Budžet u sjenci prozivki i kritikovanja bivšeg režima; Knežević: Cilj blokade bio oslobađanje Lazovića i Katnića i sprečavanje formiranja anketnog odbora

Raspravu o budžetu, koja je započeta danas u Skupštini Crne Gore bez prisustva poslanika opozicije, obilježile su optužbe na račun bivše vlasti, ali tumačenja zbog čega su prethodna dva mjeseca bojkotovane sjednice parlamenta.

Prednjačio je lider Demokratske Crne Gore (DNP) Milan Knežević koji je iznio stav da je cilj bojkota sjednica bio oslobađanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, kao i sprečavanje formiranja anketnog odbora koji treba da istraži ubistva počinjena tokom prethodnih 30 godina.

Tok rasprave:

Vuković: Sav dug dospijeva u mandatu ove Vlade

Na početku sjednice ministar finansija Novica Vuković kazao da je bilo vrijeme da dobiju priliku da pričaju o budžetu. 

- Da učinimo ono što je bilo pripremljeno u novembru - naveo je Vuković.

On je rekao da je Ministarstvo finansija dalo prijedlog mogućeg - budžet u kojem su, kako je istakao, svi zreli projekti.

Vuković je istakao da je kapitalni budžet planiran u iznosu od 280 miliona eura, a da je plan da se država zaduži do 900 miliona eura.

Ponovio je da su izvorni prihodi budžeta planirani u iznosu od 2,9 milijardi, a rashodi 3,2 milijarde eura.

On je rekao da će stalno biti priče o dugu jer kompletan dospijeva u mandatu ove Vlade.

- U periodima 2024, 2025, 2026. i 2027. godina na nivou 3,5 milijarde. Ako uzmemo istorijat na koji način se dug ponašao u prethodnim godinama, onda možemo govoriti prvi put da se odgovorno upravlja dugom - tvrdi Vuković.

Petrić: Preduprijediti štetu koja je mogla nastato

Poslanik Pokreta Evropa sad Dražen Petrić izrazio je nadu da će preduprijediti štetu koja je mogla nastati zbog neusvajanja budžeta.

Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Dragan Đurović kazao je da Prijedlog budžet predstavlja održivost i prioritet vladajuće koalicije i Vlade koja je fokusirana na ekonomski rast i poboljšavanje životnog standarda.

- Prijedlog budžeta nastavlja našu posvećenost povećanju plata i penzija - ocijenio je Đurović.

Iako bez opozicije sa kojom bi mogao da razmijeni argumente, Đurović je nije propustio priliku da kritikuje bivši režim koji, kako je rekao, nije bio usmjeren na potrebe građana i životni standard.

- Mi smo pokazali jasnu opredijeljenost da se pšoboljša životni standard građana - rekao je on.

Bogdanović: Umjesto korupcije, građanima donosimo ono što su dugo čekali

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović takođe se fokusirao na prošlost i rezultate nekad i sad u njegovoj intepretaciji.

- Umjesto korupcije, građanima donosimo ono što su dugo čekali. Prije nego se se dotaknemo 2025. da se prisjetimo gdje smo bili bili prije godinu dana. Sjetimo se zemlje u kojoj su EU integracije bile blokirane, sa disfunkcionalnim parlamentom, u kojoj se prijetilo bojkotom i podjelama. Sjetite se zemlje u kojima su tajkuni i kriminalci odlučivali o vašim sudbinama, a u kojoj su vlastodršci sve što su dotakli pretvorili u svoje zlato, a nama ostavili prašinu i institucionalni kavez - naveo je, pored ostalog, Bogdanović.

Poručio je da nije uspjela blokada.

Knežević sa zastavom EU pozvao opoziciju da se vrati u parlament

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević iznio je svoje viđenje bojkota sjednica Skupštine od strane opozicije.

- Poslije dva mjeseca blokade Skupštine i parlamentarnog života u plenumu, moja obaveza je da vas upoznam da je blokada opozicije predvođenja DPS-om imala dva cilja. Prvi je oslobađanje Zorana Lazovića i Milivoja Katnića kroz odluku Ustavnog suda koju bi, pored ostalih sudija koje su glasale, glasala i sad penzionisana Dragana Đuranović i to bi bila jedna od prvih pobjeda kavačkog klana. Drugi cilj je bio sprečavanje formiranja anketnog odbora  koji treba da istraži ubistvo Pavla Bulatovića i Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića i na desetine nerazjašnjenih ubistava za vrijeme vladavine Mila Đukanovića i Duška Markovića - naveo je Knežević.

On je rekao da je evidentna nervoza kod Mila Đukanovića, koji će, kako je rekao, za deset dana postati počasni predsjednik DPS-a.

- Pa nas je optužio da izvodimo kleronacionalističku kontrarevoluciju zajedno sa Albancima, uz podršku SAD-a, a sve za interese Rusije. Psiholozi bi teško mogli da nađu dijagnozu jednom rečenicom. Ja bih ga pitao što su mu to sipali u drogu kada je mogao da napravi ovakvu konstrukciju - rekao je Knežević.

On je rekao da je blokada parlamenta bila samo predstava za javnost.

- Da Mandić uz saglasnost parlamentarne većine nije donio odluku o udaljenju,v ećina poslanika opozicije ni danas ne bi bilo ovdje. Jer su sad u Vašingtonu, više ih je danas tamo nego što je naroda u Delti. Ako Donald Tramp vidi koliko njih iz opozicije došlo tamo, a svi su bili za Bajdena, on će pobjeći sa migrantima - naveo je Knežević.

Potom je uzeo zastavu Evropske unije i pozvao opoziciju da se vrati u parlamentu.

- Come back u parlament, gospodo. Dođite da se dogovaramo ako vam je ovo sveta zastava. Ali se plašim nakon izjave Mila Đukanovića o Stejt departmentu da bi tamo gdje sjede oni koji su trenutno u Vašingtonu trebalo da budu talibanske zastave. Jer napad Đukanovića na Stej department ravan je napadu Osame bin Ladena i Mule Omara iz septembra 2001. godine - rekao je Knežević.

Rizici za nastavak gradnje auto-puta

Knežević je ponovio da Evropska komisija traži od Vlade Crne Gore da poništi pretkvalifikacioni tender za dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice. On u Skupštini rekao da će država biti u ozbiljnom problemu ako dođe do poništenja ugovora jer radovi neće moći da počnu prije 2026.

- To govorim jer je Spajić rekao da očekuje prvu lopatu u septembru, a nakon što je raspisan tender imamo obavezu da vam kažemo da se plašimo da ta lopata neče cukati u septembru iz razloga što su iz EK i EBRD zatražili poništavanje pretkvalifikacionog tendera i odmah prelazak na glavni tender. A to znači produžetak svih mogućih procedura bez jasne analize šta može da se očekuje iz razloga što su se na ovaj pretkvalifikacioni tender prijavili Kinezi, Turci i Azarbejdžanci. Ako ovo ide onako kako ja vidim onda smatram da moramo da tražimo alternative u slučaju da EBRD i EK prolongiranjem odgode ovo vađenje lopate iz auta Spajića koja treba da udari na početak radova - rekao je Knežević.

On je rekao da su Vuković, Spajić i direktor Monteputa družni da dobiju jasne projekcije EBRD u vezi sa izgradnjom druge dionice auto-puta.

"Od odnosa prema zahtjevima zavisi podrška budžetu"

Knežević je poručio Vukoviću da će se prema budžetu odnijeti onako kako se Vlada bude odnijela prema njihovim zahtjevima.

- Molim vas da budete senzibilni i fleksibilni prema zahtjevima iznijetim prethodnih dana a tiču se putnih infrastruktura u najmlađoj crnogorskoj opštini Zeta. U slučaju da ne uvažite opravdane zahtjeve, ne samo moje, nego i kolega iz albanskih partija i SNP-a, DNP će se odrediti prema budžetu onako kako se Vi odredite prema zahtjevima ovih područja - poručio je Knežević.

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković je rekao da je budžet nasušno potreban svima - od premijera do građanina. Nada se, kako je rekao, kašnjenje usvajanja budžeta neće ugroziti funkcionalnost društva i blagostanje. On je zamolio da razvoj sjevera bude u fokusu.

Čapuni: Potrebna veća ulaganja u obrazovanje, lokalnu infrastrukturu i kulturu

Poslanik Albanske alijanske Ilir Čapuni kazao je da je budđet za 2025. godinu odraz ekonomske politike Vlade, ali i odgovornosti prema građanima, privredi i lokalnim zajednicama. 

- Stoga je ključno da budemo realni, da postavimo prioritete i osiguramo da sredstva budu pravedno i efikasno raspoređena - kazao je Čapuni.

On je stava da su potrebna veća ulaganja u obrazovne institucije, obezbjeđenje adekvatnih sredstava za razvoj lokalne infrastrukture, posebno u opštinama sjevera i primorja.

- Ključno je osigurati finansiranje kulturnih institucija i programa koji čuvaju i promovišu albanski jezik i kulturu te očuvati kulturnu istorijsku baštinu albanskog naroda - kazao je Čapuni.

Današnjoj sjednici nijesu prisustvovali poslanici opozicije kojima je predsjednik parlamenta Andrija Mandić izrekao mjeru udaljenja 15 dana zasijedanja.

Mali broj poslanika opozicije, kojima Mandić nije izrekao mjeru, solidariše se sa kolegama i takođe su bojkotovali današnji rad.