Napredak regiona mjeriće se kvalitetom institucija, investicija i ljudskog kapitala

Napredak Zapadnog Balkana do 2030. godine zavisiće od sposobnosti država da izgrade snažne i pouzdane institucije, obezbijede predvidljiv poslovni ambijent, podstaknu kvalitetne investicije usmjerene ka jačanju proizvodnje i izvoza, kao i da osposobe privredu za konkurentno poslovanje na jedinstvenom evropskom tržištu, uz kontinuirano ulaganje u razvoj novih vještina i cjeloživotno učenje.

To je poručeno je na forumu Western Balkans 2030, koji je u Budvi organizovala regionalna medijska platforma The Region, uz institucionalno partnerstvo Savjeta stranih investitora Crne Gore (MFIC).

Predsjednik Odbora direktora MFIC-a i direktor kompanije ONE Crna Gora Branko Mitrović ocijenio je da su ovakvi događaji posebno važni u trenutku kada se Crna Gora približava članstvu u EU, jer jačaju kulturu dijaloga.

- Sposobnost da se saslušaju i uvaže drugačija mišljenja, čak i kada se sa njima ne slažemo, predstavlja jednu od vrijednosti na kojima počiva evropska zajednica, čiji dio Crna Gora želi da postane - naveo je Mitrović.

Direktorka za komunikacije organizacije The Region Neda Lukić kazala je da se napredak regiona ne smije mjeriti samo brzinom evropskih integracija, privučenim investicijama i ekonomskim rastom, već i time da li su institucije postale pouzdanije, pravila poslovanja predvidljivija i da li mladi imaju više razloga da budućnost grade u regionu.

- Evropska unija je važan dio budućnosti regiona, ali pravna sigurnost, odgovorne i transparentne institucije, konkurentna privreda i bolji kvalitet života ne smiju biti predstavljeni kao nagrada koja dolazi tek članstvom u EU. To bi trebalo da budu neki od razloga zbog kojih težimo članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Lukić.

Ona je poručila da 2030. godina nije daleka budućnost, već trenutak u kojem će se moći procijeniti koliko su ozbiljno iskorišćene današnje prilike.

- Nadam se da ćemo tada imati mnogo manje razloga da govorimo o našem potencijalu, a mnogo više konkretnih dostignuća kojima ćemo moći da se pohvalimo - kazala je Lukić.

Na panelu „Finansiranje budućnosti jadranskog regiona“, kojim je moderirao Mirza Mulešković, poručeno je da je bankarski sektor spreman da podrži razvoj privrede, a da su za korišćenje evropskih mogućnosti, uključujući oko 3,5 milijardi eura dostupnih sredstava, ključni konkurentnost, povoljan poslovni ambijent i saradnja države, banaka i međunarodnih institucija.

Šefica kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori Ekaterina Solovova kazala je da će EBRD nastaviti da podržava mala i srednja preduzeća kroz finansiranje, tehničku pomoć i prenos znanja, uz poseban fokus na žene i mlade preduzetnike i zelenu tranziciju. Navela je da EBRD u Crnoj Gori ima šest partnerskih finansijskih institucija koje predstavljaju oko 80 odsto bankarskog tržišta.

- Evropska unija zemljama članicama stavlja na raspolaganje značajna sredstva kroz strukturne fondove. Privatni sektor mora biti spreman za te procese - naglasila je Solovova.

Predsjednica Odbora direktora Zapad banke Lesia Vihodceva ocijenila je da je bankarski sektor „spreman, stabilan, dobro kapitalizovan i dobro likvidan“, a da je uloga države da stvori uslove za kvalitetne investicione projekte u sektorima visoke dodate vrijednosti i izvozno orijentisanim djelatnostima.

- Problem nastaje kada se pravila mijenjaju u hodu. Predvidljivost je ključna stvar i na tome treba svi zajedno da radimo - istakla je Vihodceva, dodajući da Evropski model, najavljen u septembru za primjenu od januara, unosi nesigurnost i da su kod tako ozbiljnih reformi potrebne duboke analize i transparentan dijalog sa privredom.

Kao primjer koristi od zajedničkih evropskih inicijativa navela je SEPA sistem plaćanja, koji je građanima i privredi donio uštede od devet miliona eura.

- Banke će biti most između evropske ekonomije i crnogorske i regionalne. Mi već radimo u skladu sa svim standardima. Sada čekamo da i privreda i ekonomija dostignu taj standard - poručila je Vykhodtseva.

Članica Upravnog odbora Hipotekarne banke Tamara Braunović kazala je da bankarski sistem već posluje po evropskim standardima, a da će ulazak u EU građanima donijeti povoljnije kredite i bolju uslugu.

- Ulazak u EU otvara šanse za Crnu Goru, za crnogorsko tržište, za crnogorsku privredu i za crnogorske građane, u smislu izraženije konkurencije, povoljnijih kredita, veće pravne sigurnosti i boljih servisa i usluga - poručila je Braunović, navodeći da se 70 odsto međunarodnih platnih transakcija Hipotekarne banke realizuje digitalnim kanalima.

Savjetnik Odbora direktora NLB banke Bogdan Podlesnik ocijenio je da su razvojne šanse Crne Gore u proizvodnji zdrave hrane, održivom turizmu, obnovljivim izvorima energije i energetski efikasnoj gradnji, te da konkurentnost treba graditi na autentičnim proizvodima visoke vrijednosti.

„Čekaju nas evropski fondovi, oko tri i po milijarde, ali to nije jednosmjerno. Moraš dokazati da zaslužuješ te fondove, moraš imati eksperte da sve to privučeš. Investitori su spremni da ulažu u Crnu Goru, ali mi moramo biti spremni“, naglasio je Podlesnik.

Na drugom panelu, „10 godina vodiča MFIC-a: Priče koje oblikuju budućnost investicija“, poručeno je da je Crna Gora u prethodnoj deceniji ostvarila značajan napredak u privlačenju investicija, ali da njihov kvalitet i doprinos transformaciji ekonomije ostaju nedovoljni.

Predsjednik Odbora direktora MFIC-a i direktor kompanije ONE Crna Gora Branko Mitrović je naveo da je, prema istraživanju Savjeta stranih investitora, udio produktivnih investicija u ukupnim stranim ulaganjima za deset godina pao sa oko 49 na približno 13 odsto, dok je udio investicija u nekretnine porastao sa 18 na 49 do 50 odsto. Kako je kazao, prirodne ljepote, euro i povoljne poreske stope više nijesu dovoljni, jer investitori očekuju vladavinu prava, predvidivo okruženje i efikasnu administraciju.

- Ulazak u Evropsku uniju nije cilj sam po sebi. Cilj je bolji život naših građana i razvoj ekonomije. Ekonomija pokreće sve i na nju moramo staviti fokus - naglasio je Mitrović, dodajući da je najbolja reklama za nove investitore zadovoljstvo postojećih koji reinvestiraju dobit.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić kazala je da je BDP po stanovniku porastao sa 36 odsto evropskog prosjeka 2006. na 54 odsto, a da je Crna Gora za 20 godina privukla oko 16 milijardi eura kapitala iz više od 120 zemalja. Ipak, udio industrije u BDP-u pao je sa 15 odsto 2006. na osam odsto 2024. godine, a pokrivenost uvoza izvozom sa oko 30 na 12,8 odsto, dok je za uvoz hrane u istom periodu potrošeno oko 11 milijardi eura.

- Investitori vole jasna pravila i povjerenje u institucije. Ukoliko smo danas postavili neka pravila, važno je da ih ne mijenjamo makar naredne četiri ili pet godina - poručila je Drakić.

Upozorila je da usklađivanje zakonodavstva nije dovoljno ukoliko institucije nemaju kapacitete da propise primjenjuju, posebno za mikro, mala i srednja preduzeća, koja čine 98 do 99 odsto privrednih subjekata. Kao razvojne šanse izdvojila je energetiku, ICT sektor, proizvodnju hrane, turizam i logistiku, uključujući Luku Bar.

- Moja poruka bi bila da ne nudimo više, nego da nudimo bolje i kvalitetnije - zaključila je Drakić.

Direktor MTEL-a Crna Gora i član Upravnog odbora MFIC-a Zoran Milovanović ocijenio je da Crna Gora ima veoma razvijenu mobilnu infrastrukturu i 5G mrežu, ali da su naredni izazovi prelazak sa digitalizacije na stvarnu digitalnu transformaciju, prelazak na standalone 5G arhitekturu, sajber bezbjednost i primjena vještačke inteligencije.

- Crna Gora ima fantastične ljude i sposobni smo da napravimo novu vrijednost. Imaćemo priliku da ono što razvijemo plasiramo na ogromno evropsko tržište - kazao je Milovanović.

Panelu je prethodilo obraćanje glavne i odgovorne urednice MFIC Guide-a i magazina CorD Nede Lukić, koja je ukazala da se o pravnoj sigurnosti, predvidljivosti poslovnog ambijenta, efikasnosti administracije i nedostatku kvalifikovane radne snage govori već deset godina, te da naredni period mora donijeti konkretne rezultate, a ne samo nove preporuke.

Tokom „razgovora uz kamin – Eat Fruit: Sadimo kapital, uzgajamo vrijednost“ osnivač kompanije Eat Fruit i nekadašnji kapiten košarkaške reprezentacije Srbije Milan Mačvan kazao je da je Eat Fruit Invest za približno godinu dana okupio više od 200 investitora, što pokazuje da poljoprivreda može biti alternativa tradicionalnim ulaganjima, poput nekretnina.

- Ovo jeste spoj tradicije i inovacije. Tradicije, jer je poljoprivreda nešto što svi imamo u podsvijesti, posebno na prostoru bivše Jugoslavije, a inovacije, jer danas možete indirektno da učestvujete u jednom poljoprivrednom projektu kao investitor - istakao je Mačvan.

Kompanija ima više od 100 hektara pod voćem, sa sedam voćnih kultura, a investitorima su trenutno na raspolaganju lešnik i kruška. Prema predstavljenom modelu, očekivani godišnji povrat na ulaganje u lešnik iznosi 12,5 odsto u prvih osam godina, a nakon toga minimalna garantovana zarada od 20 odsto. Mačvan je naveo da su zaštita investitora osiguravajuće polise, fond sigurnosti i dodatna obezbjeđenja, te da je najavljena mogućnost isplate dividendi tokom 2027. i 2028. godine.

- Vidim potencijal širenja Eat Fruita na zemlje regiona. Vrlo je vjerovatno da bi prvi cilj bila Crna Gora - poručio je Mačvan.

On je najavio i razvoj onlajn marketa za male poljoprivredne proizvođače i prerađivače, kao i cilj da Eat Fruit do 2030. godine postane najveća voćarska proizvodnja u Srbiji, uz investicije u preradu, prije svega lešnika.

Na trećem panelu, „Novi ljudski kapital“, poručeno je da je cjeloživotno učenje ključni preduslov konkurentnog tržišta rada, te da budućnost rada zahtijeva zajedničko ulaganje države, poslodavaca i zaposlenih u vještine i prekvalifikacije, uz čovjeka u centru razvoja.

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić kazala je da je Crna Gora prošle godine imala oko 250.000 zaposlenih građana i oko 100.000 stranaca, uz istorijski nisku stopu nezaposlenosti od 7,54 odsto, ali i izražene regionalne razlike, posebno na sjeveru.

- Samo formalno obrazovanje više nije dovoljno. Ono neće biti reper niti garancija bilo kome da će mu diploma sjutra biti ulaznica u svijet rada bez dodatnih edukacija, prekvalifikacija i prilagođavanja svjetskim trendovima - istakla je Nišić.

Ona je navela da je Ministarstvo, u saradnji sa Evropskom komisijom, pokrenulo inicijativu koja korisnicima materijalnog obezbjeđenja omogućava da tokom godinu dana prolaze obuke bez gubitka primanja, te da se Crna Gora od 2028. godine, prema očekivanjima, može naći u EURES mreži za zapošljavanje.

Nacionalna koordinatorka Kancelarije Međunarodne organizacije rada (MOR) za Centralnu i Istočnu Evropu Nina Krgović ukazala je da Crna Gora ima oko 190.000 neaktivnih stanovnika, od kojih bi se dio mogao uključiti na tržište rada kroz osposobljavanje i prekvalifikacije. Kao moguće modele navela je danski, njemački i singapurski, a pozivajući se na izvještaj MOR-a, kazala je da bi promjenama usljed generativne vještačke inteligencije mogla biti podložna četvrtina radnih mjesta.

- Dodatno učenje ili usavršavanje ne treba da doživljavamo kao neuspjeh. Treba da ga doživimo kao nužnost - poručila je Krgović, naglašavajući sve veći značaj mekih vještina – komunikacije, timskog rada i rješavanja problema.

Direktorka General Assembly za Crnu Goru Sara Ivanović Božović navela je primjer programa IT obuka Zavoda za zapošljavanja, nakon kojih je većina polaznika zaposlena u korporacijama, dio radi kao frilenseri, a pojedini su osnovali startape.

- Strah od greške usporava nas u inovacijama - kazala je Ivanović Božović, dodajući da za napredovanje sve veći značaj imaju kvalitet rezultata i sposobnost prilagođavanja, a ne godine radnog staža.

- Ukoliko ne budemo u korak sa promjenama, otvoreni prema njima i spremni da cjeloživotno učimo, onda smo na kraju neke kolone. A to nije dobro - poručila je Ivanović Božović.

Forumu su prisustvovali predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, bankarskog sektora, privrede i državnih institucija.