fonda maksimalno fleksibilno prilagodimo potrebama tamo gdje su najveće. Pogodjene zemlje će moći 10 milijardi eura da iskoriste iz tog fonda - kazala je predsjednica EK poslije vanrednog sastanka sa premijerima Poljske, Češke, Slovačke i Austrije.
Ursula fon der Lajen rekla je da sigurno za saniranje šteta i obnovu neće biti dovoljan novac iz Fonda solidarnosti koji EU ima da pomogne u slučajevima elementarnih nepogoda i katastrofa i da zato Brisel izdvaja ovih dodatnih 10 milijardi eura po uprošćenoj proceduri i u nekim slučajevima ne samo kao sufinansiranje nego i finansiranje 100 odsto vrijednosti projekata.
- Teško da bi mogli da saniramo štete iz naših nacionalnih budžeta. Predsjednica EK predstavila je konkretne kvote i konkretne fondove koje možemo da koristimo - kazao je češki premijer Petr Fijala.
Samo u Češkoj gde su poplave pogodile dva regiona, Moravsko-šlezijski i Olomoucki na istoku zemlje evakuisano je, kako je kazao Fijala, 20.000 ljudi, uništeni su putevi, pruge, mostovi, željezničke stanice, domovi, a Vlada mora da revidira budžet za ovu i narednu godinu i izdvoji 1,66 milijardi eura za pomoć ljudima.
Slovački premijer Robert Fico odao je posebno priznanje poljskom premijeru Donaldu Tusku koji je uspio da hitno organizuje sastanak još dok poplave traju i Ursuli fon der Lajen koja se odazvala da EU solidarno pomogne poplavljenim zemljama.
- Ljudi koji žive u EU žele da znaju da institucije Unije posvećuju istu pažnju i ljudima koji ovdje žive kao onima van granica EU. Ovo će povećati povjerenje u institucije EU. Zatražili smo više fleksibilnosti i predsjednica EK je rekla da možemo da koristimo 10 milijardi eura pod mnogo jednostavnijim uslovima - kazao je Fico.
Slovački premijer naglasio je da nikada do sada od trenutka kada je davno počeo da učestvuje na sastancima EU nije prisustvovao sastanku koji bi, iako tako kratak, donio toliko dobre rezultate.

EU izdvaja 10 milijardi eura za obnove nakon poplava

Na jugu Crne Gore sjutra će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, još ponegdje je moguća kratkotrajno kiša u ranim jutarnjim ili popodnevnim satima.
Na sjeveru će biti promjenljivo oblačno, a mjestimično kiša. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, a uveče mjestimično pojačan sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od biće od osam do 16, a najviša dnevna od 13 do 26 stepeni.
U Podgorici će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, u popodnevnim satima moguća je kratkotrajno kiša.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, a uveče povremeno pojačan sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha biće oko 15, najviša dnevna 25 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno, do 26 stepeni

Čula je Španija i osjetila moć usklika "Da je vječna Crna Gora". Za to su se pobrinuli maturanti Gimnazije "Stojan Cerović" iz Nikšića koji su u tu zemlju otputovali na ekskurziju.
Terase hotela, u kom su smješteni gimnazijalci, zasijale su jedne noći u crveno-zlatnim nijansama državne zastave, a atmosferu su podgrijale patriotske pjesme koje su puštali crnogorski učenici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzARpjPUTSqg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Sa njima su pjevali i gosti hotela i otpozdravljali ih osmjesima.
Nikšićki gimnazijalci otputovali su 13. septembra na ekskurziju u okviru koje će, pored Španije, posjetiti i Italiju i Francusku.

VIDEO: Španijom se pjeva "Neka živi zemlja moja, da je vječna Crna Gora"

Groznica je opšte medicinsko stanje povišene tjelesne temperature i uglavnom je indikator problema u tijelu, virusne ili bakterijske infekcije. Tako piše u medicinskom leksikonu.&nbsp; U realnom životu, u Crnoj Gori, groznica nije samo pokazatelj neke infekcije, niti predstavlja odbrambenu reakciju organizma. Naprotiv, groznica, ova aktuelna crnogorska, znak je opštedruštvene zaraze.&nbsp; One najgore, koju samo ljudi mogu uzrokovati.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c" data-rendition-name="original" width="1200" height="842" loading="lazy" alt="Ministar Vladimir Joković"> </figure>  Ono, kada neznaveni, a na položajima, pokušavaju da sačuvaju svoje pozicije i fotelje, tako što će, ako treba, žrtvovati, ne samo neku farmu krava, nego i nekog farmera. Poput onog samoživog ministra poljoprivrede Joko-Ono-Ovo Jokovića, što sam ne zna je li završio srednju elektrotehničku ili gimnaziju. Ili će, pak tražiti, da se uhapsi neki građanski aktivista koji se drznuo da spriječi nezakonito ponašanje države. I onda crnogorska policija, koja treba da sprovodi crnogorske zakone, na zahtjev vlasti privodi sve one koji upozoravaju - na kršenje istih tih zakona.&nbsp; Nije moralno, ali je ministar Joković miran i na položaju. Za sada.&nbsp; A kakva je to groznica odavno zahvatila Daria Daku Vraneša, prvog čovjeka opštine Pljevlja. Je li i kod njega Q-groznica ili je, možda, u pitanju groznica IQ-a?&nbsp; Jer, Vraneš je onaj tip što je svojevremeno, krajem avgusta 2020. godine, trčao da snima autobus kojim je, kako su mu dojavili, dolazilo dvadesetak Bošnjaka rođenih u Pljevljima koji privremeno rade u BiH. Onda je, snimajući telefonom, grozničavo skakutao, granao rukom prema svojim sugrađanima koji su došli da glasaju i podvikivao ,,Turci, snimite ih, došli Turci“. <blockquote>Umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="Dario Vraneš i Aleksandar Vučić"> </figure>  Da bi potom, već sljedećeg dana, uz poštovanje, brigu i dobru organizaciju, dočekivao, ugošćavao i raspoređivao širom Pljevalja sve one glasače-namjernike iz bratske Srbije koje je zvanični Beograd slao da glasaju za njega - Vraneša i ostale vraneše koji služe intersima vlasti u Srbiji. Nije bio u groznici, nije bio pod temperaturom i naravno da nije snimao srpsku-braću-birače, niti je naređivao da se snima njihov dolazak. Znao je što ne smije da se radi.&nbsp; Ali, znao je i što treba da radi.&nbsp; Tačnije, dobro je znao što može biti dobro za njega. I da, to je baš onaj Dario Vraneš koji je hodio ka Aleksandru Vučiću i obećao mu, za prošli Dan srpskog jedinstva i zastave, ništa manje nego ,,SAO Pljevlja i principe“ i još neka sela u zaleđu. Da se, u bliskoj budućnosti, duhovno – ali i teritorijalno - spoje sa srpskim dijelom BiH.&nbsp; Zvuči nekako zlokobno poznato, je li? ,,Srbija je svuda gdje žive Srbi i srpski grobovi“, galamio je početkom devedesetih Vojislav Šešelj, kada je ono želio da pod komandom Slobodana Miloševića, napravi Veliku Srbiju sa zapadnom granicom Karlovac-Karlobag-Virovitica.&nbsp; Tako je počeo veliki rat na „našem malom otoku“ zvanom Jugoslavija. Na kraju, sve granice su ostale iste, republike su postale države, desetine hiljada izgubljenih života i stotine hiljada raseljenih... Srbi više ne žive u jednoj državi, kao što su živjeli u toj Jugoslaviji.&nbsp; Čak su i grobovi Srba sada u raznim državama.&nbsp; Dario Vraneš je tada bio tek srednjoškolac, pa možda i danas pojma nema o istoriji i raspadu SFRJ, te u heroje želi da uzdigne sve one koji su rušili onu veliku zemlju. I, valjda obolio od te groznice IQ-a, možda je pod teškim uticajem Crkve Srbije koja voli da slavi zločince, pa ne vidi da je on sada karikatura karikaturalnog Vojislava Šešelja koji sluša zapovijesti srpskog vožda.&nbsp; Samo što, umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji.&nbsp; Osim - kao dio “srpskog sveta”.&nbsp; Ili kao “srpska Crna Gora”, o čemu sanja Vladislav Dajković, profesionalni Srbin zapošljen kod Olivere Injac, koja se za nepune dvije godine vladavine ,,proslavila“ kao vjerovatno najgori čelnik Podgorice u njenoj savremenoj istoriji. Ostavljajući za sobom uneređen grad - tone smeća po podgoričkim ulicama i najezdu pacova u City kvartu.&nbsp; <blockquote>,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c" data-rendition-name="original" width="433" height="485" loading="lazy" alt="Dajković i Stanivuković"> </figure>  E, taj Veliki Srbin Vladislav Dajković, vršilac dužnosti nekakve Službe za građane Podgorice je, valjda poslovno, pohodio još jednog Velikog Srbina, Draška Stanivukovića, onog što je, baš onako zakonito preko tate-tajkuna, stekao bogatstvo, a onda preko političkog tate-Vučića, došao na čelo Banjaluke.&nbsp; Kad su popili po kriglu piva, razvezao im se jezik pa su osmislili kako da nadoknade Banjaluci dva slova, tačnije dvije figure ćiriličnih slova, izgubljene prilikom renoviranja centralnog parka. A da istovremeno i Dajkovićeva Podgorica ima neku korist, marketinšku i političku.&nbsp; Odmah se viđelo da odluka nije rezultat dubokog promišljanja, djelovalo je kao da su pod nekom groznicom. Ne onom subotnje večeri, već onom gorom – političkom groznicom dvojice političara “srpskog sveta”.&nbsp; ,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon, ali i obavezu koju mu je zauzvrat nametnuo Dajković: da prihvati ponudu i da Podgorica i Banjaluka postanu gradovi pobratimi.&nbsp; Misli se, naravno, da postanu srpski gradovi-pobratimi. A kad će to biti, e to ni sam Vučić ne zna.&nbsp; Možda bi mogao da nasluti Marko Šubara Kovačević, koji je - u pauzama između „namještanja sata srednjim prstom“ tokom intoniranja državne himne i prijetnji da će svi koji se ne slažu sa njegovom politikom „proći kao Turci“ – uspio da brzinski zbratimi Nikšić sa opštinom Istočno Novo Sarajevo. Za neupućene, Istočno Novo Sarajevo je neka opština pomeđu brda iznad Sarajeva, nastala teškom agresijom na glavni bosanskohercegovački grad u kojoj je ubijeno skoro 11 hiljada ljudi.&nbsp; I, kad već čeprkamo po prošlosti, valja se podsjetiti i jednog (ne)uspjelog bratimljenja. Bolje rečeno – do sada neuspješnog. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Stanivuković i Carević"> </figure>  Onog koje je Veliki Srbin – pogađate: riječ je o Drašku Stanivuković - obećao je još 2021. godine, još jednom Velikom Srbinu, Marku Batu Careviću, da će Budva biti grad pobratim Banjaluke.&nbsp; ,,Kroz razgovor smo zaključili da teško da postoji ijedan Banjalučanin koji nije bio na moru, u Budvi“, stručno je tada objasnio razloge inicijative Stanivuković. Prošlo je tri godine, Budva i Banjaluka su na istom odstojanju, nijesu pobratimi, a sad je u čitavu priču uletio uvijek spremni Dajko Dajković. Pa će, možda, da se uskoro trojno pobratime Budva-Banjaluka-Podgorica ili će, pak, da zovnu i Vranešova Pljevlja da uđu u četvorougaono bratmljenje tačaka “srpskog sveta”. Ili je, ipak, vrhunac da se napravi pentagram-bratimljenje, sa Vučićevim Beogradom kao centralom i centrom.&nbsp; Pentagram bratimljenja ,,srpskog sveta“?! Djeluje dijabolično, kao u nekom košmaru, noćnoj mori izazvanoj groznicom. Ali, takva je realnosti u današnjoj Crnoj Gori: to su klasični simptomi političke groznice “srpskog sveta” koja je odavno obuzela većinu u ovdašnjoj postavgustovskoj većini.&nbsp; I dok se Q-groznica, koju izaziva bakterija coxiella burnetii - ako ima znanja i stručnosti - relativno lako drži pod kontrolom i saniraju se štete, ova druga, politička groznica, koju je izazvao projekat ,,srpskog sveta“, a koja je zahvatila Crnu Goru nakon 30. avgusta 2020, za sada razara društveni organizam, kao što inficirana rana zagadi dio tijela.&nbsp; Pitanje je, kao i uvijek kada imperijali lanci stegnu grudi, ima li ovđe lijeka za tu zagađenu ranu? Za uspravljanje posrnulog pacijenta, valjalo bi najprije raskrinkati velikosrspke nakane koje viđamo svakog dana.&nbsp; Jer, buđenje iz košmara groznice, prvi je znak ozdravljenja.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Groznica ,,srpskog sveta“

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo je osmoro državljana Srbije i Crne Gore da su, sa namjerom da „sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist“, prošle godine, kao organizovana kriminalna grupa, bili ključni akteri skandala koji je pokazao potpuno rasulo u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, kada je u centru glavnog grada, zaštićenoj zoni u kojoj se nalaze ključne državne institucije, prokopan tunel od jedne zgrade do depoa Višeg suda i koji je, da skandal bude teži, slučajno otkriven. Portal ETV u narednih nekoliko dana ekskluzivno će objaviti dijelove optužnice koja, međutim, nije pružila odgovore ko je i zašto naručio upad u depo. Prema navodima iz optužnice, koja je napisana na 40 strana, ističe se da svi prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmileno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erića, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić zbog sumnje da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Valjuj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. U optužnom aktu, koji potpisuje tužilac Marko Mugoša, navodi se da nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Srpski državljani Veljko i Milan Marković, kao i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Optužnicom je predloženo da im se sudi u odsustvu. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, podignuta je optužnica, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; Zastupnik optužnice Marko Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Boris Savić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;ZAKUP STANA A prema navodima ovog dokumenta postoje dokazi da su Markovići, Jovanović, Erić, Mirotić, Baćović i Milačić postali su članovi grupe koju je organizovala za sada nepoznata osoba s ciljem vršenja krivičnog djela teška krađa. Istražitelji do podizanja optužnice nijesu identifikovali ni sve saučesnike. - Milačić je angažovao Baćović da zakupi poslovni prostor u Njegoševoj ulici i ona je na to pristala. On je prisilio Baćović da se preruši (stavi periku) i tako fotografiše. Nakon toga joj je donio lažnu ličnu kartu izdatu od Područne jedinice Kotor na ime Andrijana Marić, koju je Baćović koristilia prilikom iznajmljivanja stana – navodi se u optužnici. Ugovor sa vlasnicom Baćović je potpisala 24. jula 2023. i to na tri godine. Cijena mjesečnog zakupa bila je 1.400 eura. Poslovni prostor imao je i podrum odakle je, kasnije ova grupa, prokopala tunel do sudskog depoa.&nbsp; - Veljko i Milan Marković, Jovanović i Erić su iz podrumskih prostorija zakupljenog poslovnog prostora prokopali podzemni tunel 30 metara do depoa Višeg suda, u kojem je smješten dokazni materijal iz predmeta koji se vode ili su završeni pred tim sudom. Oni su probili betonski zid pa su kroz taj otvor u periodu od 8. do 11. septembra ušli u prostorije depoa i obili zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i ukrali telefone, oružje i manje količine droge – piše u optužnom aktu Tužilaštva.&nbsp; Tužilac Mugoša je taksativno naveo koji telefoni su ukradeni i ko im je bio vlasnik, koje oružje je nestalo i koja količina droge i iz kojih premeta. Grupa je, kako se navodi, ukradene stvari odnijela do podruma poslovnog prostora koji su zakupili, zatim su ih stavili u najlonske kese i potom se odvezli taksijem do stana u Ulici Ksenije Cicvarić u Podgorici, koje je zakupila osoba koja se predstavila kao Miloš Marković. Predrag Mirotić je 11. septembra, u Botunu, prema navodima Tužilaštva, zajedno sa okrivljenim Veljkom i Milanom Markovićem, Jovanovićem i Erićem „ostvarujući zajedničku odluku sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela“. Okrivljen je da je „renoom klio“ navodio teretno vozilo „mercedes sprinter“ u kojem su bili ostali okrivljeni. &nbsp;UNIŠTILI DOKAZE - Nesporno je da je Mirotić upravljao vozilom „klio“ i da je navodio kombi do mjesta Botun, gdje su Veljko i Miilan Marković, Jovanović i Erić izbacili stvari koje su prethodno otuđene iz depoa Višeg suda – piše u optužnici, dodajuć i da su sakrili kombi. Mirotić je Veljka i Milana Markovića, Jovanovića i Erića potom vratio u stan u Ulici Ksenije Cicvarić, čime je, prema mišljenju tužioca, svoj dio posla završio. Veljko i Milan Markovć su istog dana napuštili Crnu Goru na Graničnom prijelazu Šćepan Polje, a Jovanović na Graničnom prijelazu Dobrakovo.&nbsp; Optuženi Marko Vuljaj je, prema optužnici, od 15. septembra do 12. oktobra 2023. godine krio okrivljenu Baćović koja mu je saopštila da je policija potražuje zbog učešća u obijanju depoa Višeg suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9" data-rendition-name="original" width="900" height="477" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Adžić pokazuje Erićevu fotografiju na konferenciji za novinare(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tužilac ga krivi što je, iako je znao da se za Baćović traga, pomogao da nađe stan i da se krije. Ocjenjuje da je Vuljaj postupao sa direktnim umišljajem.&nbsp; &nbsp;PREUZIMANJE KLJUČA U optužnici se citiraju i iskazi svjedoka, saslušanih tokom istražnog postupka, a među njima je i arhivar u Višem sudu Mladen Radovanović, koji brine o depou. Ispričao je da je od 4. juna do 1. septambra 2023. bio na bolovanju i kada se vratio ključeve od depoa je preuzeo od tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Kako je svjedočio, ključevi se mogli da budu jedino kod Savića, kada bi on bio odsutan.&nbsp; Radovanović je ispričao i da je postojao samo jedan ključ - kojim je otvarana metalna kapija prije depoa i bijela vrata od depoa. Tokom prve sedmice kada se vratio sa bolovanja, prema njegovim riječima, nije primijetio ništa sumnjivo. Jedino je imao problem sa policom koja se nalazi u kancelariji sa oružjem u depou, jer je od težine počela da propada. To je prijavio domaru V. Đ, koji je rekao da će zvati nekoga da to popravi, međutim, to se nije desilo.&nbsp; Opisao je da se dopo sastoji od jednog hodnika dužine oko 10 metara, a „kad se uđe kroz bijela vrata sa desne strane je kancelarija u kojoj je smješteno oružje, a sa lijeve je kancelariija u kojoj su predmeti“. Sa prednje desne strane je, kako je ispričao, prostorija koja se sastoji iz dva dijela u kojoj je smještena droga i druge oduzete stvari, dok je u krajnjem lijevom dijelu depoa kancelarija u kojoj su predmeti. Objasnio je i da je u depou „pod ključem“ bila jedino kancelarija sa oružjem. Kako se navodi u optužnici, ispričao je da je 8. septembra u 14.10 završio svoje obaveze i zaključao vrata od depoa i kapiju. Pošao je kući i ključ je ponio sa sobom, jer po pravilu ključ je stalno bio kod njega. Tokom vikenda, kako je rekao, nije dolazio na posao, a u poneđeljak, 11. septembra, stigao je oko 7.30. Prva stvar koju uradi kad dođe, prema njegovim riječima, je da otvori kapiju i bijela vrata depoa i upali svijetlo u hodniku. Tog jutra nije obratio pažnju na hodnik, odmah je zaključao vrata i otišao u kancelariju koja se nalazi blizu depoa. U kancelariji je ostao do 8.30 sati, a onda je ponovo pošao do depoa. Morao je da slaže predmete. Čim je ušao sa desne strane je primijetio da su vrata od kancelarije sa oružjem odškrinuta.&nbsp; TRAGOVI Primijetio je i tragove prljavštine u hodniku kojih, kako je rekao, u petak nije bilo. S obzirom na prethodno iskustvo sa policom u kancelariji sa oružjem, prva pretpostavka mu je bila da je polica pala i oštetila vrata. - Kada sam pokušao da otvorim vrata nijesam mogao, potom sam u donjem dijelu vidio opiljke, a onda i tragove obijanja. Pratio sam tragove prljavštine na hodniku i pošao sam u zadnju lijevu kancelariju gdje sam primijetio tragove čizama i na jednoj gomili nabacano razno oružje. U prvoj kancelariji sam vidio paket sa oduzetim telefonima iz 2023 - ispričao je Radovanović.&nbsp; Dodao je da mu je sve to bilo čudno i počela je da ga „hvata panika“ i odmah je pošao u kancelariju gdje se nalazi droga gdje je zatekao razbacene stvari. Odmah je, kako kaže, pošao kod upraviteljke pisarnice Maje Baćović kojoj je rekao da hitno pođe sa njim u depo. Svjedok nije mogao da se sjetio ko je pozvao predsjednika suda Borisa Savića, ali zna da je ovaj odmah sišao u depo i tražio da neko pozove policiju. Rekao je da je policija odmah došla i počela uviđaj. Osim njega, Baćović i Savića, kako je svjedočio, tog jutra niko nije ulazio u prostorije depoa.&nbsp; On je prisustvovao uviđaju kako bi policajcima davao informacije o predmetima. Rekao je i da u kancelariju sa oružjem niko nije ulazio do dolaska policije, a da je u toj prostoriji on oružje slagao po godinama predmeta. Primijetio je da su premetani paketi za 2022. i 2023. Osim njih, premetani su i paketi sa predmetima iz 2017. i 2018. godine, kao i paketi iz 2009. i 2010.&nbsp; Naveo je i da zna da je policija izuzela pet paketa i da je moguće da su to upravo ti paketi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Ispremještani predmeti u depou Višeg suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;„SITNA DROGA“ - Što se tiče kancelarije gdje se nalazi droga i drugi oduzeti predmeti, jedan je paket sa vrha police spušten na druge džakove i to je bio paket na kojem je pisalo „sitna droga 2016“. Inače u toj kancelriji se ne nalazi veća količina ostalih droga osim marihuane. U pitanju je manja količina kokaina, heroina i tableta. Inače, u ovoj kancelariji su bila dva paketa iz predmeta „Kašćelan“ i ti paketi su pronađeni na istom mjestu gdje je pronađena gomila sa oružjem. U tim paketima su bili dron, mobilni telefoni i još neke stvari – ispričao Radovanović. Uviđaj je, kako kaže, trajao cijeli dan i sve vrijeme je bio prisutan, a u poslijepodnevnim satima su koleginice došle kako bi počele popis.&nbsp; U kasnim večernjim satima, kako je rekao, koleginice su sasvim slučajno otkrile rupu u zidu, koja je bila sakrivena iza predmeta koji su arhivirani i nose oznaku GŽ 2017.&nbsp; - Pošto policiji tokom uviđaja u tom dijelu police ništa nije bilo sumnjivo, iz tog razloga se nije ni odmah otkrilo postojanje te rupe – rekao je Radovanović.&nbsp; Istakao je i da je popis stavri u depou počeo odmah da se radi, kako bi se utvrdilo što nedostaje.&nbsp; Ponovio je da je ključeve od depoa nosio kući, te da ih je krio i od ukućana. Dok je bio na bolovanju, kako je rekao, ne zna kome je predsjednik suda davao ključeve, niti o tome postoji evidencija. - Dok sam bio na bolovanju zvale su me neke koleginice. B. V. me zvala kako bi otvorila kancelariju na prvom spratu u kojoj se nalazi dokumentacija iz predmeta Duška Kneževića i Blaža Jovanića, a u kojoj bi radnici zamijenili klimu. Zvala me i koleginica S. N. kojoj je trebao ključ iste ove kancelarije, s obzirom da je ona radila kod sudije za istragu Zorana Radovića - ispričao je Radovanović.&nbsp; Interesantno je i da je kazao da mu je „bilo poznato da je nemoguće bilo obavljati popis zbog velike količe stvari koja se tu nalazi“. Radovanović je iznio i detalj da u depou ne postoje kamere. Kazao je kako se „prethodno obraćao predsjedniku suda za zahtjevom da se u hodniku i depou postave kamere, ali je dobio odgovor da za tako nešto nema novca“. - Taj zahtjev je bio prije godinu - godinu i po, čak zna da je bilo komentara od kolega da ne trebaju kamere u depou, osim da ga neko gleda što radi. O usmenom zahtjevu prema predsjedniku je sačinio službenu zabilješku čiji original je predao sekretarici predsjesnika a on posjeduje kopiju – piše u optužnici. Ispričao je i da su „iz Sudskog savjeta, kada su postavljali kamere u sudu, stručne osobe za video nadzor bile upoznate „sa njegovim zahtjevom da se u depou postave kamere. Tada je rečeno, kazao je on, da je to sve maksimum 200 eura, ali da za to nema para.&nbsp; Da li su se nakon upada u depo Višeg suda u Podgorici našle pare „maksimum 200 eura“ da se ovaj prostor „pokrije“ video nadzorom javnosti nije poznato. Portal ETV u sljedećem nastavku će objaviti detalje iz odbrane optuženih i iskaz bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića.

Arhivar tražio kamere za depo, Savić mu rekao da za to nema para

Upraviteljica pisarnice Višeg suda u Podgorici Maja Baćović pred tužiocem je ispričala da je na jednoj televiziji vidjela kada je tadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić pokazao fotografiju žene koju dovode u vezu sa obijanjem sudskog depoa, prepoznala je svoju kćerku Katarinu i o tome odmah obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Baćović je rekla da je htjela da to saopšti i postupajućem tužiocu, ali joj je Savić rekao da će on to učiniti. Katarina Baćović se tereti da je bila dio grupe koja je izvela nezapamćen, skandalozan upad u depo Višeg suda odakle su, prema optužnici, provalnici, odnijeli 19 komada oružja, 11 telefona i manje količine herona, kokaina i marihuane.&nbsp; U optužnom aktu čije detalje portal ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se da je svjedokinja Maja Baćović u iskazu pred tužiocem ispričala da njena kćerka više od 15 godina nije ušla u Viši sud, niti je znala „što se u zgradi dešava“. Ponekad je, prema riječima Baćović, dolazila ispred Suda da bi od nje uzela novac.&nbsp; - Unazad deset godina krenula je lošim putem i povezala se sa lošim ljudima – kazala je Baćović.&nbsp; Bila je izričita da sa kćerkom nikada nije pričala o poslu, jer je profesionalac. U posljednje tri godine, prema njenim riječima, rijetko su kontaktirale i to je bilo samo zbog djece. Svjedokinja je navela i da je u Višem sudu zaposlena od 2001. godine, a od 2014. njeno zaduženje je bilo upravljanje pisarnicom, naglašavajući da njena obaveza nije bila depo, već je za njega bio zadužen arhivar Mladen Radovanović.&nbsp; Objasnila je i da Radovanović za svoj rad nije odgovarao njoj, već predsjedniku suda. Upraviteljica pisarnice, pred tužiocem Markom Mugošem, detaljno je ispričala kada je i od koga saznala za obijanje sudskog depoa, ali i kako su sasvim slučajno otkrili da je prokopan tunel. <h2>Tragovi</h2> Navela je da je u poneđeljak 11. septembra 2023. godine u jutarnjim časova došla na posao i da je sa koleginicama pravila plan dnevnih obaveza za sedmicu, kada je Radovanović ušao u pisarnicu i rekao da mu hitno treba. Izašla je za njim i on je odveo do depoa, ali joj nije govorio o čemu se radi, već samo da treba nešto da joj pokaže. - Kada smo stigli do vrata od depoa, on ih je otključao i pokazao kancelariju sa desne strane i rekao da su vrata obijena. Znala sam da je to depo u kojem se smješta oružje i da su to jedina vrata koja se unutar depoa zaključavaju. Znam da se žalio na neku policu i pomislila sam da je to u pitanju – ispričala je Baćović. Radovanović joj je pokazao i tragove obuće kroz hodnik depoa i doveo je do posljednje kancelarije sa lijeve strane u kojoj su smješteni arhivirani predmeti i pokazao joj gomilu oružja na podu. Sve je to, kako je rekla, šokiralo i zajedno su izašli iz depoa. Istakla je da su ona i arhivar pazili da ne kontaminiraju tragove. Odmah su obavijestili predsjednika suda Borisa Savića, koji joj je reako da ona nastavi sa svojim obavezama u pisarnici.&nbsp; - Zbog svega ovoga je na zaposlenima bio veliki pritisak - zato što je postojala sumnja da je neko iz suda zloupotrijebio ključeve i nekome pomogao da uđe u depo. Oko 16. 30 me pozvao predsjednik suda i rekao mi hitno da dođem kako bi počeli popis – kazala je Baćović.&nbsp; Ona, Radovanović i dvije koleginice radili su popis do kasno uveče, a za to vrijeme je bila postavljena policijska traka, dok su ispred kancelarije bili policijski inspektori. Naglasila je da ih je policija pratila sve vrijeme, da slučajno ne bi koristili „telefon ili nekom nešto ne prenesu“.&nbsp; Baćović je ispričala da, dok su radili popis, sasvim slučajno su otkrile rupu u zidu i to nakon molbe jedne koleginice da isključe klimu, jer duva hladan vazduh. U toj prostoriji nije bilo klime i kada su pomjerile fasciklu sa predmetima ugledale su rupu u zidu. - Doživjeli smo veliki šok kada smo vidjeli rupu. Nakon što smo osvijetlili vidjeli smo da je u pitanju neki tunel. Odmah smo pozvali policiju i prekinuli popis &nbsp;– ispričala je Baćović. Iako im je to bilo šokantno, prema riječima svjedokinje, svi zaposleni su istovremeno osjetili i veliko olakšanje i komentarisali su da je to upravo dokaz da „niko iz Višeg suda nije dao ključeve i pomogao nekom da uđe u depo“. Što se dalje dešavalo Baćović ne zna jer je, kako je navela, uzela bolovanje zbog majke i na posao je došla kada je Savić obavijestio da je formirao komisiju koja će raditi popis. Poslije nekoliko dana od otkrivanja tunela ona i kolege su pozvani u policiju da daju izjave i na poligrafsko ispitivanje. Konstatovala je i da zna da je to „bilo sve u redu“. <h2>Čuvanje ključeva</h2> Upraviteljica pisarnice objasnila je i proceduru čuvanja ključeva kada arhivar Radovanović nije tu. Ključevi od depoa i cijele arhive, prema njenim riječima, čuvaju se kod predsjednika suda. U slučaju da nekom zatreba neki arhivirani spis predmeta od predsjednika suda traže se ključevi i samo uz njegovo odobrenje može da se uđe. U julu i avgustu Radovanović je bio na bolovanju i Baćović je u drugoj polovini jula bila zadužena za ključeve od depoa, ali je istakla da su sve vrijeme bili maksimalno obezbijeđeni. - Na kraju radnog vremena ključeve sam stavljala u fioku koju sam zaključavala i taj ključ sam nosila sa sobom. Potom zaključam kancelariju i taj ključ ponesem. Iznad te kancelarije postoji video nadzor, a na prozorima rešetke, što znači da je to maksimalno obezbijeđeno. Takođe, ta kancelarija se nalazi odmah pored pulta gdje je obezbjeđenje - navela je Baćović. Pojasnila je i da je od 4. avgusta do 4. septembra 2023. bila na odmoru i prije odlaska je predala ključeve predsjedniku Suda, samo ne zna da li je to uradila lično ili je umjesto nje to završila koleginica. Tužiocu je saopštila i da je posljedni kontakt sa kćerkom Katarinom imala početkom septembra, kada je primila platu, jer je sa djecom i roditeljima nevjenčanog supruga došla na vrata njenog stana. Djeca su ušla kratko, a ona je Katarini dala novac za kupovinu svesaka.&nbsp; Poslije svega što se deslio pokušala je da stupi u kontak sa njom, ali, kako je rekla, &nbsp;nije uspjela jer se javljala govorna pošta. Navela je i da su se vidjele „negdje u junu“, a u međuvremenu su se čule telefonom samo zbog djece i da joj da nešto novca.&nbsp; Njena kćer, optužena Katarina Baćović, kako je portal ETV objavio, priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. <h2>I Erić negira optužbe</h2> Osim Katarine Baćović, na optužnici je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su crnogorski državljanin Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Na teret im se stavlja krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa, a Baćović će se suditi i za &nbsp;krivično djelo falsifikovanje isprave. Vuljaj će odgovarati za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f" data-rendition-name="original" width="712" height="303" loading="lazy" alt="Adžić pokazuje fotografiju Erića"> <figcaption>Adžić pokazuje fotografiju Erića(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; I optuženi Erić je kategorično negirao bilo kakvu umiješanost u pljačku sudskog depoa. Ispričao je da je 5. avgusta sa prijateljem Veljkom Markovićem, na njegovu molbu, krenuo u Crnu Goru. Marković mu je rekao da je izgubio vozačku dozvolu, pa ga je zamolio da on vozi. Krenuli su uveče iz Loznice, preko Bosne i Hercegovine, a sljedećeg dana, nešto poslije ponoći, ušlu su u Crnu Goru, preko Graničnog prijelaza Šćepan Polje. Prema dogovoru, trebalo je prvo da idu u Podoricu, kako bi se Marković sreo sa drugom sa fakulteta koji ima apartmane na moru, ali do sastanka nije došlo. U Budvu su krenuli oko četiri ujutro, da bi se četiri sata kasnije vratili u Podgoricu. Pošto je Erić sjutradan morao da radi, vratio se u Loznicu, o čemu, kako je kazao, postiji evidencija sa graničnih prijelaza. Rekao je i da Veljka Markovića poznaje više od 20 godina, da su školski drugovi, a Milana Markovića, Veljkovog strica, sretao je na nekim proslavama. Optuženog Jovanovića ne poznaje. U prilog tvrdnjama da nema nikakve veze sa obijanjem sudskog depoa, naveo je i podatak da je od 6. avgusta do 21. septembra 2023. godine, kada je pošao u Švedsku, sve vrijeme bio u Loznici. Dan nakon što je stigao u Švedsku sestra mu je, kako je ispričao, poslala link jednog crnogorskog portala gdje je objavljena njegova fotografija kao jednog od učesnika kopanja tunela do sudskog depoa. Objasnio je da je po zanimanju automehaničar i da je u Švedsku pošao jer mu je servis loše poslovao. Bio je kategoričan da od okrivljenih poznaje samo Markoviće, dok ostale ne zna. Kada mu je sestra javila za optužbe, nije imao novac za put, pa mu je kartu za 13. oktobar kupio poslodavac. U Srbiju je, kako je kazao, krenuo da bi angažovao advokata, a potom otišao u Crnu Goru da razjasni situaciju. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje ni godinu od nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije – od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Abazović sa ministrima na uviđaju"> <figcaption>Abazović sa ministrima na uviđaju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>

Do 19 sati u Gusinju glasalo 45,47 odsto birača

Tagovi

Jutro na TV E: Proces proizvodnje domaćih proizvoda u doba Kju groznice

Haris i Tramp izjednačeni u anketama

EU izdvaja 10 milijardi eura za obnove nakon poplava

Sjutra promjenljivo oblačno, do 26 stepeni

PRATITE TVe UŽIVO